Filum Spongia - Sunđeri

• Marinske zivotinje sa izuzetkom jedne slatkovodne porodice – Spongillidae

• Zive sesilno i nemaju mehanizme za uzimanje hrane, zbog toga su do 1825.
godine smatrane biljkama

• Njihovo funkcionisanje se zasniva na strujanju vode sa hranjivim materijama

kroz Sistema otvora, kanala, komora
• Smatrane su najprostijim Metazoama, medjutim one jesu primitivne ali ne i
proste
• Najcesce asimetricni sa izrazenom apikalnom-bazalanom heterpolnom osom,
a ima i radijalno simetricnih
• 5 000 vrsta

• Velicina tijela se krece od nekoliko milimetara do 2 metra

• Forma tijela je razlicita i zavisi od hidrodinamickih uslova : loptasta, zbunasta,
peharasta, cilindricna
• Boja varira
Razlicite vrste, boje i velicine sundjera
• Tjelesni zid je gradjen od:
ektoderma – pinakoderma
mezogleje - mezohila
endoderma – hoanoderma

• Ali se smatraju dvoslojnim zivotinjama (Diploblastica) jer je mezoderm

ektodermalnog porijekla
• Pinakoderm
- javlja se u tri oblika: egzopinakoderm, endopinacoderm, bazipinakoderm sa
celijama pinakocitama i porocitama

• Hoanoderm
- gradjen od hoanocita-celija sa kragnom i bicem
• Mezogleja
- gradjena od morfoloski i funkcionalno razlicitih tipova celija: arheocite,
sferularne, mikrogranularne, globularne, tamne, rabditne celije, te cistenocite,
miocite, lofocite, sklerocite, kolenocite
• Organizacija tijela je na niskom celijskom nivou, to su Metazoa bez pravih tkiva i
organskih sistema(Parazoa)
• Celije sundjera funkcionisu neovisno jedna od druge, bez vece koordinacije ali skupa
cine cjelinu integrisanu u organizam. Najcesce zive slobodno, rijetki su paraziti

• Na tijelu se nalaze sitni ulazni otvori – pore i krupni izlazni – oskulumi

• Izmedju pora i oskuluma nalazi se supljina ili sistem supljina i kanala. Voda sa
hranom i kisikom protice kroz supljine i kanale radom biceva hoanocita koji oblazu
zidove supljina
• Ranije je kolagen kolenocita Spongia oznacavan kao organski skelet spongin,
medjutim on se kod sundjera javlja u vise varijanti: debela kolagena vlakna,
perispikularni, i bazalni spongin

• Sklerocite(spikulocite) ucestvuju u gradji mineralnog skeletal, koji je gradjen u obliku

iglica – spikula
• Prema velicini spikule se dijele na: mikrosklere, makrosklere, megasklere
• Prema broju zrakova se dijele na: monaksone(jednoosne), triaksone(triosne),
tetraksone(cetveroosne), poliaksone(viseosne)
• Sundjeri su mikrogfagne zivotinje, sa strujanjem vode unose se hranjive materije,
bakterije, protozoe, organske celije u raspadanju i rastvorene organske materije, stoga
su veliki filtratori vode

• Hranu uzimaju hoanocite, fagocitozom i pinocitozom

• Ekskrecija se obavlja na protozojskom nivou-posjeduje krupne kontraktilne vakuole
• Razmnozavanje se odvija spolno i bespolno – pupljenjem i preko gemula
• Postoje tri morfoloska oblika sundjera, odnosno tri tipa gradje i nivoa organizacije.
Smatra se da su nastali jedan od drugog, te je takva i gradacija slozenosti:

•ASKON
•SIKON
•LEUKON
 ASKON
• Najsitnije i najjednostavnije vrste
sundjera su radijalno simetricne,
peharastog oblika sa jednim
oskulumom i vise pora(celija porocita)
na povrsini tijela.
• Voda sa hranjivim materijama ulazi
kroz porocite, prolazi kroz mezogleju,
potom biva potisnuta celijama
hoanocitama u spongocel iz koga kroz
osculum izlazi u spoljasnju sredinuu
 SIKON
• Od askon tipa nastao je sikon tip stvaranjem
evaginacija tjelesnog zida askon tipa pri cemu je
nastao sistem kanala i pora koje omogucavaju
prolazak vode sa hranjivim materijama kroz zid
sundjera. Na ovaj nacin je doslo do usloznjavanja
gradje, povecanja povrsine tjelesnog zida i sporijeg
prolaska vode
• To je rezultiralo intezifikacijom metabolickih
procesa. Voda sa hranjivim materijama ulazi u tijelo
sikon sundjera kroz dermalne pore na korteksu u
inerradijalne(ulazne) kanale,preko otvora prozopila
dospijeva u radijalne(hoanocite) kanale, potom preko
unutrasnjih ostija(apopila) u spongocel
 LEUKON

• Najslozeniji i najprogresivniji tip, vecina

sundjera(klasa Demospongia koja je i najbrojnija)
ima leucon tip gradje.Nastaje od sikon tipa tako
sto se kanali povecavaju i obrazuju komore
oblozene hoanodermom. Radi se o kolonijalnim
oblicima pa su ovo sundjeri sa vecim brojem
oskuluma.
• Procesi metabolizma su najintezivniji. Tok vode sa
hranjivim materijama je:dermalne pore ukazni
kanali prozopile komore oblozene
hoanocitama apopile izlazni kanali oskulumi
• Na osnovu tipa gradje tijela i gradje skeletal, spuzve se dijele u tri klase:
Calcarea, Demospongia i Sclerospongia. Najslozenije i najbrojnije su vrste
iz klase Demospongia.

• Danas nije moguce dati niti priblizno tacan odgovor o porijeklu i

filogenetskim odnosima sundjera, moze se samo konstatovati da se radi o
veoma staroj grupi zivotinja koja je imala specificnu evoluciju i bez svake
sumnje za sada se slijepo zavrsava.