Professional Documents
Culture Documents
1. Ateroskleroza je bolest velikih i srednjih mišićnih arterija. Karakteristika bolesti je aterom - plak,
nakupina. Stvaranjem ateroma, zadebljanja u unutrašnjem dijelu arterije, stvara se slaba protočnost krvi
koja u stanice donosi hranu i kisik. Ateroskleroza nastaje zbog povećanog sadržaja lipida u krvi
(kolesterol, trigliceridi), povećanog krvnog tlaka, povećanja šećera, debljine, stresa i nasljednih
svojstava. Ateroskleroza je kronično oboljenje koje počinje gotovo s rođenjem, a razvija se tijekom
cijelog života. Ona je asimptomska bolest, manifestira se tek kad nastanu komplikacije.
Najvažniji faktori rizika: Prevencija:
Komplikacije:
- pretilost - tromboza - primarna
- fizička neaktivnost - kalcifikacija (izbjegavanje rizik faktora, statini)
- stres - krvarenje u arteromu
- lipoprotein (a) - sekundarna
- ruptura intime
- veliki unos ugljokohidrata (aspirin, statini, beta blokatori,
- aneurizma
- preobilan unos masne hrane kirurgija -stent)
- pušenje cigareta
- Chlamydia pneumonia statini - najučinkovitiji lijekovi za
- hipertenzija snižavanje razine kolesterola u krvi
- diabetes mellitus
Od ateroskleroze obolijevaju Nastanak ateroma:
sljedeći krvni sudovi: 1. kronična ozljeda endotela
- koronarni, 2. endotelna disfunkcija (monocitna adhezija i emigracija)
- cerebralni, 3. aktivacija makrofaga
- mezenterijalni (crijeva) 4. makrofagi i mišićne stanice vežu lipide
- bubrežni krvni sudovi. 5. proliferacija mišićnih stanica
2. Kalcificirana skleroza medije - kod starijih osoba, obično u arterijama štitne žlijezde i uterusa
(spolnih organa). Karakterizira ju prstenasta kalcifikacija zida krvnog suda.
3. Arterioloskleroza je bilo koje otvrdnuće arteriola. Često se javlja zbog hipertenzije. Predstavlja
endotelno i fibromuskularno zadebljanje krvnog suda (mezenterijalni i bubrežni krvni sudovi).
* COR PULMONALE (plućno srce) je hipertrofija desne strane srca sa insuficijencijom srca ili
bez nje, koja nastaje zbog hipertenzije u plućima, koja se razvija zbog primarne bolesti plućnog
parenhima ili njenih krvnih sudova.
* ENDOKARDITIS je upala endokarda (unutarnji omotač srčanog mišića) i srčanih valvula (zalistaka).
Podjela endokarditisa:
- infektivni
- nebakterijski trombični Najčešći uzročnici su:
- reumatski - streptococcus viridans,
- endokarditis u lupus erimatodesu - staphylococcus aureus.
- endokarditis u reumatoidnom artritisu
* HEMATOPERICARDIUM
Uzroci:
- ruptura srca
- ruptura grudne aneurizme
nestabilna - dugotrajni napadi bola koji nisu povezani s naporom; ova angina se još zove i
predinfarktno stanje, a nastaje iznenada. Bol ne prestaje uzimanjem nitroglicerina
(tj. napadi bola ne reagiraju na vazodilatatore)
3. Infarkt miokarda je ograničena ishemična nekroza miokarda, uzrokovana naglim prekidom
koronarne cirkulacije. Takvo propadanje tkiva zbog nedostatka kisika dovodi do ireverzibilne smrti
stanica srčanog mišića. Akutni infarkt miokarda godišnje pogađa približno dvoje od 1000 ljudi i najčešći
je uzrok iznenadne smrti odraslih osoba.
Razlikujemo 2 oblika: - transmuralni (nekroza cijelog zida)
- subendokardijalni (zahvata 1/3 zida)
Faktori rizika:
- pušenje,
- hipertenzija, - pretilost,
- hipotenzija, - nasljedni faktor.
- šećerna bolest, - osobe iznad 65 godina starosti,
- hrana bogata masnoćama, - visoke koncentracije kolesterola u krvi (LDL),
* TUMORI SRCA
Benigni tumori: miksom, rabdomiom
Maligni tumori: fibrosarkom, miksosarkom, rabdomiosarkom, angiosarkom.
* REUMATSKA BOLEST SRCA je upalna reumatska bolest; tj. negnojna imuno posredovana
bolest koju uzrokuje streptokokna angina (β-hemolitički streptokok grupe A). Često obolijevaju djeca.
Javlja se porast temperature, slabost, gubitak apetita, znakovi insuficijencije srca. Dijagnoza se
postavlja pomoću Jones-ovih kriterija: glavni i sporedni.
Glavni Jones-ovi kriteriji: karditis (upala srca), poliartritis, potkožni čvorići, eritema marginata
(Erythema marginatum - specifična kožna promjena), horea (Chorea minor - reumatski alergični
encephalitis (upala mozga)).
Sporedni Jones-ovi kriteriji: klinički, laboratorijski znakovi
***Patologija respiratornog sistema
Upalna oboljenja nosa i paranazalnih sinusa: rinitis, sinusitis, laringitis, bronhitis, traheitis
1. Rinitis - kronična upala sluznice nosa uzrokovana nekim od alergena.
2. Sinusitis - upala paranazalnih sinusa. Glavni uzročnici su uvijek virusi.
Komplikacije sinusitisa:
- apsces mozga
- osteomijelitis kostiju lica
- tromboza kavernoznog sinusa
- virusni laringo-traheo-bronhitis (tzv. Krup - najčešće kod djece)
3. Laringitis - upala grkljana.
Tumori larinksa:
Bebigni tumori: polip (čvor) larinksa, papilom (resice) larinksa
Maligni tumori: karcinom larinksa
4. Akutni bronhitis - kratkotrajna upala sluznice traheobronhalnog stabla, odnosno dušnika i bronha.
Kronični bronhitis - (dugotrajna upala -//-) karakteriziraju ga epizode kašlja s iskašljavanjem koje traju
najmanje 3 mjeseca 2 godine uzastopno.
Komplikacije bronhitisa:
- atipična metaplazija
- displazija
- kronična opstruktivna bolest pluća
- cor pulmonale i dekompezacija srca
* UPALA PLUĆA (Pneumonia) je infekcijska bolest distalnih disajnih puteva koja dovodi do
eksudacije pluća i do konsolidacije (očvrsnuća) pluća. Najčešće obolijevaju djeca, starije osobe i osobe
sa slabijom prehranom zbog oslabljenog imuniteta organizma. Pneumonije se liječe antibioticima, kod
atipične pneumije se preporuča dosta tekućine i odmor.
4 najčešća uzroka: pneumokok, stafilokok, Haemophilus influenza, Klebsiella pneumonia.
Tipične (bakterijske) pneumonije:
- Bronhopneumonia (kada je upalom zahvaćeno više lobulusa)
- Lobarna pneumonia (kada su upalom zahvaćene alveole jednog ili više plućnih lobusa)
Atipičnu pneumoniju uzrokuje mikoplazma (Mycoplasma pneumonia)
Komplikacije: plućni apsces (lokalna nekroza plućnog tkiva), empijem pluća.
Opći simptomi: groznica, gubitak apetita, znojenje, drhtavica, bolovi u mišićima i zglobovima i
glavobolja, povišena temp.
* Tumor pluća (karcinom, rak pluća) je bolest u kojoj se stanice raka (maligne) nalaze u plućima ili
bronhima. To je u početku asimptomatska bolest; najčešće se otkrije slučajnim pretragama ili kad je
bolest već uznapredovala. Rak pluća je najčešća maligna bolest kod muškaraca (na svijetu). Vodeći je
uzrok smrti među svim karcinomima. Najveći rizični faktor za razvoj karcinoma jest pušenje cigareta.
Hereditarna sferocitoza je defekt stanične membrane što dovodi do toga da ona poprima sferni
oblik. Posljedica toga je povećano razaranje eritrocita u slezeni. To dovodi do splenomegalije
(povećanja slezene). Bolest se manifestira na 2 načina: hemolitička kriza i aplastična kriza.
Anemija srpastih stanica - uzok je poremećaj u sintezi hemoglobina. Bolest se manifestira u obliku
hemolitičke krize. Eritrociti poprimaju neprirodan, krut oblik nalik srpu. Gube fleksibilnost čime se
smanjuje njihova pokretljivost kroz krvne sudove, a time i dovod kisika u tkiva. Bolest je kronična i
doživotna. Životni vijek se pritom smanjuje, te iznosi 42- 48 g.
Aplastična anemija je stanje koje se javlja kada koštana srž prestane proizvoditi dovoljan broj novih
krvnih stanica. U većini slučajeva je udružena s trombocitopenijom (smanjeni broj trombocita u
perifernoj krvi) i agranulocitozom (smanjen broj granulocita (vrste bijelih krvnih stanica) u krvi).
Etiologija: idiopatska (nepoznat uzrok), lijekovi (npr.sulfonamid), sve bolesti koje zauzimaju koštanu
srž (limfomi, metastaze, multipli mijelom, tumori kostiju, leukemija), sklonost krvarenju.
* Policitemija je porast konc. eritrocita iznad normalne razine tj. povećan udio eritrocita u volumenu krvi.
Do povećana udjela može doći zbog povećanog stvarajna eritrocita (apsolutna policitemija) ili zbog
smanjenja volumena krvne plazme (relativna policitemija). Najoptimalnija metoda liječenja je flebotomija
(puštanje krvi iz vena).
Posljedice policitemije su:
- povećana masa krvi što dovodi do hipertenzije,
- povećana sklonost trombozi,
- povećana sklonost krvarenju.
Može biti:
- primarna (policitemija rubra vera = nastaje kao posljedica abnormalnosti koštane srži)
- sekundarna (policitemija koja nije maligna bolest nego je uzrokovana dr.oboljenjima).
Hipoprotrombinemija – stečena bolest – smanjenja količina protormbina u krvi; nastaje ako se vitamin
K ne resorbira ili se ne stvara u crijevima, ili ako postoji neko oboljenje jetre. Ispoljava se krvavljenjima.
* Parodontitis je upalna bolest parodonta tj.struktura koje fiksiraju zub. Glavni je uzrok gubitka zuba
poslije 40.godine života. Uzrok su bakterije.
* Parodontosis je neuplana bolest (poremećaj) nepoznate etiologije. Uzrokuje gubitak zuba između
30 - 40.godine.
* Hiatus hernia (kila) je izbočenje gornjeg dijela želuca u prsni koš kroz dijafragmu. Vrlo je česta
bolest - incidenca (učestalost) raste sa godinama života.
Simptomi: 2 tipa hernije: Komplikacije:
- mučnina i povraćanje, - klizeća (95%) - ulceracija,
- otežano gutanje, - paraezofagealna ili kotrljajuća (5%) - krvarenje,
- gastroezofagelni reflux (želučani refluks - - perforacija,
vraćanje želučanog sadržaja u jednjak) - strangulacija
* Peptički ulkus (čir) je posljedica dugotrajnog prekomjernog izlučivanja gastrina – hormona koji
potiče izlučivanje želučane kiseline. Dugotrajno izlučivanje želučane kiseline nagriza i oštećuje sluznicu
želuca pa nastaje ulkus. Najčešći su ulkus želuca i dvanaesnika (duodenuma). Oboljeli od ulkusa
duodenuma su 100%, a oboljeli od želučanog ulkusa 60% inficirani s bakterijom Helicobacter pylori.
Simptomi: bol prije jela. Uzroci: Helicobacter pylori, lijekovi (antireumatici), stres.
* Akutni ulkus - akutni gastrointestinalni ulkus se često zove i stres ulkus jer se javlja kao reakcija
na jak fiziološki stres. Simptomi: bol poslije jela. Uzroci: šok, opekline, masivna trauma, lijekovi.
TUMORI ŽELUCA
Benigni tumori: polip, fibrom, leiomiom
Maligni tumori: karcinom želuca
Karcinom želuca se može manifestirati u 3 forme: ulcerozni, fungoidni i infiltrativni.
Karcinom želuca dijelima na: - rani karcinom želuca (ograničen na sluznicu)
- uznapredovali (probio sluznicu, prešao u mišićni sloj)