PATOLOGIJA KARDIOVASKULARNOG SUSTAVA

Bolesti srca:
Koronarne bolesti
Hipertonične kardiopatije
Reumatsku bolest
Prirođene srčane bolesti

INSUFICIJENCIJA - Klinički pojam u kojem srce nije u stanju održati adekvatnu cirkulaciju
koja odgovara potrebama organizma.
Uzroci:
 Bolesti mišića - Gubitak miofibrila, poremećaj kontraktibilnosti, miokarditis, metabolički
poremećaji
 Mehaničko preopterećenje srca - Zbog povećanog otpora ulaska krvi u krvne žile ili je
povećana potreba organizma za povećanom količinom krvi
 Poremećaji punjenja komora - Tamponada srca
 Kombinacija svih navedenih uzroka

Akutna - Ozljede srca, začepljenje koronarnih žila, masivna embolija pluća

Kronična - Ateroskleroza koronarnih žila, hipertrofija lijevog ventrikla kod opće
ateroskleroze, deformacija valvula
Kompezirana - Kad srce svojim pojačanim radom ili hipertrofijom i dilatacijom uspijeva
održati ravnotežu pa nema kliničkih simptoma bolesti
Dekompenzirana - Kad se javljaju klički znaci zatajenja srca
Insuficijencija lijevog srca - Klinički se javljaju edem pluća i pasivna hiperemija
Insuficijencija desnog srca - Klinički se javlja potkožni edem, ascites, hidrotoraks,
hiperemija jetre i slezene

Degenerativne promjene i poremećaji metabolizma

Na srcu se očituju pretežno na miokardu
Atrofija
Hidropska

Degeneracija, mucinozna i hijalina degeneracija, amiloidoza

Poremećaji metabolizma masti manifestiraju se u obliku masne infiltracije
Degeneracija miokarda najčešće je rezultat određenih toksičnih oštećenja miokarda.

Cirkulacijski poremećaji
Manifestiraju se nakupljanjem tekućine u osrčju - Hydropericardium (normalno 5-50ml bistre
tekućine)
Nakupljanje krvi u osrčju - Haematopericardium, može nastati kod ozljede srca, širenja
tumora, srčanog infarkta, upala perikarda i rupture aneurizme aorte.

Koronarna bolest srca

Bolest srca uvjetovanA patološkim promjenama na koronarnim arterijama.
U osnovi procesa je poremećaj ravnoteže između metaboličkih potreba miokarda i koronarne
opskrbe krvlju.
Za održavanje ravnoteže potrebni su:
 Adekvatnost koronarnog arterijskog krvotoka
 Razina metaboličkih potreba miokarda
 Sadržaj kisika u krvi
Kod atreoskleroze koronarnih arterija nalazimo suženje lumena na proksimalnim segmentima
(prvih 5 cm) a oštećenje nastaje kad suženje žila iznosi oko 70%. Ako je suženje potpuno
slijedi infarkt miokrda

Klinički tijek bolesti:

Prvo nastupa zatajenje lijevog srca, a zatim desnog srca.
Prvi klinički znak je obično angina pectoris - paroksizmalni napadi boli u prsima obično u
naporu, ublažuju se u mirovanju.

Infarkt miokarda
Patogeneza - Prekid cirkulacije kroz koronarne arterije, nekroza nastupa 5 minuta nakon
podvezivanja žila.
Morfologija infarkta - Obično nalazimo okluziju jedne ili više ogranaka koronarnih
arterija. Morfološki infarkt je obično smješten na međukomornoj pregradi ili u stijenci lijeve
klijetke
Komplikacije infarkta - Uvjetovane su veličinom infarkta i time je li zahvaćena cijela debljina
stijenke mišića ili samo jedan dio. Na perikardu se obično razvije fibrinozni ili fibrinozno
hemoragični perikarditis
Na endokardu se može razviti tromb - ishodište embolije.
Ruptura miokarda je sljedeća moguća komplikacija s tamponadom srca ili razvojem
aneurizme srca.
Hipertonična bolest srca
Rezultat je dugotrajne hipertonije (povećanog krvnog tlaka) kod kojeg je povećanje
sistoličkog tlaka veće od 140 mmHg.
Reumatska bolest srca
Javlja se kao posljedica reumatske groznice, u obliku akutnih egzacerbacija i remisija bolesti
kroz dugi niz godina.
Prirođene srčane greške
Kongeneitalne anomalije su najčšće izražene u djece do 4 godine.
Radi se o otežanom protoku krvi kroz srčane šupljine i stvaranju spojeva odnosno
nenormalnih puteva kojim krv zaobilazi neka područja.

Postoje dvije vrste anomalija:

Anomalije sa spojevima
1. Necijanotične
2. Cijanotične
Anomalije bez spojeva
1. Koarktacija aorte
2. Stenoza aorte
3. Stenoza pulmonalne arterije

Etiologija anomalija - Najvažniji su genetski utjecaji i utjecaj okoliša do devetog tjedna

trudnoće
Defectus septi interventricularis - Defekt septuma ventrikla se manifestira
sistoličkim šumom
Cor triloculare biatriatum - Ako međukomorna pregrada nije uopće razvijena pa
imamo jedan ventrikl i dva atrija
Defectus septi atriorum - Defekt samo pregrade atrija
Foramen ovale persistens - Prisutan je otvoren foramen ovale
Transpositio vasorum - Premještanje aorte i arterije pulmonalis
Fallotova tetralogija - Defekt ventrikularne pregrade, hipertrofija stijenke desnog ventrikla
Eisenmengerov kompleks - Isto što i tetralogija Fallot ali bez stenoze pulmonalnog
ušća

Kronično plućno srce

Radi se o hipertrofiji desne klijetke srca s insuficijencijom ili bez nje.
Najčešće dolazi do hipertrofije desne klijetke zbog povišenog tlaka u plućnoj arteriji zbog
bolesti pluća ili zbog bolesti krvnih žila pluća.

Bolesti perikarda
Upale:
Pericarditis Primarni
Akutni Sekundarni
Kronični

Prema vrsti izljeva perikarditisi se dijele:

 Pericarditis sicca-suhi
 Pericarditis exudativa
 Pericarditis in organisatione

Tumori - Primarni tumori perikarda su rijetki i to se javljaju kao benigni

Od malignih tumora su česte metastaze, što je praćeno s hemoragičnim izljevom u perikard.

Bolesti miokarda
Najčešća su vaskularna oštećenja miokarda, zatim degenerativne i upalne bolesti
Upala miokarda naziva se mvocarditis
Akutni Primarni
Kronični Sekundarni
Uzročnici su najčešće virusi, reumatska bolest, difterija.

Bolesti endokarda
Najčešća bolest je BAKTERIJSKI TROMBOTSKI ENDOKARDITIS - Naseljavanje
bakterija u jedno ili više srčanih ušća sa stvaranjem vegetacija koje sadrže fibrin i
mikroorganizme.
Ulazna vrata su: infekcija zuba, zahvati na uro-traktu, respiratorne i kožne infekcije, kirurški
zahvati na srcu, davanje injekcija kod narkomana.
Posljedice:
 Gnojni perikarditis
 Erozija zalistaka
 Metastatske infekcije

Fibroelastoza - Nastaje najvjerojatnije zbog intrauterine hipoksije ploda.

Endokard je bijelkast, zadebljan i do 10x u odnosu na normalni
Upale:
Endocarditis - Javlja se kao akutni i kronični.
Nebakterijski verukozni endocarditis
Trombotski nebakterijski endocarditis

Bolesti krvnih žila

Sve krvne žile /arterije i vene / građene su od tri sloja
1. Tunica intima 3. Tunica adventitia
2. Tunica media
Arterije su deblje stijenke i njihova tunica media je čvršća zbog količine mišića.
Arterije se s obzirom na građu dijele u tri velike skupine
1. Velike ili elastične arterije (aorta)
2. Srednje velike ili mišićne arterije (arterije organa kao bubreg, slezena, jetra)
3. Bale arterije - promjer manji od od 2mm (arteriole unutar organa)

Patološki procesi se nalaze u određenim tipovima aretrija.

Ateroskleroza zahvaća velike arterije sa stvaranje ateroma
Srednje velikim arterijama stvara kalcificirajuću sklerozu medije
Male aretrijama nastaje difuzno zadebljanje stijenke s bujanjem endotela
Kongenijalne anomalije - Najčešće su kongenitalne aneurizme na aretrijama baze mozga
Ateroskleroza - Nastaju brojni ateromi na intimi krvnih žila koja u centru ima kolesterol a
pokrivena je vezivnom presvlakom.
S obzirom na progresiju bolesti dijeli se na 4 stupnja
1. a. levis - Lakši stupanj s pojedinačnim plakovima
2. a. medii - Srednji stupanj
3. a. gravis - Teški stupanj  otvrdnuće stijenke, kalcifikacije
4. a. gravissima - Najteži oblik sa svim komplikacijama, kao što su tromboza, okluzija
lumena s posljedičnim infarktima
Trombangitis obliterans - Segmentalna, akutna ili kronična bolest, obliterirajuća i
trombozirajuća, koja zahvaća areterije i vene, a javlja se isključivo u muškaraca pušača
Aneurizme aorte - Lokalno proširenje lumena arterije a prema izgledu mogu biti bobičaste,
vrećaste, vretenaste i cilindrične

Bolesti vena
Upale i tromboza - Nastaju najčešće na venama potkoljenice.
Tumori krvnih žila su najčešće benigni i to kapilarni i kavernozni hemangiom, glomangiom i
limfangiomi.
Od malignih najčešće se nalaze hemangioendoteliom i hemangiopericitom, Kaposijev sarkom
i angiosarkom.

PATOLOGIJA RESPIRATORNOG SUSTAVA

Aplazija ili hipoplazija jednog plućnog režnja ili cijelog pluća
Kongenitalne ciste (bronhogene ili pulmonalne)
Anomalije vaskularnih prostora

Bolesti gornjih dišnih putova

Rhinitis acuta - Akutna upala nosne sluznice
Larvngotracheobronchitis acuta - Upala se manifestira seroznom, mukoznom i gnojnom
eksudacijom
Bronchitis chronica - Po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije od kroničnog bronhitisa
boluje svaka ona osoba koja kašlje i izbacuje sputum tijekom tri mjeseca najmanje dvije
godine zaredom

Posljedice:
Kronična opstruktivna bolest srca
Metaplazija i displazija epitela
Cor pulmonale s dekompenzacijom desnog
srca
Širenje upale i nastanak bronhopneumonije
Atelektaza i emfizem pluća
Bronhiektazije
Bronchitis acuta - Najčešće u sklopu akutnog laringotraheobronhitisa
Asthma bronchale - Iscrpljujuća bolest koja se manifestira s epizodama iznenadnog
bronhospazma, što otežava izdisanje
Bronchiectasiae - Proširenje bronha praćen s kroničnim, nekrotizirajućim upalnim procesom
bronha i bronhiola. Manifestira se kašljem, povišenom temperaturom i iskašljavanjem obilnog
sluzavo-gnojnog sadržaja
Prema izgledu mogu biti:
Cilindrične Vretenaste
Vrećaste
Obično su stečene, ali mogu biti i prirođene.
Komplikacije:
Recidivirajući bronhitisi Metastatski apscesi
Upale pluća Pleuralni empijem
Apscesi Pneumotorak
Gangrena

Bolesti pluća
Plućna kongestija ili edem pluća - Kongestija pluća može biti aktivna i pasivna
Plućna embolija - Uzrok je embolus iz udaljenih mjesta, obično iz vena donjih ekstremiteta.
Vrlo rijetko uzrok je tromboza na mjestu nastanka.
Hemoragija
Infarkt pluća - Klinastog izgleda s bazom na pleuri gdje se razvije fibrinozni pleuritis.
Mikroskopski nalazi se krvarenje u alveolama s održanim septima a kako proces napreduje
septa bivaju uništena, gube se konture parenhima. Kasnije dolazi do umnažanja fibroblasta i
završi s fazom organizacije
Ako je embolus bio septičan završi s apscesom pluća.
Atelektaza pluća - Nepotpuna ekspanzija pluća u novorođenčadi
Kolaps - Redukcija veličine prethodno napuhanog pluća zbog gubitka zraka.
Kolaps može biti opstrukcijski (medijastinalni limfni čvorovi, intrabronhalni tumor, strano
tijelo), a može biti i kompresivni (pritisak na pluća izvana kao izljev u prsište, pneumotoraks,
podignutom dijafragmom, tumorom).
Kolabirano pluće jedno vrijeme zadržava sposobnost reekspanzije ali ako se razvije
sekundarno upala u tom području dolazi do fibroze i nemogućnosti reekspanzije.
Atelectasis neonatorum - U novorođenčadi može biti primarna (kod prijevremeno rođene
djece s oštećenjem CNS-a) ili sekundarna (kolaps)
Emfizem - Zračni prostori distalno od terminalnih bronhiola su prošireni a stjenke su razorene.
 Akutni - Javlja se kod anoksije ili  Intersticijski - Nakupljanje zraka u
asfiksije kod utopljenika, davljenika, intersticiju pluća, nastaje zbog rupture
akutnog napada alveolarnih
astme stijenki zbog povišenog tlaka zraka u
 Kronični - Trajno je povećana količina alveolama, širi se u medijastinum i pod
zraka u plućima pa je pluće lagano, kožu
vide se bule,  Trakcijski - Javlja se žarišno oko
septa su atrofična. ožiljaka
 Vezikularni  Centrolobularni - Javlja se u središtu
lobula
Upala pluća - Upalni proces manjeg ili većeg dijela plućnog tkiva uz smanjenje zraka i
konsolidaciju dijela pluća ili cijelog lobusa.
Klasifikacija prema vrsti eksudata:
Fibrinozne
Gnojne
Klasifikacija prema anatomskoj distribuciji:
Lobularne ili bronhopneumonije
Lobarne,
Intersticijske
Bronchopneumonia - Javlja se u obliku žarišta, uz bronhitis
Najčešći uzročnici su streptokok, stafilokok, pneumokok, gljivice
Pneumonia lobaris - Akutna bakterijska infekcija čitavog režnja pluća.
U 95% slučajeva uzročnik je pneumokok.
Stadiji upale pluća:
1. Congestio - stadij kongestije - Hiperemija plućnog tkiva s umnažanjem bakterija,
nešto leukocita u alveolama.
2. Hepatisatio rubra - U alveolama se nalaze leukociti i fibrin, gubi se arhitektura alveola,
ima i dosta eritrocita u laveolama, na pleuri fibrinozni pleuritis.
3. Hepatisatio grisea - Raspadanje leukocita, nakupljanje fibrina, pleuralni empijem
4. Resolutio - Posredstvom enzima eksudat se pretvara u zrnati detritus koji se ili iskašlje
ili resorbira.
Primarna atipična pneumonija - Intersticijska pneumonija.
Plućni apsces - Lokalni proces s nekrozom plućnog tkiva.
Lipidne pneumonije - Reakcija na aspirirane lipide u djece aspiracija lijekova
Tumori pluća
Karcinom bronha - 90-95% svih primarnih Karcinoid bronha - 5%
tumora pluća Tumori mezenhimalnog porijekla -2-5%
Na temelju histologije karcinomi bronha se dijele na:
1. Karcinom pločastog epitela - 70% 4. Karcinom velikih stanica - oko
2. Adenokarcinom - 10% 10%
3. Karcinom malih stanica - oko 10%

Bolesti pleure
Dijele se prema vrsti eksudata na pleuritis serofibrinosa, pleuritis suppurativa, pleuritis
haemorrhagica
Izljevi u prsištu mogu biti i neupalnog karaketera
Hydrothorax - Neupalni serozni izljev, jednostran ili obostran.
Posljedica je zatajenja srca, ciroze jetre ili uz tumore jajnika
Haemothorax - Nakupljanje krvi u pleuralnu šupljinu  razdor prsne aorte
Chylothorax - Nakupljanje limfne tekućine u prsištu  posljedica rasta malignih tumora koji
opstruiraju glavni limfotok u prsištu
Pneumothorax - Označava prisutnost zraka ili plina u prsištu  može biti spontani,
traumatski i terapijski
Tumori pleure - Češći su metastatski karcinomi koji dovode do karcinoze pleure
Primarni tumori su jako rijetki - mezoteliom

PATOLOGIJA PROBAVNOG SUSTAVA

Kongenitalne anomalije - Nisu rijetke, a najčešće se javljaju dijafragmalna hernija,
kongenitalna stenoza pilorusa

Bolesti želuca
Najčešća upalna bolest sluznice želuca je gastritis
Akutna upala sluznice želuca (Gastritis acuta) - Obično prolazan, uzrokovan iritirajućim
faktorima kao što su hrana, alkohol, salicilati.
Sluznica je hiperemična, nađu se žarišta krvarenja, epitel nestaje - erozije, luči se veća
količina sluzi.
Kronični gastritis (Gastritis chronica) - Javlja kao hipertrofični i atrofični oblik.
Histološki se nalaze kronični upalni infiltrati u sluznici želuca, a može se naći i intestinalna
metaplazija epitela.
Danas je najveći broj kroničnih gastritisa povezan s infekcijom s bakterijom Helicobacter
pylori
Peptički vrijed (ulkus pepticus) - Nastanak defekta sluznice u želucu, duodenumu, distalnom
dijelu jednjaka, rubovima gastroenteroanastomoza, jejunumu.
Akutni (stres ulkus) - Zahvaća površne slojeve sluznice, praćen je s krvarenjem, ako je
plitak naziva se erozija.
Tumori želuca
Dobroćudni
Adenomi Fibromi
Leiomiomi Karcinoid
Lipomi Limfangiomi
Neurogeni tumori Inflamatorni polipi
Krvnožilni tumori
Zloćudni - Karcinom želuca u tri oblika
Ulkus (28%) Infiltrativni ili površinski (linitis plastica)
Gljivasti ili polipozni (23%) (13%).
S obzirom na histološki izgled
Adenocarcinom pečatnjaka
Adenosguamozni Sarkomi - Leiomvosarcom, fibrosarcom,
Difuzni sa stanicama izgleda prstena limfom.
S obzirom na način rasta:
Infiltrativni Ekspanzivni

Rani karcinom želuca: zahvaća sluznicu, submukozu ali ne prodire u mišićni sloj - Izlječenje
98%.

Bolesti tankog crijeva

Anatomski u tanko crijevo se ubrajaju: duodenum, jejunum i ileum.
Kongenijalne anomalije - Nisu rijetke, a najčešći su divertikuli i koristomi tkiva pankreasa.
Vaskularne bolesti - Uzrokovane trombozom mezenterijalnih žila (aretrija i vena) nakon čega
unutar 18h dolazi do razvoja infarkta crijeva.
Upalne bolesti - Upalno-ulcerozne promjene uzrokovane bakterijam salmoneloza, šigeloza,
kolera i stafilokokne bakterije, a od parazita amebijaza i aktinomikoza
Crohnova bolest - Recidivirajuća, granulomatozna, upalna lezija koja obično zahvaća
terminalni ileum i debelo crijevo u preskačućim lezijama.
Može zahvatiti cijeli probavni sustav.
Tumori - Rijetki su, 3-6% svih tumora probavnog trakta.
Odnos zloćudnih i dobroćudnih malignih i benignih je 1,5:1
Od benignih tumora najčešći su:
Polipi Hemangiomi
Leiomvomi Lipomi
Fibromi Lvmphangiomi.
Od malignih najčešći su:
Limfomi Karcinom - adenocarcinom
Carcinoid
Opstruktivne lezije tankog crijeva
1. Mehaničke opstrukcije
Strikture (prirođene ili stečene) Priraslice, svinuća crijeva
Atrezije, atrezija anusa Hernije, volvulusi i invaginacije
Opstrukcija žučnim kamencima, Neurogeni paralitički ileus
koprolitima
2. Vaskularne opstrukcije
Mezenterijalna tromboza

Bolesti debelog crijeva

Kongenijalne anoamlije:
Divertikuli Megakolon
Neperforirani anus
U megakolonu nedostaju ganglijske stanice u mijenteričkom pleksusu, pa nastaje segment
crijeva u kojem nema peristaltike, a retrogadno nastaje proširenje crijeva.
Vaskularna oštećenja - U predjelu anusa su česti hemoroidi
Postoje vanjski i unutarnji hemoroidi, a najčešće nastaju u kroničnoj opstipaciji, venskog
zastoja u trudnoći, portalnoj hipertenziji.
Tumori - Mogu biti benigni i maligni.
Od benignih najčešći su polipi, uzdižu se iznad površine sluznice.
Adenomi su pravi tumorski polipi i mogu biti tubularni, vilozni ili vilo-tubularni.
Postoje i netumorski polipi kao što je hiperplastični polip koji zapravo predstavlja
proliferaciju sluznice.

Bolesti crvuljka
Najčešće su upale crvuljka koje su povod čestih operacija u abdominalnoj kirurgiji.
Akutni apendicitis - Može biti rani akutni, akutni gnojni i akutni gangrenozni.
Kronične upale - Rijetke i znače dugotrajni upalni proces s posljedicom odebljanja i fibroze
stijenke uz suženje lumena i upalu mononuklearima u svim slojevima stijenke.
Tumori - Najčešće karcinoid (60% svih karcinoida smješteno je u crvuljku).
Mogu se širiti u okolne strukture premda imaju benigni izgled. Rijetko metastaziraju.

Bolesti jetre
Vaskularne Opstruktivne
Metaboličke Neoplastične
Toksične
Sve se manifestiraju kao sindrom žutice i insuficijencije jetre.
Normalna razina bilirubina u serumu je 0.1-1.0 mg/100 ml seruma. Žutica je vidljiva kad
razina bilirubina pređe 2-3mg.
Žuticu mogu prouzročiti:
Povećano stvaranje bilirubina Poremećaj konjugacije s glukozinidom
Smanjeno prihvaćanje u jetrene stanice Poremećena sekrecija u žučne kanaliće
Insuficijencija jetre - Najčešći uzroci su virusni hepatitis ili ciroza jetre.
Metaboličke i regresivne promjene:
Atrophia fusca - Smanjenje jetre
Haemosiderosis hepatis - Rezultat je prekomjernog nagomilavanje hemosiderina
Metamorphosis adiposa hepatis - Javlja se kod kroničnog alkoholizma, šećerne bolesti,
tuberkuloze, prekomjernog unošenja masti ili kod gladovanja.
Infiuratio glvcogenica - Nakupljanje glikogena, a najčešće je posljedica šećerne bolesti.
Amiloidoza - U sklopu opće i sekundrane amiloidoze
Poremećaji cirkulacije:
Cvanosis hepatis - Uzrokuje kronična pasivna hiperemija, a jetra je izgleda "muškatnog
oraščića"
Infarkt jetre - Rijedak zbog dvostruke opskrbljenosti jetre krvlju.
Nekroze i upale
Najčešći uzroci nekroze su virusni hepatitis i kemijska oštećenja.
Centrolobularna (ishemija i trovanja) Tuberkuloza jetre
Intermedijalna (žuta groznica) Sarkoidoza
Periferna (eklampsija i trovanje fosforom) Sifilis
Upala žućnih vodova Amebni apscesi
Jetreni apscesi Ehinokok
Virusni hepatitis - Akutna bolest s povišenjem temperature, žuticom, općim simptomima,
uzrokovani su virusima (A, B, C, Delta)
Tumori
Primarni: Dobroćudni (benigni):
Hemangiom Holangiocelularni
Fibromi Hepatocelularni adenomi
Leiomiomi Hepatom
Zloćudni (maligni):
Hepatocelularni karcinom K Miješani hepato i kolangiokarcinom
Olagiokarcinom Angiosarkom
Sekundarni tumori su metastaze drugih tumora u jetru.
(Primjer, metastaze tumora probavnog sustava, melanomi, karcinomi bronha i dr).
Ciroza jetre - Karakteriziraju je difuzni ožiljci, nekroza hepatocita i područja regeneracije.

Bolesti žućnih putova i žučnog mjehura

Anomalije - Agenezija mjehura ili žučnih putova, hipoplazija i hiperplazija, dvostruki zucni
mjehur, mobilni zucni mjehur.
Žucni kamenci - Stvaranje i prisutnost kamenaca u žučnom mjehuru i žučnim putovima.
Mogu biti građeni od kolesterola, kalcijebog bilirubina (pigmentni) i kalcijeva bikarbonata
(vapneni).
Karakteristični znak naziva se 4F (femal-žena, fat-debela, fertile-koje su rodile, forty-
četrdesetih godina)
Upale:
Upala žučnog mjehura - Akutna i kronična
Tumori
Dobroćudni:
Papilomi Adenomioza mjehura
Adenomi
Zloćudni:
Karcinom (adenokarcinom)

Bolesti gušterače
Regresivne promjene - Masna infiltracija u intersticiju
Atrophia pancreatis - Ishemija i opstrukcija izvodnih kanalića
Apoplexia pancretais - Krvarnje u tkivu gušterače zbog jakih promjena na arterijama kao
ateroskleroza
Upale:
Necrosis haemorrhagica acuta pancreatis - Akutno stanje s žarištima nekroze, krvarnejima,
steatonekrozom masnog tkiva a nastaje zbog refluksa žući
PATOLOGIJA UROPOETSKOG SUSTAVA
Bolesti bubrega
1. Bolesti glomerula
2. Bolesti tubula
3. Bolesti intersticija
4. Bolesti krvnih žila
Sve dovode do insuficijencije bubreg.
Ako je azotemija povezana s kliničkim znacima tada se naziva uremija - Terminalni stadij
zatajenja bubrega.
Insuficijencija može biti akutna i kronična  završava stadijem uremije

Bolesti glomerula
Glomerulonephritis - Najčešća upalna bolest
Fokalni i difuzni Primarni i sekundarni
Akutni i kronični
Najčešće je uzrokovan imunološkim mehanizmima zbog odlaganja imunih kompleksa ili
fiksacije protutijela na bazalnu membranu.
Morfološki - Bubrezi su povećni ili normalne veličine, na površini mala petehijalna krvarenja,
kora je proširena, jasno ograničena od piramida.
Bubrezi su smanjeni, skvrčeni, zrnate površine, često je većina glomrula hijalinizirana ili
samo djelomično.

Bolesti tubula
Akutna tubularna nekroza - Posljedica akutnog i opsežnog razaranja epitelnih stanica tubula.
Toksična
Uzrok su akutnog zatajenja bubrega
Ishemična
Vakuolarna nefroza - Posljedica nakupljanja tekućine u obliku vakuola u epitelu kanalića,
zbog čega dolazi do oštećenja stanica, uzrok hipokalijemija.
Glikogenska nefroza - Predstavlja nakupljanje glikogena u jezgrama epitela kanalića kaod
šećerne bolesti
Kolemička nefroza - Rezultat je taloženja žučnog pigmenta u opstruktivnoj žutici

Bolest intesticija
1. Pvelonephritis acuta
2. Chronica
3. Nephritis chronica interstitialis
Akutni pijelonefritis - Akutna, gnojna bakterijska infekcija bubrega i bubrežnih nakapnica.
Do infekcije dolazi hematogenom diseminacijom ili limfogeno ili retrogradnim širenjem
infekta iz mokraćnog mjehura
Kronični pijelonefritis - Očituje se kao kronični opstruktivni i neopstruktivni pijelonefrotis
(oba su povezana s bakterijskom infekcijom).
Nephritis chronica interstitialis - Uvijek je bilateralan
Tuberkuloza bubrega - Razvije se ili slika milijarne tuberkuloze, ili kao veća kazeozno
nekrotična žarišta - tuberculosis nodularis, ili u obliku velikih kaverni - tuberculosis
cavernosa.
Hidronefroza - Proširenje bubrežnih čašica i nakapnice uz cistično povećanje bubrega i
atrofiju parenhima, kao posljedica otežanog otjecanja urina. Opstrukcija se može razviti bilo
gdje u urinarnom sustavu od nakapnice do uretre.
Bubrežni kamenci - Urolitijaza je stvaranje kamenaca u bilo kojem dijelu urinarnog sustava a
najčešće u bubrezima.
Građeni su najčešće od kalcija (90%), oksalata (70%), urata (5-10%) i čistina (2-3%). Tumori
Dobroćudni:
 Adenomi (do 2cm u promjeru)  Agiomiolipom
 Fibromi
Zloćudni:
 Karcinom bubrežnih stanica
Čine 75% svih malignih tumora bubrega.
Makroskopki tumor je "šarenog" izgleda, žutosmeđ s žarištima krvarenja i nekroze, mekan,
urasta u bubrežnu venu.
 VVilmsov tumor - Embrionalni, mješani tumor rane dječje dobi.

Bolesti mokraćnog mjehura

Kongenitalne anomalije - Divertikuli koji se javljau kao vrećasta izbočenja, u njima se
zadržava mokraća što stvara pogodno tlo za razvoj infekcija.
Upala - sluznice mokraćnog mjehura
Tumori - Zloćudni (papilarni karcinomi l, II ili III stupnja)
Simptomi: krv u mokraći i upala mokraćnog mjehura
Dijagnoza citološkim pregledom sedimenta urina

PATOLOGIJA MUŠKOG SPOLNOG SUSTAVA

Bolest penisa
Upale - Spolne bolesti
Tumori
Dobroćudni: Condyloma lata
Kondilomi Condyloma gyganteum
Zloćudni:
Planocelularni karcinom (pločasti karcinom) koji je rijadak u obrezanih muškaraca.

Bolesti testisa i epididimisa

Sjemenik (testis) i nadsjemenik (epididimis) su povezani i anatomski i funkcionalno, pa se
bolesti javljaju obično istodobno, premda su na testisu češće tumori, a na epididimisu upale.
Anomalije - Nespušteni testis
Upale - Najčešća upala u regiji muškog spolovila je tuberkuloza epididimisa sa spuštanjem
na testis, zatim sifilis i gonoreja.
Upala testisa se naziva Orchitis
Tumori - 95% slučajeva su porijekla germinativnog epitela
Semiinomi Koriokarcinom
Embrionalni karcinom Teratom
Stromalnog porijekla porijekla:
Leidigovih ili Sertolijevih stanica Granuloza stanica.
Zatim slijede miješani i nediferencirani tumori.
Semiinom je najčešći tumor (oko 40% svih tumora testisa)
Postoje tri histološka tipa:
Tipični (85%)
Anaplastični (5-10%)
Spermatocitini (4-6%)
Makroskopski tumori su mekše konzistencije, žučkasto-sivkaste boje, često lobularne građe sa
žarištima nekroze i krvarenja.
Osjetljivi su na zračenje (radiosenzitivni).

Bolesti prostate
Upala:
Nespecifični i specifični
Akutni i kronični
Granulomatozni
Akutna upala:
Fokalna
Difuzna
Hiperplazija - Najčešće se javlja kao nodularna hiperplazija.
Proces je dobroćudnog karaktera, javlja se u 50-60% muškaraca dobi od 40-60g, u više od
95% u dobi iznad 70g.
Povećana prostata uzrokuje otežano mokrenje uz zadržavanje mokraće koja može ići do
bubrega. Zadržavanje mokraće u mokrćanom mjehuru je pogodno tlo za naseljavanje
bakterija i razvoj upale.
Tumori - Najačešći je karcinom prostate koji može nastati u predhodno normalnoj prostati ili
u hiperplaziji prostate.
 Histološki adenokarcinomi
 Okultni karcinomi - Otkriveni slučajno na obdukciji ili pregledom odstranjene prostate radi
hiperplazije.
To je karcinom starije životne dobi, a s obzirom na raširenost procesa dijeli se u 4 stadija
1. Stadij A - Okultni karcinom
2. Stadij B - Tumor ograničen na prostatu
3. Stadij C - Širi se izvan čahure prostate ali nema metastaza u limfnim čvorovima
4. Stadij D - Ima metastaze u limfnim čvorovima

PATOLOGIJA ŽENSKOG SPOLNOG SUSTAVA

FSH (folikulo stimulirajući hormon) koji kontrolira sazrijevanje folikula jajnika i produkciju
folikularnog hormona estrogena
LH (luteinizirajući hormon) pod čijom kontrolom je stvaranje žutog tijela i produkcija
hormona progesterona.
Oba ova hormona luči hipofiza, dok estrogen i progesteron nastaju u jajniku.

Bolesti stidnice
Stidnica je vanjski dio ženskog genitalnog trakta od pubisa do perineuma.
Upale - Spolne bolesti
DISTROFIČNE PROMJENE - Češće u starijih žena i javljaju se kao atrofija površnog
epitela (Craurosisvulvae) ili zadebljanje epitela (Ditrofičnahipertrofiia)
TUMORI - Pločasti karcinom (Carcinoma planocelullare) koji se češće javlja u žena iznad 60
godina. Brzo zahvaća i regionalne limfne čvorove.

Bolesti rodnice
Upale - Trihomonadni vaginitis koji može biti akutni i kronični
Tumori - Rijetki a najčešće se nalazi pločasti karcinom ili rijetko adenokarcinom u odrasloj
dobi i botrioidni sarkom u dječjoj dobi.
Botrioidni sarkom je rijedak, grozdastog je izgleda, građen od svih vrsta mezodermalnih
stanica.

Bolesti grla maternice

Upala grla metranice (Cervicitis) - Akutna i kronična
Akutna upala je najčešće uzrokovana stafilokokom ili streptokokom, ili se javlja u sklopu
gonoreje.

Međutim, češća je kronična upala koja se nalazi u području transformacije epitela i

endocerviksu.
Makroskopski se vidi kao crvenilo ili zadebljanje sluznice. Kasnije se razvijaju erozije i
ulceracije, uz obilnu upalnu infiltraciju limfocitima i plazma stanicama.
Tumori:
Dobroćudni:
Polipi
Zloćudni:
Karcinom
Invazivni karcinom ima petogodišnje preživljenje 35-54%, dok je u „in situ“ obliku izlječiva
bolest.

Bolesti trupa maternice

Endometrioza - Označava pojavu dijelova endometrija na abnormalnim mjestima.
Ako se žarišta endometrija nalaze u stijenci uterusa u miometriju naziva se unutarnja
endometrioza ili adenomioza, a ako se nalaze izvan uterusa radi se o vanjskoj endometriozi.
Hvperplasia endometrii - Rezultat produžene faze proliferacije endometrija zbog produženog
estrogenog učinka, a uzrok je nepravilnih krvarenja u žena.
 Glandularnocistične - Endometrij odebljan, žlijezde umnožene, cistično proširene, obložene
cilindričnim epitelom, stroma je obilna sa žarištima nekroze.
 Adenomatoidne - Hiperplazija žlijezda je još izraženija, uz brojne žlijezde urednog izgleda
naslonjene jedna na drugu.
 Atipične - Neki autori smatraju atipičnu hiperplaziju endometrija zapravo karcinomom in situ.
Sve ove promjene mogu biti fokalne (polipoidne) ili difuzne.
Tumori
Dobroćudni:
Fibromi Hemangiomi
Fibromiomi Lipomi
Zloćudni:
Adenokarcinomi endometrija Zloćudni mješani mezodermalni tumor
Leiomiosarkomi Koriokarcinom
Stromalni sarkom Zloćudnii krvožilni tumori.
Najčešći tumori su porijekla glatkih mišića (Leiomyoma), a često se unutar tumora nalazi i
vezivno tkivo (fibromyoma).
Nastaje zbog produženog estrogenog djelovanja.

Bolesti jajovoda
Upala - Najčešće gnojnog karaktera uzrokovana piogenim bakterijama.
Akutna Flegmonozna
Kronična Apscedirajuća
Ako se gnoj nakupi u tubi može se razviti pyosalpinx. Uzrok upala tube može biti i bacil
tubrekuloze
Tubarna (ektopična) trudnoća - Oko 85% svih ektopičnih trudnoća su tubarne. Oplođena
jajna stanica najčešće ostane u tubi zbog ranijih priraslica tube i nemogućnosti
prolaska do maternice. Obično završava tubarnim abortusom, koji je praćen jakim
krvarenjem.

Bolesti jajnika
Upala jajnika je rijetka (oophoritis), a posljedica je postojeće upale tube.
Stoga se nazivaju zajedničkim nazivom adnexitis
Tumorima slična stanja - Funkcionalne ciste porijekla epitela folikula ili žutog tijela koja ciste
koje se razviju iz endometrioze, te paraovarijalne serozne ciste koje nastaju iz proširenja
embrionalnih ostataka različitih kanala.
Tumori
Primarni tumori mogu biti dobroćudni i zloćudni
1. Tumori porijekla epitela površine jajnika (najčešći oko 75%)
Serozni:
Dobroćudni cistadenom Adenofibrom
Granično maligni serozni Cistadenofibrom
Cistadenokarcinom
Mucinozni:
Cistadenom Adenokarcinom svijetlih stanica
Granično maligni Brennerov tumor
Cistadenokarcinom Nediferencirani karcinom
Endometroidni karcinom

2. Tumori zametnih stanica jajnika (15% svih tumora)

Teratomi
Dobroćudni ili zreli:
Cistični (dermoidna cista) Solidni
Zloćudni ili nezreli:
Monodermalni ili specijalni Endodermalni sinus tumor
Dizgerminom Koriokarcinom miješani tumori

3. Stromalni tumori (10% svih tumora)

Granuloza - Teka stainični tumori
Granuloza - Tekoma - Fibroma
Tumor Sertolli - Leidigovih stanica gonadoblastom
Neklasificirani tumori jajnika
Metastatski tumori (Sekundarni tumor: metstaze karcinoma dojke, probavnog sustava
Krukenbergov tumor)

PATOLOGIJA LOKOMOTORNOG SUSTAVA

Bolesti skeletnih mišića
Bolesti skeletnih mišića nazivaju se miopatije.
Atrophia musculorum - Značajan gubitak miofilamenta, skvrčavanje mišićnih stanica i
nadomjestak vezivom.
Distrophia musculorum - U ranom stadiju su zahvaćena pojedinačna ili grupe vlakana s
infiltratima polimorfonukleara, limfocita i makrofaga.
Susjedna mišićna vlakna obično hipertrofiraju.
Mvastenia gravis - Kronična bolest autoimunog porijekla, uz zamaranje skeletne muskulature
zbog blokade neuromuskularne provodljivosti.
Mvositis ossificans traumatica - Javlia se nakon ozljede skeletnih mišića uz krvarenje, nakon
čega se stvara granulacijsko tkivo, vezivni ožiljak sa stvaranjem hrskavice i ovapnjenja.
Mvosistis ossificans progressiva - Bolest nepoznate etiologije. Može imati akutni i kronični
tijek sa slikom miozitisa u akutnom a difuzne fibroze mišića u kroničnom obliku.
Dezmoid - Celularni fibrom s orijaškim mišićnim stanicama.

Tumori - Myoblastoma (tumor zrnatih stanica)

Najčešće na koži, sluznicama, jeziku.
Građen je od zrelih, poligonalnih stanica sa zrnatom eozinofilnom citoplazmom.
Rhabdomosarcoma je najčešći maligni tumor, javlja se u tri oblika:
1. Embrionalni-alveolarni
2. Botrioidni
3. Pleomorfni tip

Bolesti koštanog sustava

Osteogenesis imperfecta - Nasljedna, autosomna bolest koja se nasljeđuje dominantno.
Kosti su tanke, slabo formirane, s brojnim frakturama, a uz to se javljaju gluhoća, plave
sklere, labavost zglobova.
Marfanov sindrom - Nasljedna bolest u kojoj je poremećeno stvaranje elastičnih vlakana, pa
su zahvaćane i velike krve žile.
Dvschondroplasia - Abnormalno stvaranje hrskavice
Achondroplasia - Posljedica nedostatska stvaranja hrskavičnih stanica i preranog zatvaranja
epifiza kostiju.
Osteopetrosis - Prekomjerni rast i skleroza kostiju uz nestajanje koštane srži.

Upale:
Periostitis - Upala pokosnice
Ostitis - Upala korteksa
Mvelitis - Upala koštane srži
Najčešća upalna bolest je osteomvelitis suppurativa koji može biti akutni i kronični.
Do infekcije dolazi izravnim unošenjem infekta u traumatiziranu kost, neposrednim širenjem
iz okoline ili hematogenim rasapom. Uzročnici su najčešće gnojne bakterije.

Prijelomi kostiju:
Zatvoreni (simplex)
Otvoreni
Potpuni prijelom je onaj kod kojeg nalazimo u cjelosti odijeljene koštane fragmente.
Nepotpuni je onaj kod kojeg je pokosnica neozlijeđena.
Proces cijeljenja koji se odvija u 3 faze:
1. Organizacija hematoma - Dolazi do razvoja mekog tkiva
2. Nakupljanja makrofaga i granulacijskog tkiva
3. Stvaranje koštanog kalusa - umnažanje veziva, hrskavice i osteoida
4.
Osteoporosis - Smanjenje koštane mase, redukcija koštanog sustava.
Osteomalacija - Neodgovarajuća mineralizacija osteoida  povećanje osteoida, ali
nedovoljne čvrstoće (hipovitaminoza D, hipofosfatemija).
U serumu se nalaze niske vrijednosti kalcija, fosfora i visoke vrijednosti alkalne fosfataze.
Kosti su mekane, savitljive, podložne prijelomima.
Ostitis fibrosa cvstica generalisata - Posljedica je najčešće hiperparatiroidizma.
Koštana srž se nadomjesti vezivnim tkivom uz stanjenje koštanih gredica.
Rahitis - Najčešća dječja bolest kod koje dolazi do omekšavanja i deformacije kostiju čitavog
kostura. U osnovi je izostanak mineralizacije kostiju uz nakupljanje osteoida, hrskavica
pretjerano raste i ne sazrijeva te se deformira.

Tumori
Osteogenog
Hrskavičnog porijekla
Osteogeni - Osteoma, osteoma osteoides (dobroćudni tumori)
Hrskavični - Dobroćudni:
  Solitarni
 Multipli - Predstavljaju poremećaj razvoja, nestaju kad tijelo prestaje rasti.
 Enchondroma - Razvija se unutar same kosti, građen od hijaline hrskavice, može imati
malignu sliku.
 F i B roma
 Chondromyxoides - Građen od veziva i hrskavice.
 Chondroblastoma - Tkivo slično hrskavici, ali je građen poput gigantocelularnog tumora.
 Gigantoceularni tumor - postoji nekoliko varijanti ovog tumora, potreban je histološki nalaz.
 Sarcoma Ewing - Građen od stanica nediferenciranog mezenhima, javlja se u dječjoj dobi.
 Myeloma multiple - Multicentrična, osteolitička žarišta, uz stvaranje proteina

Patologija zglobova
Arthritis - Upala zglobnih ploha.
Akutni Gnojni
Kronični Tuberkulozni
Serozni
Kao posljedica preboljele reumatske groznice, poremećaja metabolizma urične kiseline (giht)
Arthritis rheumatoides - Nepoznate etiologije, zahvaća male priferne zglobove.
U serumu se nalaze protutijela protiv IgG-reumatoidni faktor.
Zahvaćeno je i srce, krvne žile, pluća, oči, mišići, periferni živci.
Arthrosis - Bolest zglobne hrskavice degenerativnog karaktera koja zahvaća sinoviju.
Posljedica je mehaničkih stresova, trauma. Zahvaća velike zglobove i kralješnicu.
Svnovitis villonodularis - Upala sinovije i tetivnih ovojnica nepoznate etiologije.
Javlja se u mlađih osoba, sinovija odeblja s nastavcima u koljenom zglobu, praćeno je
krvarenjem i dolaganjem hemosiderina.
Tumori:
Sinovijalni sarkom
Fibrozni histiocitom.

PATOLOGIJA SREDIŠNJEG ŽIVČANOG SUSTAVA

Cirkulacijski poremećaji
Mozak - Prvi vidljivi znaci vide se 12-24 sati nakon hipoksije, gubi se oštra granica između
sive i bijele supstancije mozga, edem, stanice su edematoze, a kasnije se raspadaju.
lnfarctus cerebri - Encephalomalacia je posljedica izostanka opskrbe ili protoka krvi u
jednom lokaliziranom području.
Uzroci su: naglo ili potpuno začepljenje krvne žile, smanjeni protok zbog uznapredovale
ateroskleroze, upalne bolesti arterija praćene trombozom.
Makroskopski infarkt:
Ishemijski
Hemoragični
U početku je uvijek ishemičan, a kasnije postaje hemoragičan.
Nakon 6 sati vidi se razmekšanje tkiva mozga, a zatim se odvaja razmekšani dio od okolnog
očuvanog tkiva mozga.
Apoplexia cerebri - Moždano krvarenje se mora razlikovati od hemoragičnog infarkta.
Uzroci su: visok tlak, trauma, ruptura aneurizme, angiorn, krvne bolesti, tumori mozga.
Apopleksiji obično predhodi dugogodišnje povišen tlak, ili ruptura aneurizmi unutar tkiva
mozga kod pojačanog fizičkog napora.
 Razlike hemoragičnog infarkta i apopleksije:
Infarkt je smješten na području koje snabdijeva jedna krvna žila dok krvarenje prelazi
jedno opskrbno područje.
Apopleksija se javlja u moždanim hemisferama i to bazalnim ganglijama, masivna su,
smrtonosna, idu uz edem, hernijaciju moždanih masa.
Aneurysmae - Najčešće u području VVillisova kruga
Prirođene Aterosklerotične
Stečene Mikotične
U upalnim aneurizmama najprije se razvije tromboza nakon čega slijedi ruptura aneurizme i
masivno krvarenje.
Ako aneurizme rastu mogu imitirati simptomatologiju tumora.
Tumor:
Moždani: Izvan mozga:
Gliomi Meningeom
Tumori vaskularnog porijekla Neurinom
Tumori hipofize
Metastatski tumori - Čine 1/3 svih moždanih tumora  Najčešće u mozak metastaziraju
karcinom bronha, dojke, melanom, bubrega, embrionalni karcinom i sarkomi.
U gliome spadaju:
Astrocitom - Astrociti s 4 stupnja zrelosti
Ependvmom - Ependimalne stanice
Oligodendrogliom - Oligodendroglija
Meduloblastom - Tumor malog mozga

Traume mozga
Commotio cerebri - Potres mozga - Klinički kratkotrajna nesvjestica i glavobolja, retrogradna
amnezija
Contusio cerebri - Nagnječenje mozga - Održana struktura mozga, ali perivaskularno se
nalaze krvarenja u moždanom tkivu.
Posljedica je prijeloma kostiju lubanje.
Laceracija mozga - Prekid kontinuiteta moždane supstancije.
Haematoma eoidurale - Posljedica prijeloma kostiju lubanje, temporalne kosti i oštećenja
srednje meningealne arterije.
Krv se nakuplja iznad dure (između dure i kosti)
Hasmatomasubdurale - Krv se nakuplja između dure i mozga, posljedica je obično laceracije
mozga, a i kod rupture aneurizme arterije, i kod nekih moždanih krvarenja.
Kronični oblik je obično posljedica zatvorene traume glave i trganja mostnih vena pa nastaje
polagano nakupljanje krvi. Ugrušak se može organizirati urastanjem granulacijskog tkiva.

PATOLOGIJA DOJKE
Histološki je građena od žljezdanog tkiva s apokrinom sekrecijom, žlijezde oblikuju režnjiće
(oko 20 režnjića) i isto toliko izvodnih kanalića. Oko žlijezda se nalazi vezivo i masno tkivo.
Upale - Mogu se javiti jednostrano i obostrano i to kao akutna i kronična upala.
Najčešće je u vezi s dojenjem.
Dva su posebna oblika mastitisa:
Posttraumatski
Plazmacelularni
Mastitis acuta - Najčešće se razvija u prvim tjednima dojenja, posljedica je prodora bakterija
kroz bradavicu u tkivo dojke. Obično zahvaća samo jednu dojku.
Može biti: Difuzan i Lokalan
Mastitis plasmacelularis - Prošireni izvodni kanali, perikanalikularna granulomatozna upala s
plazma stanicama, zgusnuti sekret u kanalićimajavlja se u žena u petoj dekadi koje su češće
rađale.
Uzrok je ruptura kanalića i prodor sekreta u stromu s posljedičnom granulomatoznom
reakcijom.
Traumatska nekroza masnog tkiva - Nekroza masnog tkiva okružena lipofagima s
granulomatoznom reakcijom i polimorfonukelarima, orijaškim stanicama tipa stranog tijela uz
ovapnjenja. U anamnezi se obično nalazi ozljeda dojke.

Endokrini poremećaji
Fibrocistična bolest dojke (mastropatija)
Najčešća bolest dojke koja se razvija pod hormonskim utjecajem
Razlikuju se različiti tipovi ove bolesti:
 Fibroza - Dominira umnažanje veziva
 Cistična bolest - Prevladava proširenje kanalića i nastanak cista do 5 cm
 Sklerozirajuća adenoza - Proliferacija sitnih duktusa i acinusa s bijanjem veziva
 duktalna epitelna hiperplazija
 Proliferacija epitela kanalića i lobula - poseban oblik atipična hiperplazija epitela

Tumori:
Dobroćudni:
Fibroadenom - Građeni je od veziva i žlijezda.
Najčeće su javlja u mlađih žena kao čvor 2-4 cm u promjeru, oštro ograničen, pomičan, sivo
bijel, čvrst.
Poseban oblik je Filodes tumor koji se može javiti u dobroćudnom, graničnom i zloćudnom
obliku.
Papilom - Tumor koji se javlja unutar većih kanalića kao papilara tvorba koja klinici daje
krvavi iscjedak iz dojke.
Zloćudni:
Karcinom dojke - Najčešći uzrok smrtnosti u žena od malignih bolesti.
Razvija se u postmenopauzi, ali može i u mlađih žena.
Postoje različiti oblici:
Duktalni
Lobularni
Papilarni
Medularni
Kolidni
 Karcinom dojke raste infiltrativno, može zahvatiti kožu, širi se u aksilarne limfne
čvorove.

PATOLOGIJA LIMFNIH ČVOROVA

Limfni čvorovi čine najvažniji dio RES-a, a ostalo tkivo je smješteno u slezeni, sluznici
probavnog sustava, tonzilama, timusu i koštanoj srži.
Limfni čvorovi su jajolikog izgleda promjera nekoliko mm do 2 cm.
Na površini maju dobro razvijenu čahuru a građeni su od kore i medule. U kori su smješteni
folikuli i interfolikularna zona, a u meduli medularni tračci s makrofagima te ulaznom i
izlaznom limfnom žilom.
Građeni su od T-limfocita porijekla timusa, i B-limfocita porijekla iz koštane srži.
Upale - Nazivaju se lymphadenitis
Akutne Specifične
Kronične Nespecifične
Akutni nespecifični limfadenitis - Javlja sekao gnojna upala i to obično kao odgovor na neku
gnojnu upalu bilo gdje u organizmu.
Histološki čvorovi su prožeti leukocitima uz izražen edem. Makroskopski čvorovi su obično
povećani, mekani sivoružičasti i bolni.
Limfomi
Najčešća primarna maligna bolest limfnih čvorova.
Dolazi do poremećaja rasta različitih tipova stanica. Monoklonalnog su porijekla, progresivno
se širi i zahvaća druge limfne čvorove i organe.
Rappaport-ova iz 1978.g koja limfome dijeli:
Prema tipu rasta - Difuzne i Modularne
Prema veličini stanica - Male, Velike stanice ili Miješane oblike
Difuzni:
Limfocitni - Dobro diferencirani Histiocitni
Limfocitni - Slabo diferencirani Mješani - Limfocitno - histiocitni
Limfoblastični Nediferencirani (Burkitt i Ne - Burkitt)
Modularni:
Limfocitni - Slabo diferencirani
Histiocitni
Miješani

Ako dođe do rasapa bolesti u krv nastaju leukemije koje primarno zahvaćaju koštanu srž a
zatim dospijevaju u perifernu krv.
Hodgkinova bolest - Poseban je oblik limfoma jer izgleda kao upalna bolest.
Zajedničko za sve tipove ovog limfoma je velika stanica (Reed-Sternberg-ova) koja ima dvije
jezgre s istaknutim nukleolima, pa izgleda poput sovina oka.
Bolest je prvi opisao Hodgkin u prošlom stoljeću pa je stoga pream autoru dobila ime.
Dijeli se na nekoliko osnovnih tipova:
Predominacija limfocita Mješani celularitet
Nodularna skleroza Limfocitna deplecija (nestanak limfocita)

U kliničkoj slici osim regionalno povećanih limfnih čvorova nalazimo opće simptome (tzv. B-
simptomi) kao gubitak tjelesne težine, povišena temperatura, opća slabost, noćno znojenje,
svrbež, anemija, leukopenija ili leukocitoza.

Sekundarni tumori
Limfni čvorovi su često zahvaćeni sekundarnim bolestima kao što su metastatski tumori
(različiti tipovi karcinoma)