Organizacija zdravstvene zaštite

Zdravstvo je društvena djelatnost u kojoj

zdravstveni radnici specifičnim sredstvima,
opremom i metodama rade na unaprijeđenju
zdravlja stanovništva, spriječavanju bolesti i
pravodobnom otkrivanju, dijagnostici, liječenjui
rehabilitaciji bolesnika
Organizacija i sustav zdravstva

 Organizacija- skupine međusobno povezanih

elemenatau jednu cjelinu, opis načina,
inteziteta ili rezultata elemenata
cjeline( dobra – loša organizacija)
 Sustav- skup međusobno povezanih
međuzavisnih elemenataorganiziranih prema
određenom pravilu koje djeluje svrhovito
Funkcioniranje zdravstvene zaštite

 Davaoci usluga, korisnicii posrednik koji

plaća
 Administrativnim mehanizmima
 Mehanizmi upravljanja i odlučivanja
 Edukativni mehanizmi
 Stručna društva i komore
Partneri u sustavu zdravstva

 Ministarstvo zdravstva
 Komore
 Liječnički zbor
 Zavod zdravstvenog osiguranja
Svrha i ciljevi sustava zdravstvene
zaštite

 Dom zdravlja i specijalizirana zaštita Stupanj

administrativne kontrole od visoko
centralizirane do decentrilizirane od
pluralizma do unificirane
 Uloga privatne prakse
 Javna pomoć, zdravstveno osiguranjei
nacionalna zdravstvena služba
Razine zdravstvenog sustava

 Primarna razina
 Sekundarna razina
 Tercijarna razina
Zdravstvene ustanove i
organizacije

 Dom zdravlja
 Stanica za hitnu pomoć
 Ljekarna
 Bolnica
 Lječilište
 Poliklinika
 Državni zavodi
Javno zdravstvo

 Winslow 1923- umjeće spriječavanja

 Bolesti
 Mobilizirati zajednicu, izgraditi okoliš, razviti
osobne vještine, reorganizirati zdravstvo,
 Suradnja različitih resursa
 Prevencija bolesti
Primarna zdravstvena zaštita

 Najuži kontakt između stanovništvai

zdravstvenih radnika između naroda,
zdravstvai drugih društvenih djelatnosti
Bolnička zdravstvena zaštita

 Broj kreveta na 1000stan

 Broj bolnica na100000 stanovnika
 Zauzetost kreveta, broj kirurških intervencija
na 100000 stan, broj prijema, postotak
liječnika od ukupnog broja zaposlenih u
bolnicama
 Trajanje liječenja u danima.
Socijalna i zdravstvena politika
 Politika se može definirati kao društveni proces
usklađivanja ciljeva i interesa pojedinih društvenih
skupina
 Okolina stvarna moć( interesne grupe)
 Potrebe formalna moć :politička i
izvršna razina
administrativni ,stručni i znanstveni
činioci
 Zadovoljenje
Metode političkog rada

 Deklaracija iz Alma-Ate je svečana izjava, a

rezolucija zaključak
 Prazne fraze ili prihvatljive opće postavke
 Isticanje samo pozitivnih strana
 Govoriti protiv svojih uvjerenja kada je to
korisno
Načela socijalne politike

 Libertarno načelo-čovjek stariji od države

 Egalitarno- načelo jednakosti
 Supsidijarnost- decentralizacija odgovornost i
prava pojedincu koliko je moguće , a
centralizirati državi koliko je nužno- socijalni
kršćanski nauk- 1931- qadragesimo anno.
Socijalna politika

 Kolektivna i društvena potrošnja

 Politika životnog standarda
 Briga za društvene djelatnosti
 Socijalna zaštita kod prirodnih nepogoda
 Oblik i način društvenog usmjeravanja
razvoja komplement ekonomskoj politici
Socijalna sigurnost

 Socijalna sigurnost je splet državnih, te

društvenih mjera kojima se građanima i
njihovim zajednicama jamči određeni stupanj
životnog standarda, te zaštitu u slučaju
određenih rizika koje pojedinci nisu u
mogućnosti sami rješiti
Provedbe socijalne politike
 Produktivistički stav- veća zaposlenost niži
dohoci –SAD
 Scenarij zapošljavanja nove tehnologije
 Usmjerenost na obitelj
 Scenarij sa jakom ulogom države puna
zaposlenost
 Kombinirana politika jačanje nevladinog
sektora
Mjere socijalne politike
 Stimulativne mjere unaprijeđenje društvenog
razvoja
 Mjere osiguranja i smanjenja povećanih
rizika
 Represivne i normativne mjere
 Socijalni rizik- budući neželjeni događaj
 Socijalno osiguranje uplatom(premijom)
kompenzacija ako se dogodi rizik
Mjere socijalne politike
 Nesreće – dobrovoljnim milosrdnim
djelovanjem
 Rizici koji su pojedinačno nerješivi, ali
zajednica ih može riješiti
 Opća društvena prijetnja
 Socijalno osiguranje obvezno – dragovoljno
 Pojedinačno, skupno, kolektivno i
korporativno
Današnje socijalne politike u
Evropi

 Socijaldemokratska-punazaposlenost, pravo
narad,opći standard jačanje lokalnih zajed.
 Liberalistička-puni rast, soc sigurnost,
obvezno opće osiguranje,dualizam(osig+trž)
 Korporativistička-puni rast, naknade kod
rizika, osiguranje zaposlenih, trojni
sustav( država,radnik i poslodavac)
Današnje socijalne politike u
Evropi

 Katolička-neodređen cilj,prava deklarativna,

praksa privatne institucije, veća uloga prava
građana.
Zdravstvena politika

 Egalitarna-jednakost i sigurnost
 Utilitarna politika- povećanje produktivnosti
 Preraspodjelom već ostvarenih sredstava
 Stvaranjem novih društvenih odnosa
 Politika zadovoljenja minimalnih potreba
 Zdravlje za sve
Zdravstvena politika

 Koliko sredstava dati za zdravstvo

 Kojim skupinama prioriteti
 Utjecaj stanovništva na zdravstvenu zaštitu
 Koji su zdravstveni prioriteti
 Stav prema zdravstvenoj tehnologiji
 Organizacija i upravljanje zdravstvom
 Suradnja zdravstva sa ostalim resursima
Zdravstveno zakonodavstvo

 Korisnicima zdravstvene zaštite

 A -Individualna prava i b- društvena prava
 Onima koji pružaju zdravstvenu zaštitu
 A- obrazovanje b -stručno djelovanje c-
strukturalna pitanja( odnos javnog i
privatnog)
Zdravstveno zakonodavstvo

 Zdravstvenim ustanovama a –uspostava b-

djelovanje c- organizacija
 O zdravstvenom sustavu
 A –opći pregled b – položaj korisnika
zdravstvene zaštite c – položaj nacionalnih
stručnih tijela u sustavu d- izvori financiranja
e- način plaćanja zdravstvenih radnika
Sestrinstvo i sestrinske teorije

 Florence Nightingale –korištenje okruženja

pacijenta
 Virginia Henderson-pomoć pacijentu
bolesnom i zdravom
 Sestr pomažu pacijentu da održi optimalno
zdravlje
Pogled na sestrinstvo
 Sestrinstvon pruža njegu.
 Sestrinstvo je umjetnost,znanost,usmjereno
pacijentu,cjelovito,prilagodivo,promocija
zdravlja,pruža pomoć.
 Sestrinska praksa uključuje četeri
oblasti:promociju zdravlja, preventivu bolesti.
Obnavljanje zdravlja i brigu o umirućem
pacijentu.
Modeli teorije sestrinstva

 Osoba korisnik usluga

 Okolina unutarnja i vanjska
 Zdravlje
 Sestrinstvo, svojstva i djelovanje sestara.
Svrha teorije sestrinstva

 U praksi- setrinska briga, sakupljanje

podataka o pacijentu, povećana autonomija
 U školstvu- kreiranje školskog programa
 U istraživanju- potvrditi ispravnost
intervencija
Uloge i funkcije med sestre

 Njegovateljica
 Komunikator
 Nastavnik
 Zaštitnik pacijenta
 Savjetnik
 Agens promjena
 vođa
Profesionalna praksa sestrinstva

 Zvanje se definirakao zanimanje koje

zahtjeva široko obrazovanje
 Specijalno obrazovanje,etičke norme,
autonomija, profesionalne organizacije i
upravljanje
 Početnik, napredni početnik, kompet.
djelatnik, vješt zdr. Djelatniki zdravstveni
stručnjak.
Čimbenici uticaja na suvremenu
praksu sestrinstva

 Financijski aspekt, zahtjevi korisnika,

struktura obitelji, znanost i tehnologija,
zakoni , demografija, feministički pokret,
zajednički ugovori, sestrinska udruženja
 Kontrola kvalitete: procjena strukture
 ( okolina pacijenta), procjena procesa
 ( pravovremena njega)i procjena rezultata.
Sestrinsko istraživanje

 Sticanje znanja
 Kvalitativno i kvantitativno istraživanje
 Etička pitanja u istraživanju: pravo na
neozljeđivanje, pravo na informacije, pravo
na samoodlučivanjei pravo na privatnost i
povjerljivost.
 Identifikacija istraživačkih studija