DEFINIRANJE ZDRAVSTVENE NJEGE

1
Zadaci medicinske sestre u njezi bolesnika?
NJEGA BOLESNIKA

(sedam zadataka medicinske sestre)

Ø
njega bolesnika
Ø
briga za prehranu
Ø
primjena terapije
Ø
učestvovanje u dijagnostici
Ø
promatranje stanja bolesnika
Ø
prepoznavanje alarmantnih stanja i
Ø
pružanja prve stručne pomoći
Ø
zdravstveno vaspitanje

3
DEFINICIJA NJEGE
BOLESNIKA ?
 DEFINICIJA NJEGE BOLESNIKA

“… briga i skrb za liječenje bolesnih bez ljekovitih sredstava,

a lijekovima samo pod nadzorom ljekara. Svrha je njege
bolesnika ponovno postizanje zdravlja.

Međutim, i bolesnicima koji boluju od neizlječivih bolesti i

bolesnicima pred smrt ukazuje se do posljednjeg časa pažljiva
njega da se izbegnu sve pojave koje se mogu spriječiti
(dekubitus, i dr.) i da se podrži kolikogod je moguće subjektivno
relativno dobro osjećanje, zadovoljstvo i osjećaj sigurnosti
bolesnika.

Prema tome, u takvim je slučajevima njega bolesnika

neophodna ne samo zbog medicinskih i estetskih nego i zbog
etičkih razloga“.
5
TEORIJE I DEFINICIJE

ZDRAVSTVENE NJEGE

6
 Teoretičari sestrinstva

Florence Nightingale
Hildegard Peplau
Ernestine Wiedenbach
Dorothy E. Johnson
Virginia Henderson
Nancy Roper, Winfred W. Logan Alison J. Tierney
Dorothy E. Orem
Calista Roy
American Nurses Association

7
Osnove teorijskih modela sestrinstva

osoba

zdravlje

okolina sestrinstvo

8
Osoba?
Osoba
q
Primatelj (korisnik) njege, uključujući fizičku,
duhovnu, psihološku i društveno kulturološku
komponentu
q
Pojedinac, porodica i/ili zajednica

10
Okolina?
Okolina
q
Svi unutrašnji i vanjski faktori koji
djeluju na osobu

12
Zdravlje?
Zdravlje
q
Stupanj stanja zdravlja ili bolesti
prisutan kod osobe

14
Sestrinstvo?
Sestrinstvo
q
Aktivnosti i svojstva osobe koja pruža
njegu

16
Razlika između njege bolesnika i
zdravstvene njege??
 njega bolesnika = zadovoljavanje
fizioloških potreba

q
zdravstvena njega = širi pojam,
primjena nauke i vještina, koja se bavi
praksom, istraživanjem i teorijom
zdravstvene njege

18
Uticaji na razvoj zdravstvene njege

q Pedesetih godina 20.v. ponovno se afirmiše holistički

pogled na čovjeka, naučna istraživanja usmjerena na
čoveka kao duhovnu i tjelesnu jedinku.
q W. B. Cannon (proces samoregulacije – «homeostaza»),
q C. Bernard (unutrašnja sredina),
q H. Selye (teorija stresa i adaptacionog sindroma)
q Mitscherlich (dubinska psihologija) i V. Wezsäcker -
holizam
q E. Fromm, E. Erikson - uticaj socijalno-okolinskih faktora
na razvoj ličnosti i njihov uticaj na zdravlje-bolest čovjeka
q A. Maslow, C. Rogres- humanistička psihologija

došlo se do mnogih spoznaja koje su bitno uticale na razvoj

medicine i zdravstvene njege
19
q
Prenošenje filozofske antropologije označene kao
egzistencijalizam u proučavanju bolesnog čoveka, a
na čijim je temeljima uspostavljena humanistička
psihologija, imala je snažan uticaj na V. Henderson i
N. Roper i razvoj teorije i prakse zdravstvene njege.
q
Najveći uticaj imaju radovi A. Maslowa
q
Koji je razvio teoriju potreba za koju kaže: “Ova
teorija je, po mom mišljenju, dana u duhu
funkcionalističke tradicije Djemsa i Djuija i stapa se
sa holizmom Verthajemera i Goldštajna, geštalt
psihologijom, kao i sa dinamizmom Frojda, Froma,
Hornajeve, Rajha, Junga i Adlera. Ta integracija,
odnosno sinteza, može se nazvati holističko-
dinamičkom teorijom». sinteza, može se nazvati
holističko-dinamičkom teorijom».
20
Teorije zdravstvene njege (pojedinih autora)
razlikuju se pod uticajem:

q vremena u kojem su autorice živjele,

q njihovog specifičnog obrazovanja,
q stavova,
q iskustava,
q okruženja

21
q
Florence Nightingale – zbrinjavanje
ranjenika u Krimskom ratu
q
Virginia Henderson – razgraničenje medicine i
zdravstvene njege
q
Ernestine Wiedenbach – altruističko
stanovište
q
Dorothy E. Johnson – ponašanje bolesnika –
bihevioralna teorija
q
Dorothy E. Orem – ideja samozbrinjavanja

22
 “Teorije se
rađaju u praksi,
potvrđuju kroz istraživanja i
opet vraćaju u praksu”
E. Wiedenbach

23
 DEFINICIJE ZDRAVSTVENE NJEGE

AUTOR DEFINICIJA GODINA

Florance Zdr.n. je stvaranje najpovoljnijih uslova kako bi 1859.
Nightingale prirodne snage mogle djelovati na bolesnika
Ernestine Zdravstvena njega je pomoć pojedincu, porodici ili 1964.
Wiedenbach grupama kojima je ta pomoć potrebna, a utemeljena je
na suosećanju, znanju, umijeću i razumjevanju.
Dorothy E. Zdravstvena njega je vanjski uticaj usmjeren poticanju i 1980.
Johnson održavanju pozitivnog zdravstvenog ponašanja u
zdravlju i bolesti
V. Henderson Uloga medicinske sestre je pomoć pojedincu, bolesnom 1966.
ili zdravom, u obavljanju aktivnosti koje doprinose
zdravlju ili oporavku (ili mirnoj smrti), a koje bi
obavljao samostalno kada bi imao potrebnu snagu,
volju i znanje

24
 DEFINICIJE ZDRAVSTVENE NJEGE

AUTOR DEFINICIJA GODINA

Nancy Zdravstvena njega je pomoć pacijentu u sprečavanju, 1985.
Roper rješavanju, ublažavanju i sučeljavanju s problemima u
vezi s svakodnevnim životnim aktivnostima.

Dorothy Zdravstvena njega je pomoć medicinske sestre 1980.

E. Orem usmjerena uspostavljanju ravnoteže između
mogućnosti i određenih zahtjeva (opštih i
zdravstvenih) kojima pojedinac mora trajno
udovoljavati radi održavanja života i zdravlja,
oporavka od bolesti i ozljeda te sučeljavanja s
njihovim učincima.
ANA Zdravstvena njega je dijagnosticiranje aktuelnih i 1980.
potencijalnih zdravstvenih problema i tretiranje
reakcija na njih.

25
Teorija okoline F. NIGHTINGALE

26
 Teorija okoline F. NIGHTINGALE

q
Prvi teoretičar sestrinstva
“Notes on Nursing”, 1859.

q
Nehigijenski uslovi stvaraju opasnost za zdravlje

q
Pet komponenta okoline: prozračivanje, svjetlo,
toplina, otpadne vode, buka

q
Vanjski uticaji mogu spriječiti, potisnuti ili doprinositi
bolesti ili smrti

27
 Koncept F. NIGHTINGALE

Osoba
q
Pacijent kojega sestra njeguje
q
Trpi djelovanje okoline
q
Ima sposobnost ozdravljenja

Okolina
q
Temelj teorije.

28
 Koncept F. NIGHTINGALE

Zdravlje
q
Očuvanje stanja zdravlja kontrolom okoline, upotrebom
ličnih snaga/sposobnosti

Zdravstvena njega
q
Osigurati svjež zrak, toplinu, čistoću, dobru prehranu,
tišinu kako bi se omogućio proces ozdravljenja

29
 MODEL ZDRAVSTVENE NEGE
F. NIGHTINGALE

ZDRAVSTVENA
NJEGA

OKOLINA BOLESNIK

ZDRAVLJE

30
Bertha Harmer

31
32
 Bertha Harmer 1922. godine
opisuje sestrinstvo:

q
«Sestrinstvo ima korijene u potrebama čovječanstva
i temelji se na idealu pružanja usluge.
q
Njegov cilj nije samo liječenje bolesnih i ozdravljenje
ranjenih osoba nego
q
postizanje zdravlja i mira, olakšanje i utjeha duši i telu,
pružanje zaštite, njege i drugih oblika prakse, te
q
pomaganje svima onima koji su bespomoćni ili
hendikepirani, mladi, stari ili nezreli.
q
Cilj sestrinstva je spriječavanje bolesti i očuvanje
zdravlja.
q
Stoga je ono vezano uz svaku društvenu instituciju koja
djeluje na sprečavanje bolesti i očuvanju zdravlja.
q
Sestra ne brine samo o njezi pojedinca već o zdravlju
naroda».
33
Harmer, Bertha.
Text-Book of the
Principles and
Practice of Nursing;
revised 2nd edition,
illustrated. New York:
MacMillan,

34
 Hildegard Peplau
Model interpersonalnih odnosa

35
 Hildegard Peplau
Model interpersonalnih odnosa

q
Primjenjuje principe ljudskih odnosa

q
Razvoj odnosa sestra - pacijent

36
 Hildegard Peplau
Model interpersonalnih odnosa
Osoba
q
Pojedinac koji živi u nestabilnoj okolini, čija
nestabilnost nosi rizike za zdravlje i utiče na
zdravstveni status (npr.siromaštvo)

Okolina
q
Snage izvan pojedinaca, ali koje utiču na međusobne
odnose

37
 Hildegard Peplau
Model interpersonalnih odnosa

Zdravlje
q
Podrazumijeva razvoj osobe ali i zajednice
prema kreativnom, i produktivnom življenju.

q
Naglasak je na razvoju i sazrijevanju osobe,
više nego na fiziološkim i biološkim aspektima
zdravlja

38
 Hildegard Peplau
Model interpersonalnih odnosa

Zdravstvena njega

q
Podrazumijeva terapeutski interpersonalni
proces, koji djeluje u saradnji s drugima
doprinosi očuvanju zdravlja

39
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE
ERNESTINE WIEDENBACH

40
ERNESTINE WIEDENBACH

Zdravstvena njega je
pomoć
pojedincu, porodicii ili grupama
kojima je ta pomoć potrebna,
a utemeljena je na
znanju, umijeću i razumjevanju.

41
 MODEL ZDRAVSTVENE NEGE
Erenestine Wiedenbach
zdravstvena njega

POMOĆ

Drugoj osobi

saosjećanje,
znanje, vještine i
razumjevanje

svrha plan realnost

42
 MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE
ERNESTINE WIEDENBACH
Djelatnost medicinske
sestre odvija se u tri faze

Utvrđivanje
potreba

Provjera je li Pružanje potrebne

pomoć pružena i pomoći prema
je li djelotvorna planu
43
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE
Dorothy E. Johnson

44
MODEL ZDRAVSTVENE NEGE
Dorothy E. Johnson

Č Biološki
Medicinska skrb
sistem
O
V
J
Bihevioralni sistem
E Zdravstvena njega

45
 MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE
Dorothy E. Johnson

Zdravstvena njega je
usmjerena na
smanjivanje stresa,
podržavanje “prirodne obrane” i
proces prilagođavanja

46
osnove zdravstvene njege Studij sestrinstva 2012.
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE
Dorothy E. Johnson

Zdravstvena njega je
usmjerena na
smanjivanje stresa,
podržavanje “prirodne obrane” i
proces prilagođavanja

47
 Dorothy E. Johnson

Zdravlje
“svrsishodno i adaptivno,
tjelesno, mentalno, emocionalno i socijalno
reagovanje na
unutrašnje i vanjske podražaje,
s ciljem
održavanja ravnoteže i ugode.

48
 Dorothy E. Johnson

Bihevioralni sistem
Podsistemi:
1. afilijativni
2. ovisnički
3. nutritivni
4. eliminacijski
5. seksualni
6. agresivni
7. afirmativni

49
 MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE
Dorothy E. Johnson

Osoba
q
Bihevioralni sistem koji se sastoji od
podsistema koji stalno nastoje održati stabilno
stanje
Okolina
q
Nije posebno određena
q
Ali kaže da postoji unutarnja i vanjska okolina

50
 MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE
Dorothy E. Johnson

Zdravlje
q
Ravnoteža i stabilnost

Zdravstvena njega
q
Usmjerena poticanju i održavanju pozitivnog
zdravstvenog ponašanja u zdravlju i bolesti

51
 TEORIJA POTREBA
VIRGINIA HENDERSON

52
 VIRGINIA HENDERSON
“Uloga je medicinske sestre pomoć
pojedincu, bolesnom ili zdravom, u
obavljanju aktivnosti koje
doprinose zdravlju ili oporavku (ili mirnoj smrti), a koje bi
obavljao samostalno,
kada bi imao potrebnu snagu, volju ili znanje.
Pomoć treba pružiti na način koji će doprineti što bržem
postizanju njegove samostalnosti”.

Henderson - aktivnosti - usmjerene na zadovoljavanje potreba:

Disanje Ø Održavanje higijene
Ø Hranjenje Ø Sigurnost
Ø Eliminacija Ø Komunikacija
Ø Kretanje Ø Religija
Ø Odmor i spavanje Ø Rad
Ø Odijevanje Ø Rekreacija
Ø Temperatura Ø Učenje
53
A. Maslow – pet hijerarhijskih nivoa potreba

54
 VIRGINIA HENDERSON
(odgovara na sedam pitanja)

q Ko pomaže? q
medicinska sestra
q
Kome pomaže? q
zdravom ili bolesnom pojedincu
q
Pri čemu pomaže? q
zadovoljavanju osnovnih (14)
ljudskih potreba
q
kada osoba nema potrebnu snagu,
q Kada pomaže? volju ili znanje

q
Kako pomaže? q
pruža nekoliko vrsta pomoći
q
Koja je svrha pomoći? q
očuvanje zdravlja, oporavak ili
mirna smrt
q
Koje je načelo pomoći? q što brže osamostaljenje

55
MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE V. HENDERSON
zdravstvena njega

POMOĆ

zdravoj osobi bolesnoj osobi

kada nema
snagu, volju ili znanje

Fizička, psihološka,
edukacija

Pri zadovoljavanju Radi očuvanja zdravlja,

Osnovnih ljudskih potreba Oporavka ili mirne smrti
56
 MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE V.
HENDERSON

“Sestra je privremeno
svijest osobe bez svijesti,
ljubav prema životu osobe sklone samoubistvu,
noga osobe kojoj je amputirana,
oči slijepe osobe,
sredstvo kretanja dojenčeta,
znanje i samouvjerenost mlade majke,
glasnogovornik onih koji su preslabi ili povučeni u sebe, ...”

57
 FAYE GLLENN ABDELLAH
Svrstavanje problema (21) u
zdravstvenoj njezi

58
 FAYE ABDELAAH

q
Popis problema (21) u zdravstvenoj
njezi
ü Stanja koja pokazuju ili s kojima se susreću
pacijent i/ili porodica
q
Tri kategorije problema
ü Fizički, socijalni i emocionalni
q
Medicinska sestra mora biti “dobra” u
rješavanju problema

59
Abdellah’s problemi (21) u zdravstvenoj njezi

1. održati dobru higijenu i fizički komfor

2. Promicati optimalnu aktivnost: vježbe, odmor, san
3. Promicati sigurnost prevencijom za slučaj povrede, ili
traume i širenja infekcije
4. Podržavati pravilno držanje tijela, prevenciju i korekciju
deformiteta
5. Olakšati i/ili održavati snabdjevanje svih ćelija tijela
kiseonikom
6. Olakšati i/ili održavati prehranu svih ćelija tijela
7. Olakšati i/ili održavati eliminaciju
8. Olakšati i/ili održavati balans tečnosti i elektrolita
9. prepoznati fiziološke odgovore tijela na bolest, kondiciju
– patološku, fiziološku i kompenzatornu
10. Olakšati i/ili održavati regulaciju mehanizama i funkcija

60
11. Olakšati održavanje čulnih funkcija
12. Utvrditi i uvažiti izražavanje pozitivnih i negativnih osjećaja i
reakcija
13. Utvrditi i uvažiti međuodnose emocija i organske bolesti
14. Olakšati održavanje verbalne i neverbalne komunikacije
15. Unaprijediti razvoj međuljudskih odnosa
16. Olakšati napredovanje prema ličnim duhovnim ciljevima
17. Stvoriti ili održati okolinu koja ima terapeutski učinak
18. Olakšati prihvaćanje samoga sebe kao individue s različitim
fizičkim, emocionalnim i razvojnim potrebama
19. Prihvatiti optimalne moguće ciljeve bez obzira na fizička i
emocionalna ograničenja
20. Koristiti izvore u zajednici kao pomoć u rješavanju problema
koji se pojavljuju usljed bolesti
21. Razumjeti ulogu socijalnih problema kao faktora koji utiču na
uzroke bolesti

61
 FAYE ABDELAAH
Sestrinstvo
q
Profesija koja pomaže, koja udovoljava potrebama pacijenata
q
Poboljšava ili obnavlja sposobnost samopomoći
q
Koristi 21 problem kao vodič u zdravstvenoj njezi

62
 MODEL ZDRAVSTVENE NEGE
Nancy Roper, Winifred W.Logan i Alison J,
Tierney

Zdravstvena njega
“pomoć pacijentu u sprečavanju, rješavanju i sučeljavanju s
problemima u vezi sa svakodnevnim životnim aktivnostima”

q
Izbjegavanje štetnih uticaja q
Kretanje
okoline q
Rad i rekreacija
q
Komunikacija ●
Spavanje
q
Disanje q
Umiranje
q
Uzimanje hrane i tekućine
q
Eliminacija otpadnih tvari
q
Održavanje higijene i odijevanje

63
MODEL ZDRAVSTVENE NEGE
Dorothea E. Orem

64
 Dorothea E. Orem

Zdravstvena njega je
pomoć ili intervencija
medicinske sestre usmjerena
uspostavljanju ravnoteže između mogućnosti i
određenih zahtjeva (opštih i zdravstvenih)
kojima pojedinac mora trajno udovoljavati
radi održavanja zdravlja,
oporavka od bolesti i ozljeda, te
sučeljavanja s njihovim učincima.

65
 MODEL ZDRAVSTVENE NJEGE
Dorothea E. Orem
q
Teorija zdravstvene njege utemeljena na ideji
samozbrinjavanja
q
Samozbrinjavanje = aktivnosti koje pojedinac
izvodi u vlastitom interesu, zbog održavanja
života i zdravlja.
q
Deficit samozbrinjavanja = sistem
zdravstvene njege

66
 Zahtjevi za samozbrinjavanje
iz gubitka zdravlja
Univerzalni

Zajednički svim ljudima javljaju se u slučaju bolesti, ozljeda

Prisutni u svim razvojnim fazama ili u vezi s medicinsko-tehničkim
Odrasle osobe sposobne odgovoriti zahvatima
Međuzavisne i odnose se na: obuhvata:
q
Traženje potrebne medicinske pomoći
q
zrak, vodu, hranu q
Adekvatne postupke u vezi s
q eliminacijske procese (kontrola patološkim stanjem
q
Pridržavanje medicinskih uputa
i regulacija q
Adekvatne postupke u vezi s
q aktivnosti i odmor/uravnoteženost neugodnim učincima medicinskih
q
ravnotežu u interakciji s drugim postupaka
osobama q
Promenu načina života koja će
q
izbjegavanje opasnosti doprineti razvoju ličnosti u vreme
bolesti i uprkos bolesti
q
težnju za normalnim u odnosu na q 67
Očuvanje samopouzdanja i
razvojne, kulturne i socijalne kriterije
 Pomoć
medicinske sestre
potrebna je u slučaju
neravnoteže
između zahtjeva i mogućnosti.
D. Orem

68
M opšti zahtjevi
sposobnosti
O
D Pojedinac u stanju ravnoteže
E
L Opšti zahtjevi
sposobnosti
rezervne sposobnosti Zdravstveni zahtjevi
D.
Uprkos povećanim zahtjevima održana je ravnoteža
O
R
sposobnostirezervne
E sposobnosti Zdravstveni zahtjevi
M opšti zahtjevi
Zahtjevi su preveliki u odnosu na sposobnosti

Pomoć medicinske sestre

sposobnosti Opšti zahtjevi
rezervne sposobnosti Zdravstveni zahtjevi

69
Uz stručnu pomoć, ponovno uspostavljena ravnoteža
Pružajući zdravstvenu njegu
medicinska sestra:
q
uspostavlja i održava interakciju s pojedincem, porodicom i
grupom, sve dok im je pomoć potrebna

q
određuje da li se i kako može pomoći pojedincu, porodici i grupi

q
osigurava vezu sa sistemom zdravstvene zaštite

q
ordinira i provodi sve vrste pomoći iz područja zdravstvene njege

q
integrira i usklađuje zdravstvenu njegu s bolesnikovim
svakodnevnim životom, te ostalim oblicima zdravstvene i socijalne
skrbi

70
 SISTEM ZDRAVSTVENE NJEGE
D.E. OREM

q
Kompenzatorni (pojedinac je potpuno
neaktivan)
q
Djelomično kompenzatorni
q
Suportivno - edukacijski

71
 Calista Roy
model adaptacije

72
 Calista Roy
model adaptacije
q
bolesnik - biosocijalno biće.
q
medicinska sestra pomaže bolesniku u procesu
prilagodbe
q
Sestrinstvo – pridonosi zdravlju, kvaliteti života i
dostojanstvenoj smrti

73
 Calista Roy
model adaptacije
Pet međusobno povezanih osnovnih elementa
q
Pacijent -osoba koja “dobiva” njegu
q
Zdravlje – biti i postati cjelovita osoba
q
Okolina - sva stanja, okolnosti i uticaji koji su važni
za razvoj i ponašanje osoba, te bilo koja situacija
vezana za zdravlje
q
Smjer zdravstvene njege – olakšavanje
prilagodbe
●
Cilj zdravstvene njege – adaptacija na promjenu
74
Da bi se korisnost jedne teorije razumjela,
potrebno je znati:

q
kada je nastala,
q
ko je njen nosilac,
q
iz koje je kulturne i socijalne sredine,
q
koja su saznanja drugih nauka korištena,
q
kolika je njena primjenjivost u praksi,
q
postoje li pozitivna ili negativna iskustva,
q
koliki broj radova slijedi iz iskustva određene
teorije

75
q
Najveća vrijednost jedne teorije je njena
primjenjivost u praksi i tu karakteristiku
naglašava najveći broj sestara.
q
SZO objašnjava i predlaže «Indeks korisnosti
za izbor modela njege»
q
prema Marian NcGee Indeks sadrži pet
kriterija:
•
društvenu vrijednost,
•
kompatibilnost,
•
potpunost,
•
zahtjeve struke,
•
provedivost.

76
Svaki od kriterija sadrži nekoliko elemenata

Društvena vrijednost sastoji se od tri

dijela:
q
Upotrebljivosti modela i njegovog doprinosa
društvu (npr. Doprinos teorije Virginie Henderson
sastoji se u identifikaciji poslova sestre.)

q
Objašnjenja i propisa (Abdellah – 21 problem
njege pokazuje i vrijednost jasnoće)

q
Model treba biti vodič sestrama u etičkim
odlukama

77
Kompatibilnost se sastoji iz dva dijela.

Model je korisniji ako je:

q
u većem skladu i sa sistemom zdravstvene
njege i s
q
kulturnim vrijednostima sredine u kojoj sestre
rade.

78
Potpunost – ima više dijelova.
Koristan model je potpun, što znači da:

q
nudi vođenje u načinu donošenja odluke za
unapređenje zdravlja,

q
biti primjereno logičan-kritičan,

q
postavlja prioritete njege, u skladu sa
praktičnim zahtjevima određene situacije,

q
dobro funkcionira u praksi,
79
Zahtjevi struke

80
Izvedivost

q
odgovarajući resursi
ljudski resursi i spremnost, znanje, vrijeme i
prostor.

q
mogućnosti modela
efikasnost, efektivnost, adekvatnost i
prilagodbu.

81
q
Između postojećih modela njege postoje
različitosti, međutim sve imaju zajedničko –
orijentiranost prema pacijentu.

82
KOMPLEMENTARNI ODNOS IZMEĐU MEDICINE
I ZDRAVSTVENE NJEGE
MEDICINA ZDRAVSTVENA NJEGA
Dijagnosticiranje problema pri
Dijagnosticiranje zadovoljavanju osnovnih
bolesti ljudskih potreba

Pružanje različitih vrsta pomoći

Liječenje pri zadovoljavanju potreba i
osamostaljivanju

maksimalni stupanj samostalnosti

pri zadovoljavanju osnovnih
Izlječenje ljudskih potreba
83