PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE

LESNIK I ANDERSON 1955. godine definiraju ulogu medicinskih sestara na sljedeći naćin:

 Koristeći spoznaje prirodnih, tehničkih i društvenih znanosti

nadzire cjelokupnu skrb za pacijenta
 Promatra simptome i reakcije pacijenta uključujući
simptomatologiju tjelesnog i mentalnog stanja i potreba
 Dokumentira i izvještava o djelotvornosti skrbi za pacijenta
 Nadzire sve koji su uključeni u zbrinjavanje pacijenta osim liječnika
 Izvodi postupke za koje je ovlaštena i osposobljena
 Provodi edukaciju
 Primjenjuje i provodi naloge u svezi s liječenjem i
medicinskim tretmanom pri čemu mora razumjeti uzroke i
učinke propisanog

KLJUČNE ULOGE MEDICINSKE SESTRE:

 Zbrinjavanje bolesnika
 Zagovaranje potreba i prava pacijenta
 Osiguranje sigurnosti pacijenta
 Istraživački rad
 Sudjelovanje i utjecaj na oblikovanje zdravstvene politike
 Menadžment
 Edukacija

GLAVNI CILJEVI SESTRINSTVA:

 Promicanje zdravlja i sprječavanje bolesti
 Vračanje zdravlja (ozdravljenje, oporavak)
 Pomoć pri ublažavanju patnji u stanjima teških i neizliječivih bolesti

RAZINE SAMOSTALNOSTI UVJETOVANE VRSTOM AKTIVNOSTI

                                                  
Samostalnost Sprečavanje pada
Podučavanje
Sprečavanje krvarenja
Primjena lijekova
Suradnja s drugima Pleuralna punkcija
DEFINIRANJE ZDRAVSTVENE NJEGE
FLORENCE NIGHTINGALE
 Dala prvo objašnjenje uloge medicinske sestre

VIRGINIA HENDERSON
 “Uloga medicinske sestre je pomoć pojedincu bolesnom ili zdravom...”
 Kroz definicije se Henderson pita sedam pitanja:   
1. Tko pomaže?
2. Kome pomaže?
3. Pri čemu pomaže?
4. Kada pomaže?
5. Kako pomaže?
6. Koja je svrha pomoći?
7. Koje je načelo pomoći?

NANCY ROPER I SURADNICI

 Svakodnevne životne aktivnosti su:
1. Izbjegavanje štetnosti iz okoline
2. Komunikacija
3. Disanje
4. Uzimanje hrane i tekućine
5. Eliminacija otpadnih tvari
6. Održavanje higijene
7. Održavanje normalne temperature tijela
8. Kretanje
9. Rad i rekreacija
10. Seksualne potrebe i aktivnost
11. Spavanje
12. Umiranje

DOROTHY E. OREM
 Univerzalni se odnose na:
1. Zrak, vodu i hranu kao osnovni elementi održavanja života
2. Eliminacijske procese, uključujući njihovu kontrolu i regulaciju
3. Aktivnosti i odmor, uključujući njihovu međusobnu uravnoteženost
4. Uspostavljanje ravnoteže između vremena koje osoba provodi sama i u interreakciji
s drugima
5. Izbjegavanje opasnosti koje ugrožavaju život, zdravlje i blagostanje
6. Težnju da se bude normalan u odnosu na razvojne i kulturne i socijalne kriterije
1.UTVRĐIVANJE POTREBA
PRIKUPLJANJE PODATAKA- SES. ANAMNEZA
Izvori podataka:
- PRIMARNI
- SEKUNDARNI
- TERCIJALNI

PRIMARNI IZVOR - Najčešće pacijent osobno.

 Promatrajući ga – neverbalno sestra dobiva podatke o njegovom tjelesnom stanju, stanju
svijesti i ponašanju
 Intervjuom- verbalne informacije o percepciji vlastitog stanja, stavovima, znanju, željama i
potrebama te povratne informacije o uspješnosti provedenih intervencija

SEKUNDARNI IZVOR - Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, pacijent koji leži u krevetu
do njega itd; druge (ne)zdravstvene djelatnike - patronažne sestre, liječnici, fizioterapeuti,
njegovateljice itd.

ULOGA sekundarnih podataka:

o Daju ili dopunjuju verbalne podatke kad pacijent nije u stanju ili je sklon
prikrivanju istine(djeca, bol. U komi)
O Zagovornici su pacijentovih interesa
O Pomažu pri tumačenju pacijentovog ponašanja i reakcija

TERCIJALNI IZVOR: svi oblici medicinske dokumentacije u kojima sestra može naći,
opće podatke o pacijentu(ime, prezime, dob), med. dg., podatke o ranijim hospitalizacijama,
štedi vrijeme i ne zamara pacijenta pitanjima koja su mu već postavljena

1. INTERVJU:
CILJ:
- INFORMATIVNI(dijagnostički)
- TERAPIJSKI
- KOMBINIRANI

INFORMATIVNI INTERVJU ODNOSI SE NA:

- Prikupljanje podataka od pacijenta

- Stvaranje pozitivnog odnosa između sestre i pacijenta
- Omogućuje pacijentu da dobije informaciju o svom zdr. Stanju i sudjeluje u planiranju i
provođenju intervencija
- Pomoć sestri pri utvrđivanju potreba, opsega i načina prikupljanja novih podataka

OSNOVNI CILJ JE PRIKUPITI SPECIFIČNE PODATKE OD PACIJENTA U SVRHU

PREPOZNAVANJA PROBLEMA I PLANIRANJE ZDR.NJEGE

STRUKTUIRANOST:
- STRUKTUIRANI ( STANDADIZIRANI)
- NESTRUKTUIRANI (SLOBODNI)
 - KOMBINIRANI

STRUKTIRIRANI
- Voditelj unaprijed priprema pitanja i njihov redoslijed
- Tijekom intervjua ne smije odstupati od sastavljenog plana i mora dobiti odgovora kratke i jasne
na sva pitanja
- Kraće traje, osigurava odgovore na sva važna pitanja za rješavanje problema i ne zahtjeva
iskustvo voditelja

NESTRUKTUIRANI
- Voditelj ima pripremljen orijentacijski plan i relativno jasno postavljen cilj -
Omogućava voditelju da intervju prilagodi stanju i raspoloženju pacijenta

U PZNJ sestra ga najčešće koristi

Verbalne tehnike obuhvaćaju postavljanje pitanja:

- OTVORENIH - SUGESTIVNINIH
- ZATVORENIH
- PROVOKATIVNIH

OTVORENA PITANJA su ona koja zahtijevaju i potiču pacijenta na relativno opširan odgovor o
tome što misli, osjeća, želi ili očekuje
Npr.    Pričajte mi o…Što mislite o…Što osjećate u svezi s….
Prednosti: Potiču pacijenta da govori, omogućavaju pacijentu da odabere o čemu želi pričati,
manje su prijeteća i potiču na iskrenije odgovore
Nedostaci: Omogućavaju izbjegavanje teme, intervju duže traje

ZATVORENA PITANJA zahtijevaju brze i kratke odgovore i obično se koriste za prikupljanje

specifičnih podataka
Npr. Kad ste rođeni? Jeste li oženjeni? Jeste li danas kontrolirali krvni tlak?
Prednosti: Osiguravaju precizan odgovor, u kombinaciji sa otvorenim pitanjima doprinose
razjašnjavanju problema, ne ovise o pacijentovoj sposobnosti izražavanja, zahtijevaju manje
vremena
Nedostaci: Odgovori su kratki i površni, ne potiču komunikaciju, potiču pasivno ponašanje
pacijenta

SUGESTIVNA PITANJA potiču pacijenta na poželjan odgovor i treba ih izbjegavat

Npr. Niste uzeli lijekove, zar ne? Danas se osjećate bolje, zar ne? Nitko od vaše obitelji nije
alkoholičar, zar ne?

PROVOKATIVNA PITANJA postavljaju se kad želimo saznati emocionalnu reakciju u svezi s

nekom temom. Pri tome je važno promatrati i analizirati neverbalno ponašanje
Npr. Osjećate li se lošije nakon posjete supruge? Imate li zbog alkohola problema?

REFLEKSIJA je tehnika koja se sastoji u ponavljanju ključnih riječi da bi se pacijenta vratilo na

određenu temu i da ga se potakne da o njoj nastavi pričati.

PARAFRAZIRANJE je tehnika koja se sastoji u interpretaciji već rečenog. Med. sestra ga rabi radi
provjere dali je dobro shvatila ili želje da pacijenta potakne da još o tome priča.

ZAVRŠETAK INTERVJUA
Najave završetka
Sažimanja već rečenog i dogovorenog
Davanje mogućnosti pacijentu da još nešto doda ako želi
dogovor za slijedeći susret
Gdje nas može pronaći i zatražiti pomoć
2. PROMATRANJE: Način prikupljanja podataka pri kojem promatrač pomoću vidnog,
slušnog, njušnog i taktilnog osjeta dolazi do informacija (izgled, boja kože, izrasline)

3 su kriterija prikupljanja podataka promatranjem

Subjektivo- objektivno
Činjenice - interpretacije
Podaci koji se odnose na prijašnje i sadašnje stanje

SUBJEKTIVNO - Ono što nam pacijent sam kaže, ono što samo sami primijetili gledanjem

OBJEKTIVNO - Ono što možemo izmjeriti mjernim aparatom npr. visina, težina, RR, puls, diureza,
ne zavise o osobi koja ih prikuplja različite osobe- ista tehnika- isti rezultat

PROMATRANJE - Procjena stanja pacijenta

Činitelji koji utječu na percepciju pri promatranju - zavise od osobe koja procjenjuje

1. Psihološki faktor (motivacija, raspoloženje, iskustva, stavovi)

2. Fiziološki faktor (stanje osjetila i svijesti, hormonalna aktivnost, utjecaj alkohola i droga)

3. Situacijski činitelj (prisutnost druge osobe, fizikalni uvjeti, kontekst)

SVAKI PODATAK DOBIVEN PROMATRANJEM JE SUBJEKTIVNI PODATAK

Npr. – Opće stanje loše, umjerena cijanoza, otvara oči na govor
Na osnovu prikupljenih podataka utvrđuje se PROBLEM - DIJAGNOZA koja čini OSNOVU PLANA znj

ČINJENICE -Su rezultati dobiveni mjerenjem (OBJEKTIVNO) i promatranjem (SUBJEKTIVNO)

stanja ili ponašanja i citiranje pacijentovih izjava

INTERPRETACIJA - Tumačenje činjenica

SIMPTOM - Subjektivni podaci
ZNAK - Svi podaci dostupni promatraču

SADRŽAJ PRIKUPLJENIH PODATAKA mora omogućiti (sestrinska anamneza i status)

 Prepoznavanje problema i dijagnosticiranje problema

 Prepoznavanje uzroka ili činitelja koji utječu na problem
 Odabir pacijentu prilagođenih intervencija

SESTRINSKA ANAMNEZA mora sadržavat i skupinu podataka za planiranje zdr.njege:

 OPĆI PODACI - Zdr.stanje, bolesti, znanje, soc.podrška, uvjeti kod kuće

 IDENTIFIKACIJSKI PODACI – Ime, prezime, dob, bračno stanje, zanimanje
 SPECIFIČNI PODACI - Uobičajeno i sadašnje stanje i ponašanje u/s
zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba

PREMA V. H. Prikupljeni podaci moraju omogućiti - Cjelovitu i točnu procjenu

pacijentovog stanja i ponašanja radi utvrđivanja stupnja samostalnosti i adekvatnosti
načina zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba.
POMAGALA PRI PRIKUPLJANJU PODATAKA:

1. UPITNIK ZA PROCJENU ORJENTIRANOSTI

 Raspon od 0 - 10;  od 7 pacijent je DEZORJENTIRAN

ANALIZA PODATAKA
Revizija , tumačenje podataka, validacija

REVIZIJA PODATAKA

 Srediti i grupirati
 Provjeriti njihovu usklađenost
 Provjeriti zastupljenost holističkog pristupa

TUMAČENJE ILI INTERPRETACIJA PODATAKA

Pri završenoj reviziji d. sestra tumači podatke, objašnjava, interpretira i pri tome odgovara na
pitanja

1. Odstupa li utvrđeno stanje od normalnog

2. Ako odstupa u kojem smislu
3. Što su uzroci odstupanja
4. Kako se utvrđeno stanje ili ponašanje odražava na zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba
5. Kakve će biti posljedice ako se ništa ne poduzme
6. Koji subjektivni i objektivni činitelji utječu na (ne)zdravstveno ponašanje

VALIDACIJA - Provjera točnosti zaključka interpretacije

MOGUĆE POGREŠKE PRI ANALIZI

 Analiza na osnovu premalog broja podataka
 Pogrešna interpretacija
 Analiza pogrešno povezanih podataka
 Isključiva usmjerenost na sadašnje stanje
 Isključiva usmjerenost na jedan problem
 Prihvaćanje prve hipoteze

DEFINIRANJE DIJAGNOZE
DG.koju postavlja viša med.ses. opis je aktualnog ili potencijalnog zdr.problema koje su sestre s
obzirom na edukaciju i iskustvo sposobne i ovlaštene tretirati.

OBILJEŽJA DG. U PzNj

 Tvrdnja koja se odnosi na pacijentov problem
 Obuhvaća zdr. Probleme u bolesti i zdravlju
 Zaključak izveden iz analize podataka
 Temelji se na provjerenim subjektivnim i objektivnom podacima
 Odnosi se na stanja koja je med.ses. Ovlaštena zbrinjavati
 Zaključak med.ses.
  Odnosi se na psihičko. Fizičko i socijalno stanje pacijenta
 Je kratka i sažeta tvrdnja
 Mora biti provjerena sa pacijentom kad god je to moguće

DIJELOVI I SADRŽAJ U PzNj

DG. PO PES MODELU, PROBLEM - ETIOLOGIJA - SIMPTOM

Npr. SMBS u/s nepokretnošću, što se očituje izjavom pacijenta „ …. “

DG. PO PE MODELU,      PROBLEM - ETILOGIJA

Npr. Smanjena MB o sebi u/s nepokretnošću

VRSTE PROBLEMA
1. AKTUALNI
2. POTENCIJALNI
3. VJEROJATNI
4. KONAČNI

PLANIRANJE ZNJ
1. Utvrđivanje prioriteta
2. Definiranje ciljeva
3. Odbir intervencija
4. Izrada plana ZNJ

UTVRĐIVANJE PRIORITETA
Med. Ses. Zajedno sa pacijentom utvrđuje prioritete

1. PACIJENTOVE PERCEPCIJE I VAŽNOSTI I TEŽINE PROBLEMA

Uvijek uvažiti pacijentove prioritete u rješavanju problema osim kada je to u suprotnosti sa
med.stavovima ili ga ugrožavaju

2. HIJERARHIJA osnovnih ljudskih i med.spoznaja

a. FIZIOLOŠKE (disanje, hranjenje, eliminacija, kretanje, odmor, odijevanje,
temperatura, higijena)
b. SIGURNOST (postojanost, red, poredak, strukturom i
predvidljivošću događaja- strah, zabrinutost, tjeskoba)
c. AFILIJATIVNE (bliskost, podrška, ljubav, pripadanje, ima potrebu voljeti i biti
voljen)
d. SAMOPOŠTOVANJE (samo poštovanje i poštovanje od drugih, želja za prestižem,
odlikovanjima, divljenjem i prihvaćenosti)
e. SAMOAKTUALIZACIJA (učenje, status, priznanje, zadovoljavanje znatiželje)

3. MOGUĆNOSTI RJEŠAVANJA PROBLEMA - Redoslijed rješavanja problema mora biti

usklađen sa realnim mogućnostima; postoji više problema (koji je važniji i teži; treba li
prikupiti još podataka i kojim ih redoslijedom rješavati)

DEFINIRANJE CILJEVA
Dogovaranje, realni ishodi
 Što treba postići i kada
  Cilj je željeni, ali realan ishod zdr. Njege
 Ciljevi su opis željenog stanja i ponašanja pacijenta

FORMULIRANJE CILJEVA
Ciljevi moraju biti:
 Jasno formulirani kako bi ih pacijent i drugi članovi tima mogli razumjeti
 Odnosi se na pacijenta (a ne na intervenciju)
 Dovoljno specifični da omogući evaluaciju
 Sadržavati razinu i vrijeme postignuća

1. OSOBINE CILJEVA U ZNJVremenska 3. Svrsishodnost

određenost 4. Usklađenost ciljeva sa cjelokupnim planom
2. Realnost

VREMENSKA ODREĐENOST
 KRATKOROČNI – Odnose se na sadašnjost i probleme koji zahtijevaju žurno rješavanje
unutar nekoliko minuta, sati ili dana
 SREDNJOROČNI CILJEVI - Su oni koji se postižu za nekoliko dana
 DUGOROČNI CILJEVI – Su oni koje želimo postići unutar nekoliko tjedana, mjeseci, ili
godina

REALNOST- Cilj je uskladiti sa sposobnostima pacijenta, obitelji, osoblja i ustanove

RELEVANTNOST CILJEVA - Relevantnost odnosi se uglavnom na edukacijske ciljeve

(neupućenost)-bolesnik mora ovladati onim sadržajima i do one razine koja mu je važna i
primjenjiva u svakodnevnom životu

ODABIR INTERVENCIJA – PLANIRANJE INTERVENCIJA

INTERVENCIJE - Specifične aktivnosti usmjerene ublažavanju ili rješavanju problema odnosno
ostvarenju ciljeva i odgovor su na pitanje što treba učiniti da se cilj postigne

VRSTE INTERVENCIJA
1. STUPANJ SAMOSTALNOSTI MED. SESTRE
2. VRSTI POMOĆI KOJU PRUŽA

STUPANJ SAMOSTALNOSTI MED. SESTRE

a. SAMOSTALNE INTERVENCIJE MED. SES.
 Kad med.ses.nije potrebna uputa ili dogovor sa drugim profilima

b. MEĐUZAVISNE INTERVENCIJE MED. SES.

 One koje zahtijevaju dogovor sa drugim profilima npr.kad će i koliko
često fizioterapeut boraviti kod pacijenta

c. ZAVISNE INTERVENCIJE MED.SES.

 Su one koja med. sestra provodi samostalno, ali ih predlaže drugi
zdr.profil npr.priprema lijeka, pribora i bolesnika za primjenu rečenog

VRSTE POMOĆI KOJU PRUŽA MED. SESTRA

1. NEPOSREDNA FIZIČKA POMOĆ
 Pomoć pri hranjenju, kupanju, odijevanju (potpuna ili djelomična)
 2. STVARANJE POVOLJNE FIZIČKE OKOLINE
 Preuređenje stana da bi se mogao kretati štakama, potreban pribor staviti na dohvat
ruke, zvono, čaša
3. STVARANJE POVOLJNE SOCIJALNE OKOLINE
 Omogućiti posjete, omogućiti majci da dođe nahraniti dijete ili okupati, dozvoliti
pacijentu za kod sebe ima dragi mu predmet npr. Igračku
4. EDUKACIJA
 Podučiti, objasniti, pokazati
5.    MOTIVIRANJE
 Pokazati pacijentu rezultate, isticati pacijentu što smije a što ne, odabrati sa
pacijentom atraktivne vježbe prilagođene njemu

OSOBINE INTERVENCIJA
 Intervencije utemeljene na znanju  Atraktivnost intervencija
 Individalizirane  Redosljed planiranih intervencija
 Usklađene s cjelokupnim planom ZNJ  Minimum neželjenih učinaka
 Realnost intervencija

Kod planiranja treba:

a. Procijeniti vjerojatnost pojave negativnog učinka
b. Utvrditi relativnu štetu u odnosu na korist
c. Predvidjeti postupke za sprečavanje ili ublažavanje negativnih učinaka

POSTUPAK PRI ODABIRU INTERVENCIJA

Med.sestra rezimira sve do tad učinjeno, navodi sve intervencije koje bi mogle dovesti do
rješavanje problema, analizira svaku ponaosob i vrši konačni izbor

MED.SES. SVRSTAVA INTERVENCIJE:

 Što se može promijeniti u okolini
 Što pacijent može sam učiniti
 Što za njega mogu učiniti laici
 Što se može učiniti u suradnji sa drugim stručnjacima
 Što mogu učiniti med.ses

KONAČNI ODABIR INTERVENCIJA VRŠI SE NA OSNOVI OVIH KRITERIJA:

 Mogućnost rješavanja više problema
 Mogućnost kombinacije sa drugim intervencijama
 Ugodnost za pacijenta
 Mogućnost aktivnog sudjelovanja pacijenta

DIJELOVI OPISA INTERVENCIJA

 Dobro opisana intervencija sadrži jasan opis aktivnosti(što i kako učiniti), odgovore na
pitanje(tko i gdje), i kada provesti postupak te datum i potpis ses. Koja je napravila plan
 Izvršitelji mogu biti med.ses; pomoćno osoblje, laici

IZRADA PLANA ZDRAVSTAVENE NJEGA - PLAN ZDR.NJEGE

PLAN - Dio pacijentove dokumentacije
Izrađuje ga viša med.ses. i sadrži 4 osnovne skupine

1. DIJAGNOZE - Svrstane s obzirom na redoslijed rješavanja

2. CILJEVE
 3. PLANIRANE INTERVENCIJE
4. EVALUACIJU

PREPORUKE ZA IZRADU PLANA ZDR. NJEGE

a. Navođenje samo jedne dijagnoze i pripadajućih ciljeva i intervencija na jednom obrascu
b. Pisanje ključnih riječi umjesto cijelih rečenica
c. Specifični pod ciljevi za svaki je potrebno predvidjeti vrijeme i planirati potrebne
intervencije
d. Intervencije koje se rutinski provode nije, a ne zahtijevaju nikakv oblik prilagodbe, ne
upisuju se u planove zdr.njege
e. Problemi koji se uoče i riješe tijekom smjene ne zahtijevaju izradu plana zdr.njege
f. Na svakom obrascu mora biti naznačeno ime pacijenta, uz svaki problem datum kad je
otkriven, a uz cilj kada treba biti postignut
VRSTE PLANOVA ZDR.NJEGE
 INDIVIDUALIZIRANI
 STANDARDIZIRANI
 MODIFICIRANI STANDADIZIRANI

INDIVIDULALIZIRANI - Prazni obrasci u koje med.ses. unosi sve potrebne informacije(dg;

ciljeve, intervencije, evaluaciju)
Prednost: Osiguravaju max.prilagodbu zdr.njege, ne sadrže suvišne inf; potiču kreativnost
med.ses.
Izrada zahtijeva puno vremena i kvaliteta ovisi o znanju, iskustvu i motiviranosti sestre koja ga
izrađuje.

STANDARDIZIRANI - Izrađuju se za bol.određene dobi ili za bol koji boluju od određene

bolesti
Prednost: Olakšavaju rad i komunikaciju među med.ses; značajna ušteda vremena, prikladni
za korištenje u teoretskoj praksi i praktičnoj nastavi studenata
Nedostaci: Ne potiču kreativnost med.ses. i zdr.njega postaje rutinska i nedovoljno prilagođena
pacijentu

MODIFICIRANI STANDARDIZIRANI PLAN

 Predstavljaju kompromis između individualiziranih i standrdiziranih
 Izrađuju se sa istim obilježjima kao i standardiziranih, ali sadrže prazne prostore u koje se
mogu upisivati specifične informacije

SVRHA PLANOVA ZDRAVSTVENE NJEGE

Med.ses. prikuplja podatke o pacijentu i pohranjuje u dokumentaciju.

PLANOVI ZDR.NJEGE PREMA BOWERu, 1982.

 Omogućavaju individualizaciju i prilagođavanje zdr. Njege pojedincu (za svakog pacijenta
posebna) – planovi daju cjelovit uvid u pacijentovo stanje
 Stvaraju uvjete za kontinuiranu zdr. Njegu kroz sve sestrinske smjene
 Sredstvo za komuniciranje među članovima tima
 Omogućuju uvid u probleme, planirane i provedene intervencije
 Omogućuju evaluaciju zdr. Njege
 Evidentiranje pacijentovog stanja i njegovih reakcija na provedene intervencije,
omogućava praćenje uspješnosti zdr.njege na individualnom planu
OBRAZAC TRAJNOG PRAĈENJA
S – Subjektivni podaci
O - Objektivni podaci
A - Analiza podataka – zaključak o problemu
P - Planirane intervencije – osigurati poticati
I – Intervencije - dobio, popio
E - Evaluacija

3. FAZA -PROVOĐENJE ZDRAVSTVENE NJEGE

1. VALIDACIJA PLANA
2. ANALIZA UVJETA
3. REALIZACIJA

VALIDACIJA PLANA
Ocjena valjanosti i točnosti plana, te odobrenje njegove primjene

CJELOVITA VALIDACIJA PLANA:

 Jesu li prikupljeni svi značajni podaci i odražavaju li holističku pristup zbrinjavanju
pacijenta
 Jeli dg. Adekvatna i potpuna, sadrži li problem i uzrok, jeli iz područja zdr.njege,
Utemeljena na znanju i stvarnim podacima
 Jesu li prioriteti logično i točno utvrđeni s obzirom na pacijentovu percepciju, hijerarhiju
osnovnih ljudskih potreba, med. Spoznaju i mogućnost rješavanja problema
 Proizlaze li ciljevi iz problema, jesu li jasno definirani i realni
 Jesu li intervencije proizašle iz uzroka problema i jesu li usmjerene postizanju cilja
 Imaju li intervencije navedene osobine, utemeljene na znanju, individualizirane, usklađene
sa cjelokupnim planom, realne, atraktivne, min. Neželjenih učinaka
 Jesu li intervencije odabrane na osnovi predloženih kriterija (mogućnost rješavanja više
problema, mogućnost kombiniranja sa drugim intervencijama, ugodnost za pacijenta,
mogućnost pacijentovog aktivnog sudjelovanja
 Jeli plan usklađen sa cjelokupnim planom zdr. Skrbi

ANALIZA UVJETA ZA PROVOĐENJE ZDRAVSTVENE NJEGE uključuje:

Poznavanje broja i strukture osoblja, raspoređenost po smjenama
Procjenu osposobljenosti
Provjeru dostupnosti i ispravnosti potrebnog pribora

REALIZACIJA
Kreativna
Kritička
Kontolirana

Formula poželjnog načina primjene KKK – EEE

Trajna EVALUACIJA
Neformalna EDUKACIJA

Primjena ETIČKIH      načela

KONTROLIRANA PROCJENA:
Formalno, neformalno

NEFORMALNO: Cilj uočavanje novih nepredvidivih problema

FORMALNO: Odnosi se na praćenje utvrđenih, potencijalnih i vjerojatnih problema

KRITIČKA PRIMJENA PLANA ZDRAVSTVENE NJEGE - Praćenje djelotvornosti

postupaka ZNJ i uočavanje novih problema

OVLAŠTENOST ZA PROMJENU ZDRAVSTVENE NJEGE

SSS izvještava i uočava potrebu za izmjenu zdravstvenog plana,
VMS ovlaštena za planiranje i izmjenu plana ZNJ

TRAJNA EVALUACIJA je kontinuirano praćenje pacijentovog stanja i procjena dali promjene idu
ka definiranim u cilju, obuhvaća:
 Opis pacijentovog stanja i ponašanja
 Reakcije na provedene postupke
 Komentar o provedenim postupcima
 Datum i potpis ms

4. FAZA - EVALUACIJA U PROCESU ZNJ

EVALUACIJA
 Planirana i sustavna usporedba aktualnog pacijentovog zdravstvenog stanja i ponašanja po
završenoj skrbi sa željenim opisanim unaprijed definiranim ciljevima

OBUHVAĆA:
 Uvid u postavljene ciljeve
 Uvid u pokazatelje postignuća cilja
 Analiza trajno prikupljanih podataka
 Utvrđivanje pacijentovog aktualnog zdravstvenog stanja i ponašanja
 Usporedbu sadašnjeg stanja i ponašanja s predviđenim (definiranim u cilju)
 Konstatacije o postignuću cilja
 Opis (ne) postignutog, trendovi i reakcije

EVALUACIJA je po SADRŽAJU: Tjelesno i psihičko stanje, stanje svijesti, znanje, vještine te

uobičajeno i sadašnje ponašanje u odnosu na osnovne ljudske potrebe) i tehnikama koje uključuju
(promatranje, pregled, analiza dokumentacije, intervju) slična utvrđivanju potreba

EVALUACIJA PLANA
  Ponovnu procjenu pacijentovog stanja
 Ponovno planiranje (korekcija postojećeg plana)
 Provođenje novog (izmijenjenog) plana
 Ponovnu evaluacija

Ponovnu procjenu pacijentovog stanja vrši se analizom prikupljenih podataka i

obuhvaća:
 Provjeru je li podaci prikupljeni na početku još uvijek odražavaju pacijentovo stanje
 Analizu podataka koji se kontinuirano (formalno i neformalno) prikupljaju tijekom
provođenja zdravstvene njege
 Definiranje nove liste problema uz navođenje datuma kada je to učinjeno

OTPUSNO PISMO:
 Identifikacijske podatke o bolesniku
 Opće podatke koji su utjecali na opseg i vrstu potrebne zdravstvene njege (med. dg.,
sljepoća, obrazovanje, invalidnost)
 Popis svih problema (dijagnoza) iz područja zdravstvene njege otkrivenih tijekom
hospitalizacije
 Prikaz svakog problema koji sadrži: opis postupka dijagnosticiranja; prikaz provedenih
načela i postupaka usmjerenih rješavanju problema; ocjenu uspješnosti zdravstvene njege,
preporuke za nastavak intervencija ako problem nije potpuno riješen ili postoji mogućnost
recidiva

SESTRINSKE DIJAGNOZE
 SESTRINSKA DIJAGNOZA je naziv za probleme koje sestre samostalno prepoznaju i
tretiraju.
 SESTRINSKA DIJAGNOZA je aktualan ili potencijalni zdravstveni problem koji su
medicinske sestre s obzirom na njihovu edukaciju i iskustvo sposobne i ovlaštene tretirati.

 Olakšavaju komunikaciju
 Definiraju sestrinsku praksu (sadržaje rada)
 Potiču dokumentiranje zdravstvene njege
 Sestrinske dijagnoze omogućavaju (Carpenito):
 Definiranje područja zdravstvene njege
 Definiranje sestrinske prakse takve kakva jest, a ne kakva bi trebala biti
 Razlikovanje zdravstvene njege od medicine
 Identificiranje znanja za studente i strukturiranje nastavnih sadržaja

SESTRINSKI SINDROMI
 SINDROM SILOVANJA
 SIDROM NEUPORABE
 POSTTRAUMATSKI SINDROM
 SINDROM POJAVE STRESA VEZANOG UZ PRESELJENJE
 SINDROM OŠTEĆENE INTERPRETACIJE OKOLINSKIH UVJETA
SINDROM NEUPORABE
 Visok rizik za opstipaciju
 V.r. Za poremećaj respiratorne funkcije
 V.r. Za infekciju
 V.r. Za trombozu
 V.r. Za SPN
 V.r. Za ozljede
 Smanjena pokretljivost
 V.r. Za poremećaj misaonog procesa
 V.r. Za poremećaj tjelesnog izgleda
 V.z. Za bespomoćnost
 V.r. Za oštećenje tkiva

KLASIFIKACIJA SESTRINSKE PRAKSE

NANDA-prva objavljena klasifikacija 160. godine i sadržava 21 problemPosljednja klasifikacija je
objavljena 2005/6 i sadržava 172 sestrinske dijagnoze.

NIC-klasifikacija sestrinskig intervencija objavljena 1992. godine. Današnje četvrto izdanje sadrži
514 intervencija.

NOC-klasifikacija ishoda zdravstvene njege razvijena 1996. godine. Posljednja vrzija obuhvaća 330
ishoda zdravstvene njege.

ICNP-međunarodna klasifikacija sestrinske prakse

HHCC-zdravstvena njega u kuži. Dio ICNP-a

SESTRINSKA TERMINOLOGIJA:
 Opisuje sestrinsku praksu
 Unaprijeđuje komunikaciju među med. Sestrama
 Pomaže u unaprijeđivanju i podučavanju zdravstvene njege
 Omogućava usporedbu rezultata zdravstvene njege
 Olakšava dokumentiranje
 Potiče sestrinska istraživanja.