Ribe

Hrskavičnjače (Chondrichthyes)

Osnovni plan građe

Vretenasto tijelo hrskavičnjača je u području trbušne strane glave i vrata ravno,
dok je u repnom dijelu bočno spljošteno. Sa strane glave nalazi se pet kožnih
škržnih otvora kroz koje voda izlazi nakon što je ušla kroz usta prilikom disanja.
Voda može ući i s leđne strane kroz otvor koji se zove štrcalo. Hrskavičnjače
imaju plakoidne ljuske koje izgledaju kao zubići, uložene su u kožu širokom
bazom rompskog oblika. Potporni sustav izgrađen je od hrskavice koja je lagana
i savitljiva, a može biti vrlo čvrsta zbog kalcija. Najrazvijeniji su mišići trupa i
repa te se protežu cijelim tijelom kao četiri velika snopa kolutićavog rasporeda.
Probavni sustav
Hrskavičnjače su isključivo mesožderi te zbog toga imaju čeljust s oštrim
zubima zavijenim prema unutra kako im lovina ne bi pobjegla. Neke vrste su
filtratori te se hrane filtriranjem sitnih životinjica iz vode posebnim usnim
organima. Hrana prolazi kroz usnu šupljinu do želudca preko ždrijela i jednjaka.
U debelom crijevu zavojiti zalisak se uvija kako bi povećao površinu za upiti
hranjive tvari. Neprobavljeni ostaci izlaze van kroz nečisnicu.
Sustav za izlučivanje
Ribe hrskavičnjače u krvi imaju veliku koncentraciju ureje. Reaktalna žlijezda
sještena je uz stražnji dio debelog crijeva. Ona uklanja ione iz krvi te ih otpušta
u završni dio debelog crijeva kako bi se uklonili iz organizma. Slatkovodni oblici
nemaju rektalnu žlijezdu.
Živčani i osjetilni sustav
Prednji mozak kod hrskavičnjača je razvijeniji u odnosu na koštunjače, te se u
njegovom sklopu nalaze centri za njuh. Veliki mozak dio je prednjeg mozga.
Međumozak nalazi se između prednjeg i srednjeg mozga. U sklopu stražnjeg
mozga nalaze se mali mozak i produžena moždina. Hrskavične ribe primaju
električne impulse strukturama koje se zovu Lorencinijeve ampule, a smještene
su na površini kože u malim rupicama. To osjetilo im pomaže lakše otkriti plijen.
Disanje i optjecajni sustav
Hrskavičnjače dišu škrgama i nemaju plivaći mjehur. Repna i prsne peraje
pomažu im kako ne bi tonule te u jetri imaju i ulja koja poništavaju učinak
tonjenja. Imaju vensko srce koje se sastoji od venskog zatona, pretklijetke i
klijetke. Arterijski čunj sprječava povratak krvi u klijetku.
Sustav za razmnožavanje
Oplodnja kod hrskavičnjača je unutarnja. Neparna cjevčica vodi od jajnika i
sjemenika u nečisnicu. Mužjaci imaju posebno oblikovane trbušne peraje
kojima prenose muške spolne stanice u nečisnicu ženke. Roditelji ne brinu za
potomstvo. . Viviparne ribe rađaju žive mlade, oviparne polažu jajašca, a
ovoviviparne mlade ribe izlaze iz majke gotovo slične odraslima.
Biološka raznolikost
Poznato je oko 950 vrsta hrskavičnjača u koje ubrajamo prečnouste
(Elasmobranchii) i cjeloglavke (Holocephali). Prečnouste se dijele u devet
redova, a najpoznatiji predstavnici su morski psi i raže. Cjeloglavke obitavaju u
dubokim i hladnim morima, a u Jadranskom moru živi čudnovati morski štakor.