Professional Documents
Culture Documents
Porifera (Spužve)
Porifera (Spužve)
2012
VJEBA br. 3.
2011/2012
Mirela Petri
PORIFERA
11.1.2012
tip organizacije PARAZOA oko 5 500 ivuih vrsta naseljavaju sve dubine
GRAA TIJELA
oskulum mezenhim porociti strujanje vode spongocel hoanocit amebocit
pinakoderm
okovratnik
estice hrane
spikule
bi
fagocitoza hoanocit
amebocit
3 sloja:
pinakocit
PINAKODERM vanjski sloj od plosnatih kontraktilnih stanica (pinakociti) MEZENHIM unutarnja mezogleja koja sadri dijelove skeleta i specijalizirane stanice HOANODERM unutranja strana mezohila sa biastim stanicama (hoanociti)
11.1.2012
Koljeno Porifera
Tip organizacije: PARAZOA
vodostrujni sustav totipotentna priroda stanica unutranja upljina SPONGOCEL ulazna pora, otvor OSTIJUM izlazni otvor OSKULUM 3 sloja:
graa tijela:
PINAKODERM vanjski sloj od plosnatih kontraktilnih stanica (pinakociti) MEZENHIM unutarnja mezogleja koja sadri dijelove skeleta i specijalizirane stanice
SIKON
oskulum
LEUKON
oskulum izlazni kanal dermalne pore
askonoidni tip hoanoderm jednostavan sikonoidni tip hoanoderm naboran leukonoidni tip hoanoderm se podijelio u odvojene hoanocitne komorice
11.1.2012
ASKONOIDNI TIP
OSKULUM
OSTIJUM
Leucosolenia botryoides
HOANOCITA SPONGOCEL
11.1.2012
SIKONOIDNI TIP
jednostavan sikon
SIKONOIDNI TIP
sloeni sikon
KORTEX DERMALNA PORA ULAZNI KANAL
HOANOCITE PROZOPIL
APOPIL
ULAZNI KANAL
HOANOCITNA KOMORICA
11.1.2012
LEUKONOIDNI TIP
OSKULUM
IZLAZNI KANAL
Tethya aurantium
LEUKONOIDNI TIP
hoanocitna komorica ostijum ulazni kanali obloeni pinakocitama prozopili
mezenhim
spongocel apopil
11.1.2012
TIPOVI STANICA
Kontraktilne stanice
miociti (oko oskuluma i kanala)
ostijum kanal
bi okovratnik
SIKON
oskulum
LEUKON
oskulum izlazni kanal dermalne pore
11.1.2012
oskulum
ostijum spikula atrij ili
spongocel
AMEBOCITA
POROCITA
PINAKOCITA HOANOCITA SPIKULE OSTIJUM
HOANOCITA
11.1.2012
spikule
amebocita ostijum mezenhim pinakocit
OKOVRATNIK
BI
MIKROVILI
JEZGRA
POTPORNI SUSTAV
organski skeletni element kolagen raspren u obliku tankih fibrila vlaknasta mrea spongin anorganski skeletni elementi hidratizirani silicij-dioksid kalcij-karbonat (kalcit ili aragonit) sklerociti: sposobnost akumuliranja Ca ili Si i njihova odlaganja na organiziran nain morfologija spikula taksonomska vanost mikrosklere
11.1.2012
Spikule
Endoskelet spuvi
Razred: Demospongiae kremenoronjae
10
11.1.2012
11
11.1.2012
AKTIVNOST I OSJETLJIVOST
nema dokaza da imaju neurone ili osjetne organe ipak sposobne dati odgovor na podraaj okolia zatvaranjem ostijuma ili oskuluma, stezanjem kanala, preraspodjelom biastih komorica
RAZMNOAVANJE
NESPOLNO: fragmentiranje regeneracija pupanje gemule male sferine strukture, kolagenski debeli omota+mikrosklere slatkovodna porodica Spongillidae stvaranje nespolne larve (slabo istraeno!!!)
Spongilla - slatkovodna
12
11.1.2012
RAZMNOAVANJE
SPOLNO: veinom hermafroditi, ali i razdvojena spola gamete iz amebocita spermiji iz hoanocita oociti iz hoanocita ili arheocita spermatogeneza se odvija u spermatinim folikulama koje se formiraju kad se stanice biaste komorice preobraze u spermatogonij oogeneza ?! spermij i oocita se otputaju u okoli vodostrujnim sustavom smoking sponges planktonska biasta liinka
smoking sponges
Klasifikacija SKELET
2 tipa skeletnih elemenata: organski i anorganski stanice skleroblasti (u mezogleji) izgrauju endoskelet
vapnene iglice
razred Calcarea vapnenjae
silicijeve iglice
razred Hexactinellida staklae
13
11.1.2012
nemaju spongina skelet od vapnenih iglica kalcit sva 3 graevna plana relativno male (do desetak cm) relativno plie obalne vode
spikula
Sycon sp.
Clathrina clatrus
triaksone silicijske spikule sa 6 vrhova (heksaktine) mega i mikrosklere uvijek prisutne vazoliko tijelo tip sikon veliine od 20 30 cm dubine od 200 1000 m hladne vode Antartike
14
11.1.2012
90% poznatih vrsta tip leukon monoaksone i tetraksone silicijske iglice od mediolitorala do najveih dubina dvije porodice slatkovodne
Dysidea avara
Oscarella lobularis
ZANIMLJIVOSTI
Suberites domuncula
simbioza
15
11.1.2012
ZANIMLJIVOSTI
komercijalni uzgoj
ISTRAIVANJA
Kemijska obrana potencijalna biomedicinska svrha Komunikacija stanica iako nemaju ivani sustav, stanice su sposobne meusobno komunicirati mogu prepoznati strane stanice i estice i dati odgovor Evolucija ivotinja veza izmeu spuvi i ostalih Metazoa je i dalje nerazjanjena
Kraj
16