TEMA: EVOLUCIJA SISAVACA

ZADATCI:

1.Definirajte:

endotermni organizmi – toplokrvni organizmi i imaju stalnu tjelesnu temperaturu

placenta – povezuje plod s maternicom

ihtiosauri – izumrla vrsta gmaza koji je imao oblik ribe

biogeografija – grana znanosti koja se bavi proučavanjem različitosti vrsta bića

paralelna evolucija – evolucija među vrstama koje su slične po uvjetima ali su zapravo
različita vrsta bića

2.Navedite osnovne osobine prvih sisavaca!

Osnovne osobine prvih sisavaca su: dlaka, mala tjelesna veličina, legu jaja, briga o
potomcima.

3.Sisavce dijelimo na:

a) tobolčare

b) placentne sisavce

4.Koje su osnovne karakteristike placentalnih sisavaca ? Navedite neke vrste!

Osnovne karakteristike su: organ koji povezuje maternicu i plod, izmjena hranjivih tvari, plinova i
otpada metabolizma. Neke vrste su: psi, slonovi, ljudi, konji...

5.Zašto za čudnovatog kljunaša kažemo da je prijelazni oblik?

Zato što još nije evoluirao u današnje poznate sisavce i jer i dalje liježe jaja.

6.Zašto sisavce i ptice smatramo endotermnim organizmima?

Zato što se njihova tjelesna temperatura ne mijenja s obzirom na okoliš npr. kao u
gmazova.

7.Koji su organizmi tijekom mezozoika prešli sa kopna na život u vodi?Zašto su peraje

ihtiosaura i kitova i analogni i homologni organi?

 Kroz povijest različite vrste životinja, daleki pretci dupina, kornjača i kitova su izašli
na kopno pa se ponovno vratili u vodu. Te pred prelazak su njihove peraje postale kao
udovi u sisavca i onda nazad pri prilagodbi u more se pretvaraju u peraje koje su sada
smatrane i homolognim i analognim organizmom.
8.Kada i zašto su izumrle strašne ptice?

Izumrle su zbog klimatske promjene nad njihovim staništima također su i one počele
nestajati s njima prije otprilike 1.8 milijuna godina.

9.Zbog čega su se tobolčari tijekom evolucije razvili amo u Australiji?

Razvili su se u Australiji zbog geografskog položaja Austarlije i klime.

10.Objasnite ključne prilagodbe sisavaca tijekom ledenih doba!

Postale su veće, počeli su imati gušće i deblje krzno zbog zadržavanja tjelesne topline,
smanjenje ušiju.

11.Kako se tumači šesto masovno izumiranje?

 Holocensko masovno izumiranje je događaj izumiranja životinjskih vrsta koji započinje prije
oko 11-12 000 godina pojavom modernog čovjeka i traje sve do danas.

12.Kako ljudska populacija može utjeceti na smanjenje bioraznolikosti?

Brojem ljudi, zauzimanjem kopna, uništavanjem staništa i manjom proizvodnjom

zagađivačkih proizvoda i reciklažom.