Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
JU MEDICINSKA ŠKOLA
ZENICA

 
 
 
 
 

MATURSKI RAD IZ
Internih bolesti

Karcinom pluća
 

 
 

MENTOR: UČENIK:

dr Admir Isaković Adi Kadrić, IV6

Zenica, maj 2022.

 Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
JU MEDICINSKA ŠKOLA
ZENICA

MATURSKI RAD IZ
Interne medicine

DVT i tromboflebitis

MENTOR: UČENIK:

Dr Admir Isaković Ajdin Hibić, IV6

Zenica, maj 2022.

2
SADRŽAJ
1. UVOD................................................................................................................................3

2. DUBOKA VENSKA TROMBOZA (DVT).....................................................................5

2.1. Etiologija i patofiziologija..........................................................................................6

2.2. Simptomi i znakovi....................................................................................................8

2.2.1 Dijagnoza i liječenje..................................................................................................9

3. TROMBOFLEBITIS........................................................................................................12

3.1. Klinička slika............................................................................................................14

3.2. Simptomi..................................................................................................................14

3.2.1. Dijagnoza ..............................................................................................................15

3.2.2. Liječenje.................................................................................................................15

3.3. Rizične skupine.........................................................................................................16

3.3.1. Komplikacije..........................................................................................................17

3.3.2. Prevencija...............................................................................................................17

4. ZAKLJUČAK..................................................................................................................18

5. LITERATURA.................................................................................................................19

3
1. UVOD

Duboka venska tromboza je stanje u kojem dolazi do stvaranja ugrušaka u dubokim

venama.Ugrušak koji je stvoren u krvnoj žili zove se tromb. Premda se trombi mogu
stvoriti u površinskim i u dubokim venama, vjerojatno su opasni samo oni koji nastaju u
dubokim venama. Duboka venska tromboza je opasna jer cijeli tromb ili odlomljeni dio
tromba, može ući u krvnu struju i krvnim putem dospjeti do plućne arterije koju može
začepiti i tako zaustaviti protok krvi. Tromb koji se kreće kroz krvotok zove se embolus.
Što se oko tromba nalazi manje upalnih elemenata i što je tromb tanje povezan sa
stijenkom vene u kojoj se nalazi, to je veća vjerojatnost da će se otkinuti i postati embolus.
Stezanje mišića u listovima potkoljenica pri hodanju, posebno ukoliko je osoba stadiju
oporavka nakon dugotrajnijeg ležanja, može pokrenuti tromb.

Duboka venska tromboza (DVT) označava nastanak krvnog ugruška (tromba) unutar
dubokog venskog sustava. DVT se može pojaviti bilo gdje u tijelu, ali najčešće nastaje u
nogama i području zdjelice. Ovo stanje zahvaća otprilike jednu osobu na njih tisuću i to
žene nešto češće nego muškarce. Duboka venska tromboza važno je kliničko stanje koje je
ključno na vrijeme prepoznati i liječiti, kako bi se spriječile daljnje, ponekad i smrtonosne
komplikacije.

Ishodište tromba mogu biti i druge lokacije poput zdjeličnih venskih sustava, renalnih
vena, donje šuplje vene ili tromb u desnom atriju ili ventrikulu. Tromboze površinskih
venskih sustava ekstremiteta su uglavnom benigna stanja koja se ne povezuju s plućnom
tromboembolijom ukoliko ne dođe do širenja u duboke venske sustave. Duboka venska
tromboza ( DVT ) donjih ekstremiteta je u 90% slučaja ishodište plućne embolije. Treba
razlikovati proksimalnu i distalnu DVT zbog različitog pristupa u liječenju i prognozi.
Distalna DVT uključuje potkoljenične vene, a proksimalna DVT poplitelnu, femoralnu i
ilijačnu venu. Proksimalna DVT se povezuje s lošijom prognozom jer češće dolazi do
plućne embolije i drugih komplikacija. Oko 25% pacijenata sa simptomatskom DVT
potkoljenice ima prisutnu i trombozu proksimalnijih dijelova.

Površinski flebitis (tromboflebitis, flebitis) predstavlja stanje u kojem dolazi do upale i

stvaranja ugrušaka u površinskim venama.

4
Flebitis može nastati u bilo kojoj veni tijela. Flebitis se obično javlja u ljudim s varikoznim
venama. Ipak, u većine ljudi s varikoznim venama ne dođe do flebitisa.

Čak i male povrede mogu izazvati upalu vene. Za razliku od duboke venske tromboze, koja
izaziva male upalne promjene, koje su često bezbolne, kod površinskog flebitisa dolazi do
nagle (akutne) upalne reakcije koju uzrokuje ugrušak. Ugrušak čvrsto prianja za stijenku
vene i malo je vjerojatno da će se otkinuti. Za razliku od dubokih vena, površinske vene
nemaju oko sebe mišiće koji bi svojim radom mogli stisnuti i pokrenuti ugrušak. Zbog tih
razloga površinske vene rijetko izazivaju embolije.

5
2. DUBOKA VENSKA TROMBOZA (DVT)
Duboka venska tromboza (DVT) je zgrušavanje krvi u dubokim venama udova (obično u
bedru ili potkoljenici) ili u venama zdjelice. DVT je glavni uzrok plućne embolije. DVT
nastaje u stanjima koja pogoršavaju vensku cirkulaciju, dovode do oštećenja i disfunkcije
endotela ili u stanjima hiperkoagulabilnosti1. DVT može biti asimptomatska ili može
izazvati bol i oteklinu ekstremiteta. Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, fizikalnog
pregleda i kolor Doppler ultrasonografije, uz D–dimere ili druge testove, ako je potrebno.
Liječi se antikoagulansima. Prognoza je općenito dobra u slučaju brzog i adekvatnog
liječenja; dugoročne komplikacije uzrokuju vensku insuficijenciju sa ili bez postflebitičkog
sindroma.2

DVT se može razviti u dubokim venama gornjih ekstremiteta (od 4–13% svih slučajeva
DVT), u donjim ekstremitetima ili zdjelici . Duboka venska tromboza donjih ekstremiteta
puno češće uzrokuje primarnu plućnu emboliju (PE), vjerojatno zbog veće sklonosti
nastajanju ugrušaka. Najčešće su zahvaćene površna femoralna i poplitealne vene u bedru,
te posteriorne tibijalne vene u potkoljenici. DVT locirana u potkoljenicama vjerojatno će
manje biti izvor velikog embolusa3, ali može uzrokovati ponavljanu propagaciju malih
ugrušaka u proksimalne vene bedra, te od tamo uzrokovati PE. Oko 50% bolesnika s DVT
ima skrivenu PE, a ~20% bolesnika s PE ima očiglednu DVT.

Slika 1. – Zastoj tromba u veni

https://www.google.com/imgres?imgurl=https%3A%2F%2F

2.1. Etiologija i patofiziologija

1
Abnormalna povećana koagubilnost (zgrušavanje ) krvi
2
Simptomatska hronična venska insuficencija
3
Obično krvni ugrušak (tromb), ali to može biti i mast, amnijska tekućina, koštana srž, djelić tumora ili
zračni mjehurić koji putuje krvnom strujom dok ne začepi krvnu žilu

6
 Mnogi faktori pridonose razvoju DVT . DVT donjih ekstremiteta nastaje najčešće zbog
poremećene venske cirkulacije (u imobiliziranih bolesnika), ozljede endotela 4 ili
disfunkcije endotela (nakon prijeloma noge), ili u hiperkoagulabilnim stanjima.

DVT gornjih ekstremiteta nastaje najčešće nakon ozljede endotela centralnim venskim
kateterom, srčanim elektrostimulatorima ili uslijed intravenske narkomanije.

DVT gornjih ekstremiteta može biti dio sindroma gornje šuplje vene (SVC), ili je
rezultat hiperkoagulabilnog stanja, kompresije vene supklavije na izlazištu iz prsnoga
koša; kompresija tada nastaje zbog postojanja normalnog ili akcesornog prvog rebra ili
fibroznog tračka (sidrom torakalnog otvora) ili nastaje prilikom napornih aktivnosti
rukom (tromboza zbog napora, ili Paget–Schroetter sindrom, koji čini 1–4% svih
slučajeva DVT gornjih ekstremiteta).

Brojne maligne bolesti pogoduju razvoju DVT, a DVT je poznat pretkazatelj nekih
skrivenih karcinoma. Ipak, 85–90% bolesnika s DVT nema nikakvu malignu bolest.

DVT najčešće počinje u listićima (kuspisima) venskih zalistaka. Trombi se sastoje od

trombina, fibrina i eritrocita s relativno malo trombocita (crveni trombi); bez liječenja
trombi se mogu ili širiti proksimalno, ili embolizirati u slijedećih nekoliko dana, ili
oboje.

Uobičajene komplikacije su kronična venska insuficijencija, postflebitički sindrom, te

PE. Mnogo rjeđe, akutna DVT dovodi do phlegmasie albe dolens5 ili phlegmasie
cerulee dolens, a oboje ako se na vrijeme ne dijagnosticiraju i liječe, dovode do venske
(vlažne) gangrene.

4
Predstavlja tanki sloj ćelija koje se nalaze na unutrašnjoj površini krvnih sudova i u direktnoj kontaktu su sa
krvlju
5
Poseban oblik flebotromboze

7
 Slika 2. – Duboke vene

http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/images/msd-prirucnik/sl81_1.jpg

U slučaju flegmazije albe dolens, rijetkoj komplikaciji DVT u trudnoći, noga postaje
mliječno bijela. Patofiziologija je nejasna, ali edem6 može povećati tlak u mekom tkivu
iznad tlaka perfuzije kapilara. Razvija se ishemija7, ali samo ako kapilarna cirkulacija
postane kompromitirana, a tada je rezultat vlažna gangrena.

U slučaju flegmazije cerulei dolens, opsežna iliofemoralna venska tromboza uzrokuje

gotovo potpunu vensku okluziju; noga postaje ishemična, izrazito bolna i cijanotična.
Patofiziologija uključuje potpunu stazu venske i arterijske cirkulacije. Može nastati vlažna
gangrena.

Čimbenici rizika za DVT su: pušenje cigareta (uključujući i pasivno pušenje), zatajivanje
srca, doba iznad 60 godina, zatajivanje srca, hiperkoagulabilni poremećaji, imobilizacija,
venski kateter, pretilost, trudnoća, nefrotski sindrom, maligne bolesti itd.

6
Oticanje mekih tkiva uslijed nakupljanja intersticijske tekućine
7
Smanjen dotok krvi kroz suženu ili komprimiranu krvnu žilu

8
 2.2. Simptomi i znakovi

Najveći dio dubokih venskih tromba nastaje u malim venama potkoljenice, asimptomatski
su i nikada se ne otkriju.

Ako postoje, simptomi i znakovi (blaga bol, osjetljivost duž vene, edem, eritem) su
nespecifični, promjenljive su učestalosti i težine, a slični su u rukama i nogama. Mogu
postati vidljive i palpabilne dilatirane kolateralne površne vene.

Nelagoda u potkoljenici, izazvana dorzifleksijom8 skočnog zgloba s ekstendiranim

koljenom (Homanov znak), se ponekad javlja u DVT potkoljenica, ali nije senzitivan niti
specifičan znak.

Osjetljivost noge, oteklina cijele noge, >3 cm razlike u obujmu potkoljenica, tjestasti edem,
te kolateralne površne vene su možda najbolji pokazatelj; DVT je vjerojatna ako postoji
kombinacija 3 ili više znakova, bez druge vjerojatne dijagnoze . Moguć je i subfebrilitet;
DVT može biti uzrokom povišene temperature nepoznatoga uzroka (FUO), osobito
postoperativno. Ako dođe do plućne embolije, simptomi su zaduhu i bol u prsištu
pleuralnog karaktera .

Uobičajeni uzroci asimetričnog oticanja nogu koji mogu oponašati DVT su: površni
flebitis, trauma mekog tkiva, opstrukcija venskog ili limfatičkog protoka u zdjelici, te
poplitealni burzitis (Bakerova cista), koja opstruira venski protok. Primjena lijekova koji
uzrokuju pojavu edema (dihidropiridinski blokatori Ca–kanala, estrogen, visoke doze
opioida), venska hipertenzija (najčešće zbog zatajivanja desnog srca) i hipoalbuminemija
uzrokuju simetrično bilateralno oticanje nogu; edem može biti asimetričan ako postoji i
venska insuficijencija koja je izraženija u jednoj nozi.

Uobičajeni uzroci bolova u potkoljenici koji imitiraju akutnu DVT su: venska
insuficijencija i postflebitični sindrom; celulitis koji uzrokuje bolan eritem potkoljenice;
rupturirana poplitealna (Bakerova) cista, koja uzrokuje oticanje potkoljenice, bol i ponekad
hematom u području medijalnoga maleola (pseudo DVT); te parcijalni ili potpuni razdori
tetiva plantarisa i gastroknemiusa.

8
savijanje stopala put nagore

9
 2.2.1. Dijagnoza i liječenje
Dijagnoza

Anamneza i fizikalni pregled pomažu u određivanju vjerojatnosti DVT prije daljnje

obrade. Dijagnoza se postavlja ultrasonografski, kolor Dopplerom (CD UZV). Potreba za
dodatnim testovima (D–dimeri) i njihov izbor ovise o nalazu UZV i vjerojatnosti
postojanja DVT. Nema najboljeg dijagnostičkog protokola.

Ultrasonografija identificira trombe direktno vizualizirajući venski endotel i

demonstrirajući abnormalnu kompresibilnost vena, ili uz pregled Dopplerom, oslabljen
venski protok. Test je >90% senzitivan i >95% specifičan za trombozu femoralnih i
poplitealnih vena, ali je manje točan za trombozu ilijačnih i potkoljeničnih vena.

Ako je vjerojatnost DVT umjerena ili visoka, treba učiniti D–dimere kao i CD UZV. D–
Dimeri su produkt fibrinolize; povišene koncentracije upućuju na lizu tromba. Test je
>90% senzitivan, ali samo 5% specifičan, tako da povišene vrijednosti ne pomažu
dijagnozi, ali negativan nalaz na cirkulirajuće D–dimere pomaže u isključivanju DVT,
osobito ako je početna procjena vjerojatnosti DVT <50%, a CD UZV nalaz je negativan.
Određivanjem D– dimera pomoću ELISE, a vrijednosti su negativne, DVT i PE su ipak
mogući; ipak korištenjem novijih lateks metoda ili metoda aglutinacije pune krvi, koji su
specifičniji i brži, učinit će određivanje D–dimera dovoljno pouzdanim za rutinsku
upotrebu, kako bi se isključila DVT ako je vjerojatnost njenog postojanja niska ili
umjerena.

Kontrastna venografija se koristi rijetko, jer radiopacifirajući kontrasti mogu uzrokovati

vensku trombozu i alergijske reakcije, te zato što je ultrasonografija neinvazivna, brže
dostupna i gotovo uvijek točna u otkrivanju DVT. Kontrastna venografija može biti
indicirana ako su nalazi UZV uredni, ali je sumnja na DVT visoka, ili kad je nalaz UZV
abnormalan, a vjerojatnost DVT mala. Stopa komplikacija je 2%, najvećim dijelom zbog
alergije na kontrastno sredstvo.

10
 Slika 3. – Jedan od načina dijagnostičke obrade kada se sumnja na duboku vensku
trombozu

http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/images/msd-prirucnik/sl81_2.jpg

Liječenje

Liječenje je primarno usmjereno na prevenciju PE, a sekundarno na ublažavanje simptoma

i prevenciju razvoja hronične venske insuficijencije i postflebitičkog sindroma. DVT
gornjih i donjih ekstremiteta liječi se identično.

11
Svi bolesnici s DVT dobivaju antikoagulantnu terapiju, prvo se provodi parenteralna
9
terapija heparinom (nefrakcionirani ili niskomolekularni heparin), a nakon toga se u
terapiju unutar prvih 24–48 h uvodi varfarin. Neadekvatna antikoagulacija u prvih 24 sata
može povećati rizik od PE.

Akutna DVT se može liječiti i ambulantno, osim ako se sumnja na PE; ako teški bolovi
zahtijevaju primjenu parenteralnih analgetika, ako postoje pridruženi poremećaji koji
utječu na odluku o sigurnom otpuštanju bolesnika, ili ako postoje drugi čimbenici koji bi
mogli spriječiti bolesnika u pridržavanju propisane terapije (funkcionalni, društveno–
ekonomski). Općenite potporne mjere obuhvaćaju kontrolu boli analgeticima, ali ne
acetilsalicilnom kiselinom (ASK) i NSAIL (zbog njihovih antitrombocitnih učinaka), te
tijekom perioda neaktivnosti, elevaciju noge (podmetnut mekani jastuk ili drugi mekši
predmet kako bi se spriječio pritisak na vene). Bolesnici mogu biti fizički aktivni u mjeri
koju mogu podnijeti, nema dokaza kako rana aktivnost povećava rizik otkidanja ugruška i
nastajanja PE.

9
Metoda primjene lijeka kojom se zaobilazi probavni trakt. Izvodi se izravnim unošenjem u tkivo

12
3. TROMBOFLEBITIS
Tromboflebitis (tromb + flebitis) (thrombophlebitis), upala venske stijenke s nastankom ugruška
krvi u žili (→ TROMBOZA), najčešće na venama potkoljenice.

Površinski flebitis (tromboflebitis, flebitis) predstavlja stanje u kojem dolazi do upale i

stvaranja ugrušaka u površinskim venama.

Flebitis može nastati u bilo kojoj veni tijela. Flebitis se obično javlja u ljudim s varikoznim
venama10. Ipak, u većine ljudi s varikoznim venama ne dođe do flebitisa.

Čak i male povrede mogu izazvati upalu vene. Za razliku od duboke venske tromboze, koja
izaziva male upalne promjene, koje su često bezbolne, kod površinskog flebitisa dolazi do
nagle (akutne) upalne reakcije koju uzrokuje ugrušak. Ugrušak čvrsto priranja za stijenku
vene i malo je vjerojatno da će se otkinuti. Za razliku od dubokih vena, površinske vene
nemaju oko sebe mišiće koji bi svojim radom mogli stisnuti i pokrenuti ugrušak. Zbog tih
razloga površinske vene rijetko izazivaju embolije.

Tromboza je uvijek praćena flebitisom (upala vene), pa se koriste termini i tromboza i

tromboflebitis. Tromboza može nastati zbog koagulacijskih poremećaja (poremećaji u
zgrušavanju krvi) ili može ukazivati na još neotkrivenu zloćudnu bolest. Faktori koji mogu
doprinijeti nastanku tromboze su: oštećenja endotela (unutarnji sloj stijenke krvne žile)
kateterom, zastoj krvi nakon operativnih zahvata, oralni kontraceptivi, dugotrajno sjedenje
sa spuštenim nogama tijekom putovanja (npr. let avionom) koje predstavlja rizik i za
zdrave osobe.

Slika 4. – Izgled noge zahvaćene tromboflebitisom

10
Proširene površinske vene u nogama

13
 

Najčešća patološka stanja koja dovode do inflamatornih promijena venskog zida sa

sekundarnim trombotskim komplikacijama su slijedeća: spoljašnje povređivanje (lokalna
trauma, nepravilno plasirana elastična bandaža, itd. posebno kod bolesnika sa
varikozitetima), unutrašnja trauma (povređivanje endotela tokom venepunkcija, plasiranje
katetera, injiciranje hipertonih ili citotoksičnih rastvora, i sl.
Ova stanja mogu dovesti do septikemičnih, apscesnih i embolijskih komplikacija).

Kao prvo, formira se krvni ugrušak. Njegovo stvaranje je najčešće poslijeedica lošeg
protoka krvi kroz vene nogu. Do lošeg protoka krvi može doći uslijed:

 Dugog ležanja u krevetu, nakon neke bolesti ili teške operacije

 Dugog sjedenja u automobilu, avionu ili nekom drugom mjestu gdje niste u
mogućnosti da ispružite noge.
 Varikoznih vena. One uzrokuju istezanje krvnih žila. To omogućava krvi da se
skupi u krvnom sudu,umesto da teče ravno u jednom pravcu. Posledica je stvaranje
krvnog ugruška

3.1. Klinička slika

14
Thrombophlebitis acuta superficialis se manifestuje kao akutno, bolno zapaljene
varikoziteta ili površinskih venskih stabala. Promijene su oštro ograničena, trakasta
zapaljenja kože sa okolnim eritemom11 i edemom kože, bolno osjetljiva na dodir i povišene
lokalne temperature.
U anamnezi se obično nailazi na podatak o povrijeđivanju ili o prethodnoj primjeni
intravenske injekcije. Treba ozbiljno shvatiti anamnestičke podatke o gubitku apetita,
tjelesne težine ili istovremenom pojavom drugih simptoma (npr. intermitentne
klaudikacije) što može ukazivati na postojanje drugih oboljenja (karcinomi, thrombangitis
obliterans). Nalaz otoka ekstremiteta, zategnute muskulature i drugih znakova (uvećanje
limfnih žlezda itd.) može upućivati na postojanje tromboze dubokih vena ili drugih
oboljenja.
Od posebne važnosti je prepoznavanje tromboflebitisa v. saphenae magnae, odn. v.
saphenae parvae koje se manifestuju bolnim akutnim crvenilom duž stabla ovih
magistralnih površinskih vena. Proksimalni rast tromba u ovim venama može dovesti do
tromboze femoralne, odn. poplitealne vene, što može imati za posledicu dalju trombozu
dubokih vena, pa čak i tromboembolijske komplikacije. Zato je neophodna rana dijagnoza
tromboze - flebitisa magistralnih površinskih vena.

3.2. Simptomi

Ukoliko je protok krvi u jednoj od vaših vena usporen zbog ugruška, možete primijetiti
sljedeće simptome:

 Crvena, natečena i iritirana koža oko zahvaćenog područija

 Bol koji se povećava kada vršite pritisak na zahvaćeno područje
 Natečena vena koja izgleda kao „struna“ ispod kože
 Bol pri savijanju zgloba (imajte na umu da se tromboflebitis može dogoditi i na
drugim delovima tela, osim na nogama)
 Natečeno stopalo ili zglob
11
Upalni poremećaj koji ispod kože proizvodi osjetljive crvene izbočine (čvoriće)

15
Ako imate bilo koje od ovih simptoma, odmah potražite pomoć ljekara.

Pozovite hitnu pomoć ili idite do najbliže zdravstvene ustanove, ukoliko osjetite neke od
sljedećih simptoma:

 Jedna noga dijeluje toplija od druge, natečena je, crvena, bolna ili osetljiva na dodir
 Jedna noga postaje bljeđa i hladnija
 Iznenadni kašalj koji može dovesti do iskašljavanja krvi
 Oštar bol ili stezanje u grudima
 Bol u ramenu, ruci ili leđima
 Ubrzano disanje ili nedostatak daha
 Oštar bol prilikom disanja
 Ubrzani otkucaji srca

3.2.1. Dijagnoza

Osnove dijagnoze površnog tromboflebitisa se utvrđuju već inspekcijom u uspravnom

stavu bolesnika. Pažljivom palpacijom se može otkriti postojanje trombotičnih masa duž
stabla magistralne površne vene, kao i svih pet klasičnih znakova zapaljenja (calor, dolor,
rubor, tumor, functio laese). Za preciznu lokalizaciju i stepen oštećenja funkcije venskih
zalistaka neophodno je koristiti funkcionalne probe (testove za otkrivanje slabosti površnih
odnosno komunikantnih vena). Posebno je značajna primena EHO Doppler ultrazvuka,
kojim se može isključiti ili potvrditi propagacija trombotičnog procesa i na sistem dubokih
vena,  čime se značajno može smanjiti upotreba flebografije ili drugih invazivnih
dijagnostičkih postupaka.

3.2.2. Liječenje

Većina slučajeva tromboflebitisa koji se dogode u površinskim venama, počinju sami da

nestaju kroz nedjelju ili dve. U rijetkim slučajevima, ovo začepljenje vene može dovesti do
infekcije.

Oni čak mogu oštetiti tkivo uslijed gubitka zdrave cirkulacije.

Ukoliko vam treba liječenje, ljekar će vam verovatno prepisati nešto za ublažavanje
oteklina i bolova. Može vam preporučiti da par puta u toku dana podignete nogu, kako bi

16
krv procirkulisala, ili da uzmete aspirin. Takođe bi vam mogao predložiti da stavljate toplu
oblogu na zahvaćenu nogu, 15 do 30 minuta 2 do 3 puta dnevno.

Antibiotike možete dobiti, ako loša cirkulacija dovede do infekcije.

Lijekovi za krvni pritisak su obično rezervisani za teže slučajeve. Mogu vam prepisati
heparin ili enokaparin, u vidu injekcija koje možete sami sebi davati pod kožu, u kućnim
uslovima. Pomažu da ugrušak ne postane veći. Možda ćete morati da uzimate i oralno, lek
poput varfarina, nekoliko meseci ili duže da se ugrušci ne vrate. Redovno ćete proveravati
krv, kako bi lekar znao da li Vam terapija odgovara.
Dostupni su novi razrijeđivači krvi, poput direktnih inhibitora trombina i inhibitora
faktora Ksa. Ljekari ih obično ne preporučuji kao glavnu terapiju za lječenje
tromboflebitisa. Dosta su skupi i mogu izazvati nekontrolisano krvarenje.
Kopmresivne čarape za vene
Ove čarape idu od nožnih prstiju do koljena. Poboljšavaju dotok krvi u vašim nogama i
olakšavaju tegobe kod oteklih nogu.
Inferiorni filter vene. Ljekar ćevVam ovo preporučiti ako postoji veliki rizik od oštećenja
tkiva ili ako vam se ugrušak vrati. Ukoliko imate ugrušak u dubokoj veni na nozi, a ne
podnosite razblaživanje krvi.
Kana vena je glavna vena u vašem trbuhu. IVC filter sprečava da se ugrušci u vašim
nogama rasadnu i dođu do pluća. Za ovo će vam biti potrebna operacija.
Čišćenje varikoznih vena. Ovo može pomoći kod vena koji uzrokuju konstantan bol ili
ponavljajući tromboflebitis. Ljekar pravi male rezove kako bi uklonio dugu venu. Ovaj
zahvat ne utiče na cirkulaciju.

3.3. Rizične skupine

Svako ko ima problema sa lošom cirkulacijom može doći u ovo stanje. Ugrožene su i
trudnice, koje mogu dobiti tromboflebitis u toku ili nakon trudnoće. Ugroženi su ljudi koji
su zadržani u bolnici na intravenoznoj terapiji. Ostali rizici od dobijanja tromboflebitisa su:

 Određeni karcinomi
 Upotreba hormona estrogena za kontrolu rađanja ili zamenu hormona
 Starosna dob preko 60 godina
 Gojaznost

17
  Pušenje
 Porodična ili lična anamneza krvnih ugrušaka
 Kateteri postavljeni u centralne vene ruke ili noge

3.3.1. Komplikacije

One su rijetke, ali može doći do:

 Plućne embolije. Ako dođe do razbijanja ugruška, mogao bi doći do pluća i

blokirati arteriju. Ovo stanje može biti opasno po život.
 Postflebotski sindrom. Može se pojaviti mesecima ili godinama nakon duboke
venske tromboze. Često izaziva bol, oticanje i osećaj težine na zahvaćenoj nozi ili
ruci. Možete ga čuti pod nazivom trombotički sindrom, sindrom venske staze ili
hronična venska insuficijencija.

3.3.2. Prevencija

Sjedenje pri dugim vožnjama je glavni uzrok stvaranje ugrušaka u krvi. Da biste ih
spriječili možete:

 Svakih sat vremena ustanite da prošetate

 Savijajte zglobove pri sedenju ili pritisnite noge na pod ili podlogu za noge oko 10
puta u toku jednog sata
 Ne stežite dodatno noge noseći usku odeću
 Ostanite hidrirani. Uzimajte dosta tečnosti ali izbegavajte alkohol

18
4. ZAKLJUČAK

Duboka venska tromboza (DVT) označava nastanak krvnog ugruška (tromba) unutar
dubokog venskog sustava. DVT se može pojaviti bilo gdje u tijelu, ali najčešće nastaje u
nogama i području zdjelice. Ovo stanje zahvaća otprilike jednu osobu na njih hiljadu i to
žene nešto češće nego muškarce. Duboka venska tromboza važno je kliničko stanje koje je
ključno na vrijeme prepoznati i liječiti, kako bi se spriječile daljnje, ponekad i smrtonosne
komplikacije.

Tromboflebitis površinskih vena je upalni trombotički proces koji nastaje spontano ili kao
komplikacija uslijed medicinske ili kirurške intervencije, a dijagnoza se postavlja klinički.
U anamnezi bolesnika karakteristične su lokalne traume, prethodne slične epizode,
varikozne vene, korištenje hormonskih pripravaka, pušenje ili pojava koagulopatije u
obitelji. Kliničar prepoznaje površinske vene koje su osjetljive na dodir i upaljene.
Međutim, kako bi se isključila duboka venska tromboza (DVT) potrebno je napraviti
duplex-ultrasonografiju, jer mnogi bolesnici oboljeli od flebitisa površinskih vena također
imaju prikrivenu trombozu dubokih vena i plućnu emboliju (PE) što ima visoku stopu
smrtnosti.

Kroz ovaj maturski rad na kraju sumiramo da oba oboljenja ako se ne tretiraju pravilno
mogu da ostave teške i dugotrajne poslijedice po bolesnikovo zdravlje. Ukoliko se na
vrijeme dijagnosticira DVT ili tromboflebitis, onda liječenje ne predstavlja problem. Samo
liječenje ne predstavlja problem i u većini slučajeva nije rizično ali najbolji lijek jeste
prevencija te prevenciju trebamo stavljati na prvo mjesto.

19
5. LITERATURA

1. http://www.kardio.hr/wp-content/uploads/2011/09/Medix%2092-93_226-228.pdf
2. MSD priručnik dijagnostike i terapije: Površna venska tromboza
3. http://weblibrary.apeiron-uni.eu:8080/WebDokumenti/11368-poglavlje.pdf
4. Venska tromboza - PLIVAzdravlje
5. https://www.bioteo.com/sve-sto-ste-hteli-da-znate-o-tromboflebitisu-venskoj-
trombozi/
6. https://poliklinika-mazalin.hr/blog/sto-je-duboka-venska-tromboza-i-kako-nastaje/

20
Mišljenje nastavnika-mentora o radu:

Ocjena maturskog rada: _________________( )

Datum odbrane: _______________________

Pitanja na usmenom obrazloženju rada:

1.__________________________________________________________________
2.__________________________________________________________________
3.__________________________________________________________________

Ocjena usmenog obrazloženja rada: _________________ ( )

Konačna ocjena: ________________ ( )

Komisija u sastavu: Potpis članova komisije:

Predsjednik:____________________ ________________________

Ispitivač: ____________________ ________________________

Član: ____________________ ________________________

21