EVOLUCIJA 1. UVOD U EVOLUCIJU Evolucija (lat.

evolvere = razvijati) Kemijska evolucija - postanak prvih jednostavnih molekula i sloenih molekuna na Zemlji Bioloka evolucija tijek evolucije ivih organizama .- od stanice do modernog ovjeka Evolucijske promjene uvjetovane su prijenosom karakteristina na potomstvo genskim naslijeem Geologija znanost koja prouava Zemlju: nastoji objasniti kako je Zemlja formirana i kako se mijenja Paleontologija znanost o fosilima; znanost o razvoju ivih bia na Zemlji utemeljan na fosilnim ostacima Biogeneza ivo nastaje iz ivog

ZNANSTVENICI I POKUSI: 1. ABBE LAZZAR SPALLANZANI: - u mediju e se razviti mikroorganizmi iako su prethodno uniteni prokuhavanjem 2. LOUIS PASTEUR - poznat po sterilizaciju mlijeka, kirurkih instrumenata, rana, otkriu cjepiva protiv bjesnoe, bedrenice i kolere - odbacivanje ideje spontane generacije: prokuhao otopinu fermentiranog eera i kvasca u otvorenoj tikvici sa zakrivljenim vratom nisu se razvili mikroorganizmi jer su se zadrali u savijenom dijelu tikvice - pokusom je pokazao das u kljuni mikroorganizmi, a ne kisik 3. FRANCESCO REDIJ - pokusom dokazao da je za razvoj linki muha u mesu potreban izravan doir odraslih muha koje u mesu polau jaja ted a se bez toga koraka liinke ne mogu razvitiiz neive tvari

2. POVIJEST ISTRAIVANJA EVOLUCIJE kreacionizam nastanak svega objanjava djelovanjem boanske sile, a sva su iva bia smatrana nepromijenjivima Carolus Linneaus vjeruje u kreacionizam i nepromijenjivost vrsta, smatra da je Bog stvoritelj svega neivoga materijalnog svijeta, biljaka, niih ivotinja, ljudi, , uveo binarnu nomenklaturu James Hutton po njemu je Zemlja nadbie te naglaava kako treba prouavati njezinu fiziologiju, zaetnik uniformitarianizma (ideja da je sadanjost klju za otkrivanje prolosti) Charles Lyell shvaa da razliiti slojevi zemlje imaju razliitu starost, dugo ne prihvaa evolucionizam (razvoj ivota na Zemlji objanjem evolucijom) Comte de Buffon ideja o promjeni vrsta Georges Cuvier poznat pobornih katastrofizma (fiziki i bioloko odnosi na Zemlji posljedica su niza globalnih katastrofa pri emu je stradao ivi svijet), slae se sa idejom kreacionizma Jean Baptiste Lamarck uoio promjenjivost i prilagodljivost vrsta uvjetima ivota tijekom odreenog vremenskog razdoblja, smatra da se pod utjecajem nekih imbenika organizmi mijenjaju i prilagoavaju zbog uroene tenje za usavravanjem (zbog toga intezivnije koriteni dijelovi organizma jaaju, a manje potrebni slabe, a te se promjene prenose na potomstvo) Primjer: dugi vratovi irafa Lamarkizam promjenjivost organizma pojaanim koritenjem pojedinih dijelova tijela Charles Darwin djelo Postanak vrsta, (na lamarkizam odgovara mutacijama i prirodnom selekcijom) Selekcija moe biti umjetna i prirodna Darvinizam borba za preivljavanje (prouavanje pauna) Alfred Russel Wallace podupire Darwina i doprinosi razvoju biogeografije

3. POTVRDA EVOLUCIJE A) KOMPARATIVNA ANATOMIJA - najstarija metoda na osnovi koje su organizmi definirani kao srodni s obzirom na vanjski izgled - organi istog podrijetla npr.prednji udovi kitova slue za plivanje, imiima za let, psima za hod - homologni organi organi razliitih uloga, a zajednikog podrijetla - analogni organi imaju istu funkciju, ali su prisutni kod evolucijski udaljenijih skupina i rezultat su prilagodbe na ivotne uvjete (konvergentna evolucija) npr.peraje kitova, mokih pasa i Ichtiosaura - zakrljali (rudimentarni) organi nemaju aktivnu ulogu, ali upuuju na sdosnost nekih vrsta (trtina kost, crvuljak, dlake, miii uke) - atavizmi pojavljivanje kod nekih jedinski osobina koje su bile svojstvene precima (kod ovjeka: prekobrojni zubi, abnormalna dlakavost, razvijen rep) B) KOMPARATIVNA EMBRIOLOGIJA - u ranim fazama embrionalnog razvoja gotovo da nema razlike u zamecima svih skupina kraljenjaka C) BIOGEOGRAFIJA - prouava raspored ivih organizama na Zemlji D) PALEONTOLOGIJA - Fosili (stopala, izmet, ljuske jaja) - fosilizacija nastajanje fosila - Nastajanje fosila: 1. OKAMENJIVANJE (PETRIFIKACIJA) process zamjene organskih tvari mineralnim tvarima 2. POUGLJENJIVANJE (KARBONIZACIJA) - process nepotpune oksidacije tvari pod visokim tlakom (npr.fosili biljnog materijala) 3. BITUMENIZACIJA - odvija se bez kisika i to tako da biljni material naglo prekrije voda 4. KONZERVIRANJE process ouvanja materijala koji se odvija pri visokim temperaturama (mumificiranje) ili pri niskim temperaturama (smrzavanje) 5. OTISKIVANJE nastanak otisaka u stijenama 6. INKRUSTACIJA process pri kojem na povrinu organskog ostatka voda istaloi mineralnu koru od argonita, kalcita ili kremena - NICOLAUS STEN zakon o superpoziciji: nie smjeteni slojevi sedimenta su stariji - vremenska skala: eoni, ere, periodi, epohe - relativna starost fosila procjenjivanje starosti sloja u kojem je fosil pronaen - apsolutna starost fosila pomou radioaktivnih izotopa - pseudofosili oblici anorganskog podrijetla koji nas mogu podsjeati na fosile

- ivi fosili: resoperke (latimeria), crvene pande, krokodili, indijska laica (glavonoac), ginko, neke paprati (velviija i cikade) - prijelazni oblici imjau karakteristike pretpostavljenog pretka i potomka te povezuju ove dvije skupine (npr. Archaeopteryx lithografica poveznica ptica i gmazova) E) BIOKEMIJSKI DOKAZI - 4 osnovna kemijska elementa (C, H, O, N) ie 99% mase svih ivih sustava - DNA i RNA F) ANALIZA DNA

4. POKRETAKA SNAGA EVOLUCIJE MIKROEVOLUCIJA promjene unutar genskog sastava neke populacije koje omoguuju i promjenu same populacije - mutacije su glavni pokreta evolucije jer su ultmimativni izvor genske varijabilnosti na kojem se zasniva evolucija (primjer: timinski dimer) - migracija process prelaska jedinke jedne populacije u drugu populaciju - imigracija odlazak jedinki iz populacije) - emigracija ulazak jedinki u populaciju - intraspecijska migracija ako migriraju jedinke iste vrste - interspecijske migracije ako migriraju razliite vrste - protok gena process prijenosa gena od populacije do populacije - genski drift ili otjecanje gena (genska snaga) sluajne varijacije u frekvenciji alela tijekom vrmena - Efekt osnivaa kada se manji broj jedinki odvoji od osnovne populacije i osnuje novu populaciju koja posjeduje novi genotip sa samo dijelom alela originalne populacije (Amii), bolesti: polidaktilija (estoprst), Ellis-Van Creveldov sindrom (skraeni krajnji dijelovi estremiteta, skraena rebra, suen prsni ko, polidaktilija, zeja usna) - Efekt uskog grla ili boce promjene u sastavu gena unutar populacije pod utjecajem bolesti ili prirodne katastrofe SELEKCIJA glavni mehanizam evolucije - omoguava adaptacijste promeje, a moe biti prirodna ili umjetna - glavni imbenik je okoli i uvjeti u kojima organizam ivi - glavni imbenik umjetne selekcije je ovjek - spolna selekcija borbe mujaka za parenje - cilj prirodne selekcije adaptivna vrijednost populacije (mjera reproduktivne sposobnosti jedinke u odnosu na drugu jedinku)

ADAPTACIJE - specifine adaptacije su se razvile kao prilagodba na adaptivne odnose u manjim regijama okoline - promjene boje tijela takoer su adaptacije (kriptika obojenost, aposemantika obojenost) - Batesova mimikrija neopasan organizam oponaa opasnu ili nejestivu ivotinju - Mullerova mimikrija nekoliko opasnih vrsta iam sline oznake - 3 tipa prirodne selekcije: izravna, stablizirajua, disruptivna - Izravna selekcija promjene u okoliu djeluju tako da odreeni fenotip poinje dominirai unutar populacije - Stabilizirajua selekcija do izraaja dolazi fenotip koji predstavlja srednje vrijednosti odreene karakteristika - Dirruptivna selekcija isticanje ekstremnih fenotipa u odnosu na one fenotipe koji se nalaze oko srednje vrijednosti neke karakteristike SPECIJACIJA nastanak novih vrsta - poinje izolacijom - 3 vrste specijacije: alopatrika, simpatrika, parapatrika - Alopatrika geografska barijera podijeli populaciju - Simpatrika mehanizmi reproduktivne izolacije nastaju prije same diferencijacije i to odabiranjem stanita na istom podruju - Parapatrika ne postoji vidljiva zapreka za protok gena - Model gradualizam nova vrsta nastaje postupno tijekom nekoliko milijuna godina - Model isprekidane ravnotee neke specijacije su se dogodile u kraem vremnskom razdoblju TIPOVI EVOLUCIJE: 1) DIVERGENTNA EVOLUCIJA dvije blisko srodne vrste postupno sve manje slie jedna drugoj (npr. adaptivna radijacija) 2) KONVERGENTNA EVOLUCIJA nastanak slinih struktura kod nesrodnih organizama koji je prilagodba na slike uvjete okolia u kojem ive (npr. Ihtiosauri, morski psi, pingvini i delfini imaju slian aerodinamian oblik rijela i peraje) 3) KOEVOLUCIJA paralelan razvoj adaptacija nekoliko vrsta (npr. Odnos biljaka i njihovih opraivaa orhideja)

5. POETAK POETAKA NASTANAK ZEMLJE I IVOTA NA ZEMLJI planeti evoluirali iz protoplaneta na Zemlji su se atomi H, C, O i N povezivali u prve molecule: vodnu paru, ugljikov monoksid, metan, amonijak i vodik => praatmosferski plinovi pokus Stanley Millera konstruirao model atmosfere rane Zemlj u obliku staklenog ureaja ukoji je stavio plinove praatmosfere te destiliranu vodu koja je predstavljala rane oceane, elektrino je pranjenje imitiralo munje u praiskoniskim olujama te dalo energiju za stvaranje organskih molekula, grijanje i hlaenjem dijelova ureaja napravio je kiu koja je padala u rani ocean, ocean je sadravao brojne uzorke jednostavnih organskih molekula, time je dokazao das u organske molecule nune za ivot => KEMIJSKA EVOLUCIJA (postupan proces spontane sinteze sve sloenijih molekula iz jednostavnijih) Protobionti tvorbe koje podsjeaju na ivu stanicu Oparin u ranom oceanu udruivanje organskih molekula koje su bile okruene molekulama vode nastali su koacervati, a izvor energije je Sunce Prve stanice nisu imale jezgru, bile su anaerobne jer je prvobitna atmosera bila bez kisika, mogle su biti heterotrofne ili kemoautotrofne Cijanobakterije prve razvijaju sposobnost vezanja i otutanja kisika Stromatoliti formacija nastala aktivnou cijanobaktrija s pojavom prvih fotosintetskih orgaizama poinje se oslobaati kisik kisik odlazi u atmosferu gdje djelovanje UV zraka nastaje ozon stvaranjem ozonskog omotala i atmosfere bogate ksikom stvoreni su preduvjeti za razvoj sloenih organizama na Zemlji nastanak eukariotske stanice - endosimbiontska terorija (endosimbioza velikih prokariota s malim prokariotima za mitohondrij i kloroplaste)

6. RAZVOJNO STABLO IVOTA NA ZEMLJI filogenija prouava evolucijske donose izmeu vrsta, populacija, razreda eoni: prekambrij, fanerozoik ere: paleozoik, mezozoik, kenozoik prekambrij: hadij, arheozoik, proterozoik (najranije razdoblje, traje 4 mil.godina, nastaju praocena, stijene, formiana prva stanica te heterotrfoni i autotrofni organizmi paleozoik: kambij, ordovicij, silur, devon, karbon, perm (ume papratnjae, prve ribe, golosjemenjae, gmazovi kleidoniko jaje) mezozoik: trijas, jura i kreda (era dinosaura, gmazova letei, kopneni, morski) kenozoik ili era sisavaca: brojna gorja i planine, poveavanje raznolikosti sisavaca; ine ga 2 perioda: tercijar i kvartar, novija podjela je na paleogen i neogen, 7 epoha: paleocen, eocen, oligocen, miocen, pliocen, pleistocen, holocen 7. EVOLUCIJA OVJEKA

Anthropoidea (pravi majmuni) - ubrajaju se majmni Novog svijeta, Starog svijeta i ovjekoliki majmuni - orangutani, gorile, impanze, bonobo i ljudi ubrajaju s u ovjekolikoe majmune Razliito od majmuna: - bipedalizam uspravno hodanje na dvjema nogama - kraljenica u obliku S - ravna stopala - noni prst krai - palac se nalazi pored ostalih prstiju - volumen ovjekovog mozga 1400 cm3, a impanze 400 cm3 - govor - zaobljena zdjelica - razlike u zubalu HOMINIDI skupine u koju svrstavamo ljude i ljudima sline izumrle antropoidne vrste - karakteristika: uspravno dvonono hodanje - prvo se ovjek uspravio, a onda dolazi do sloenijih sposobnosti

RAZVOJ HOMINIDNIH VRSTA: 1. NAJRANIJI HOMINIDI: - karakteristike su slinije ljudima nego majmunima, a to su: uspravan hod, manji zubi, ravnije lice i vei mozak od svih primate - fosili pronaeni u Africi 2. GRACILNI AUSTRALOPITECINI: hodaju na 2 noge, ali se i penju na drvee eljust poput ljudi i male zube, ali lubanja slii na majmunsku vjerojatno su se koristili biljnom hranom i moda su koristili kameno orue

3. ROBUSNI AUSTRALOPITECINI: - imaju velike zube i jake miie eljusti - specifina lubanja i manji mozak 4. RANI LJUDI: - slini gracilnim australopitecinima, ali imaju vee i sloenije mozgove, zaobljene lubanje, manje eljusti i zube - napredni alat - hodaju uglavnom uspravno - raznolika prehrana 5. MODERNI LJUDI: - i neandertalci i pripadnici nae vrste su vjerojatno u nekom razdoblju ivjeli na istom podruju - obje vrste pokazuju mozgove vee od mozgova svih hominid ate prrave napredne alate i odjeu - Homo sapiens se vjerojatno prvi bave umjetnou Lucy Australopithecus afarensis A. africanus tei, vii, kapacitet mozga (430 500 cm3) hipoteza o vieregionalnoj evoluciji ovjeka iz Homo erectusa su se iz razliitih dijelova svijeta (Europa, Azija, Afrika) razvili H.sapiens, a zatim moderni oblici hipoteza o jedinstvenoj evoluciji modernog ovjeka nastanak nae vrste i svih roda Homo , Afrika kolijevka civilizacije, H.sapiens se razvio na podruju Afrike i onda ljudi migriraju iz Afrike tijekom evolucije

Vrste

Podruje na kojem su ivjeli Afrika Afrika, Europa, Azija Kenija Gruzija

Visina odrasle jedinke (m) 1 1.5 1.8

H.habilis H.erectus

Teina odrasle jedinke (kg) 33 55 60

Volumen mozga (cm3) 660 850 (raniji) 1100 (kasniji)

Fosilni nalazi

Mnogo Mnogo

H. rudolfensis H. georgicus H. ergaster

Jedna lubanja 600 700-850 Malo Mnogo 2 nalazita

Istona i 1,9 juna Afrika panjolska

H. antecessor

1000

H. Italija cepranensis H. heidelberge nsis H. neanderthal ensis H. rhodesiensi s H. sapiens sapiens H. sapiens idaltu H. floresiensis Europa, 1,8 Afrika, Kina Europa, zap. 1,6 Afrika Zambija 1,4 1,9 50 100 60

1000 1100 1400 1200 1700 1300 1000 1850 1450 400

Jedan kranijalni svod mnogo

55-70

Mnogo

Vrlo malo

Cijeli svijet Etiopija Indonezija

3 lubanje 7 jedinki

1,0

25

7 mil. godina Najraniji hominidi

6 milijuna godina

5 mil.godina

Gracilni australopitecini

4, mil.g.

Australopithecus anamnesis

Robusni australopitecini

Afarensis Africanus 3 mil.g. Garhi

A.boisei, robustus

2. mil.g

Homo erectus, georgicus

Rani ljudi

1 mil godina

Moderni ljudi

Neandertalci. Homo sapiens