ETIKA I BIOETIKA - osnovni pojmovi

Najstarija znanstvena i filozofska disciplina

? Razgranienje znanosti od predmeta

etika
moral
(gr. ethos = obiaj)
(lat. mos = ud)
Moral = sustav predodbi o dobru i zlu
Etika = nauka o moralu i moralnim naelima;
skup naela i pravila prema kojima se postupci
ocjenjuju kao dobri ili zli

ETIKA
Teorijska etika

Istrauje i prouava moral

pojedinca, grupa ljudi,
klasa, drutva, cijele epohe.
Usporeuje nekadanja i
sadanja pravila ponaanja.
Prouava slinosti i
razlike.
Analizira i pronalazi
objanjenja za odreena
moralna ponaanja.

Normativna etika (etika u praksi)

Definira i objanjava norme

pravilnog i dobrog ponaanja
u svakodnevnom ivotu.
Definira pravilno postupanje
u odreenim profesijama.
Postavlja kriterije na osnovu
kojih se mjeri.
Formulira profesionalne
obveze i dunosti.

TO JE ETIKA?
Disciplina o moralu i moralnim naelima
Sistem normi ili pravila ljudskog ponaanja
Opa pravila ponaanja /individualan moral
TO NIJE ETIKA?
Nisu osjeaji
Nije religija
Ne prati je zakon
Ne slijedi kulturoloki prihvaene norme

Etika: podruja primjene

1. humana: medicinska (stomatoloka i lijenika u
uem smislu)
2. veterinarska

- bioetika: nije proizala iz filozofske etike; nastala je

kao reakcija na moralne nedoumice koje je donio
razvoj suvremene medicine = pluri-perspektivno
podruje u kojem se u interakciji raznorodnih
gledita stvaraju uporita i mjerila za orijentiranje u
pitanjima koja se odnose na ivot ili na uvjete i
okolnosti njegova ouvanja

Definicije:

- the Oxford English Dictionary:

Bioetika je izuavanje etikih problema
uzrokovanih znanstvenim napretkom, naroito
u biologiji i medicini
- nova definicija bioetike:
Bioetika je sustavno prouavanje moralnih
dimenzija u sklopu znanosti o ivotu

BIOETIKA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA

imbenici etikog odluivanja:

etike teorije, naela (principi) i pravila

Etike teorije: deskriptivna, normativna i

metaetika

Pravila - kodeksi

BIOETIKA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA

Biomedicinska naela / principi

(ope smjernice koje navode da su neke vrste radnji
zabranjene, poeljne ili dozvoljene; openitija od
pravila i esto slue kao njihov izvor ili temelj)
1. autonomnost (potivanje elja i sposobnosti donoenja
odluka samostojnih osoba)
2. nekodljivost (ne nanaanje zla drugima)
3. dobroinstvo (sprjeavanje tete, omoguivanje
dobrobiti)
4. pravednost (ravnomjerna i potena raspodjela)

OSNOVNA ETIKA NAELA:

1. ivot je najvea vrijednost i najvee dobro
2. initi dobro, ne nanositi tetu
3. Naelo istinitosti i povjerenja
4. Naelo jednakosti i autonomije
5. Naelo prava i obveze svih ljudi
6. Naelo suradnje i dobrih odnosa meu zdravstvenim
radnicima
7. Naelo stalnog uenja i strunog usavravanja

Naela kroz povijest

Hipokratova zakletva sadri etika naela trajne
vrijednosti za medicinu: naelo injenja dobra i
nenanoenja tete bolesniku, naelo pravednosti,
naelo potovanja ivota i naelo potovanja
linosti bolesnika.
Obveze lijenika: da se predano i savjesno zalau za
dobrobit bolesnika, da lijeenjem i cjelokupnim
svojim ponaanjem paze da mu ne nanesu tetu i
nepravdu. Ovdje spada i obaveza strogog uvanja
lijenike tajne kao i dunost lijenika da
odreene terapijske zahvate prepusti onim
lijenicima koji to bolje obavljaju.

Naela kroz povijest

-

Florence Nightingale (1820-1910)

napisala zakletvu namjenjenu medicinskim sestrama. U
zakletvi se istie neophodnost ivljenja u moralnom
istunstvu, kako u profesiji, tako i u
svakodnevnom ivotu; potvruje se
pravilo primum non nocere kao i
obaveza uvanja profesionalne tajne;
na kraju se istie obveza suradnje s
lijenikom, kao i stalnog
profesionalnog usavravanja.

Naela kroz povijest

- prva uoila direktnu vezu izmeu zaepljenih
kanalizacionih odvoda i nedostatka ventilacije s
fatalnim infekcijama. Insistirala je na adekvatnom
osvjetljenju, pravilnoj ishrani, higijeni i aktivnosti.
Shvatila je da je vrhunska istoa, koja je prethodila
dananjim tehnikama sterilizacije, glavna zatita od
infekcija.
- njena vizija u potpunosti je izmijenila pristup drutva
prema sestrinskoj njezi: vjerovala je da je veoma bitno
njegovati zdravlje pojedinca, i mentalno i fiziko, kao i
lijeiti samo oboljenje.

ivot je najvea vrijednost i najvee

dobro

Osnovni princip iz kojeg proizlaze svi ostali

principi.

ivot je jedinstven i neponovljiv.

Vaan je kvalitetan ivot, a ne samo ivot.

ini dobro i ne ini zlo

Osnovni princip prisutan u svim medicinskim

kodeksima (primum nil nocere prvo je ne
koditi)

Problemi u praksi:

suvremena tehnologija
autonomija pacijenta

Naelo istinitosti i povjerenja

Pacijent nije samo bolestan ve je i u socijalno

nezatienom poloaju.

Pacijent s lijenikom uspostavlja odnos

oekujui da ga ovaj ne samo izlijei nego da mu
pomogne vratiti se u socijalni poloaj koji je
imao prije bolesti.

Naelo istinitosti i povjerenja

Medicinska tajna,
Obaveza istinskog obavjetavanja,
Zabrana spolnog iskoritavanja pacijenta,
Zatita pacijenta od drutvene nepravde,
Zatita bolesnika i ranjenih u ratu,
Zatita od nadrilijenitva

Autonomija pacijenta
Pravo na iskrenost
Pravo na povjerljivost
Prvo na davanje suglasnosti
(Informed Consent)
Pravo na drugo miljenje
Pravo na slobodan izbor lijenika

Etiki dokumenti koji odreuju

prava pacijenata na autonomiju

Europska Deklaracija o unapreenju prava

pacijenata, 1994.

Etiki kodeksi

Pravo na informaciju
Pravo pacijenta na obavijetenost o
vlastitom zdravstvenom stanju
Pravo pacijenta na informiranost o nainu
djelovanja zdravstvene slube
Medijska informacija i etika

Pravo na iskrenost

Pacijent ima pravo biti potpuno

obavijeten o svom zdravstvenom statusu,
ukljuujui medicinske injenice o svom
stanju, o predloenim postupcima,
ukljuivi mogue rizike i koristi svakoga
od njih, te o dijagnozi, predvianju i
napretku lijeenja.
Europska Deklaracija o unapreenju prava
pacijenata

Pravo na iskrenost

Lijenik e na prikladan nain obavijestiti

bolesnika o rezultatu pretraga te o daljnjim
najprikladnijim postupcima lijeenja.
Bolesniku e takoer pruiti potrebne
informacije kako bi mogao donijeti
ispravne odluke o predloenom lijeenju.
Etiki kodeks HLZ i HLK

Pravo na iskrenost

Informacije se smiju zatajiti pacijentu u

izuzetnim sluajevima kada postoji valjan
razlog za pretpostavku da bi takve
informacije imale na nj nepovoljan uinak,
a iskljuena je mogunost bilo kakvog
vidljivog pozitivnog uinka.
Europska Deklaracija o unapreenju prava
pacijenata

Pravo na iskrenost

Na svoj izriit zahtjev pacijent ima pravo

da ne bude obavijeten.

Pacijent ima pravo izabrati hoe li i tko

biti obavijeten umjesto njega.
Europska Deklaracija o unapreenju prava
pacijenata

Pravo na iskrenost

Ljudska je obveza lijenika da pokae

razumijevanje za zabrinutost bolesnikovih
blinjih, da ih o bolesnikovom stanju
istinito obavjetava te da s njima surauje u
bolesnikovu korist.
Etiki kodeks HLZ i HLK

Pravo na iskrenost medicinska

dokumentacija

Pacijent ima pravo pristupa svojoj

medicinskoj dokumentaciji, tehnikim
zapisima i svim drugim podacima i
zapisima koji se odnose na njegovu
dijagnozu, lijeenje i njegu te imaju pravo
na primjerak svog dosjea ili dijelova
zapisa.
Europska Deklaracija o unapreenju prava
pacijenata

Pitanja:
Koliko je iskrenost uvijek u pacijentovom
najboljem interesu? Koliko je etiki
opravdano dati neeljene informacije
pacijentu, preutjeti istinu ili govoriti
neistinu?
Kada i koliko biti iskren u komunikaciji s
lanovima obitelji? Postoje li razlike u radu
izvan bolnice i onoga u bolnici?

Pravo na potivanje tajne

Sve obavijesti o pacijentovom

zdravstvenom stanju, uvjetima lijeenja,
dijagnozama, prognozi i lijeenju te sve
ostale osobne informacije moraju ostati
povjerljive ak i poslije smrti pacijenta.
Europska Deklaracija o unapreenju prava
pacijenata

Pravo na potivanje tajne

Sve ono to je lijenik obavljajui svoju

dunost saznao smatrat e se lijenikom
tajnom. Lijenik ju je duan uvati i pred
bolesnikovim blinjima ako to bolesnik
eli, pa i nakon njegove smrti, osim kada je
Zakonom drugaije odreeno.
Etiki kodeks HLZ i HLK

Pravo na potivanje tajne

Povjerljive informacije mogu se obznaniti

samo uz izriit pristanak pacijenta, ili ako je
to izriito u skladu sa zakonom. Pristanak se
moe pretpostaviti kada se informacije
otkrivaju drugim zdravstvenim djelatnicima
ukljuenim u pacijentovo lijeenje.
Europska Deklaracija o unapreenju prava
pacijenata

Pravo na potivanje tajne

Pacijent ima pravo traiti ispravak,

dovrenje i ponitenje podacima i zapisima
koji se odnose na njega, a nisu toni ili nisu
bitni za dijagnozu, lijeenje i skrb.
Europska Deklaracija o unapreenju prava
pacijenata

Primjeri i pitanja:
Krenje prava na tajnu: DA, MALO, NE
Mu i ena, oboje doktori, razgovaraju o
svojim pacijentima toga dana.
Susreli ste svoju poznanicu iz mladosti i sa
znatieljom pogledali u njen karton.
Informacija preko telefona

Pravo na informiranu suglasnost

Preduvjet za bilo kakav medicinski postupak je
pristanak pacijenta koji je o postupku potpuno
obavijeten.
Pacijent ima pravo odbiti ili prekinuti medicinski
postupak.
Kada pacijent nije u stanju izraziti svoju elju, a
medicinski postupak je hitno potreban, moe se
pretpostaviti da je pacijent dao pristanak, osim
ako je iz prijanjih izjava oigledno da bi ga u toj
situaciji odbio dati.

Pravo na informiranu suglasnost

Kada je potreban pristanak zakonskog
zastupnika, a predloeni zahvat je hitno
potreban, moe se obaviti bez pristanka
zastupnika, ako se do njega ne moe na
vrijeme doi.
Kada se trai pristanak zastupnika, pacijenti
(bilo malodobni ili odrasli) moraju biti u
najveoj moguoj mjeri ukljueni u
donoenje odluka.

Pravo na informiranu suglasnost

Ako zastupnik odbije dati pristanak, a
lijenik smatra da je zahvat na najveu
korist, odluka se upuuje sudu ili nekom
arbitranom tijelu.
Pristanak pacijenta je potreban za
sudjelovanje u klinikoj nastavi i u
znanstvenim istraivanjima.

Pitanja:

Treba li u svakodnevnoj praksi traiti

suglasnost pacijenta?

Postoje li razlike izmeu lijenika u

izvanbolnikoj zatiti i lijenika u bolnici u
dobivanju suglasnosti?

Naelo prava i obveze svih ljudi

Pravo ima ne samo pojedinac ve i cijelo

drutvo.

Obvezu ima ne samo pojedinac ve i

drutvo u cjelini.

Prava pacijenata u sustavu

zdravstva

Osnovna prava: jednakost, pravednost i

ravnopravnost (distributive justice)

Aktivno sudjelovanje u zdravstvenoj zatiti

Individualna i drutvena prava

Prava pacijenata u sustavu

zdravstva
Pacijent ima pravo na slobodan izbor
lijenika (Lisabonska Deklaracija
Svjetskog lijenikog udruenja o pravima
pacijenata temelj drugim dokumentima)
Pacijent ima pravo izabrati i promijeniti
svog lijenika i zdravstvenu ustanovu, pod
uvjetom da je to omogueno
funkcioniranjem zdravstvenog sustava

Pitanja:
Kako i koliko pacijenti sudjeluju u procesu
donoenja odluka o bitnim pitanjima
organizacije sustava zdravstva?
Koji izvori informiranja o pravima u
sustavu zdravstva stoje na raspolaganju
pacijentima?
Postoje li u praksi mehanizmi kojima
pacijenti mogu pratiti i utjecati na kvalitetu
rada u zdravstvu?

Primjer 1.
Na odjelu lee dva pacijenta. Stigao je
bubreg za transplantaciju. Obojica mogu
biti primatelji organa. Ne pronalazite u
anamnezi i statusu niti jedan razlog prema
kojem biste jednog od njih iskljuili.
Kako donijeti odluku?

Primjer 2.
Na odjelu lee dva pacijenta. Stigao je
bubreg za transplantaciju. Obojica mogu
biti primatelji organa. Jedan od njih ima
64.g., otac je dvoje djece i troje unuadi.
Drugi pacijent ima 24.g. i za dva mjeseca e
postati otac. Obojica imaju uredne ivotne
navike.
Kako donijeti odluku?

Primjer 3.
Na odjelu lee dva pacijenta. Stigao je
bubreg za transplantaciju. Obojica mogu
biti primatelji organa. Jedna je pacijentica,
25.g., radi kao odgajateljica u vrtiu, udata,
bez djece. Druga je pacijentica stara 47.g.,
poznata UN-ova ambasadorica dobre volje,
razvedena, majka odraslog djeteta.
Kako donijeti odluku?

Primjer 4.
Dolaze vam dva pacijenta, a imate punu
ordinaciju. Oboje imaju slian problem nita
hitno. Oboje su vai dugogodinji pacijenti i
jako im se uri. Jedan je uglaeni stariji
gospodin koji vam uvijek donese sitan poklon
za Boi. Drugi je vaih godina, prilino drzak
u komunikaciji, ali slua preporuke i uvijek se
doe ispriati (bez poklona). Imate pet minuta
vremena.
Kojeg biste primili?

Suradnja i dobri odnosi meu

zdravstvenim radnicima

Timski rad

Cehovska naela jaanje povlastica

unutar struke.

Stalno uenje i usavravanje

Kritinost prema vlastitom radu

Praenje strunog napretka