Zdravstvena

pismenost

Prof.dr.sc. Gordana Pavlekovi

kola narodnog zdravlja Andrija tampar
Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
gpavleko@snz.hr

MICC, Zagreb, 6. lipnja 2013.


Kontekstualni okvir
Zdravstveni odgoj
Promocija zdravlja
Zdravstvena komunikacija
Socijalni marketing

Obrazovanje, pismenost i zdravlje

Zdravstvena pismenost
Izazovi definicije
Osobitosti zdravstvene pismenosti
Potrebe i zahtjevi: tko, koliko i zato?
 Zdravstveni odgoj
Pristupi/koncepti Oblici ZO rada
(cilj)
Racionalni Zdr. prosvjeivanje
(znanje, injenice) Zdr. informiranje
Bihejvioralni ZO u uem smislu
(trening navika i ponaanja)

Psihodinamski ZO u uem smislu

(stavovi i emocije)

Sociodinamski Marketing zdravlja

(sustav vrijednosti) Zdr. propaganda
 Metode zdravstvenog odgoja

Pristupi Oblici ZO rada Metode

Racionalni Prosvjeivanje, Rad s velikom grupom

informiranje Rad s pojedincem

Bihejvioralni ZO u uem smislu Rad s malom grupom

Psihodinamski ZO u uem smislu Rad s malom grupom

Rad s pojedincem
Sociodinamski Marketing, Rad u zajednici
propaganda
 Metode zdravstvenog odgoja
Pristupi Oblici Metode

Racionalni Prosvjeivanje, Velika Predavanje Direktno, organizirano

informiranje grupa Informiranje Indirektno, integrirano
Pojedinac
Bihejvioralni ZO u uem Mala Bihejvioralne Direktno, organizirano
smislu grupa tehnike

Psihodinamski ZO u uem Mala Kogn.-bih. Direktno, organizirano

smislu grupa, Savjetovnje Direktno, integrirano
Pojedinac
Sociodinamski Marketing, Zajednica Terapijska z. Direktno, organizirano
propaganda Kampanja Indirektno,
organizirano
 Zdravstveni odgoj

Zdravstveni odgoj je mjera zdravstvene zatite kojom
se, putem razvijanja zdravog i mijenjanja tetnog
zdravstvenog ponaanja te poduavanjem i irenjem
informacija o zdravstvenim postupcima, postie
unapreenje zdravlja, sprjeavanje te lijeenje i
ublaavanje posljedica bolesti.
IUHPE, 1989.

Zdravstveni odgoj daje mogunost uenja s ciljem

unaprjeenja zdravstvene pismenosti i razvoja ivotnih
vjetina koje vode zdravlju pojedinca i zajednice.
Nutbeam, 2000.
 Promocija zdravlja
Promicanje zdravlja je PROCES osposobljavanja
ljudi da preuzmu KONTROLU nad svojim
zdravljem i tako da unaprjeuju.
Ottawa, 1986.

Osnaivanje
Intersektorska suradnja
Stvaranje uvjeta
Promocija zdravlja

Izgradnja javne
zdravstvene politike

Stvaranje povoljne
okoline

Jaanje aktivnosti i
uea zajednice

Razvijanje osobnih
vjetina

Reorijentacija
zdravstvene slube
 Zdravstvena komunikacija

Komunikacija izmeu zdravstvenog
djelatnika i korisnika zdravstvene zatite

Komunikacija izmeu donositelja odluka,
davatelja i primatelja usluga u zdravstvu.

Komunikacija kao socijalni, kulturni,
psiholoki i politiki proces nad odlukama
i akcijama o svom zdravlju i bolesti.
 Socijalni marketing
Marketing zdravlja:

Slinosti i razlike izmeu ZPP-a i EPP-a

Dahlgren & Whitehead, 1992; Marmot, 2003.
Obrazovanje,
pismenost,
i zdravlje
 Odnos pismenosti i formalnog
obrazovanja

Formalno obrazovanje se stjee u ranoj
ivotnoj dobi

Obrazovni status je esto povezan s drugim
imbenicima socioekonomskog statusa i/ili
utjee na njih
Formalno obrazovanje u Hrvatskoj
60

50

40

30

20

10

0
< O SSS > VS

ukupno muki ene

 Obrazovanje i zdravlje: HZA, 2003.

Osjeaj duevnog i tjelesnog zdravlja vii je kod osoba vieg
obrazovnog statusa

Zdravstvene navike nisu iste meu osobama razliitog
obrazovnog statusa:
 mukarci vieg obrazovanja rjee imaju ovisnike navike (puenje i
konzumacija alkohola), a ee ne-ovisnike navike (nepravilna
prehrana i tjelesna aktivnost)
 vie obrazovne ene rjee se nepravilno hrane i ee su nedovoljno
tjelesno aktivne.

Zdravstveni djelatnici ee vre pritisak na:
 ene nieg obrazovnog statusa
 mukarce vieg obrazovnog statusa (osim konzumacije alkohola)
Brborovi, 2009.
 Pismenost

Sposobnost itanja, pisanja i raunanja

Kompleksnost pismenosti: sposobnost
razumijevanja i koritenja razliitih vjetina za
funkcioniranje u drutvu

Ukljuuje znanje osobe o odreenom sadraju ili
podruju: prehrambena pismenost, financijska
pismenost, kulturna pismenost, kompjutorska
pismenost, medijska pismenost, znanstvena
pismenost, zdravstvena pismenost...
Keleher & Hagger, 2007.
 Pismenost u svijetu

876 mil. nepismenih (25% odraslog stanovnitva u svijetu)

130 mil. djece ne ide u koli

100 mil. nepismenih u razvijenim zemljama

88% korisnika Interneta u razvijenim zemljama
(15% stanovnitva u svijetu)

4 od 5 web-stranica na engleskom jeziku (1 od 10
osoba u svijetu govori engleski)
UNDP, UNESCO, OECD, 2001.
Zdravstvena pismenost
 Zdravstvena pismenost je jedan od
najjaih prediktora zdravstvenog stanja
pojedinca i zajednice,
ak ispred dobi, obrazovanja, prihoda,
zaposlenosti ili pripadnosti etnikim
skupinama
Zdravstvena pismenost moe, ali ne mora
biti vezana s formalnom edukacijom:
osoba koja odgovarajue funkcionira kod
kue ili na radnom mjestu moe biti
nepismena u okruju sustava zdravstva.
 Zdravstvena pismenost

Termin prvi put koriten u tekstu Health
Education and Social Policy
Simonds, 1974.

Stupanj zdravstvene pismenosti direktno je

povezan s uspjenou komunikacije
Kaplan, 2004.
 Izazovi definicije
Zdravstvena pismenost:

Osobna, kognitivna i drutvena umijea
koja odreuju sposobnost pojedinca da
dou do informacije te razumiju i koriste
informacije kako bi unaprijedili i odravali
zdravlje.
Nutbeam, 2000. (WHO/HP Glosary)



Zdravstvenu pismenost ine kognitivne i
socijalne vjetine koje odreuju motivaciju
i sposobnost pojedinca da ima pristup
informacijama, razumije ih i koristi u
promociji i zadravanju dobrog zdravlja.
Nutbeam, 1998.
 Izazovi definicije

Stupanj do kojeg su pojedinci sposobni
doi do informacija, obraditi i razumjeti
osnovne zdravstvene informacije i usluge
potrebne za donoenje odgovarajuih
zdravstvenih odluka.
Ratzan S et al.,2000

Aktivno, dinamino i osnaujui ivotna vjetina
za navigaciju u suvremenom svijetu i izboru
onog to u svakodnevnom ivotu utjee na
zdravlje i dobro osjeanje. Kognitivne i socijalne
vjetine pojedinca su vane, ali jo je vanija
motivacija i sposobnost doi do, razumjeti i
koristiti informacije u promicanju zdravlja.
Kickbusch, 2006.

Zdravstvena pismenost mijenja zdravstveno

ponaanje
Nutbeam, 2008.

Zdravstvena pismenost nije samo osobina
pojedinca ve kljuna determinanta
zdravlja populacije.
Kickbusch, 2006.
 Osobitosti

Funkcionalna zdravstvena pismenost:
razumije i slijedi jednostavne zdravstvene poruke

Interaktivna zdravstvena pismenost:
sposobnost kontrole nad zdravljem u suradnji s
profesionalcima

Kritika zdravstvena pismenost:
sposobnost kritike analize informacija, spremnost za
aktivno sudjelovanje i rjeavanje problema
Nutbeam, 2000.
 Zdravstvena vs. medicinska
pismenost

Primjer:

Razumije i koristi upute o uzimanju lijekova za
kolesterol (medicinska pismenost)

Ima mogunost/pristup informacijama o
kolesterolu, razumije ih i primjenjuje u
svakodnevnom ivotu (zdravstvena pismenost)
 Vjetine potrebne za zdravstvenu
pismenost

Vizualna pismenost

Kompjutorska pismenost

Informacijska pismenost

Numerika pismenost

Verbalne vjetine
 Zdravstvena pismenost u USA

12% odraslih: zadovoljavajua razina

zdravstvene pismenosti

36% odraslih: ograniena ratina zdravstvene
pismenosti

22% odraslih: osnovna razinu zdravstvene
pismenosti

14% odraslih: ispod osnovne razine

5% odraslih nije pismeno u engleskom jeziku
National Assessment of Adult Literacy, 2010.
Vulnerabilne skupine i zdravstvena
pismenost

Starije osobe (60+):
71% ima tekoa u razumijevanju tiskanih
materijala
68% ima tekoa u interpretaciji brojanih podataka
i raunanju
2/3 ne razumiju informacije lijenika o uzimanju
propisanih lijekova
39% osoba ima razinu zdravstvene pismenosti nie
od osnovne razine
AMA, 2007.
 Iskustva iz Kanade

55% stanovnika u dobi od 16 do 64 godine
nema vjetine i sposobnosti itanja i
pravilne interpretacije pisanih zdravstvenih
informacija
Scheeter, 2011.
 Osobe s niskom zdravstvenom
pismenou:

ee odlaze lijeniku
Eagle et al, 2006.

ee neispravno uzimaju lijekove

Bennett et al, 2008.

osobno zdravlje procjenjuju loijim i rjee koriste

preventivne mjere zatite
Nielson-Bohlman et al, 2004.

ee i due borave u bolnici

Schillinger, 2002.

rjee koriste preventivne preglede

poveavaju trokove sustava zdravstva
Trokovi i zdravstvena pismenost

Niska zdravstvena pismenost:

godinji gubitak izmeu 106 i 238 biliona

dolara (7 do 17% svih trokova u
zdravstvu)
Vernon et al, 2007.
 Porast zanimanja za zdravstvenu
pismenost:

MEDLINE: 371 lanak na engleskom
jeziku (1985.-2006.), pola publicirano
2005-2006.)
Ishikawa and Yano, 2008.

PUBMED: 659 lanaka u 2007.-2008.

Peerson and Saunders, 2009.
 Prioriteti u istraivanjima

Razina zdravstvene pismenosti u populaciji

Uinkovitost i djelotvornost metoda
zdravstvenog odgoja

Uinkovitost i djelotvornost novih socijalnih
mrea

Praenje trokova zbog zdravstvene nepismenosti

Povezanost zdravstvene pismenosti i zdravlja
Sretno!