UVOD

Naše istraživačko pitanje glasi:

„ U kojoj mjeri poštivanje zakona i zakonomjernosti geografskog omotča mogu definisati
održivi razvoj na Zemlji?” Najprije da zapravo pojasnimo ovo pitanje. Šta znači „održivi
razvoj na Zemlji “. To se odnosi na održavanje tendencija razvoja i napretka ljudske rase,
razvoj tehnologije, medicine i sl, te stvaranje boljih uslova za život.

Kada govorimo o Zemlji, naša planeta se sastoji od mnogo različitih dijelova koje nama
zapravo nisu ni vidljive. Svi slojevi ispod Zeljine kore su različiti i međusobno povezani, te
svaki od njih ima svoja specifična svojstva. Kada govorimo o kretanju tektonskih ploča, one
su kroz duge periode zapravo i oblikovale Zemljinu koru u ono što mi danas vidimo i znamo.
(Ovaj dio su obradili Irem i Isak.) Samim tim već možemo zaključiti da su svi pojmovi koje
ćemo danas obrađivati, zapravo međusobno povezani. No dolazimo do pitanja do kojeg
nivoa? Prvo se morao pobliže upoznati sa ovim pojmovima kako bi to uopšte mogli odrediti.
Najprije ćemo krenuti sa zakonima i zakonomijernostima geografskog omotača.

Geografski omotač se odlikuje svojim zakonima i zakonomijernostima koje su u najviše

slučajeva aksiomatični (nešto je očigledno, što se ne dokazuje). Bez poznavanja svih ovih
zakona veoma je opasno izvoditi velike radnje i ekserimente. Ako ih ne poznajemo dovoljno
dobro, može doći do prevelikog iskorištavanja resursa, koji će početi škoditi našoj planeti i
njenom ekosistemu. U Kosmosu koji mi poznajemo, može se primjetiti da ne postoji ni jedno
nebesko tijelo koje ima strukturu slično organizovano Zemlji. Radi ovog dolazimo do potrebe
boljeg spoznavanja funkcije planetarnog sistema, zakona, zakonomijernosti kako bismo se,
kao ljudska rasa, mogli prilagoditi svim prirodnim procesima do dozvoljene granice. Kao što
su su zakoni kretanja materije, energije, cikličnosti, samoregulacije i slično. Sa ovim
zakonima ćemo se bolje upoznati u toku naše prezentacije, te će ih detaljno obrazložiti i
analizirati Zana i Emina. Zemljin omotač igra važnu ulogu u evoluciji kore i pruža termičke i
mehaničke pokretačke sile za tektoniku ploča. Toplota oslobođena jezgrom prenosi se u plašt
gdje se najveći dio (>90%) preobražava kroz omotač do osnove litosfere.

Litosfera, tj. stjenoviti vanjski sloj Zemlje, predstavlja samu vertikalnu strukturu Zemlje, o
kojoj će pričati Dženana, sastoji od kore i čvrstog, najudaljenijeg sloja gornjeg omotača.
Proteže se do dubine od oko 100 km, razbijena je na desetak odvojenih, blokova, tzv.
tektonske ploče. Vjeruje se da spore konvekcijske struje duboko unutar plašta, nastale
radioaktivnim zagrijavanjem unutrašnjosti, uzrokuju bočna pomicanja ploča (te kontinenata
koji se nalaze na njima) brzinom od nekoliko centimetara godišnje. Uz sve ovo, postavljaju se
pitanja, kako litosfera utiče na samo kretanje tektonskih ploča? Da li to kretanje predstavlja
problem? Kako sami zakoni i zakonomjernosti utiču na to? Zašto su zakoni, ako uopće jesu,
međusobno povezani? Ovo su samo neka od pitanja na koja ćemo probati odgovoriti kroz
našu prezentaciju.
ZAKLJUČAK
Vrijeme je i da konačno odgovorimo na naše istraživačko pitanje. (U kojoj mjeri poštivanje
zakona i zakonomjernosti geografskog omotača mogu definisati održivi razvoj na Zemlji)
Svi resursi koje nam priroda nudi trebaju biti iskorišteni, ali do određene mjere. Resusrsi se
isključivo trebaju iskorištavati u najmanjim tj. neophodnim količinama. U količinama koje su
potrebne za odvijanje normalng života i razvoja u društvu. Ako se prirodni resursi koje naša
planeta Zemlja nudi nastave iskorištavati u ovlikim, krajnje suvišnim količinama, ovim
tempom više ih neće ni biti.