TEORIJE ZDRAVSTVENE NJEGE

Teorije su razraeni opisi ovlasti, funkcija i vjetina sestrinske prakse i one doprinose razvoju
sestrinstva kao profesije. Ubrzan razvoj teorija, pojava procesa zdravstvene njege i sestrinskih
dijagnoza doveli su do samostalnog razvoja sestrinstva. Teorije sestrinstva koje se razvijaju
znanstvena su osnova za daljnji razvoj sestrinske prakse.
Zdravstvena njega primjena znanosti i umijea koja se bavi praksom, istraivanjem i teorijom.
Florence Nightingale
Zdravstvena njega je stvaranje najpovoljnijih uvjeta za odvijanje prirodnih procesa (ouvanja zdravlja
ili ozdravljenja).
- Zdravlje sposobnost iskoritavanja svih potencijala kojima ovjek raspolae, a ne jednostavno
stanje suprotno bolesti
- Ne moe se djelovati na prirodne procese jer se oni odvijaju odreenim tijekom ve na okolinu
-Vanost fizikalnih initelja zrak, hrana, rasvjeta, buka Vanost komunikacije i aktivnosti pacijenta
-Zdravstvena njega je disciplina koja ukljuuje znanje, vjetine i stavove te zahtijeva sustavnost,
loginost i suosjeanje
Ernestine Widenbach (1964)
Zdravstvena njega je pomo pojedincu, obitelji ili grupama kojima je pomo potrebna, a utemeljena
je na suosjeanju, znanju umijeu i razumijevanju
-zastupa altruistiko stanovite
-osnova zdravstvene njege je pomo drugoj osobi utemeljena na suosjeanju, znanju, vjetini i
razumijevanju osobe kojoj je pomo potrebna
-istie tri osnovna elementa: svrha, plan i realnost
Djelatnost sestre odvija se kroz tri faze:
utvrivanje da li je pojedincu pomo potrebna;
pruanje potrebne pomoi prema planu;
provjera je li potrebna pomo pruena i je li bila djelotvorna.
Dorothy E. Johnson
Zdravstvena njega je vanjski regulatorni utjecaj usmjeren poticanju i odravanju pozitivnog
zdravstvenog ponaanja u zdravlju i bolesti.
- Bihevioralna teorija zdravstvene njege

- U ovjeku postoje dva sustava - bioloki i bihevioralni - Bihevioralni sustav podijelila je u sedam
podsustava: Afilijativni, ovisniki, nutritivni, eliminacijski, seksualni, agresivni, afirmativni
Problemi se javljaju kada je ponaanje pojedinca: insuficijentno, neadekvatno , inkompatibilno,
dominantno . Potreba za zdravstvenom njegom javlja se kada doe ili bi moglo doi do poremeaja u
sustavu ponaanja.
Virginia Henderson (1966)
Uloga medicinske sestre je pomo pojedincu bolesnom ili zdravom, u obavljanju aktivnosti koje
doprinose zdravlju ili oporavku (ili mirnoj smrti), a koje bi obavljao samostalno kada bi imao potrebnu
snagu, volju ili znanje. Pomo treba pruiti na nain koji e doprinijeti brem postizanju njegove
samostalnosti.
Nancy Roper, Winfred W. Logan,

Alison J. Tierney (1985)

Zdravstvena njega je pomo pacijentu u spreavanju, rjeavanju, ublaavanju i sueljavanju s

problemima u svezi sa svakodnevnim ivotnim aktivnostima.
- govore o ivotnim aktivnostima
- mijenjaju popis osnovnih ljudskih potreba, ukljuile su seksualne potrebe i umiranje, a izostavile
vjerske potrebe.
Dorothy E. Orem (1980)
Zdravstvena njega je pomo ili intervencija medicinske sestre usmjerena uspostavljanju ravnotee
izmeu mogunosti i odreenih zahtjeva (opih i zdravstvenih) kojima pojedinac mora trajno
udovoljavati radi odravanja ivota i zdravlja, oporavka od bolesti i ozljeda te sueljavanja s njihovim
uincima.
- Teorija bazirana na samozbrinjavanju sa pojedincem u centru zbivanja, a 1980 njenu reviziju u kojoj
uz pojedinca govori i o obitelji, grupi i zajednici.
- Samozbrinjavanje je naziv koji oznaava aktivnosti koje pojedinac potie i izvodi u vlastitom interesu
zbog odravanja ivota, zdravlja i dobrobiti. Postoje tri grupe zahtjeva za samozbrinjavanje:
univerzalni, razvojni i oni proizali iz gubitka zdravlja. -Pomo med. sestre potrebna je u sluaju
neravnotee izmeu zahtjeva i mogunosti
-U pogledu sustava zdr. njege D. E. Orem razlikuje: kompenzatorni, djelomino kompenzatorni,
suportivno-edukacijski sustav.
American Nursing Association (1980)
Zdravstvena njega je dijagnosticiranje i tretiranje reakcija (odgovora) na aktualne i potencijalne
zdravstvene probleme.
Reakcije su svrstane u devet skupina koje istodobno predstavljaju skupine dijagnoza: razmjena,
komunikacija , odnosi sa drugim ljudima , vjerovanje , izbor ,kretanje i aktivnosti ,percepcija , znanje
,Emocije
2

PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE- Pojam

Amerika struna literatura 50-te god.

Engleska 70-te. god.

Naa zemlja 80-te. god.

=> oznaava pristup u otkrivanju i rjeavanju pacijentovih problema iz podruja zdravstvene
njege

Problem kljuni pojam u procesu zdravstvene njege

svako stanje koje odstupa od normalnog ili poeljnog i zahtijeva intervenciju medicinske
sestre

Svaka intervencija medicinske sestre usmjerena je rjeavanju pacijentovog problema

Proces donoenja odluka moe biti razliit: Odluivanje moe biti:

Intuitivno, Prihvaanje savjeta drugih, Iskustveno, Logino, racionalno i utemeljeno na znanju

NAIN RJEAVANJA PROBLEMA KOJI JE UTEMELJEN NA ZNANJU, LOGIAN, RACIONALAN I SUSTAVAN

NAZIVA SE PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE
FAZE PROCESA ZDRAVSTVENE NJEGE
utvrivanje potreba za zdravstvenom njegom
planiranje zdravstvene njege
provoenje zdravstvene njege
evaluacija zdravstvene njege
OSOBINE PROCESA ZDRAVSTVENE NJEGE: sustavnost , dinaminost , fleksibilnost
NAELA PROCESA ZDRAVSTVENE NJEGE: Usmjerenost na pacijenta, Uvaavanje pacijenta kao
subjekta, Cjelovitost zbrinjavanja pacijenta (holostiki pristup)

PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE

utvrivanje potreba za zdravstvenom njegom
UTVRIVANJE POTREBA ZA ZDRAVTVENOM NJEGOM INICIJALNI KORAK U PROCESU ZDRAVSTVENE
NJEGE I AKTIVNOST KOJA PROIMA SVE NJEGOVE FAZE
U TRENUTKU UZIMANJA U SKRB UTVRENE POTREBE OSNOVA SU PLANA ZDRAVSTVENE NJEGE,
KONTINUIRANO PROMATRANJE PACIJENTA OMOGUAVA PRAVODOBNE REVIZIJE PLANA I NJEGOVU
USKLAENOST S NASTALIM PROMJENAMA
UTVRIVANJE POTREBA
Prikupljanje podataka
intervju, promatranje, mjerenje, analiza dokumentacije
Analiza podataka
revizija, interpretacija, validacija
Definiranje sestrinske dijagnoze
Prikupljanje podataka
Tri izvora podataka: Primarni ,Sekundarni ,Tercijarni

INTERVJU U PROCESU ZDRAVSTVENE NJEGE

Profesionalni s ciljem usmjeren razgovor dviju osoba koje imaju meusobno komplementarne uloge.
Razlikuje se od svakodnevnog razgovora s obzirom na: cilj ,plan ,psiholoku ravnopravnost ,
psiholoku atmosferu
Vrste intervjua:
Obzirom na cilj: informativni i terapijski
Obzirom na strukturu: Strukturirani (standardni) i Nestrukturirani (slobodni)
FAZE INTERVJUA: Poetak , Tijek , Zavretak intervjua
PROMATRANJE U PROCESU ZDRAVSTVENE NJEGE
Promatra posredstvom svojih osjetnih modaliteta (vidnog, slunog, njunog, taktilnog) dolazi do
podataka o razliitim aspektima pacijentovog stanja i okolinskih utjecaja. Promatranje je pod
utjecajem objektivne situacije, osobe koja procjenjuje i okolnosti u kojima se promatra. Promatranje
treba obuhvatiti stanje, ponaanje i izgled bolesnika.
initelji koji utjeu na procjenu pacijentovog stanja: Psiholoki initelji , Fizioloki initelji, Situacijski .

 Na procjenu osim parametra koji se promatra, utjeu razni initelji tako dobiveni podaci:
SUBJEKTIVNI
Tri pristupa promatranju
1.Promatranje od glave do pete
2. Promatranje velikih tjelesnih sustava
3. Promatranje psihofizikog funkcioniranja pojedinca (M.Gordon)
PODACI
1.subjektivni / objektivni
Objektivni: Razliite osobe koristei istu tehniku dolaze do jednakih podatka. Sadraj i vrijednost
(veliina) ne zavise o osobi koja ih prikuplja (mjerenja: visina, teina)
Subjektivni-procjena razliitih aspekata pacijentovog stanja (izgled, boja, toplina, zvukovi, zadah),
percepcija pod utjecajem situacije, okolnosti i osobe koja procjenjuje
2.injenice i interpretacije
INJENICE rezultati dobiveni mjerenjem, promatranjem pacijentovog stanja ili ponaanja i citiranje
njegovih izjava
INTERPRETACIJE tumaenje injenica, zakljuci
U obrazac za anamnezu i status treba upisivati injenice a ne interpretacije
3.Podaci koji se odnose na sadanje i ranije stanje

ANAMNEZA I STATUS U PROCESU ZDRAVSTVENE NJEGE (SESTRINSKA ANAMNEZA)

SESTRINSKA ANAMNEZA nursing history- Podaci o pacijentu koje prikuplja medicinska sestra
Skup podataka o tjelesnim, psiholokim i socijalnim aspektima prolog i sadanjeg zdravstvenog
stanja i ponaanja zdravog ili bolesnog pacijenta koje prikuplja sestra u svrhu utvrivanja potreba za
zdravstvenom njegom.
-

prvi stupanj neposredno po prijemu: informacije za izradu plana zdravstvene njege za prvih
24-48h, drugi stupanj- unutar 24-48h. Od prijema : podaci za izradu cjelovitijeg i dugoronijeg
plana

Podaci moraju omoguiti: prepoznavanje problema , prepoznavanje uzroka , odabir pacijentu

prilagoenih intervencija

SKUPINE PODATAKA ZA PLANIRANJE ZDRAVSTVENE NJEGE

Identifikacijski podaci : ime i prezime, dob, brano stanje, roditeljstvo, zanimanje, radni odnos,
matini broj, adresa
Opi podaci : Podaci koji su potrebni za utvrivanje problema u svezi s svim potrebama (zdr. stanje,
bolesti, znanje, soc. podrka, uvjeti kod kue)
Specifini podaci : Uobiajeno i sadanje stanje i ponaanje u svezi sa zadovoljavanjem osnovnih
ljudskih potreba
Model sestrinske anamneze - V.Henderson
M.Gordon: podsjetnik za prikupljanje podataka

Pomagala pri prikupljanju podataka

Obrasci za sestrinsku anamnezu
ope prihvaeni obrazac ne postoji
-

Obrazac koji se koristi odraava cjeloviti pristup zbrinjavanju pacijenta, osigurava sustavnu
procjenu njegova stanja, da ga medicinske sestre razumiju i rado primjenjuju te da odraava
prihvaeni model zdravstvene njege.

Upitnici i skale procjena

- Knoll, Norton, Braden ljestvice procjena sklonosti dekubitusu
- Morseova ljestvica procjena rizika za pad
- Glasgow koma skala procjena neurolokog stanja
- Upitnik za procjenu smetenosti
- Upitnici i skale za procjenu boli
- Skale za procjenu i praenje inkontinencije

Analiza prikupljenih podataka : Revizija podataka, Interpretacija podataka , Validacija problema

Mogue pogreke pri analizi podataka

Dijagnoza u procesu zdravstvene njege

Zakljuak izveden iz analize podataka opis je pacijentovog problema i njegovih uzroka (dijagnoza u
procesu zdravstvene njege) i ini osnovu plana zdravstvene njege. Ako je analizom utvreno da
problemi ne postoje to znai da pacijentu nije potrebna pomo medicinske sestre, a ako postoje sve
aktivnosti bit e usmjerene njihovom rjeavanju.
DIJAGNOZE iz zdravstvene njege potrebne su medicinskim sestrama: olakavaju komunikaciju,
definiraju sestrinsku praksu (sadraje rada), potiu dokumentiranje zdravstvene njege.
Definiranje dijagnoze
-U strunoj literaturi iz podruja zdravstvene njege koriste se dva termina:
- PROBLEM i DIJAGNOZA
Problem u procesu zdravstvene njege je svako stanje ili situacija u kojoj pacijent treba pomo pri
ouvanju i ponovnom uspostavljanju zdravlja te mirnom umiranju.(Becknell i Smith 1975.)
Sestrinska dijagnoza je aktualan ili potencijalni zdravstveni problem koji su medicinske sestre s
obzirom na njihovu edukaciju i iskustvo sposobne i ovlatene tretirati. (M. Gordon 1982 )
Sestrinska dijagnoza je klinika prosudba odgovora pojedinca, obitelji ili zajednice na aktualne ili
potencijalne zdravstvene probleme i ivotne procese. Sestrinska dijagnoza prua osnovu za odabir
sestrinskih intervencija usmjerenih postizanju ciljeva za koje su medicinske sestre odgovorne.
(NANDA, 1994.)
Prva klasifikacija (Abdellah 1960.)
Kao okvir za klasifikaciju koristi se Gordonov model obrazaca zdravstvenog funkcioniranja.
Sve do sada prihvaene dijagnoze mogu se svrstati u jedan od obrazaca.

Sestrinske dijagnoze obraene su prema modelu:

Naziv - Definicija -Definirajua obiljeja -imbenici
VRSTE SESTRINSKIH DIJAGNOZA
-aktualne , visoko rizine , mogue ili vjerojatne , povoljne , sindromi
AKTUALNE SESTRINSKE DIJAGNOZE: Opisuju problem koji se procjenjuje na osnovi prisutnosti
vidljivih obiljeja problema (definirajuih obiljeja) - formuliraju se po PES modelu
VISOKORIZINE sestrinske dijagnoze (potencijalne) .Potencijalni problemi - oni koji jo nisu prisutni,
ali e se razviti ako izostanu preventivne mjere-Od 1992g. naziv se mijenja u VISOKO RIZINE
PROBLEME- Formulacija se mijenja visok rizik za dekubitus
VISOKO RIZINA SESTRINSKA DIJAGNOZA je klinika prosudba da su pojedinac, obitelj ili zajednica
podloniji razvoju odreenog problema negoli drugi u jednakoj ili slinoj situaciji. -Formuliraju se
po PE modelu
7

-Prepoznaju se na osnovi initelja rizika za razvoj odreenoga problema (situacije koje poveavaju
osjetljivost klijenta ili grupe za pojavu simptoma
MOGUE ili VJEROJATNE SESTRINSKE DIJAGNOZE (radne): Kada sestra nema dovoljno podataka na
osnovi kojih sa sigurnou moe utvrditi aktualni ili visoko rizini problem -Formuliraju se po PE
modelu
KONANE sestrinske dijagnoze= osnova su za planiranje intervencija usmjerenih
rjeavanju kada se radi o aktualnim,
prevenciji kada se radi o visoko rizinim sestrinskim dijagnozama.
Svaka dijagnoza se moe svrstati u odreenu skupinu na osnovi dvaju kriterija:
1. aktualna visoko rizina
2. konana - vjerojatna
POVOLJNE SESTRINSKE DIJAGNOZE
Sestrinske dijagnoze opisuju uglavnom poremeaje i patoloko, nisu primjerene u praksi sestara koje
rade sa zdravom populacijom djecom, roditeljima,trudnicama
NANDA uvodi tzv. POVOLJNE SESTRINSKE DIJAGNOZE : klinike prosudbe o pojedincima, skupinama
ili zajednici u prijelazu od trenutne razine dobrobiti do vie razine dobrobiti.
-P - model
Uvjeti za postavljanje povoljnih sestrinskih dijagnoza su uinkovito trenutno stanje ili funkcioniranje i
elja za postizanjem vee razine zdravlja i dobrobiti.
SESTRINSKI SINDROMI
Skupne sestrinske dijagnoze govore o prisutnosti vie aktualnih
ili visokorizinih problema uslijed odreenog stanja ili dogaaja
-P model
SESTRINSKO MEDICINSKI PROBLEMI
Neke intervencije sestre provode u suradnji sa drugim profilima zdravstvenih djelatnika, i ponekad se
njihove intervencije preklapaju = BIFOKALNI MODEL KLINIKE PRAKSE.
SMP uglavnom su tjelesne komplikacije koje mogu proizai iz bolesti, dijagnostikih postupaka,
naina lijeenja ULOGA SESTRE JE: ciljano i svjesno promatrati stanje bolesnika, pravodobno
prepoznati komplikaciju i uoiti pogoranje stanja, provoditi postupke koje propise lijenik, propisati i
provoditi primjerene sestrinske intervencije.
Formuliraju se: Mogunost komplikacija hipoglikemija hiperglikemija
( M.K.: hipoglikemija hiperglikemija )

Formuliranje dijagnoza u zdravstvenoj njezi

-

najprihvaeniji model PES (M.Gordon): Cjeloviti opis dijagnoze obuhvaa:

problem
uzrok/etiologija
simptomi

PES model/ PE model

PROBLEM u/s

UZROK to se oituje

-Formuliranje SMP - MK: ______

SIMPTOMI

problem _____ u/s uzrokom

Formuliranje dijagnoza u procesu zdravstvene njege

1.) Prvi dio tvrdnje uvijek se odnosi na problem a drugi na etiologiju.
2.) Prvi i drugi dio dijagnoza povezuju se sintagmom u svezi s (u/s)
3.) Problem formulirati u terminima stanja pacijenta, a ne potreba za zdravstvenom njegom ili
sestrinskih intervencija
4.) Ne navoditi cilj kao problem
5.) Ne navoditi med. dijagnozu, med. patologiju, med. postupak ili dijagnostiki postupak kao s. dg
6.)U uzroku navedenom u dijagnozi ne opisivati neije pogreke, propuste
7). S. dg. ne bi smjela sadravati osudu ili negativno govoriti o bolesniku i njegovoj obitelji
8.)Prvi i drugi dio s.dg. ne smije znaiti isto
9.)Kao uzrok nije poeljno navoditi med. dg.
10) Kao uzrok ne navoditi simptome problema
11) Pri formuliranju visokorizinih dg. paziti da se kao uzroci ne navode simptomi ve prisutnog
problema
12) Jedna dijagnoza opisuje samo jedan problem
13.) Prvi dio dg. ne smije opisivati dva problema niti kada imaju isti uzrok
14.) Ako je na pojavu jednog problema utjecalo vie imbenika treba ih navesti u jednoj tvrdnji
15.) Ako postoji vie etiolokih imbenika koji su u meusobnom uzrono-posljedinim odnosu
upotrebljava se rije sekundarno ili oznaka 2
16.) Kada je problem prepoznat a nije poznata etiologija navodi se nepoznate etiologije
9

17.)Ne piite sestrinske dijagnoze na osnovi Vaih stavova

Medicinske dijagnoze i dijagnoze u zdravstvenoj njezi

Medicinska dijagnoza odnosi se na bolest, zahtijeva medicinsku intervenciju
Sestrinska dijagnoza opisuje probleme nastale uslijed bolesti i zahtijeva intervencije iz
podruja zdravstvene njege

Uzroci / posljedice pogreaka pri dijagnosticiranju

Proces zdravstvene njege planiranje, provoenje i evaluacija

Sestrinska skrb zahtijeva intervencije koje se ne temelje na intuiciji nego na namjernom i
organiziranom pristupu zadovoljavanju potreba i rjeavanju problema
Planiranje zdravstvene njege
Utvrivanje prioriteta
Definiranje ciljeva
Odabir intervencija
Izrada plana zdravstvene njege
Provoenje zdravstvene njege
Validacija plana
Analiza uvjeta
Realizacija
Evaluacija zdravstvene njege
Evaluacija cilja
Evaluacija plana
UTVRIVANJE PRIORITETA
Analizirajui podatke, medicinska sestra prepoznaje vie problema:
Procjenjuje njihovu vanost, ozbiljnost, teinu i donosi odluku o redoslijedu i hitnosti rjeavanja na
osnovi:

10

pacijentove percepcija vanosti i teine problema (uvaavanje pacijentovog

miljenja)
hijerarhije osnovnih ljudskih potreba
medicinskih spoznaja
mogunosti rjeavanja problema
Hijerarhija osnovnih ljudskih potreba - Maslowljeva teorija motivacije

5 skupina OSNOVNIH LJUDSKIH POTREBA: FIZIOLOKE, SIGURNOST, AFILIJATIVNE, POTOVANJE,

SAMOAKTUALIZACIJA,
Potrebe o kojima ovisi preivljavanje treba zadovoljiti prije potreba s viih razina

CILJEVI U PROCESU ZDRAVSTVENE NJEGE

CILJ eljeni ali realan ishod zdravstvene njege:
jasno formulirani , odnose se na pacijenta (ne na intervencije), dovoljno specifini da omogue
evaluaciju , sadre vrijeme i razinu postignua
Osobine ciljeva: Vremenska odreenost (kratkoroni , srednjoroni , dugoroni), realnost ,
relevantnost , usklaenost sa cjelokupnim planom zbrinjavanja

Intervencija specifina aktivnost usmjerena ublaavanju ili rjeavanju problema, odnosno

ostvarenju cilja i odgovor su na pitanje to treba uiniti da se cilj postigne.
Vrste intervencija: Samostalne, Meuzavisne, Zavisne
Razlikuju se obzirom na vrstu pomoi koja ovisi o uzroku problema;
Mogu se grupirati:
neposredna fizika pomo
stvaranje povoljne fizike okoline
stvaranje povoljne socijalne okoline
edukacija
motiviranje

11

OSOBINE INTERVENCIJA
utemeljene na znanju (ne rezultat rutine, navika, intuicije)
Individualizirane (prilagoene pacijentu)
usklaenost sa cjelokupnim planom zbrinjavanja
realnost (ovisi o sposobnostima i mogunostima pojedinca i organizacije koja
sudjeluje u pruanju zd. njege.)
Atraktivnost za pacijenta
Logian redoslijed planiranih intervencija
minimum neeljenih uinaka
Konani odabir intervencija:
mogunost rjeavanja vie problema
mogunost kombinacije sa drugim intervencijama
ugodnost za pacijenta
mogunost aktivnog sudjelovanja pacijenta
Dobro opisana intervencija sadri:
-

jasan opis aktivnosti. Odgovori na pitanja: tko , to, kako, kada, gdje, koliko
Datum (aktualnost plana)
Potpis medicinske sestre koja je izradila plan (odgovornost za napisano, kome se obratiti u
sluaju nejasnoa)

IZRADA PLANA ZDRAVSTVENE NJEGE

Planiranje obuhvaa utvrivanje prioriteta, definiranje ciljeva i odabir intervencija a zavrava izradom
plana zdravstvene njege.
Vrste planova zdravstvene njege
Individualizirani - prazni obrasci u koje medicinska sestra unosi sve potrebne informacije
Prednost: osiguravaju maksimalnu prilagodbu zdravstvene njege, ne sadre suvine
informacije i potiu kreativnost medicinske sestre
Nedostaci: izrada zahtjeva puno vremena, kakvoa ovisi o znanju, iskustvu i motiviranosti
osobe koja ga izrauje.
Standardizirani planovi izrauju se za bolesnike odreene dobi koji boluju od neke bolesti.
Takvi planovi sadre popis glavnih problema koji se u odreenoj populaciji mogu oekivati s
pripadajuim im ciljevima i teoretski predvienim intervencijama.
12

Medicinska sestra na ispunjenom obrascu plana, dogovorenim znakovima oznaava koji su od

oekivanih problema prisutni u pacijenta, koje ciljeve treba postii i kojim intervencijama.
Prednosti:
Olakavaju rad i komunikaciju
Osiguravaju najviu razinu kakvoe (izrauju ih timovi strunjaka)
Uteda vremena
Nedostaci:
Ne potiu kreativnost
Zdravstvena njega postaje rutinska:
Standardizirane planove koristiti kao pomagala pri izradi individualiziranih planova.
modificirani standardizirani planovi kompromis!
Izrauju se po istim naelima kao i standardizirani ali sadre prazne prostore u koje se mogu
upisivati specifine informacije.
U kombinaciji s jednom od tri opisane vrste mogu se koristiti
DNEVNI PLANOVI :kada je potrebno precizno utvrditi aktivnosti bolesnika i/ili medicinskih
sestara tijekom 24h.
Plan aktivnosti koji proizlaze iz medicinsko dijagnostikih i terapijskih postupaka (nisu
uvjetovani dijagnozom u zdravstvenoj njezi (JIL)
-Svrha planova zdravstvene njege
-SOAPIE model- Unaprjeenje sadanjih oblika dokumentacije: primopredaja slube
PROVOENJE ZDRAVSTVENE NJEGE
VALIDACIJA PLANA
Ocjena valjanosti i tonosti plana, te odobrenje njegove primjene
(sama medicinska sestra koja je plan napravila u konzultacijama sa drugim lanovima tima)
ANALIZA UVJETA (modeli organizacije, osoblje za zdravstvenu njegu (broj, struktura,
rasporeenost po smjenama i osposobljenost), opremljenost zdravstvene ustanove
REALIZACIJA: planovima je predvieno tko i to u smjeni treba uiniti.
Formula poeljnog naina primjene planova zd, njege: KKK-EEE
Kreativno,Kritiki,Kontrolirano, trajna Evaluacija, neformalna Edukacija, primjena Etikih
naela
13

 kontinuirana procjena pacijentovog stanja (formalno i neformalno prikupljanje podataka

kontinuirana evaluacija)
kritika primjena plana (praenje djelotvornosti postupaka i revizija planova)
ovlatenost za promjenu plana zdravstvene njege (visoko obrazovane med.sestre)
nadzor nad provoenjem (trajna evaluacija)
neformalna edukacija pacijenta
primjena etikih naela
priprema za primanje i prijenos informacija o stanju pacijenta

postavljanje dnevnih prioriteta

procjena prikladnosti intervencija

provoenje intervencija i procjena reakcija pacijenta na provedene intervencije
promptno mijenjanje plana ukoliko je potrebno
dokumentiranje provedenog
Preporuke pri provoenju zdravstvene njege
Primjena intervencija sukladno planu zdravstvene njege, nakon validacije plana.
Interpersonalne, intelektualne i tehnike vjetine primijenjene su u potpunosti, uinkovito i u
prikladnoj okolini.
Ouvana je pacijentova fizika i psiholoka sigurnost.
Dokumentiranje intervencija i odgovora pacijenta u plan zdravstvene njege.

EVALUACIJA
EVALUACIJA - posljednja faza procesa zdravstvene njege premda se neprestano izmjenjuje s
ostalima od poetka skrbi za pacijenta pa do njenog kraja.

Kontinuirana trajno praenje pacijentovog stanja

Zavrna jednokratna, u trenutku predvienog postignua cilja

Planirana i sustavna usporedba pacijentovog aktualnog stanja i ponaanja po

zavrenoj skrbi sa planiranim ciljevima

strukturna evaluacija
Evaluacija procesa

14

Evaluacija cilja

Procjena promjena u ponaanju pacijenta te usporedba trenutnog stanja pacijenta s stanjem

definiranim u ciljevima

fizioloki odgovori pacijenta (tj. temperatura)

psiholoke reakcije pacijenta (stupanj zabrinutosti)

usvojenost psihomotornih vjetina (zbrinjavanje stome)

usvojena znanja (o bolesti, lijeenju)

sposobnosti pacijenta (suoavanje s problemima, samostalnost pri

samozbrinjavanju)

EVALUACIJA CILJA :
Utvrivanje jesu li , do koje razine i pravodobno postignuti.
EVALUACIJA PLANA
ponovna procjena stanja pacijenta
ponovno planiranje (korekcija postojeeg plana)
provoenje novog (izmijenjenog plana)
ponovna evaluacija

15

MODELI ORGANIZACIJE

Na kakvou zdravstvene njege utjeu brojni initelji: broj i obrazovna struktura osoblja za
zdravstvenu njegu, opremljenost, zdravstvene ustanove, .
Tri osnovna modela organizacije
Funkcionalni model
Timski model
Primarni model
Postoje :
modularni model
pacijentu usmjeren model
model cjelovite sestrinske skrbi
Modeli se razlikuju po
-obrazovnoj strukturi osoblja
-hijerarhijskoj strukturi
-naelima pruanja zdravstvene njege
FUNKCIONALNI MODEL
Prihvatljiv je u situacijama kada u obrazovnoj strukturi osoblja dominira osoblje sa relativno niskim
stupnjem obrazovanja i medicinske sestre sa srednjom strunom spremom
Osnovna osobina modela: zadaci razliitog stupnja sloenosti se dodjeljuju pojedincima s obzirom na
razinu njihove osposobljenosti i iskustva. Za sve bolesnike na odjelu brinu se svi zadueni za
zdravstvenu njegu (svi prisutni u jednoj smjeni ). Svatko obavlja zadatke koji su mu povjereni.
Zdravstvena njega se planira na razini odjela, za sve bolesnike, ne individualno
Osobljem zaduenim za zdravstvenu njegu, rukovodi glavna sestra odjela. Najee jedina ima VSS
Prednosti funkcionalnog modela
Nedostaci funkcionalnog modela
TIMSKI MODEL
esto se primjenjuje u stacionarnim zdravstvenim ustanovama i na razini primarne zdravstvene
zatite. Primjenjiv u situaciji - kada je odnos osoblja za zdravstvenu njegu otprilike 1:3-4, jo uvijek u
korist medicinskih sestara sa SSS
16

Osnovno obiljeje - mala grupa (tim) medicinskih sestara, zbrinjava odreeni broj pacijenata koji su
joj povjereni - lanovima tima se povjeravaju pacijenti, a ne zadaci
Temelji se na dva uvjerenja - svaki pacijent ima pravo na najbolju moguu zdravstvenu njegu i svaka
medicinska sestra ima pravo na uvjete u kojima e raditi najbolje to moe
Timski model temelji se na ideji da e grupa med.sestara pruiti kvalitetniju zdravstvenu njegu, nego
svaka od njih ako radi samostalno i da e svaki lan tima postii osobno zadovoljstvo
Hijerarskijska struktura: Osobljem za zdravstvenu njegu na razini odjela rukovodi glavna sestra. Druge
medicinske sestre i pomono osoblje rasporeeni su u timove kojima rukovode voe timova. Svaki
tim zbrinjava odreeni broj pacijenata. Glavne sestre odjela i voe timova su vie medicinske sestre,
lanovi tima- SSS
Zdravstvena njega se planira za svakog pacijenta individualno i za svakog se odreuje plan
zdravstvene njege. Plan zdrav. njege sastavlja med.sestra koja je voa tima, i ona odgovara za
njegovu kakvou. U izradi plana sudjeluju i svi lanovi tima.
Nuno je redovito odravanje strunih sastanaka
Prednosti timskog modela
Nedostaci timskog modela

PRIMARNI MODEL
Primjenjiv na svim razinama zdravstvene zatite -Uvjet- da sve medicinske sestre imaju VSS
U Hrvatskoj je primjenjiv samo na razini primarne zdravstvene zatite- patronaa
Osnovno obiljeje: Jedna medicinska sestra kompletno zbrinjava odreeni broj pacijenata, od
trenutka uzimanja u skrb, pa sve dok je pacijentu pomo potrebna (s aspekta zdravstvene njege)
S obzirom na hijerarhijsku strukturu, primarni model podsjea na funkcionalni model.
Osobljem rukovodi glavna medicinska sestra, Svaka medicinska sestra se brine samo za pacijente koji
su joj osobno povjereni
Prednosti primarnog modela
Nedostaci primarnog modela

MODULARNI MODEL
to je modificirani timski model , vezan je uz skrb u zajednici zajednica se podijeli na podruja,
module - svako podruje/modul ima vou tima i lanove tima

17

MODEL CJELOVITE NJEGE

medicinska sestra je odgovorna za planiranje, organiziranje i provoenje kompletne njege
tijekom svoje smjene - primjenjuje se u pojedinim jedinicama intenzivnog lijeenja

PACIJENTU USMJEREN MODEL

obiljeava ga usmjerenost na pacijenta, a ne na ustanovu ili odjel
svi lanovi tima surauju kako bi osigurali skrb za pacijenta
glavna osobina modela pacijent i lanovi obitelji ili pacijentu znaajne osobe takoer su dio tima
Svaki model ima svoje prednosti i mane, a najbolji je onaj model
koji je primjenjiv

OTPUSNO PISMO MEDICINSKE SESTRE

SADRI:
Identifikacijske podatke o bolesniku
Ope podatke koji su utjecali na opseg i vrstu potrebne zdravstvene njege (med. dg.,
sljepoa, obrazovanje, invalidnost)
Popis svih problema (dijagnoza) iz podruja zdravstvene njege otkrivenih tijekom
hospitalizacije
Prikaz svakog problema koji sadri: opis stanja; prikaz provedenih postupaka usmjerenih
rjeavanju problema; ocjenu uspjenosti zdravstvene njege, preporuke za nastavak
intervencija ako problem nije potpuno rijeen ili postoji mogunost recidiva

18