1.

2 ŽIVOT U VODI I PRIJLAZ ŽIOTA NA KOPNO

Razvoj eukariota

 Prijelaz s anaerobnog na aerobni način života značio je povećanje raspoložive energije

 Aerobni način života značio je više energije koja se mogla trošiti na unutarnji razvoj stanice
--> nasljedni materijal obavijen biomembranama, čime nastaje jezgra (jedna od prvih
organela)

 Promjene u prehrani gdje su se veće stanice hranile manjima rezultirale su razvojem

mitohondrija i kloroplasta -> Ove organele nastaju procesom endosimbioze

 pojedene aerobne bakterije (mitohondriji) i cijanobakterije (kloroplasti) ostale su

nerazgrađene i ušle u simbiozu sa stanicom koja ih je pojela --> Tim procesom nastale su prve
eukariotske stanice prije 1,8 milijardi godina

Pojava višestaničnih organizama

 Razlikujemo dvije vrste eukariotskih stanica: biljne i životinjske

 Osim toga, postoje razlike u broju stanica pa eukarioti mogu biti jednostanični i višestanični

 Jednostanični eukarioti se mogu razlikovati npr: po veličini svojih stanica i DNA materijala,
načinu kretanja, ishrane itd.

 Gljive kvasci imaju relativno malu molekulu DNA i veličine su oko 6 µm

 Ameba znatno je veća i rastegnuta mogu biti veličine oko 1 mm

 Zahvaljujući metabolizmu koji im je davao više energije nego kod prokariota, kod eukariota
su se prije 1,7 milijardi godina pojavile višestanične strukture

 U početku su se stanice udruživale u nakupine velikog broja stanica, što predstavlja

evolucijski prijelaz prema višestaničnim organizmima (Npr: zelena alga volvox predstavlja
takvu nakupinu gdje je velik broj stanica okupljen u jednu koloniju)
 Budući da su se u takvim kolonijama stanice sve više specijalizirale za različite uloge,
polagano se razvijala prava višestaničnost

 Daljnja specijalizacija i podjela rada među stanicama doveli su do složenosti i raznolikosti

među višestaničnim organizmima kakve danas poznajemo

Prvotni uvjeti u okolišu

 Izvorne stanice morale su funkcionirati u okolišu (morskoj vodi) koji ima višu koncentraciju
otopljenih tvari nego u stanicama, a manji udio vode  stanice morale razviti mehanizme za
zadržavanje vode i sprječavanje otpuštanja otopljenih tvari (koje bi se kretale difuzijom)

 Na primjer, u izvanstaničnim tekućinama kod čovjeka možemo vidjeti da imaju sličan sastav
koncentracija otopljenih tvari (primjerice natrija i klora) kao morska voda

 Način i uvjeti preživljavanja prvih stanica u morskoj vodi preslikani su na višestanične

organizme

 Višestanični organizmi vjerojatno su nastali kao rezultat podjele rada između stanica,
odnosno do pojave različitih vrsta stanica

Prijelaz života iz vode na kopna

 Prvi organizmi prilagođeni životu na kopnu bile su biljke koje su se razvile iz zelenih algi

 Morali su razviti zaštitne površinske slojeve, mehanizme za provođenje vode i hranjivih tvari
kroz tijelo te zaštititi nespolne i spolne organe od isušivanja

 Taj su uspjeh prve postigle biljke slične današnjim mahovinama jetrenjarkama

 Ubrzo nakon toga pojavljuju se druge razvijenije biljke bez korijena veličine oko 10 cm, a
nakon njih veće drvenaste biljke s razvijenim korijenovim sustavom
 U relativno kratkom vremenu stvorene su sve skupine biljaka koje i danas postoje osim
cvjetnica i kritosjemenjača

 Prijelaz iz vode na kopno bio je zahtjevan i za životinje koje su morale razviti zaštitu od
isušivanja i omogućiti disanje kretati se neovisno o vodi, prilagođavaju se novim načinima
prehrane i izlučivanja nepotrebnih tvari (izlučivanje) te razvijaju unutarnju oplodnju.

 Među prvim kopnenim životinjama ističu se kukci iz skupine člankonožaca, preci današnjih
stonoga

 Kukci su imali vrlo dobro razvijen sustav egzoskeleta (vanjski kostur koji štiti tijelo), zglobne
noge, a neki su imali i krila te su bili prve životinje koje su letjele

 Kralježnjaci su prošli sličan razvoj, ali zbog veće težine tijela problem je bila veća sila i kako joj
se oduprijeti (Težina tijela je morala biti raspoređena duž cijelog kostura, a posebno
kralježnice)  Zato se kralješci jačaju i pojave većeg broja rebara i izgled većeg prenosi na
tlo

 Prvi kopneni kralješnjaci bili su preci današnjih vodozemaca i još uvijek su bili djelomično
vezani za vodu jer njihova koža nije imala dobru zaštitu od isušivanja, a oplodnja i razvoj
embrija vezani su za vodu

 Gmazovi se smatraju prvim pravim kopnenim kralježnjacima jer su, između ostalog, razvili
sustav protiv isušivanja i voda više nije bila neophodna za oplodnju i razvoj embrija

Teorija panspermije i astrobiologija

 Teorija o panspermiji u punom je svjetlu zaživjela početkom 20. stoljeća, kada su započela
prva znanstvena istraživanja na tu temu

 Nije mu se pridavalo puno pažnje sve do 2015. godine  objavljeno istraživanje provedeno
na međunarodnoj svemirskoj postaji EXPOSE

 Eksperimenti provedeni na postaji s bakterijama prisutnima na Zemlji pokazali su da neke

vrste vrlo lako mogu preživjeti u svemiru (bez prevelike zaštite u gotovo svim nepovoljnim
uvjetima kroz duži vremenski period)
 Godine 2018. tim znanstvenika predložio je matematički model pomoću kojeg bi se život
mogao proširiti, putujući svemirskim objektima, na cijelu galaksiju Mliječni put

 Ovisno o brzini leta i sudara s drugim objektom, svemirska tijela mogu u teoriji vrlo lako širiti
organizme i ujedno im pružiti zaštitu od nepovoljnih svemirskih uvjeta

3.0 POJAVA ŽIVOTA NA ZEMLJI/ NASTANAK SVEMIRA

Pojava života na Zemlji

 Evolucija je grana biologije koja objašnjava razvoj života na Zemlji i podrijetlo živih bića

Kozmička evolucija – nastanak i razvoj svemira

 Znanstvena teorija o nastanku svemira, galaksija i zvijezda  Teorija velikog praska

 Svemir je nastao eksplozijom vrlo vruće, guste super-sile koja je bila sabijena u jednu točku

 Teorija velikog praska uz pomoć nuklearne fizike objašnjava podrijetlo materije od koje je
sastavljen svemir, odnosno objašnjava podrijetlo svih elemenata iz periodnog sustava
elemenata

 Širenje svemira uzrokovano eksplozijom koja se dogodila prije 13,77 milijardi godina traje i
danas
 Prije 4,6 milijardi godina, novorođeno Sunce bilo je okruženo diskom prašine iz kojeg će se
formirati planeti

 Prašina se sastoji od atoma svih elemenata, većinom proizvedenih od strane Sunca, koji u
silovitim sudarima stvaraju nove anorganske spojeve, a potom i kamena tijela - asteroidi i
kometi

 Sudari prašine, asteroida i kometa privučeni Sunčevom gravitacijom, u sljedećim milijunima

godina, polako dovode do još većeg zbližavanja nebeskih tijela

 Planet Zemlja nastao je prije otprilike 4,5 milijardi godina (Drevna Zemlja beskrajni je ocean
lave koja vrije na više od 1200 °C)

Podrijetlo Zemlje
 Planet veličine sadašnje Zemlje formira se tek nakon sudara s drugim sličnim planetom
veličine Marsa

 Sudar velikih razmjera uzrokuje povećanje temperature Zemljine jezgre, pomicanje Zemljine
osi, spajanje dvaju planeta, ali i raspad u kojem se stvara velika količina prašine i kamenja
koje nastavlja kružiti novi planet

 U sljedećih nekoliko milijuna godina, Zemljina gravitacija stvara Zemljin satelit – Mjesec – od
tog prstena krhotina

 U sudaru se voda pretvorila u paru, a ugljik (koji proizvode zvijezde, poput drugih elemenata)
u CO  Kako se planet hladio, voda se kondenzirala natrag u mora, a formiranje Zemljine
kore usporilo je hlađenje jezgre

Voda je izvor života

 U prvim godinama našeg planeta sudari s drugim nebeskim tijelima bili su češći, pa je tako
prije 3,9 milijardi godina Zemlja upala u kišu meteorita( koji su dolazili s ruba Sunčevog
sustava)

 Za razliku od meteorita koji su svojim sudarima stvorili planet Zemlju, ovi su nastali iza
takozvanih "snježnih linija"  Linija mraza je granica u svemiru, a postoji u gotovo svakom
planetarnom sustavu, nakon čega je toliko hladno da se mnoge molekule smrzavaju
 Ti su meteoriti tijekom 20 milijuna godina bombardirali Zemlju, što je bilo vrlo važno jer su
sadržavali vodu i sudjelovali u hlađenju Zemljine kore, što je bio preduvjet za nastanak života

 Voda je polarna molekula i stoga je izvrsno otapalo za polarne molekule (Molekule tekuće
vode međusobno su povezane vodikovim vezama)

 Vodikove veze uzrok su kohezijskih sila koje drže molekule vode na okupu, ali i adhezije koja
vodi omogućuje lako prianjanje na druge tvari

 Sile adhezije i kohezije objašnjavaju kapilarnost - pojavu dizanja i spuštanja tekućine u uskim
cjevčicama kakve nalazimo, primjerice, na presjeku stabljike biljaka

 Također, molekule vode čvršće se lijepe jedna uz drugu nego što se vežu uz molekule zraka,
pa na prijelazu između vode i zraka dolazi do površinske napetosti koja omogućuje kukcu koji
provodi plinove da ne potone dok hoda po vodi

 Molekule otopljene u vodi imaju omotač od molekula vode oko sebe.

 Molekule koje se ne otapaju u vodi (nepolarne) potiskuju se iz vode, a molekule koje imaju
amfipatska svojstva (polarne na jednom kraju, a nepolarne na drugom) okreću svoj polarni
kraj prema molekulama vode

 Fizička svojstva vode kao što su nestlačivost, visoka točka vrelišta, niska točka tališta i
anomalija vode doprinose opstanku života.

 Anomalija vode posebno je važna jer omogućuje život organizama koji žive u vodi

 Promjena gustoće vode pri različitim temperaturama također utječe na miješanje vodenog
stupca (a time i hranjivih tvari i otopljenog kisika), primjerice u slatkovodnim jezerima

 Živa bića s visokim sadržajem vode ne mogu preživjeti smrzavanje, budući da dugi kristali
leda uzrokuju pucanje stanica kada se zamrznu - samo nekoliko stupnjeva čini razliku između
života i smrti

 Važno svojstvo vode - veliki toplinski kapacitet (Tvari imaju svojstvo koje nazivamo specifični
toplinski kapacitet)

 Voda može primiti veliku količinu topline a da joj se temperatura ne promijeni, zbog čega
ima veliki toplinski kapacitet

 Zbog velikog toplinskog kapaciteta velika je i specifična toplina isparavanja – energija koju je
potrebno uložiti da bi voda isparila( Organizmi koji sadrže visok postotak vode /voda dobro
podnose nagle promjene temperature i druge uvjete okoliša)

 Voda prekriva 70% Zemljine površine

 Rijeke, oceani i jezera otopine su različitih molarnih udjela minerala (soli) u vodi

 Tijekom isparavanja, kao i tijekom smrzavanja, minerali ostaju u tekućem stanju, dok se
plinoviti i kruti sastoje od molekula čiste vode

 Atmosferski CO₂ otapa se u kapima kiše, pri čemu nastaje ugljična kiselina, koja kišnicu čini
blago kiselom

 Zakiseljena voda otapa kamenje bolje od čiste (destilirane) vode

 Rijeke nose minerale u oceane

 Mora su slanija od rijeka i jezera zbog isparavanja i podvodnih vulkana( U podvodnim

hidrotermalnim izvorima magma se otapa u vrućoj morskoj vodi i tako pridonosi salinitetu
oceana)

 Mineralni sastav stanične otopine svih bića na Zemlji sličan je sastavu morske vode, što nas
navodi na zaključak da je život nastao u moru, vjerojatno u blizini podvodnih hidrotermalnih
izvora

 udio vode u ljudskom tijelu ključan je za održavanje homeostaze

 fetus 90%

 novorođenčad 80%

 dijete 70%

 starija osoba 55%

 odrasli od 60 do 65%