MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA ,,TRAVNIK’’

MEDICINSKA SESTRA- TEHNIČAR

TAHIROVIĆ ADNA

INFARKT MIOKARDA I SRČANE MANE

MATURSKI RAD

TRAVNIK , 2024.

1
 MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA ,, TRAVNIK ‘’
MEDICINSKA SESTRA- TEHNIČAR

INFARKT MIOKARDA I SRČANE MANE

MATURSKI RAD

Predmet: Interne bolesti

Mentor: Mr.sei.dr.N.Šatrović

Učenik: Adna Tahirović

Razred: IV-10

TRAVNIK, 2024.

2
 SADRŽAJ

1. Uvod........................................................................... 4
2. Kardiologija................................................................4
3. Epidemiologija...........................................................6
4. Etiologija i patogenez................................................7
5. Klasifikacija...............................................................10
6. Klinička slika..............................................................13
7. Dijagnostika..............................................................16
8. Prevencija.................................................................17
9. Zaključak...................................................................20
10. Literatura..............................................................21

3
 INFARKT MIOKARDA I SRČANE MANE

1.UVOD

Srčani udar ili infarkt miokarda je hitno stanje opasno po život koje zahtjeva
bolničko liječenje. Nastaje kada je dotok krvi i kisika u jedno ili više područja
srčanog mišića ozbiljno smanjen ili u potpunosti blokiran, često zbog
začepljenja u obližnjoj arteriji, što može jako oštetiti ili uništiti srčani mišić. Ako
se protok krvi brzo ne uspostavi, srčani udar može uzrokovati trajno oštećenje
srca i smrt, što znači da je vrijeme ključno u liječenju.

U većini slučajeva, srčani udar uzrokovan je potpunim ili djelomičnim

začepljenjem srčane (koronarne) arterije. Koliko je mišić oštećen ovisi o veličini
područja koje opskrbljuje začepljena arterija i vremenu koje je prošlo između
napada i liječenja.
Dob, životne navike i druga medicinska stanja mogu povećati rizik od srčanog
udara

2.KARDIOLOGIJA

Kardiologija je grana interne medicine koja se bavi liječenjem bolesti srca i

krvnih žila.

Bolesti srca i krvnih žila možemo podijeliti na: bolesti endokarda, bolesti
miokarda (kardiomiopatije, angina pectoris, infarkt miokarda), bolesti
perikarda, poremećaje rada srca (aritmije), greške srčanih zalistaka (urođene i
stečene), srčanu insuficijenciju (dekompenzacija) i bolesti krvnih žila
(ateroskleroza, tromboza, tromboflebitis…).

2.1 Stanja i bolesti koje se analiziraju na ovom pregledu su:

4
Nejasna bol u prsima (stezanje u prsima), povišeni krvni pritisak (arterijska
hipertenzija), infarkt srčanog mišića ili angine pektoris (ishemija srca –
nedostatak kisika u srcu), popuštanje srčanog mišića – zatajivanje srca,
nepravilan rad srca i osjećaj lupanja te preskakivanja srca (aritmije,
ekstrasistole, fibrilacija atrija, palpitacije), osjećaj gušenja, iznenadne promjene
krvnog pritiska, nejasne nesvjestice, vrtoglavice i prirođene mane srca.

2.2 Dijagnostičke pretrage

Sastavni dio svakog kardiološkog pregleda je snimanje rada srca – EKG
(elektrokardiogram) i mjerenje krvnog tlaka, a dodatne pretrage ovise o
zdravstvenom stanju pacijenta.

EKG ili elektrokardiogram

Ultra zvuk srca s color doppler-omHolter-24-satni monitoring

Test opterećenja – ERGOMETRIJA-Koronarografija

EKG je prva pretraga na koju će Vas poslati liječnik opće prakse ili specijalista
interne medicine -kardiolog. EKG prenosi električni signal iz srca. Za izvođenje
EKG-a pacijent leži na krevetu i miruje, odjeven do struka. Na prsni koš, ruke
noge stavljaju mu se elektrode koje su povezane žicama s uređajem koji očitava
električne vrijednosti rada srca.

3.EPIDEMIOLOGIJA
Prema podacima:
5
 Svjetske zdravstvene organizacije, u 2019. godini kardiovaskularne
bolesti bile su uzrok 17,3
 miliona smrtnih slučajeva dijelom svijeta, što čini 30 % svih smrtnih
slučajeva, od čega je 7,3 miliona umrlo od ishemijske bolesti srca, a 6,2
miliona od hemoragijske bolesti srca.
 Više od 3 miliona njih umrlo je u dobi ispod 60 godina. Procjenjuje se da
će do 2030. godine 23,6 miliona ljudi umrijeti svake godine od
kardiovaskularnih bolesti.
 U Evropi svake godine od kardiovaskularnih bolesti umire 4,3 miliona
ljudi, što čini 48 % svih smrtnih slučajeva, od čega su 54 % žene i 43 %
muškarci, a u zemljama Evropske Unije na njih otpada 42 % svih smrtnih
slučajeva.
 Prema evropskim statistikama o kardiovaskularnim bolestima,
kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti među ženama u svim
evropskim zemljama.

. Postotak smrtnosti od AIM po spolu u HR( Izvor podataka: Hrvatski)

2019.godina

4.ETIOLOGIJA I PATOGENEZ

6
Varira ovisno o mjestu i veličini infarkta te drugim faktorima. Najčešće počinje
iznenada, jakom, prodornom zaprsičnom (retrosternalnom) boli, koja ne
popušta ni u stanju mirovanja, ni pri reakciji na nitroglicerin. Obično se širi
prema žličici i lijevom ramenu i ruci. Bol je ponekad toliko jaka da bolesnika
zahvati smrtni strah.

Prikaz infarkta miokarda (2) na pretklijetci nakon začepljenja (zatvaranja) (1)

ogranka lijeve koronarne arterije (LCA - lijeva koronalna arterija, RCA - desna
koronarna arterija

4.1 Postoje dvije vrste rizika za srčani udar:

nasljedni ili genetski rizik - oni s kojima se rađa i koji se ne mogu
promijeniti, ali se mogu poboljšati liječenjem i promjenom načina života

7
stečeni čimbenici rizika - uzrokovani su životnim aktivnostima kojima se
može upravljati.

 Brat, sestra, roditelji, baka ili djed imaju povijest srčanih bolesti ili
srčanog udara, osobito u mlađoj dobi, rizik je još veći zbog genetskih
sličnosti. Rizik se povećava ako je otac ili brat dobio dijagnozu srčane
bolesti u dobi od 55 godina ili mlađoj. Također se povećava ako je majka
ili sestra dobila dijagnozu srčane bolesti u dobi od 65 godina ili mlađoj
dobi.
 Rizik je vezan i uz spol: muškarci u dobi od 45 godina i stariji žene u dobi
od 55 godina i starije imaju veću vjerovatnost da će doživjeti srčani udar
nego mlađi muškarci i žene.

4.2 Način života može povećati rizik od srčanog udara:

 Upotreba duhana-Uključuje pušenje i dugotrajnu izloženost pasivnom
pušenju. Ako pušite, prestanite.
 Prekomjerno pijenje alkohola.
 Nedovoljno vježbanja-Nedostatak tjelesne aktivnosti povezan je s
većim rizikom od srčanog udara. Redovito vježbanje poboljšava zdravlje
srca.
 Stres-Emocionalni stres, kao što je ekstremna ljutnja, može povećati
rizik od srčanog udara
 Visok krvni tlak-S vremenom može oštetiti arterije koje vode do srca.
Ako se javlja s drugim stanjima, poput pretilosti, visokog holesterola ili
dijabetesa, još više povećava rizik.
 Dijabetes. Šećer u krvi raste kada tijelo ne proizvodi hormon koji se
zove inzulin ili ga ne može pravilno koristiti. Visoka razina šećera u krvi
povećava rizik od srčanog udara.
 Debljina je povezana s visokim krvnim tlakom, dijabetesom, visokim
razinama triglicerida i lošeg holesterola te niskim razinama dobrog
holesterola.

8
  Autoimuno stanje. Bolesti poput reumatoidnog artritisa ili lupusa
mogu povećati rizik od srčanog udara.

Rizik za razvoj bolesti srca

5.KLASIFIKACIJA

5.1 KLASIFIKACIJA INFARKT MIOKARDA TIP1:

9
Spontani miokardni infarkt je vezan za rupturu, ulceraciju, fisuru, eroziju ili
disekciju arterosklerotskog plaka koja rezultira intraluminalnom trombozom u
jednoj ili više koronarnih arterija što izaziva smanjenje krvnog protoka kroz
miokard ili distalne trombocitne emboluse sa pračenom miocitnom nekrozom.
Pacijent može imati izraženu CAD ali i bez opstrukcije ili bez CAD.

5.2 KLASIFIKACIJA INFARKT MIOKARDA TIP2:

Međutim miokardno oštećenje sanekrozom mogu izazvati i druga stanja kao i
CAD koja dovode do debalansa dotura ili potreba, npr. koronarna endotelna
disfunkcija, koronarni arterijski spazam, koronarni embolizam, tahi-bradi
aritmija, anemija, respiratorna slabost, hipotenzija ili hipertenzija sa i bez LVH

10
5.3 EKG DETEKACIJA INFARKT MIOKARDA:

ST. elevacija
Novonastala elevacija u odnosu na J tačku u dva susjedna odvoda sa

presjekom tačaka:

• ≥ 0,1 mV u svim odvodima drugim osim odvoda V2 – V3 kod muškaraca

i žena

• U odvodima V2-V3 ≥ 0,2mV kod muškaraca starijih ≥ 40 g; ≥ 0,25 mV

kod muškaraca < 40 g.,

• U odvodima V2-V3 ≥ 0,15 mV kod žena

11
. ST.ELEVACIJE

ST depresija i promjene T vala

• Nova horizontalna ili nizhodna ST seg. depresija ≥ 0,05 mV u dva

susjedna odvoda i/ili inverzija

• T vala ≥ 0,1 mV u dva susjedna odvoda sa izraženim R valom ili R/S

odnos > 1

ST.DEP.PROM. T VALA

12
 6.KLINIČKA SLIKA
Akutni infarkt miokarda daje raznovrsnu kliničku sliku koja uključuje
poremećaje ritma, srčanu insuficijenciju različitog stepena, šok i naglu smrt.
Klinička slika zavisi od obima oštećenja i prethodnog stanja srčanog mišića.

Retrostenalni bol je najčešći znak infarkta

Infarkt miokarda obično se dešava naglo i bol traje najmanje 30 minuta, a može

potrajati i 1-2 sata ili duže.

6.1 FIZIKALNI PREGLED:

 Procjena općeg stanja,
 Izmjeriti krvni pritisak
 Palpitarni periferni puls

Fizikalni nalaz može biti oskudan. U momentu nastanka akutnog

infarkta miokarda, praćena blijedilom, preznojavanjem i prolaznim
padom arterijskog pritiska. U toku infarkta mogu nastati poremećaji
ritma i provođenja. Najčešći su bradikardija, ventrikularne
ekstrasistole, pojedinačne, u paru ili u nizu.

13
6.2 PREGLED OPĆEG STANJA:

Spadaju:
 Stanje svijesti, izraz lica,boja kože i vlažnost.

AUSKULTACIJOM:

Srce:

 Čest je S3 i S4 srčani ton, ali je tih i teško se čuje.

 Blagi mitralni šum znak je oštećenja srčane funkcije

OSTALI ZNAKOVI:
Inspiratorni pukoti nad plućnim bazama i napukle vene vrata znak su

srčane insuficijencije (SI).

• sistolni šum na vrhu, znak je papilarne disfunkcije.

• Grub šum nad prekordijem, upućuje na rupturu

papiralnog mišića.

• Perikardno trenje unutar nekoliko sati od nastanka bola ukazuje

na akutni perikarditis.

14
6.3 KOMPLIKACIJE:
Ljudi koji imaju srčani udar također mogu imati komplikacije koje su
dugotrajne. Komplikacije akutnih koronarnih sindroma ovise o tome
koliko dugo i gdje je koronarna arterija blokirana. Ako je začepljenje
zahvatilo veliku masu srčanog mišića, srce neće efikasno pumpati krv,
može postati uvećano, a to može dovesti do srčanog zatajivanja. Ako
je začepljenjem zahvaćen električni provodni dio srca, mogu se javiti
poremećaji srčanog ritma, što dovodi do aritmija i nagle smrti srčani
arest.

15
 7. DIJAGNOSTIKA

 elektrokardiografija (EKG)
 krvni testovi

EKG i određeni krvni testovi obično mogu potvrditi dijagnozu unutar

nekoliko sati.
 Elektrokardiogram je najvažniji početni dijagnostički postupak kada
liječnici sumnjaju na akutni koronarni sindrom.
 Ovaj postupak daje grafički prikaz električne struje koja proizvodi svaki
otkucaj srca. U mnogim slučajevima, to odmah pokazuje da osoba ima
srčani udar. Abnormalnosti otkrivene EKG-om pomažu liječnicima da
odrede potrebnu vrstu liječenja. Abnormalnosti na EKG-u također
pomažu pokazati gdje je srčani mišić oštećen. Ako je osoba imala
prethodne probleme sa srcem koji su izmijenili EKG, najnovija oštećenja
mogu biti teže prepoznatljiva liječnicima

 Mjerenje razine određenih tvari (nazvanih srčanim markerima) u krvi

također pomaže liječnicima u dijagnosticiranju akutnih koronarnih
sindroma. Te se tvari obično nalaze u srčanom mišiću, ali se otpuštaju u
krv samo kada je srčani mišić oštećen ili mrtav.
 Najčešće se mjere proteini srčanog mišića koji se nazivaju troponin I i
troponin T i enzim CK-MB (kreatinin kinaza, srčana podjedinica). Razine
u krvi su povišene unutar 6 sati od srčanog udara i ostaju povišene
nekoliko dana. Razine srčanih markera obično se mjere kada se osoba
primi u bolnicu i u intervalima od 6 do 12 sati tokom sljedećih 24 sata.

16
 8.PREVENCIJA
Liječenje akutnog infarkta miokarda se sastoji od:
• Medikamentnog tretmana,

• Rehabilitacije,

• Sekundarne prevencije

Cilj liječenja je olakšavanje bola, stabilizacija vitalnih znakova i

prevencija komplikacija.

8.1 TRETMAN BOLESNIKA SA AKUTNIM INFARKT

MIOKARDOM:
Strogo mirovanje,

• Dati kiseonik 2-4 l/min,

• Obezbijediti venski put,

• Aspirin 150-325 mg. neobloženi sažvakati,

• Morfijum sulfat* 4-8 mg intra venskim putem

8.2 TRETMAN AKUTNOG INFARKT MIOKARDA BEZ

ELEVACIJE ST SEGMENTA:
Klopidogrel u pojedinačnoj dozi od 300 mg (4 tablete).

• Nastaviti sa 75 mg jednom dnevno u kombinaciji sa aspirinom u dozi od 100

mg - 300 mg dnevno.

• Pošto se veće doze aspirina povezuju sa većim rizikom od krvarenja,

preporučuje se da doza ASA ne bude veća od 100mg.

17
8.3 TRETMAN AKUTNOG INFARKT MIOKARDA SA
ELEVACIJOM ST SEGMENTA:

8.4 FIBRINOLITICI [ TKIVNI AKTIVATORI PLAZMINOGENA]:

 RETEPLASA: 10 UI intra venski tokom 2 minute

Ponoviti 30 minuta nakon prve doze 10 UI tokom 2 minute

U slučaju pojave komorske aritmije dati onda lidokain 2% 1mg/kgTT u

bolusu.

Intra venski heparin tokom 24-48 sati.

Pogodna je za davanje u prethospitalnim uslovima i u službi hitne

pomoći.

 ALTEPLAZA: 15 mg bolus intra venski tokom 2 minute

0,75 mg/kg tokom 30 minuta

0,50 mg/kg tokom 60 minuta

Intra venski heparin tokom 24-48 sati

 SREPTOKINAZA:-Na sekundarnom nivou

18
8.5 SEKUNDARNA PREVENCIJA:
 PUŠENJE-Prestanak pušenja predstavlja najbolji način za

smanjenje rizika od kardiovaskularnih oboljenja.

Razmotriti smisao daljnjeg liječenja ukoliko pacijent ne

prestane da puši.

 ALKOHOL-Izbjegavati prekomjerno konzumiranja alkohola.

Savjetovati niskorizično konzumiranje alkohola (do 2 standardna pića

sedmično).

 FIZIČKA AKTIVNOST-Aktivan život i umjerena tjelesna aktivnost čini da

se pacijent dobro osjeća i smanjuje dejstvo mnogih rizičnih faktora.

Naporne treninge treba izbjegavati. Uvesti redovnu fizičku aktivnost 3-4 puta
sedmično, u trajanju od 30 minuta, bilo kojeg umjereno energičnog vježbanja.

 STRES-Snažni fizički ili psihički stres mogu biti opasni. izbjegavati stresne
situacije i praktikovati antistresne metode relaksacije.
 GOJAZNOST
 HIPERTENZIJA-Povišen krvni pritisak treba biti liječen optimalno. tako
da vrijednosti krvnog pritiska ne prelaze 130/80 mmHg.

19
 9.ZAKLJUČAK
infarkt miokarda je najčešća dijagnoza pacijenata primljenih u bolnicu. Izuzetno
je opasan: smrtonosan je oko jedne trećine svih pogođenih. Polovina pacijenata
koji umru od infarkta, umru prije nego uopšte dođu do bolnice. Daleko
najefikasniji način liječenja infarkta je hitna ugradnja stenta. Za preživljavanje i
oporavak od infarkta miokarda imaju osobe koje se podvrgnu hitnoj ugradnji
stenta u infarktom pogođenu koronarnu arteriju. Hitna ugradnja stenta u
infarktom pogođenu koronarnu arteriju smanjuje smrtnost ovih pacijenata i
spašava živote mnogih koji bi bez primjene ove vrste tretmana umrli. Međutim,
ni ugradnja stenta u nekim slučajevima nije u stanju da spasi sve pacijente,
stanje nekih od njih može biti izuzetno teško, uprkos svim preduzetnim
naporima, uprkos ugradnji stenta itd, zna se desiti da neki i od ovih pacijenata
smrtno završe. Ipak, najveći dio pacijenata bude vrlo efikasno tretiran i otkloni
se prijeteća životna opasnost. Ugradnja stenta je najmodernija i najefikasnija
metoda liječenja infarkta. Usvajanje i pridržavanje zdravih navika važno je od
mladosti nadalje. Brojne studije potvrdile su da nepušenje, normalan indeks
tjelesne mase, tjelovježba i zdrava prehrana značajno snižavaju rizik za
kardiovaskularne bolesti.

Važno je provoditi mjere rehabilitacije i pokušati u što većoj mjeri uklopiti

preporučene obrasce ponašanja u svakodnevni život. Preporuka je provođenje
vježbi blažeg intenziteta, tako zvana aerobnih vježbi, minimalno tri puta
sedmično po sat vremena. Vježbe bi trebale biti blagog do umjerenog
intenziteta (hodanje, lagana vožnja bicikla, vrtlarenje) uz izbjegavanje jakih
opterećenja, osobito u fazi neposredno nakon infarkta.

Pušenje je jedan od najvažnijih preventabilnih uzroka kardiovaskularnih bolesti,

zbog čega postoje brojni programi i javnozdravstvene kompanije za prestanak
pušenja.Pravilna prehrana temelj je prevencije kardiovaskularnih bolesti. Unos
kalorija treba biti razmjeran razini fizičke aktivnosti.

. Još jedna važna mjera jest ograničenje unosa soli u prehrani, sa ciljem
smanjenja krvnog tlaka - prosječni dnevni unos trebao bi iznositi do 2 grama
soli. Glavne namjernice koje sadrže sol jesu hljeb, juhe, mesni prerađivaći i
neke vrste sireva.

20
 10.LITERATURA
Ivan Obranić, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist
kardiolog-2019.Godina-Bolesti srca I krvnih žila.: prof. dr. sc. Diana
Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. Med-Akutni
koronarni sindromi.Poliklinika Sarajevo ,,Kardiocentar’’-
2022.Godina.Priručnik dijagnostike-2014.Godina,Placebo,Split.
Prim.dr.sci.dr Alden Begić-Klinički centar Sarajevo,Sveučilište Sjever-
Bionidić,2022.Godina.Wikipedija,Infarkt Miokarda,2009.Godina.
Hukeljić Berberović, Behija-Ishod bolesti u bolesnika s akutnim
infarktom miokarda sa ST-elevacijom-2016.Godina. Prof. dr. sc.
Robert Bernat, dr. med.-Dijagnosticiranje Infarkt Miokarda-
2011.Godina.

21
22