Etika i moral

Alibegić dr Samra

„Biti ljekar je izuzetna vrlina, ali i nadljudska hrabrost” Milutin M. Nenadović

 Moral od latinske riječi mos, moris – Običaj, narav, skup običaja i pravila o
njima
 Etika od grčke riječi ethos običaj i ethikos moralan
 Moral je ljudska društvena praksa
 Etika teorija prakse – teorija o praksi

 Moralne norme se zasnivaju na opste usvojenim moralnim vrijednostima po

principu suprotnosti dobro – zlo, pošteno – nepošteno
 Stavovi po svojim moralnim normama prerastaju u moralne sudove
 Etika je nauka o moralnom fenomenu.

 Moralni fenomen obuhvata običaje, navike i norme kojima se ljudi u

društvenoj zajednici rukovode i u skladu sa njima kontrolišu svoje ponašanje
i postupke.
 Moralni fenomen se zasniva na dvije bitne osobine čovjeka:
 Čovjekov intelekt
 Čovjekova iracionalnost, emocionalnost i nagonsko u čovjeku

“Budi ono što jesi, ako želiš da budeš sretan” Aristotel

 Prvo potpuno objašnjenje
 Drugo upotpunjeno objašnjenje – čovjek je društveno biće koje umije d
saznaje
 Treća poptunost poimanja – Čovjek je biološko biće sa genetskom
dispozicijom da na samom rođenju razvija mentalne funkcije

 Homo sapiens recens – savremeni umni čovjek

 Moral ima najmanje dva značenja:
 Neutralni vrijednosni kvalitet
 Vrijednosno određen kvalitet
 Osnove morala:
 Znanje ili svijest
 Emocije
 Volja kao rezultat motivaciono voljnih procesa

Ciljevi morala
 Homo moralis
 Religiozne teorije
 Učenje o društvenom porijeklu morala
 Monističke teorije
 Pluralističke teorije

Pranorme kao izvor moralnih normi

 Gens
 Fratrija
 Pleme
 Obaveza uzajmnog pomagnja
 Zajednička žalost za umrlim članom gensa
 Obaveza osvete ubijenog člana gensa
 Zabrana ženidbe unutar gensa
 Kult predaka i totemizam
 Animizam
 Kult
 Magija
 Simpatična magija

Običajne norme
 Norma je pravilo ponašanja u zajednici u funkciji ujednačavanja i
koordiniranja postupanja pojedinca u određenom društvenom procesu.
 Heteronomne društvene norme
 Autonomne društvene norme

Običajne norme koje služe ovladavanju čovjeka prirodom

Običajne norme koje imaju za cilj da regulišu društvene odnose

 Folklor – skup vjerovanja, umotvorina, motiva i brojnih autentičnih oblika

ponašanja i načina mišljenja karakterističnih za jedan narod.
  Eufemizam – manir lijepog vaspitanja i ponašanja, potpuno automatizovan
kod obrazovanih ljudi.

Medicinskoetičke deklaracije, rezolucije i izjave

Alibegić dr Samra

• Hamurabijev zakon
• Aleksandar Makedonski
• Seneka : pozitivni i negativni tip ljekara
• Skribonijus Largus

• Kodeksi su zbornici normi kojima se formuliše poželjno i obavezno ponašanje u

obavljanju ljekarske profesije.
• Deklaracije, rezolucije i izjave imaju karakter medicinskog zakonodavstva, a
svrha je razvoj, dogradnja i usavršavanje medicinske etike i medicinskog prava.

• Kodeks – lat codex – trupac, panj, knjiga – zakonik, zbornik zakona

• Deklaracija – lat declaratio – objava, izjava, izjašnjenje npr. Nekog zakona preko
osoba ili tijela za to ovlaštenih
• Rezolucija – lat resolutio – pismeni zaključak, rješenje na kraju neke skupštine i
predstavlja raspoloženje i mišljenje učesnika, a formuliše zahtjeve, odlučnost,
rješenost.
• Izjava – dokument donešen na zasjedanju skupštine nekog tijela, udruženja ili
kongresa, obavezujući je za učesnike, profesiju ili zakonodavstvo

• Zakletva – svečana javna izjava u funkciji prihvatanja načela, normi i obaveza u

daljem životu ili vršenju profesionalnih zadataka.

• Hipokratova zakletva
• Ženevska deklaracija – 1948
• 4 principa medicinske etike sadržana u Hipokratovoj zakletvi:
• Primum non nocere
• Princip pravednosti
• Princip poštovanja života
• Princip poštovanja ličnosti bolesnika
 Internacionali kodeks medicinske etike
• 1949. Svjetsko ljekarsko društvo London
• Prvi dio se odnosi na opšte dužnosti ljekara
• Drugi dio na obaveze ljekara prema bolesniku
• Treći dio medicinskoetičke norme koje regulišu obavezu ljekara prema
kolegama

ORGANIZACIJA I RUKOVOĐENJE U ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI – PRIKAZ KRETANJA

PACIJENTA KROZ SISTEM ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
• Zdravstvena zaštita prema zakonu o zdravstvenoj zaštiti FBiH iz 2010.g.
definisana je kao sistem društvenih, grupnih i individualnih mjera, usluga i
aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprječavanje, rano otkrivanje
bolesti, blagovremeno liječenje, te zdravstvenu njegu, rehabilitaciju, kao i
primjenu zdravstvenih tehnologija.

Ostvarenje dobre zdravstvene zaštite zavisi o definiranoj zdravstvenoj politici,

strategiji zdravstvenog razvoja, organizaciji i rukovođenju zdravstvenim
sistemom i stepenu razvijenosti zdravstvenih resursa.

• Ciljevi zdravstvene politike?

• Organizacija znači raspodjelu odgovornosti, zadataka i resursa u cilju izvršenja

kvalitetnih zdravstvenih usluga.

Zdravstveni resursi
• Ljudski
• Materijalni
• Informacijski
• financijski

• Rukovođenje ili menadžment predstavlja sve poslovne aktivnosti (menadžerske

funkcije) koje obavljaju menadžeri u okviru odgovarajućeg poslovno-
organizacijskog oblika (organizacija) angažirajući potrebne resurse uz težnju da
se osigura uspješno poslovanje u kratkom i dugom roku.
• Menadžment ljudskih resursa znači stvaranje pretpostavke da angažirani ljudski
resursi budu posvećeni poslu, motivirani, te da razvijaju svoje potencijale i
sposobnosti vjerujući u svoju organizaciju.

• Menadžer je lice odgovorno za rad drugih, koje upravlja kroz ljude (tradicionalni
pristup: akcenat na “moći”) ili putem i sa ljudima (moderni pristup: akcenat na
„dogovoru“).

Principi organizacije
• Opšti principi:
• Učestalost zahtjeva i potreba
• Težina zahtjeva i potreba
• Teritorijalna distribuiranost zahtjeva i potreba

• Specifični principi:
• Sveobuhvatnost
• Pristupačnost
• Dostupnost
• Ekonomičnost
• Kontinuitet

Nivoi zdravstvene zaštite

• Primarni nivo
• Sekundarni nivo
• Tercijerni nivo

Osnovni sadržaj PZZ

• Promocija zdravlja i zdravstveni odgoj u cilju unapređenja zdravlja,
• Poboljšanje pravilne ishrane,
• Odgovarajuće snabdijevanje pitkom vodom,
• Sanacija životne okoline,
• Zaštita majke i djeteta, uključujući planiranje porodice i imunizaciju,
• Sprečavanje i zaštita od endemskih bolesti,
• Elementarne zdravstvene usluge u nadziranju i liječenju bolesti i povreda,
• Esencijalni lijekovi.

• Sekundarana zdravstvena zaštita pruža specijalističko-konsultativne usluge i

bolničku zdravstvenu zaštitu. Specijalističko konsultitativne usluge su skup
 mjera za dijagnosticiranje, liječenje i rehabilitaciju, kada najčešće po prirodi
bolesti nije potrebno poduzeti hospitalizaciju.

• Tercijarna zdravstvena zaštita je nivo na kome se obavljaju najsloženiji oblici

zdravstvene zaštite iz pojedinih specijalističkih djelatnosti.

Zadatak 1
• Opisati kretanje pacijenta oboljelog od određene bolesti kroz sistem
zdravstvene zaštite.
• Za primjer uzeti pacijenta oboljelog od hronične bolesti koji zahtijeva sva tri
nivoa zdravstvene zaštite.
• Opisati prepreke sa kojima se pacijent susreo i moguće posljedice za pacijenta.
Zdravstvene organizacije
Alibegić dr samra

• Dom zdravlja
• Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika
• Bolnica (opšta bolnica,regionalna bolnica i bolnica za hroničnu hospitalizaciju)
• Apoteka
• Zavod za zdravstvenu zaštitu žena
• Zavod
• Klinika
• Klinički centar
• Prirodno lječilište

• Vanbolničke
• Bolničke

Dom zdravlja

• Zdravstvena organizacija koja dispanzerskim metodom rada organizuje i

sprovodi primarnu zdravstvenu zaštitu na području za koje je osnovan.
• Može organizovati i određeni vid konsultativno – specijalističke zaštite, u skladu
sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.

• Proučava zdravstveno stanje stanovništva, higijenske prilike i radi na otkrivanju

oboljenja
• Provodi zdravstvenu zaštitu žena, djece, omladine i starih osoba
• Provodi kontrolne i sistematske preglede radnika
• Obavlja laboratorijsko – dijagnostičke analize
• Organizira i pruža hitnu medicinsku pomoć
• Obavlja polivalentnu patronažnu djelatnost
• Organizuje zdravstvenu zaštitu usta i zuba
• Vodi evidenciju i dokumentaciju u skladu sa posebnim propisima

Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika

• Organizacije udruženog rada koje zapošljavaju više od 10.000 radnika i organi

unutrašnjih poslova mogu osnovati zavod za zdravstvenu zaštitu radnika radi
obezbjeđenja:
 • Primarne zdravstvene zaštite
• Specifične zdravstvne zaštite
• Ocjena privremene spriječenosti za rad
• Konsultativno – specijalističke zdravstvene zaštite
• Rehabilitacije radnika

Opšta bolnica
• Opšta bolnica organizuje i provodi stacinarno liječenje iz interne medicine,
pedijatrije, opšte hirurgije, akušerstva i ginekologije. Ona organizuje i
konsultativno – specijalističku zdravstvenu zaštitu i farmaceutsku djelatnost.
• 300 standardnih postelja
• Obezbjeđenje odgovarajuće zdravstvene zaštite u skladu sa zakonom, prema
jedinstvenim standardima i normativima
• Sprovodi bolničku i specijalističko – konsultativnu zaštitu iz internih bolesti,
dječijih bolesti, ošte hirurgije, akušerstva i ginekologije
• Pored opšte laboratorijske ima i specijalističko – laboratorijsku djelatnost
• Ima radiološku djelatnost
• Ima službu za anesteziologiju i reanimaciju
• Ima službu za medicinsko snadbijevanje
• Ima obezbjeđen prostor za privremenu izolaciju oboljelih od zaraznih bolesti i
akutne psihoze

Regionalna bolnica
Organizuje i sprovodi bolničku zdravstvenu zaštitu iz: infektologije,
pneumoftiziologije, psihijatrije, oftalmologije, ORL, ortopedije sa
traumatologijom,urologije, radiologije, nuklearne medicine, transfuziologije,
anesteziologije sa reanimacijom, dermatovenerologije, fizikalne medicine sa
rehabilitacijom, oralne i maksilofacijalne hirurgije, kliničke patologije i farmaceutske
djelatnosti, uključujući i pojedine nivoe visokodiferencirane zdravstvene zaštite prema
jedinstvenim standardima i normativima.

Bolnica za hroničnu hospitalizaciju

• Stacionarna zdravstven organizacija koja pruža posebne oblike zdravstvene
zaštite osobama oboljelim od određenih hroničnih bolesti kod kojih su
prethodno iscrpljene mogućnosti akutnog liječenja.
• 200 standardnih kreveta
• Specijalnii laboratorij za obavljanje specifične dijagnostike
• Odgovarajuću medicinsku opremu za terapiju i rehabilitaciju
• Obezbjeđen prostor za privremenu izolaciju oboljelih od zaraznih bolesti i
psihoze
• Mrtvačnicu

Apoteka
• Zdravstvena organizacija koja obavlja farmaceutsku djelatnost.
• Obezbjeđuje neprekidno i blagovremeno snadbijevanje stanovništva lijekovima
i drugim sanitetskim materijalom.
• Može vršiti laboratorijske i bromatološke analize.

• Izrađuje magistralne lijekove i galenske pripravke

• Ispituje ispravnost lijekova
• Vrši snadbijevanje lijekovima zdravstvene organizacije i građane
• Daje uputsvtva za primjenu lijekova i učestvuje u zdravstvenom odgoju

Klinika
• Zdravstvena organizacija koja sprovodi najsloženije oblike zdravstvene zaštite iz
određene grane medicine.
• Bavi se naučno – istraživačkim radom u oblasti medicinskih nauka.

Zavod za zdravstvenu zaštitu

• Organizuje se na regionalnom nivou.
• Zadaci zavoda:
• Proučava zdravstveno stanje stanovništva
• Analizira tehnološku vrijednost i iskorištenost medicinske opreme
• Pruža naučno – metodološku pomoć zdravstvenim organizacijama na
spovođenju zdravstvenog odgoja
• Prati i proučava kretanje zaraznih bolesti
• Analizira i obrađuje podatke zdravstvene evidencije
• Priprema naučno – metodološku podlogu za planiranje zdravstvene zaštite
• Proučava utjecaj okoline na zdravstveno stanje stanovništva
• Ispituje ispravnost prehrambenih proizvoda, vode, vazduha i predmeta opšte
upotrebe
• Obavlja poslove stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika
Institut
• Zdravstvena organizacija koja obavlja specijalizovanu zdravstvenu zaštitu iz
određene grane medicine, odnosno oblasti zdravstvene zaštite, stručno
usavršavanje i obrazovanje zdravstvenih radnika.

• 10 radnika od toga 5 doktora nauka, i 3 sa zvanjem magistra

Prirodno lječilište
• Zdravstvena organizacija koja u postupku liječenja i rehabilitacije koristi prirodni
faktor (gas, mineralna voda i sl).
• Mora da raspolaže uređajima koji obezbejđuju stalnost prirodnog faktora.
• Dužno je da prati ljekovita svojstva i da najmanje svako treće godine ponovi
ispitivanje ljekovitosti i dostavi nalaze.