Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
JU MEDICINSKA ŠKOLA
ZENICA

MATURSKI RAD IZ
Internog

Bolesti miokarda

MENTOR: UČENIK:

Dr. Admir Isaković Danis Kadragić, IV-7

Zenica, maj 2022.

 SADRŽAJ

1. UVOD ..................................................................................................................1

2. BOLESTI MIOKARDA .......................................................................................2

2.1. Sekundarne bolesti miokarda ....................................................................3
2.2. Primarne bolesti miokarda ........................................................................5
2.3. Najčešći uzročnici nastanka bolesti srca i krvnih žila .................................6
2.4. Prevencija bolesti srca i krvnih žila ...........................................................7

3. MIOKARDITIS .....................................................................................................8
3.1. Podjela .............................................................................................................9
3.1.1. Akutni miokarditis...............................................................................................9
3.1.2. Fluminantni miokarditis .......................................................................10
3.1.3. Hronični miokarditis ...........................................................................12
3.2. Uzroci, simptomi i dijagnoze ...................................................................13
3.3. Tretman ..................................................................................................15

4. ZAKLJUČAK ............................................................................................16

5. LITERATURA ...........................................................................................17
1. UVOD

U uobičajenom govoru, rijetko čujemo pojam – miokard. Upotrebljava se uglavnom

u medicini. Miokard je riječ grčkog porijekla i označava srčani mišić. Građen je od
specijalnih mišićnih vlakana, posebne strukture, spojenih u vidu mreže. Kao i svi drugi
mišići, srčani mišić može da se kontrahuje. Ima nevjerovatnu energiju, koja mu omogućava
ritmičko skupljanje I širenje. Predstavlja “pumpu” organizma. Srce je centralni organ
krvotoka koji pumpa krv u vene kojima se krv dovodi u srce, te pumpa krv u krvne sudove
– arterije, kojima se krv odvodi iz srca. Analizom strukture miokarda, I eventualnim
njegovim liječenjem u slučaju potrebe, bavi se ljekar specijalista kardiologije.

Ljudsko srce je smješteno u grudnoj šupljini između lijevog i desnog plućnog krila.
Vrh mu je okrenut na dole i okrenuto je na koso u lijevo. Srce je obavijeno dvostrukom
opnom – srčanom maramicom. U desnoj polovini srca se nalaze tri, dok se u lijevoj polovini
nalaze dva zaliska. U gradnji srčanog tkiva razlikujemo tri sloja: perikard, miokard i
endokard. Perikard čini dvostruka opna, čiji unutrašnji dio prijanja na miokard, a spoljašnji
je u vezi sa dijafragmom i grudnim organima. Miokard čini najveću masu srca. Endokard je
unutrašnji tanak sloj koji oblaže srčane komore i predkomore, prelazeći na zaliske. 1

Razvijenije zemlje svijeta dokazano „vode“ na ljestvici broja oboljelih i umrlih od

kardiovaskularnih bolesti unatoč svijesti o brizi za zdravlje i educiranosti, a posljedica su
nezdravog načina života; prije svega neumjerenosti u jelu i piću – konzumaciji nezdrave
hrane i pića, slaboj tjelesnoj aktivnosti i visoke razine stresa.

Kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti
u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine smrtnost od tih bolesti porasti sa
sadašnjih 17,9 miliona na 23 miliona. Od kardiovaskularnih bolesti u Europi godišnje umire
oko 4 mil. ljudi, što čini 45% svih umrlih. 2

1
https://velikirecnik.com/2015/12/06/miokard/
2
https://www.fitness.com.hr/zdravlje/ozljede-bolesti/srcane-bolesti.aspx

1
2. BOLESTI MIOKARDA

Postoji mnogo vrsta srčanih bolesti, a svaka od njih ima svoje simptome i liječenje. Za
neke, promjene načina života i lijekovi mogu napraviti veliku razliku u poboljšanju vašeg
zdravlja. Za druge, možda ipak bude potrebna operacija zbog efektivnog oporavka i
uspješne prevencije.
3

Bolesti miokarda su česte i protežu se od primarnih oblika (kardiomiopatija) do

sekundarnih oblika kao što su hipertenzivna bolest srca, alkoholna kardiomiopatija,
Tako-tsubo kardiomiopatija i rjeđi oblici sekundarne bolesti miokarda kao što je mišićna
distrofija kardiomiopatija ili peripartum cardiom. Primarni oblici se obično prenose
genetski, dok se sekundarne bolesti miokarda uglavnom stječu. Sekundarni oblici mogu
imati i genetsku pozadinu, što pogoduje razvoju sekundarne bolesti miokarda. Poseban
oblik bolesti miokarda predstavljaju upalne bolesti miokarda kao što su miokarditis ili
virusna kardiomiopatija...

4 Slika 1. (Srce)

https://www.webmd.com/heart-disease/ss/slideshow-heart-disease-surprising-causes

3
https://www.webmd.com/heart-disease/heart-disease-types-causes-symptoms
4
https://oxfordmedicine.com/view/10.1093/med/9780199566990.001.0001/med-9780199566990-chapter-18

2
2.1. Sekundarne bolesti miokarda

Bolest miokarda nakon poznatog porijekla naziva se sekundarna bolest miokarda.

Pravovremena korekcija izvorne bolesti može rezultirati preokretom kardiomiopatije.
Razlikujemo različte etiologije:5

1. Hipertenzija
2. Ishemija
3. Metabolička kardiomiopatija
4. Tako-tsubo kardiomiopatija
5. Peripartalna kardiomiopatija
6. Tahikardija

1. Hipertenzija rezultira adaptacijom lijeve klijetke hipertrofijom. Iako se prvenstveno

smatra adaptivnim procesom na sistoličko preopterećenje, hipertrofija lijeve klijetke
povezana je s ventrikularnom disfunkcijom, aritmijama i iznenadnom srčanom smrću.
Proces hipertrofije uključuje povećanje i proliferaciju miocita, te intersticijsku fibrozu
karakteriziranu taloženjem kolagena tipa I i III. S povećanjem fibroze, popustljivost
ventrikula se smanjuje što rezultira gubitkom dijastoličke funkcije prije nego što sistolička
funkcija postane poremećena. Unutar ovog procesa povećanja mase miokarda, koronarna
vaskulatura se ne uspijeva u skladu s tim prilagoditi. U pokušaju da se prilagodi povećanju
potrebe miokarda za kisikom, koronarna autoregulacijska vazodilatacija rezultira
povećanjem koronarnog protoka tijekom mirovanja. Ova djelomična iscrpljenost
koronarne vazodilatatorne rezerve čini miokard relativno visokim rizikom od ishemije, pa
stoga pacijenti mogu patiti od anginoznih tegoba čak i u odsutnosti značajne koronarne
arterijske bolesti. U bolesnika s LVH često se nalaze fibrilacija atrija i ventrikularne
aritmije, uključujući multifokalne ventrikularne ekstrasistole i kratke ventrikularne
tahikardije.

2. Ishemijska kardiomiopatija - hronična ishemija miokarda zbog difuzne koronarne

ateroskleroze može uzrokovati kardiomiopatiju dilatacijskog tipa (DCM). Ova ishemijska
kardiomiopatija može se pojaviti nakon jednog ili više (tihih) infarkta miokarda, ali

5
https://www.textbookofcardiology.org/wiki/Myocardial_Disease

3
također može nastati zbog kroničnog (tiha) ishemijskog oštećenja miokarda. Kao takav,
može biti progresivni tijek ventrikularne dilatacije i ventrikularne disfunkcije, ali također
može biti prva manifestacija ishemijske bolesti srca. U bolesnika s održivim tkivom
miokarda, reperfuzija poboljšava simptome, a navodno i prognozu. U tu svrhu može se
koristiti nekoliko neinvazivnih testova, kao što su nuklearne tehnike, dobutaminska
ehokardiografija ili magnetna rezonanca srca s kontrastom. Međutim, prognoza ishemijske
kardiomiopatije je lošija od neishemičnih oblika DCM-a, uglavnom zbog visokog rizika od
velikih ventrikularnih aritmija. U nedostatku održivosti, rutinska terapija zatajenja srca je
kamen temeljac liječenja, uključujući beta-blokadu i ACE-inhibiciju (ili antagoniste
angiotenzina), te implantaciju ICD-a u odabranim pacijentima.

3. Metabolička kardiomiopatija obuhvata heterogenu skupinu bolesti miokarda koje su

posljedica poremećaja metabolizma. Najčešća je metabolička kardiomiopatija povezana s
dijabetesom melitusom. Neovisno o utjecaju na hipertenziju ili koronarnu arterijsku bolest,
visoki nivoi glukoze u plazmi sve se više povezuju s izravnim deteriorativnim učinkom na
funkciju ventrikula. Drugi primjeri metaboličke bolesti koje mogu izazvati kardiomiopatiju
su nutritivni deficiti kao što su nedostatak tiamina ili bolesti skladištenja i mutacije u AMP
kinazi.

4. Tako-tsubo kardiompatija - Prevalencija tako-tsubo kardiomiopatije uglavnom je

nepoznata, ali sindrom pretežno pogađa žene između 60 i 65 godina. Bolesnici s Tako-
tsubo kardiomiopatijom imaju elektrokardiografske karakteristike koje oponašaju akutni
koronarni sindrom u kombinaciji s povišenim srčanim biomarkerima, ali u odsutnosti
značajne koronarne arterijske bolesti. Funkcija lijeve klijetke je tipično poremećena u
apikalnim i srednjim ventrikularnim regijama, sa očuvanom bazalnom funkcijom, iako se
mogu vidjeti obrnuti obrasci. Visoki nivoi kateholamina imaju važnu ulogu u etiologiji
sindroma, koji može biti povezan s emocionalnim ili fizičkim stresom, ili u ekstremnim
slučajevima u slučaju subarahnoidalnog krvarenja.

5. Peripartalna kardiomiopatija - Poremećaj sistoličke funkcije lijeve klijetke unutar 1

mjeseca od poroda ili tijekom prvih 5 mjeseci nakon poroda, u odsutnosti postojeće srčane
bolesti i u odsutnosti drugog prepoznatog uzroka srčane.

6. Kardiomiopatija izazvana tahikardijom - Trajno visoki otkucaji srca (iznad 110

4
otkucaja u minuti), kao što je trajna ventrikularna tahikardija ili povezana s fibrilacijom
atrija, rezultira zatajenjem srca ako se ne liječi. Normalizacija otkucaja srca putem beta-
blokade potom dovodi do normalizacije ventrikularne funkcije, te temelj u liječenju
kardiomiopatije izazvane tahikardijom.

2.2. Primarne bolesti miokarda

Postoji pet različitih skupina primarnih bolesti miokarda; koje se definiraju kao bolesti
miokarda s oštećenom srčanom funkcijom, koje se također nazivaju kardiomiopatijama.

1. Hipertrofična kardiomiopatija (HCM)

2. Dilatacijska kardiomiopatija (DCM)
3. Restriktivna kardiomiopatija (RCM)
4. Aritmička kardiomiopatija (ACM)
5. Neklasificirana kardiomiopatija (UCM)

1. Hipertrofična kardiomiopatija - Bitne karakteristike hipertrofične kardiomiopatije

(HCM) su neobjašnjiva hipertrofija lijeve klijetke u odsutnosti uzročnih srčanih ili
sistemskih poremećaja. Prepoznatljive karakteristike uključuju poremećaj miocita, pojavu
u porodici i povezanost sa iznenadnom srčanom smrću (SCD).

2. Dilatacijska kardiomiopatija je primarna bolest miokarda koju karakterizira proširenje

ventrikula (jedna ili obe klijetke) i poremećena kontraktilnost miokarda. Oštećenje funkcije
miokarda ne može se objasniti samo abnormalnim uvjetima opterećenja, kao što su bolest
zalistaka ili sistemska hipertenzija. Prevalencija DCM-a je približno 36 na 100 000; u
najmanje 50% bolesnika s DCM-om ne može se utvrditi njegov uzrok, što se naziva
idiopatskim DCM-om. DCM je stanje čiji su uzroci i prikazi vrlo heterogeni. Dijagnoza
idiopatskog DCM-a treba se postaviti tek nakon isključivanja specifičnih kardiomiopatija s
proširenim fenotipom.

3. Restriktivna kardiompatija karakterizira povećanje grubosti stijenke ventrikula, što

narušava njezinu dijastoličku funkciju. RCM je rjeđi u razvijenom svijetu od prethodno
opisanih HCM i DCM, ali je važan uzrok smrti u Africi, Indiji, Južnoj i Srednjoj Americi i
Aziji zbog visoke endemične incidencije endomiokardijalne fibroze.Važna je razlika

5
između RCM-a i konstriktivnog perikarditisa. Konstriktivni perikarditis je na sličan način
karakteriziran oštećenjem ventrikularnog punjenja s očuvanom sistoličkom funkcijom, ali
se može adekvatno liječiti perikardiektomijom, što ovu razliku čini od velike važnosti. [5]
4. Aritmička kardiomiopatija - aritmogena bolest desne klijetke (AC aritmogena
kardiomiopatija) karakterizirana je povećanjem masnog tkiva i fibrozom srca. Najčešće su
zahvaćeni vrh desne klijetke i izlazni trakt. Međutim, može biti zahvaćena i lijeva klijetka.
Kao rezultat zamjene masnog tkiva i fibroze, ventrikularne aritmije su česte u ovoj bolesti i
mogu dovesti do palpitacije, sinkope i iznenadne smrti. U starijoj dobi može doći do
zatajenja desne klijetke Bolest se obično manifestira u adolescenciji. Iako se dijagnoza
češće potvrđuje kod sportaša, ne smatra se da tjelesna aktivnost ima uzročnu vezu s
bolešću. ARVC se može pojaviti u porodicama; opisano je više od 9 različitih
hromosomskih defekata, najčešće sa autosomno-dominantnim nasljeđem. Jedan jedinstveni
oblik ARVC-a, nazvan Naxosova bolest, ima autosomno recesivni obrazac nasljeđivanja.

5. Neklasificirana kardiomipatija - Nekompaktacija lijeve klijetke (LVNC)

karakterizirana je različitim strukturnim abnormalnostima; dvoslojna struktura miokarda, s
tankom zbijenom epikardijalnom trakom i debelim nekompaktiranim endomiokardijalnim
dijelom, što ukupno rezultira zadebljanim miokardom. LVNC se dijagnosticira omjerom
između maksimalne debljine nekompaktiranog i zbijenog sloja miokarda mjerene tijekom
krajnje sistole. U odraslih, omjer nezbijene/zbijene debljine od =2 potvrđuje dijagnozu,
dok se omjer od =1,4 smatra dijagnostičkim u djece. Nekompaktirani sloj nadalje
karakteriziraju istaknute trabekulacije, s intertrabekularnim prostorima u izravnoj vezi sa
šupljinom lijeve klijetke. Nekompaktna područja se pretežno nalaze u lateralnoj, apikalnoj
ili donjoj stijenci lijeve klijetke. Tamo gdje normalni miokard, koji se izvorno sastoji od
spužvaste strukture miokardnih vlakana, pokazuje uzorak bazalnog do apikalnog i
epikardijalnog do endokardijalnog zbijanja miokardnih vlakana tijekom 5. do 8. sedmice
embrionalnog razvoja, nekompaktacija navodno potječe od zaustavljanja ovog procesa
zbog genetskog defekta.

2.3. Najčešći uzročnici nastanka bolesti srca i krvnih žila

Uzročnici koji najčešće dovode do oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti su

pušenje, pretilost, povišen holesterol, dijabetes i hipertenzija (povišeni krvni tlak), ali
uzročnik često može biti stres i emotivna napetost. Istraživanja su pokazala da je infarkt tri
6
puta češći kod pušača – povećane razine holesterola povećavaju rizik od infarkta za 3,8
puta. Ljudi s povišenim tlakom obolijevaju od infarkta 4 do 8 puta češće. Skupine s
povećanim rizikom obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti su muškarci u dobi iznad 45
godina i žene u dobi iznad 55 godina. Brojni su uzročnici na koje možemo i trebamo
samostalno utjecati:

1. pušenje
2. dugoročno povišeni krvni tlak
3. povećana razina masti holesterola i/ili triglicerida) u krvi
4. povećana tjelesna težina
5. nedovoljna tjelesna aktivnost
6. šećerna bolest (dijabetes)

Slika 2. (Rizik za razvoj bolesti srca)

https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/33570/Rizik-za-razvoj-bolesti-srca.html

2.4. Prevencija bolesti srca i krvnih žila

1. Aktivnost - Samo 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može pomoći prevenirati srčani
i moždani udar. Tjelesna aktivnost je i izvrstan način za smanjenje stresa i kontrolu
tjelesne težine, što su također dva činioca rizika za kardiovaskularne bolesti.

7
2. Prestanak pušenja i zaštita od dima - Prestanete li pušiti, Vaš će se rizik za razvoj
koronarne srčane bolesti prepoloviti unutar prve godine, te se s vremenom vratiti na
normalnu razinu. Izbjegavajte prostorije pune duhanskog dima: pasivna izloženost
duhanskom dimu značajno povećava rizik od srčanog udara.

3. Zdrava ishrana – Pripazite na unos prerađene hrane, koja često sadrži visok udio soli.
Pokušajte izbjegavati konzumaciju alkohola. Ne zaboravite piti mnogo vode tijekom dana.

4. Održavanje primjerene tjelesne težine - Održavanje primjerene tjelesne težine i

ograničavanje unosa soli pomoći će u kontroli krvnog pritiska i smanjenju rizika od srčane
bolesti i moždanog udara.

3. MIOKARDITIS

Miokarditis je upala srčanog mišića (miokarda).

Upala može smanjiti sposobnost srca da pumpa i uzrokovati ubrzane ili nepravilne srčane
ritmove (aritmije). Infekcija virusom obično uzrokuje miokarditis. Ponekad miokarditis
može biti posljedica reakcije na lijek ili biti dio općenitijeg upalnog stanja. Znakovi i
simptomi miokarditisa uključuju bol u prsima, umor, otežano disanje i ubrzane ili
nepravilne otkucaje srca. Teški miokarditis slabi srce tako da ostatak tijela ne dobiva
dovoljno krvi. Ugrušci se mogu stvoriti u srcu, što može dovesti do moždanog ili srčanog
udara.
Slika 3. (Miokarditis)

https://drnestorov.rs/2020/10/20/miokarditis

8
3.1. Podjela

3.1.1. Akutni Miokarditis

Akutni miokarditis je ozbiljno, vjerojatno nedovoljno dijagnosticirano stanje koje

pogađa ljude svih dobnih skupina i za koje raste broj bolničkih prijema. Kardiovaskularna
magnetska rezonancija trenutno služi kao zlatni standard neinvazivne dijagnostike. Ako se
identificira temeljni etiološki proces, tada se terapija može usmjeriti na uzrok; međutim, za
većinu, liječenje je potporno i usmjereno je na upravljanje svim komplikacijama kao što su
zatajenje srca ili aritmije. Akutni miokarditis se može definirati kao razdoblje od manje od
1 mjeseca između pojave simptoma i dijagnoze 6

Ponavljanje akutnog miokarditisa je rijetko, s 1,1% pacijenata s dijagnozom akutnog

miokarditisa koji su prijavili historiju t prethodnog miokarditisa. Međutim, do 30%
slučajeva miokarditisa dokazanog biopsijom napreduje do proširene kardiomiopatije.
Međutim, prognoza miokarditisa može uvelike varirati ovisno o etiologiji/klasifikaciji s
oblikom divovskih stanica koji tradicionalno pokazuje najlošiju prognozu; otprilike 90%
stope smrti ili transplantacije srca i medijan preživljavanja od 5,5 mjeseci od pojave
simptoma prethodno je bio povezan s ovim oblikom miokarditisa.Međutim, rezultati su se
značajno poboljšali posljednjih godina upotrebom imunosupresivne terapije i sada postoji
značajno smanjena potreba za mehaničkom potporom i/ili transplantacijom srca u
bolesnika s miokarditisom divovskih stanica. Ove intervencije su još uvijek potrebne u
određenim slučajevima, a preživljenje nakon transplantacije za miokarditis divovskih
stanica je 94% u 1 godini, 82% u 5 godine i 68% nakon 10 godina (slično kao i druge
etiologije miokarditisa). Međutim, 20-25% pacijenata razvije recidiv miokarditisa
divovskih stanica čak i nakon transplantacije srca (koja je često asimptomatska i otkrivena
nadzornom endomiokardijalnom biopsijom) i tipično zahtijevaju daljnju imunosupresiju.

Postoji širok etiološki spektar i, u mnogim slučajevima, temeljni uzrok nije

identificiran. Kliničke osobnosti i početna ispitivanja mogu upućivati na miokarditis;
međutim, mnoge prikazane karakteristike preklapaju se s drugim srčanim stanjima.
Endomiokardijalna biopsija tradicionalno je referentni standardni dijagnostički test, a CMR

6
https://www.rcpjournals.org/content/clinmedicine/21/5/e505

9
ostaje ključna neinvazivna dijagnostička metoda. Liječenje je općenito potporno i
usmjereno je na upravljanje komplikacijama. Neki pacijenti zahtijevaju imunosupresivnu
terapiju. Ukupna prognoza miokarditisa je dobra i većina se oporavlja; međutim, manjina
pacijenata razvija dugotrajne posljedice često u obliku proširene kardiomiopatije dodatno
komplicirane zatajenjem srca i/ili aritmijama.

7
Akutni miokarditis treba razmotriti u bolesnika svih dobi s bilo kojim od sljedećih:

1. Simptomi uključujući bol u prsima, groznicu ili nedostatak daha

2. Palpitacije (aritmija)
3. Sinkopa ili srčani zastoj
4. Prodromalna bolest
5. Elektrokardiografske (EKG) promjene, npr. elevacija ST segmenta
6. Povišeni srčani biomarkeri (npr. troponin)
7. Regionalna ili globalna kontraktilna disfunkcija srca

3.1.2. Fluminantni miokarditis

Flulminantni miokarditis je upalni proces koji se javlja u miokardu i uzrokuje

zatajenje srca s akutnim početkom. Ako se pacijentima s flulminantnim miokarditisom na
vrijeme daje agresivna podrška, gotovo svi mogu imati izvrstan oporavak. Iako je rijedak,
flulminantni miokarditis (FM) je maligno stanje koje zahtijeva brzo prepoznavanje i
liječenje. Američko udruženje za srce objavilo je znanstvenu izjavu, koju su podržali
Američka udruga za zatajenje srca i Zaklada za miokarditis, usredotočujući se na dijagnozu
i liječenje Fluminantnog miokarditisa. Ključne tačke uključuju:

1. Flulminantni miokarditis se definira kao iznenadna, teška upala miokarda koja

rezultira kardiogenim šokom, histološki karakterizirana nekrozom miocita i edemom.

2. Osim šoka, većina bolesnika ima dispneju i tahiaritmije (ventrikularna tahiaritmija ili
fibrilacija atrija) ili bradijaritmije (srčani blok).

3. Ehokardiografski nalazi mogu oponašati infarkt miokarda s elevacijom ST segmenta;

7
https://www.webmd.com/heart-disease/ss/slideshow-heart-disease-surprising-causes

10
česti su istovremeni perikarditis i aritmija.

4. Serumski srčani troponin, brzina sedimentacije eritrocita i C-reaktivni protein obično

su povišeni, iako normalne razine ne isključuju FM.

Opisana su četiri specifična podtipa:

1. Flulminantni limfocitni miokarditis, primarno liječen suportivno

2. Miokarditis divovskih stanica, liječen visokim dozama kortikosteroida, inhibitorom
kalcineurina (npr. ciklosporinom) i antimetabolitom (npr. azatioprinom)
3. Akutni nekrotizirajući eozinofilni miokarditis (često uzrokovan preosjetljivošću na
lijekove), liječen uklanjanjem štetnog agensa i visokim dozama kortikosteroida
4. Inhibitor imunološke kontrolne točke (ICI) miokarditis, liječen prestankom ICI
terapije i visokim dozama kortikosteroida

Dok je potpuni oporavak od fluminantnog moguć, nekim pacijentima može biti

potrebna transplantacija srca; opravdana je terapija zasnovana na dokazima za HF sa
smanjenom frakcijom izbacivanja u onih s perzistentnom sistoličkom disfunkcijom LV.

Slika 4. (Primjer fluminantnog i akutnog miokarditisa)

https://www.thailandmedical.news/news/new-guidelines-issued-by-american-heart-
association-on-treating-fulminant-myocarditis

11
3.1.3. Hronični miokarditis

Hronične bolesti su po definiciji bolesti koje se razvijaju ili napreduju sporo i teško ih je
liječiti. Miokarditis se obično odnosi na "akutni miokarditis", a izraz "hronični miokarditis"
koristi se ako akutni miokarditis ne nestane brzo ili ako se simptomi miokarditisa ponovno
pojave kasnije nakon akutnog miokarditisa. Mnogi različiti okolišni utjecaji mogu izazvati
miokarditis uključujući virusne ili bakterijske infekcije, toksine i lijekove. Razlozi zašto se
neke osobe oporavljaju, a druge ne, područje su aktivnog istraživanja.Većina bolesnika s
miokarditisom relativno brzo riješi bolest. Samo određene osjetljive osobe napreduju od
akutnog do hroničnog miokarditisa i proširene kardiomiopatije. Istraživanja su pokazala da
sklonost razvoju "hroničnog miokarditisa" ovisi o vrsti imunološkog odgovora koji
pojedinac ima kao odgovor na infekcije, hemikalije ili fizičko oštećenje srca. Pregled
srčanog tkiva pod mikroskopom jedini je način da se dokaže dijagnoza hroničnog
miokarditisa.

Magnetska rezonancija (MRI) srca se procjenjuje kako bi pomogla u dijagnozi

hroničnog miokarditisa. Krvni testovi koji mjere oštećenje stanica srčanog mišića (npr.
troponin T) mogu biti povišeni kod hroničnog miokarditisa, ali nivoi mogu biti normalni ili
samo minimalno povišeni. Istraživanja na životinjskim modelima pokazala su da
miokarditis može biti dvofazna bolest, što znači da se akutni miokarditis može riješiti, a
zatim se nekoliko tjedana ili mjeseci kasnije može ponovno pojaviti. Istraživači su otkrili
da proteini zvani citokini koji se oslobađaju iz upalnih stanica tijekom akutnog
miokarditisa počinju uzrokuju promjene u strukturi srca koje se pojavljuju tek nekoliko
tjedana ili mjeseci kasnije. Taj se proces naziva "remodeliranje" i dovodi do fibroze (tj.
ožiljnog tkiva u srcu) i proširene kardiomiopatije (tj. uvećanog srca). Međutim, važno je
napomenuti da samo neki pojedinci napreduju iz akutnog u hronični miokarditis, dok
većina bolesnika s akutnim miokarditisom ne razvije hroničnu fazu bolesti. Ne postoji
utvrđeno liječenje hroničnog miokarditisa. Međutim, studije u bolesnika s hroničnim
zatajenjem srca koji nisu reagirali na uobičajenu njegu ukazuju na ograničenu ulogu
imunosupresije. Randomizirana ispitivanja bolesnika sa hroničnim miokarditisom
imunosupresijom azatioprinom i prednizonom rezultirala su poboljšanjem kvalitete života i
istisne frakcije lijeve klijetke.

12
Hronični miokarditis, proširena kardiomiopatija i zatajenje srca češće se javljaju u
muškaraca nego žena. Nedavno su objavljene dvije studije koje su otkrile da se oporavak
miokarda nakon akutnog miokarditisa i preživljenje bez transplantacije događa mnogo
rjeđe u muškaraca nego žena s miokarditisom. Drugo istraživanje pokazalo je da muškarci
imaju dva puta veću vjerojatnost da će razviti fibrozu miokarda (tj. ožiljke) nakon
miokarditisa nego žene. Fibroza je ožiljak koji se razvija u srčanom mišiću koji otežava
djelotvorno pumpanje srca i obično dovodi do proširenja kardiomiopatija, ili uvećano srce,
i može napredovati do zatajenja srca,

Slika 6. (Akutna, Subakutna i Hronična faza miokarditisa)

https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0735109711052004

3.2. Uzroci, simptomi i dijagnoze

Uzroci

Virusne infekcije su vodeći uzrok miokarditisa. Upala se javlja tijekom infekcije,

stavljajući stres na srce koji ostaje i nakon što se infekcija riješi. Rak, bakterijske infekcije
i druge zarazne bolesti također mogu uzrokovati miokarditis, kao i izloženost toksinima iz
okoliša u rasponu od metalnih otrova do otrova pauka i zmije. Značajno manja skupina
osoba s autoimunim stanjima može razviti miokarditis divovskih stanica. Ova varijacija
bolesti često rezultira brzim pogoršanjem, ali ipak može uspješno reagirati na liječenje,
osobito kada se dijagnosticira rano. Trenutačno ne postoje poznati načini života ili
medicinski tretmani koji mogu spriječiti miokarditis.

13
8

Simptomi

Jedan od najvećih izazova u dijagnostici i liječenju miokarditisa je nedostatak specifičnih

simptoma miokarditisa. U mnogim slučajevima, pojedinci uopšte ne osjećaju simptome
miokarditisa. Kada su prisutni, simptomi mogu upućivati na samu virusnu infekciju ili
sugerirati druge srčane probleme kao što je srčani udar. Uobičajeni simptomi miokarditisa
mogu uključivati, ali nisu ograničeni na:

1. Kratkoća daha, osobito nakon vježbanja ili kada ležite

2. Umor
3. Lupanje srca
4. Bol ili pritisak u prsima
5. Lakomislenost
6. Otekline u rukama, nogama, gležnjevima i stopalima
7. Iznenadni gubitak svijesti

Dijagnoze

1. Laboratorijske analize: troponin (povišen u trećini slučajeva), leukociti (povišeni u

četvrtini slučajeva), sedimentacija (može biti povišena), antisrčana antitijela se ponekad
nalaze u imunološki uzrokovanim miokarditisima

2. RTG srca i pluća: srčana silueta je obično je normalna, osim kad postoji perikarditis ili
zastoj na plućima (edem pluća) zbog srčane slabosti. Nekad se nalazi i izliv u plućnoj
maramici

3. Ehokardiografija: smanjenje sistolne i dijastolne funkcije lijeve komore, regionalno ili

difuzno smanjenje pokretljivosti zidova srca, eventualno prisustvo tečnosti u srčanoj kesi
ili ponekad prisustvo ugruška u lijevoj komori

4. Magnetna rezonanca (NMR): vide se područja zapaljenjskog procesa u srčanom

mišiću

5. EKG: može ukazati na poremećaj ritma i srčani blok

8
https://www.myocarditisfoundation.org/about-myocarditis/

14
3.3. Tretman

Ne postoji ljekovito liječenje miokarditisa. Međutim, doktor može liječiti temeljni

uzrok miokarditisa ako je identificiran i može propisati sljedeće lijekove na temelju
srčanih simptoma (zatajenje srca, aritmija), vrste miokarditisa i njegove težine:

1. Inhibitor angiotenzin-konvertujućeg enzima (ACE) / blokatori angiotenzinskih

receptora (ARB) - snižavaju krvni tlak i pomažu kod preoblikovanja srčanog mišića nakon
miokarditisa.

2. Beta blokatori - poboljšavaju aritmije i pomažu pri remodeliranju srčanog mišića.

3. Diuretici - pomažu u smanjenju zagušenja tekućine u tijelu, što se može dogoditi kada
srčani mišić oslabi.

4. Kortikosteroidi - smanjuju upalu u tijelu; rezervirano za specifične uzroke

miokarditisa.

Slika 7. (Područja gdje je očekivana bol kod pacijenata sa infarktom miokarda)

https://www.dreamstime.com/myocardial-infarction-areas-heart-attack-pain-location-man-
chest-back-where-experienced-disease-vector-image214135464

15
4. ZAKLJUČAK

Postoji mnogo vrsta srčanih bolesti, a svaka od njih ima svoje simptome i liječenje. Za
neke, promjene načina života i lijekovi mogu napraviti veliku razliku u poboljšanju vašeg
zdravlja. Za druge, možda ipak bude potrebna operacija zbog efektivnog oporavka i
uspješne prevencije. Bolesti miokarda su česte i protežu se od primarnih oblika
(kardiomiopatija) do sekundarnih oblika kao što su hipertenzivna bolest srca, alkoholna
kardiomiopatija, Tako-tsubo kardiomiopatija i rjeđi oblici sekundarne bolesti miokarda kao
što je mišićna distrofija kardiomiopatija ili peripartum cardiom. Uzročnici koji najčešće
dovode do oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti su pušenje, pretilost, povišen
holesterol, dijabetes i hipertenzija (povišeni krvni tlak), ali uzročnik često može biti stres i
emotivna napetost.

Miokarditis je upala srčanog mišića (miokarda). Znakovi i simptomi miokarditisa

uključuju bol u prsima, umor, otežano disanje i ubrzane ili nepravilne otkucaje srca. Teški
miokarditis slabi srce tako da ostatak tijela ne dobiva dovoljno krvi. Ugrušci se mogu
stvoriti u srcu, što može dovesti do moždanog ili srčanog udara. Ne postoji ljekovito
liječenje miokarditisa. Međutim, doktor može liječiti temeljni uzrok miokarditisa ako je
identificiran i može propisati sljedeće lijekove na temelju srčanih simptoma (zatajenje srca,
aritmija), vrste miokarditisa i njegove težine. Redovne kontrole, uzimanje lijekova
propisanih od strane doktora, tjelesna aktivnost, pravilna ishrana, i održavanje tjelesne
težine samo su neke od prevencija koje nas mogu spasiti od bolesti srca. Na spol i genetiku
ne možemo utjecati, ali pridržavanjem ovakvih stavki itekako mogu utjecati na naše
zdravlje.

16
5. LITERATURA

[1] https://velikirecnik.com/2015/12/06/miokard/ (14.03.2022.)

[2] https://www.fitness.com.hr/zdravlje/ozljede-bolesti/srcane-bolesti.aspx (14.03.2022.)

[3] https://www.webmd.com/heart-disease/heart-disease-types-causes-symptoms (15.03.2022.)

[4] https://oxfordmedicine.com/view/10.1093/med/9780199566990.001.0001/med-
9780199566990-chapter-18 (15.03.2022.)

[5] https://www.textbookofcardiology.org/wiki/Myocardial_Disease (15.03.2022.)

[13] https://www.thalassotherapia-opatija.hr/najcesci-uzrocnici-nastanka-bolesti-srca-i-krvnih-zila/
(15.03.2022.)

[17] https://www.hzjz.hr/aktualnosti/bolesti-srca-i-krvnih-zila/ (15.03.2022.)

[10] https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/myocarditis/symptoms-causes/syc-20352539
(15.03.2022.)

[9] https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/myocarditis (15.03.2022.)

[8] https://www.myocarditisfoundation.org/about-myocarditis/ (15.03.2022.)

[11] https://www.belmedic.rs/bolesti-od-a-do-s/miokarditis (16.03.2022.)

[12] https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/myocarditis (16.03.2022.)

[6] https://www.rcpjournals.org/content/clinmedicine/21/5/e505 (17.03.2022.)

[14] https://www.nature.com/articles/ncpcardio1331 (17.03.2022.)

[15] https://www.myocarditisfoundation.org/research-and-grants/faqs/chronic-myocarditis/
(17.03.20220.)

[16] https://drnestorov.rs/2020/10/20/miokarditis/ (17.03.2022.)

[7] https://www.webmd.com/heart-disease/ss/slideshow-heart-disease-surprising-causes (17.3.)

[18] https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/33570/Rizik-za-razvoj-bolesti-srca.html (17.3.)

[19] https://www.thailandmedical.news/news/new-guidelines-issued-by-american-heart-
association-on-treating-fulminant-myocarditis (17.3.2022.)
[20] https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0735109711052004 (17.03.2022.)

[21] https://www.dreamstime.com/myocardial-infarction-areas-heart-attack-pain-location-
man-chest-back-where-experienced-disease-vector-image214135464 (17.03.2022.)

17
Mišljenje nastavnika-mentora o radu:

Ocjena maturskog rada: _________________( )

Datum odbrane: _______________________

Pitanja na usmenom obrazloženju rada:

1._______________________________________________________________________

2._______________________________________________________________________

3._______________________________________________________________________

Ocjena usmenog obrazloženja rada: ____________________ ( )

Konačna ocjena: ________________ ( )

Komisija u sastavu: Potpis članova komisije:

Predsjednik:__________________ _______________________

Ispitivač: __________________ _______________________

Član: __________________ _______________________

18