6.

hrvatski kongres medicine rada s meunarodnim sudjelovanjem

ibenik, 30. rujna - 4. listopada 2015.
BITNO ZA ZDRAVLJE RADNIKA

Etika naela i medicinska praksa

eljka Josipovi Jeli

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Samostalni sektor za reviziju i nadzor medicinskog
vjetaenja

Hipokratova prisega (4 st. prije

Krista)
Kunem se Apolonom lijenikom, Asklepijem, Higijejom i Panakejom svim bogovima i
boicama, zovui ih za svjedoke, da u po svim silama i savjesti drati ovu prisegu i ove
obveze.
Svoga u uitelja ovoga umijea tovati kao svoje roditelje, davat u mu to mu u ivotu
bude potrebno, njegovu u djecu drati svojom braom, a budu li htjeli uiti ovo umijee,
pouavat u ih bez ugovora i bez plae. Putat u da sudjeluju kod predavanja i obuke i u
svem ostalom znanju moja djeca i djeca mojega uitelja.
Uit u i ake, koji se budu ugovorom obvezali i ovom prisegom prisegli, ali nikoga drugoga.
Svoje propise odredit u po svojim silama i znanju na korist bolesnika i titit u ga od svega
to bi mu moglo koditi ili nanijeti nepravdu.
Nikome neu, makar me za to i molio, dati smrtonosni otrov, niti u mu za nj dati savjet. Isto
tako neu dati eni sredstvo za pometnue ploda. isto u i pobono ivjeti i obavljati svoje
umijee. Neu operirati mokrane kamence, nego u to prepustiti onima koji se time bave. U
koju god kuu stupim, radit u na korist bolesnika, klonei se hotiminog oteivanja, a
osobito zavoenja ena i mukaraca, robova i slobodnih.
to pri svojem poslu budem saznao ili vidio, pa i inae, u saobraaju s ljudima, koliko se ne
bude smjelo javno znati, preutjet u i zadrat u tajnu.
Budem li odrao ovu prisegu i ne budem li je prekrio, neka mi bude sretan ivot i uspjeno
umijee, neka steknem slavu i ugled kod ljudi do u daleka vremena; prekrim li ovu prisegu i
prisegnem li krivo, neka me zadesi protivno.
2

1948. godine ustanovljena je enevska

konvencija:

"U asu kada stupam meu lanove lijenike profesije, sveano

obeajem da u svoj ivot i struku staviti u slubu humanosti. Prema
svojim uiteljima sauvat u dunu zahvalnost i potovanje. Svoje u
zvanje obavljati savjesno i dostojanstveno. Najvanija e mi briga biti
zdravlje mojega pacijenta. Potovat u tajne onog tko mi se povjeri.
Odravat u svim svojim silama ast i plemenite tradicije lijenikog
zvanja. Moje kolege bit e mi braa. U vrenju dunosti prema
bolesniku nee na mene utjecati nikakvi obziri vjere, nacionalnosti,
rase, politike ili klasne pripadnosti. Apsolutno u potovati ljudski
ivot od samog zaetka. Niti pod prijetnjom neu dopustiti da se
iskoriste moja medicinska znanja suprotno zakonima humanosti. Ovo
obeajem sveano, slobodno, pozivajui se na svoju ast."

Medicinska etika

Medicinska etika - identifikacija i primjena moralno korektnih radnji i naela u

medicinskom odluivanju i kod rjeavanja etikih dilema u medicinskoj praksi.
Prema Zakonu o lijenitvu lijenik je duan potovati naela obavljanja lijenike
djelatnosti te suzdravati se od svake aktivnosti koja nije spojiva sa ugledom,
dostojanstvom i neovisnou lijenikog zvanja u skladu sa zakonskim propisima
i kodeksom medicinske etike i deontologije.
Profesionalno obavljanje lijenikog poziva podrazumijeva potovanje svih
ljudskih prava ali i primjenu medicinskog prava i pravnih propisa kojima
drutvena zajednica nastoji zatiti prava i interese svojih lanova.
Profesionalna etinost osigurava svakoj strunoj medicinskoj disciplini uvaavanje
drutvene zajednice, autonomnost, definira i unapreuje struku.

Medicinska etika i pravo

Medicinska deontologija podrazumijeva medicinsku etiku i medicinsko

pravo.
Nova medicinska etika, biomedicinska etika ili bioetika je po definiciji
SZO interdisciplinarno podruje za sustavno prouavanje etikih
problema koji se mogu pojaviti u istraivanjima, medicini i drutvenoj
sredini, a nastala je kao reakcija na moralne nedoumice koje je donio
razvoj suvremene medicine, uvjeti odravanja i ouvanja ivota.
Medicinsko pravo se mijenja pod utjecajem drutvenih, ekonomskih,
kulturnih i znanstvenih promjena, ali i pod utjecajem sve snanijih
pokreta za zatitu osnovnih ljudskih i graanskih prava ovjeka, prema
Opoj deklaraciji UN o pravima ovjeka i Europskoj konvenciji o zatiti
ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Medicinsko pravo su pravni propisi koji predstavljaju vanjsku kontrolu
nad radom medicinskih djelatnika, jer propisima drutvena zajednica
titi prava i interes lanova zajednice.

Profesionalna etika

Profesionalnu etiku ini set odgovornosti koje lijenik duguje pacijentu

i drutvu jer ga je drutvo ovlastilo da se brine za zdravlje graana, a
postie se edukacijom i kompetencijom svih lanova zdravstvenog
tima.
Zdravstveni sustav podrazumijeva standarde i algoritme lijeenja.
(prostorna, kadrovska i tehnoloka opremljenost ustanova).
Profesionalna odgovornost kadrova: iz perspektive strunosti,
informiranosti, povjerenja i kvalitete te u odsustvu sukoba interesa i
preuzimanju strune odgovornosti.
Svako socijalno odgovorno drutvo treba svojim graanima omoguiti
adekvatnu skrb. Interes odgovornih u privatnim i dravnim
zdravstvenim ustanovama mora biti iznad principa kapitalizma, ali
svakako u skladu s moralnom lijenikom praksom uz optimalan
pristup opravdanosti pruenih usluga.

Medicinski profesionalizam

U medicinskoj praksi trebaju se uvati sustavi prepoznatljive vrijednosti i

profesionalna etika, jer dignitetu svake struke pridonosi sudionik svojim
profesionalnim ponaanjem i kolegijalnim odnosom.
Krajem 90-ih godina prolog stoljea je definiran pojam medicinskog
profesionalizma.
Sadri tri temeljne dimenzije:
1. osobni profesionalizam: vrline - altruizam, izvrsnost, humanizam,
odgovornost
2. meuljudski profesionalizam: profesionalno ponaanje u interpersonalnom i socijalnim odnosima
3. drutveni profesionalizam: meusobna interakcija, uvaavanje
interesa zajednice, a interesi zajednice moraju biti iznad vlastitih interesa.

Iako veina lijenika primjenjuje vrijednosti temeljnih naela medicinskog

profesionalizma, pojedinci ne potuju ustrojstvo profesije, neuinkoviti su, nedosljedni
u radu i meusobnoj suradnji, neasno se odnose i sukobljavaju sa kolegama.

Drutvo i medicinska praksa?

Medicinsko osoblje, posebice lijenici u profesionalnom pristupu

trebaju primjeniti medicinska, pravna, socioloka i etika naela u
skladu sa vrstim moralnim osnovama, uz priziv vlastite savjesti koja
je oblikovana odgojem, obrazovanjem i klinikom praksom, uz
uvaavanje ivotnih i religijskih uvjerenja pacijenta
Sve vee razlike izmeu moguih i dostupnih medicinskih postupaka
dovele su do stanja da na rad lijenika utjeu ekonomska i politika
drutvena kretanja to predstavlja rizik za autonomnost lijenika.
Pravinu podjelu drutvenih izvora financiranja i racionalizacije
trokova u zdravstvu treba rijeiti drutvo kao cjelina. Lijenici ne
mogu samostalno odluivati o racionalnoj potronji u medicinskoj
praksi. Uz stalnu etiku odgovornost i uz profesionalne napore ne
mogu prihvatiti i odgovornost za pravinost odluke u racionalizaciji
trokova lijeenja jer mogu biti optueni za propust koji se esto
izjednaava sa medicinskom pogrekom.

Zakonske odredbe koje reguliraju

medicinsku praksu

Kodeks medicinske etike i deontologije HLK-a i HLZ-a

(15.2.2008.) propisuje prava pacijenata i obveze i
odgovornosti lijenika.
Zakon o lijenitvu. Prema Zakonu o lijenitvu (l. 4., st. 2.)
lijenik je duan potovati naela obavljanja lijenike
djelatnosti te suzdravati se od svake aktivnosti koja nije
spojiva s ugledom, dostojanstvom i neovisnou lijenikog
zvanja, a u skladu s zakonskim propisima, kodeksom
medicinske etike i deontologije moe posegnuti za prizivom
savjesti.
Prilagodbom pravnih propisa pravnoj steevini EU postoje i
odredbe vezane uz poloaj i prava pacijenata u zdravstvu,
Zakon o zdravstvenoj zatiti i Zakon o zatiti prava pacijenata.

Zakonska odgovornost i
medicinska praksa

Lijenik u profesionalnom radu ima pravne i etike dunosti.

Povreda odredbi Kodeksa povlai za sobom disciplinsku odgovornost.
Prema lanku 50. i 59. Zakona o lijenitvu lijenike greke u odnosu
na etika pravila i pravne propise povlae za sobom disciplinsku i
prekrajnu odgovornost.
Graanskopravnu odgovornost prema odtetnom zahtjevu, Zakona o
obveznim osiguranjima
Kaznenu odgovornost u kaznenim djelima protiv zdravlja ljudi (Kazneni
zakon, kaznena djela protiv zdravlja ljudi)

10

Kodeks medicinske etike i deontologije

HLK-a i dunosti lijenika

Kodeksom medicinske etike i deontologije HLK-a i HLZ-a je reguliran i

odnos meu lijenicima u Hrvatskoj.

l. 1. U svojem e djelovanju uvati ugled i dostojanstvo lijenikog

stalea i asno se odnositi prema kolegama. Svoje znanje i umijee
uvijek e odgovorno primjenjivati u skladu s naelima ovog Kodeksa.

l. 9. astan lijenik e se odnositi prema drugim lijenicima onako

kako bi elio da se odnose oni prema njemu. Uiteljima e iskazivati
potovanje i zahvalnost za znanje, vjetine i odgoj koji je od njih
primio, ako drugi lijenik zatrai od njega struni savjet i pomo pruit
e mu je nesebino i prema svom najboljem znanju.

11

Odnosi meu lijenicima

... kolegijalni i meuljudski odnosi u lijenikim okruenjima???

Dijelom zbog propusta koji se javljaju zbog normativnih zahtijeva i

sloenosti suvremene medicine, ali i zbog sloenosti drutva kojemu
medicina slui, zbog odgovornosti prema pacijentu i zakonske
odgovornosti
(disciplinska,
prekrajna,
kaznena
i
graanska
odgovornost)
Ali i...zbog nesavijesnih postupaka, prenoenja odgovornosti na druge,
izdavanja netonih dokumenata, neopravdanih trokova zdravstvene
zatite ili neopravdanog koritenja prava zdravstvenih djelatnika...
tatine.
Uzrok neprofesionalnosti moe biti prezauzetost drugim poslovima,
pretjerana angairanost u nastavi, u stjecanju znanstvene titule, te
svojevrsna nesigurnost u vlastito znanje, razlike u socio - ekonomskom
statusu, u stupnju znanstveno - nastavnog napredovanja, meusobno
nepovjerenje i neuvaavanje.

12

Odnosi meu lijenicima

Bolnike uprave i financiranje zdravstva su pod znaajnim financijskim

restrikcijama zdravstvenog fonda i u veini sluajevima lijenicima se
preporua naelo cost and benefit. Isplativost kao jedina bitna
odrednica navedene naela je u suprotnosti s naelima medicinske
profesije postavljenim ve u Hipokratovoj zakletvi.

U cilju profesionalne predanosti i komplementarnosti, mora postojati

dobra komunikacija, koja podrazumijeva i konstruktivnu kritiku i
podrku, kao i profesionalnu suradnju lijenika koje se bave razliitim
specijalnostima, uz pridravanje etikih naela.

13

Etika naela i profesionalizam

...uvaju

ugled svake struke. Znanje je osnovni preduvjet

profesionalizma, kao i posjedovanje i vladanje nizom specifinih znanja
i vjetina, ukljuujui vrline i etinost.
Edmund Pellegrino i David Thomasma, dobrobit pacijenta je glavni
cilj medicinske prakse i primarna baza etikog odnosa izmeu lijenika
i pacijenta.
ne bi bilo potrebe za uvoenjem sustava etikih teorija, kada bi svi
lijenici posjedovali idealne vrline i donosili medicinske odluke
temeljene na ponaanju koje se bazira na vrlinama.
Etika bazirana na vrlinama datira iz doba Platona i Aristotela
Dobre vrline na kojima bi se trebao temeljiti lijeniki rad su
povjerenje, suosjeanje, pronezija...

14

Etika naela i profesionalizam

Pellegrino i Thomasma su 1988. godine plasirani svoju verziju

lijenike prisege koja za osnovu ima Hipokratovu zakletvu, ali
odgovara stavovima suvremene medicine, njezinih dilema i napretka.
Nova prisega lijenika obvezuje na:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

profesionalno usavravanje - usavravanje znanja i vjetina

skrb o svakom pacijentu, neovisno o njegovoj platenoj moi
dobrobit pacijenta, a ne bilo kakvih interesa
pristup pacijentu,potovanje njegove volje,jasna komunikacija
pomo pacijentu da umre sukladno vlastitim ivotnim naelima
sudjelovanje u odlukama koje utjeu na zdravlje nacije

Beauchamp i Childressa, navodi 6 naela bioetike: dobroinstvo,

odravanje kontakata, autonomnost, potenje, neubijanje i pravednost

15

Etika izobrazba

Razvoj kulture etinosti i profesionalizma lijenika ne smije biti

sluajan....
Kolegij Medicinska etika uveden je u nastavu MEF-a 1995/1996. Ranije
od samih poetaka nastave na MEF-u 1917. predavala se u okviru
razliitih kolegija. Kontinuirana edukacija je obvezni dio kurikuluma
svih medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj.
Cilj edukacije je da budui lijenici stjecanjem diplome ne postanu
samo vrsni strunjaci...
Etiko dozrijevanje psihobioloke osobnosti poinje u roditeljskom
domu...
Bez etike edukacije lijenik je nespreman za profesionalno obavljanje
posla i etike dileme stvarnoga ivota.

16

Za kraj...

Kvalitetna etika komunikacija stjee se iskustvom i odgovornou

tijekom lijenike prakse, a struka svakoga od nas obvezuje na
usavravanje etikog sustava vrijednosti i znanja tijekom cijelog ivota
i rada.
Javno i privatno zdravstvo treba postati bolje mjesto i za bolesnike i za
lijenike, jer unato odredbama Zakona o zdravstvenoj zatiti, jo
uvijek postoji nejednaka dostupnost i uinkovitost zdravstvene skrbi...
Proces poboljanja uvjeta rada i jednake dostupnosti zdravstvene
zatite zahtijeva ukljuivanje i angaman aktera na svim drutvenim
razinama, ukljuujui i medicinsku struku.
Zadaa postojeeg zdravstvenog sustava i svih lijenika je da se
zaustavi dehumanizacija medicine, unaprijedi struka i znanost, jer
dobar i siguran zdravstveni sustav stvara povjerenje lanova zajednice
i potuje steene drutvene tekovine prava na zdravstvenu zatitu kao
osnovno ljudsko pravo.
Zadaa lijenika je da uvaju autonomnost struke i odrivo kvalitetno
funkcioniranje zdravstvenog sustava potujui etika naela i
medicinski profesionalizam.
17

Literatura:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.

Zakon o lijenitvu (2003).

Zakon o zatiti prava pacijenata (2004.)
Hrvatska lijenika komora (2007). Kodeks medicinske etike i deontologije.
Opa deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda (1948).
Sass H-M. Drutvena istraivanja. Bioetika u Europi. 1996. 3-4, 629-649.
Chadwick R. Drutvena istarivanja. Bioetika, etika teorija i granice medicine. 1996. 3-4: 529.540.
Balint J.a. (2000). Decisions at the End of Life. Croatian Medical Journal. 41: 144-149.
Veatch R.M. Drutvena istarivanja. Bioetika, etika teorija i granice medicine. 1996. 3-4: 579-587
Pellegrino ED, Thomasma DC. For the Patient's Good. The Restoration of beneficence in Health Care.
New York: Oxford University Press, 1988:205-206.
Baker R. Codes of Ethics: Some History: http://ethics.iit.edu/perspective/pers19_1fall99_2.html
Beauchamp T.L. (1996) Naela u bioetici. Drutvena istraivanja. 23-24:533-544.
Engelhardt H.T.Jr.(1986) The Foundaitons of Bioethics. New York: Oxford University Press, str. 216217.
egota I. (1999). Nova definicija bioetike. Bioetiki svesci, 1. Rijeka: Katedra drutvenih znanosti,
Medicinski fakultet u Rijeci, str. 2
World Medical Association Declaration on the Rights of the Patient (1981, 1995. Lisabon, Bali).
World Medical Association Declaration of Helsinski (2000.) Ethical Prinicples for Medical
ResearchInvolving Human Subjects. Edinburgh
Josipovi-Jeli , oljan I, Brajkovi L. Titlic M. Why Croatian patiens increasingly opt for treatment
in private medical clinics? Bratisl Lek Listy 2009; 110 (6): 368-373
Josipovi Jeli , oljan I, Brajkovi L. Dysthanasia or Unjustified Prolongation of Life through
Persistence of Therapy. Acta Clinica Croatica, rad u recenziji

18

HVALA NA PANJI !

19