Gabriel Spudić 7.

Ateroskleroza

Ateroskleroza je najčešća i najozbiljnija bolest u skupini bolesti nazvanoj arterioskleroze.

To je proces zadebljanja i
oštećenja stijenke krvnih žila
stvaranjem različitih
aterosklerotskih promjena.
Posljedica ateroskleroze je
sužavanje ili potpuno okludiranje
krvnih žila što dovodi do pojave
različitih kardiovaskularnih bolesti kao što su npr. moždani udar, srčani udar, koje su
vodeći uzrok smrti u svijetu. Učestalost ateroskleroze se povećava kod žena u
postmenopauzi i time se približava učestalosti kod muškaraca iste dob. Bolesti krvnih žila
koje zahvaćaju mozak, srce, bubrege i druge vitalne organe i ekstremitete je vodeći uzrok
obolijevanja i smrtnosti u SAD-u i u većini zapadnih zemalja. Ateroskleroza se obično ne
dijagnosticira dok ne nastane kritična stenoza , tromboza. Simptomi bolesti se obično
postupno razvijaju kako raste aterom i zatvara lumen krvne žile. Pri tome je prvo uočljiva
nemogućnost dodatne opskrbe krvlju pojedinih organa pri povećanim potrebama, što se
manifestira stezanjem srčanog mišića u fizičkom naporu, bolne pulsacije u ekstremitetima.
Ako dođe do naglog začepljenja velike arterije i simptomi su puno dramatičniji npr.
ishemijski cerebrovaskularni inzult. Ateroskleroza se dijagnosticira na temelju navedenih
simptoma i znakova, a treba na nju posumnjati i ako su prisutni neki faktori rizika.
Opstrukcija ateromom može se potvrditi arteriografijom ili doplerskom ultrasonografijom.
Liječenje ateroskleroza nije jednostavno već je usmjereno na liječenje njenih
komplikacija: infarkt miokarda, aritmije, moždani udar itd. Stoga je ovdje iznimno važna
prevencija u koju spadaju mjere smanjivanja faktora rizika koji mogu pogodovati razvoju
ateroskleroze. Važna je dakle pravilna ishrana bez prekomjernog unošenja masnoća i
šećera, fizička aktivnost, reguliranje tjelesne težine i krvnog tlaka, nepušenje. Što znači da
ako želimo izliječiti ateroskleroza pacijent treba raditi i na sebi. Ateroskleroza je jedna od
najvažnijih i najučestalijih bolesti čovječanstva, posebice u razvijenim zemljama. Postoji
mnogo slučajeva bez pojave simptoma pa je stoga vrlo teško baratati točnim brojkama. To
je još jedan od razloga zašto ju je teško liječiti jer postoje slučajevi bez pojave simptoma.
Većina ljudi na Zapadu jede mnogo masne hrane ili hrane bogate kolesterolom npr. meso,
maslac i jaja. Bitno je napomenuti da se ateroskleroza s godinama znatno pogoršava. Nakon
što je unutarnji zid arterije oštećen na njega se, tijekom vremena, počinju nakupljati masne
naslage izgrađene od kolesterola i drugih staničnih proizvoda, te uzrokuju njegovo
otvrdnuće i sužavanje. Organi i tkiva povezani s blokiranom arterijom tada ne dobivaju
dovoljno kisika prenošenog krvi kako bi pravilno funkcionirali. Na kraju, može nastati
krvni ugrušak s djelomičnom ili potpunom blokadom protoka krvi u određenom dijelu
tijela, kao što se dogodi srčani udar kada je put do srca blokiran. Ugrušak krvi može
putovati u druge dijelove tijela te blokirati protok krvi do drugih organa. Koji su mozak,
bubreg, crijeva. Simptomi se najčešće javljaju kao posljedica neprokrvljenosti nekog
dijela tijela. Tako primjerice možete imati samo grčeve u nogama nakon neke teže tjelesne
aktivnosti (kasnije i lakše kako progredira ateroskleroza). Ako imate aterosklerozu u
arterijama srca, možda ćete imati simptome poput bolova u prsima ili pritiska. ko imate
aterosklerozu u arterijama koje vode do vašeg mozga, možda ćete imati znakove i
simptome kao što su iznenadna utrnulost ili slabost u rukama i nogama, težak ili otežan
govor, te opušteni mišići lica. Ako imate aterosklerozu u arterijama ruku i nogu, možda
ćete imati simptome bolesti perifernih arterija, poput bolova u nogama pri hodanju. Ako
imate aterosklerozu u arterijama koje vode krv do bubrega, može se javiti visoki krvni tlak
ili čak zatajenje bubrega.

Ateroskleroza je bolest
koju je moguće
spriječiti, ako se
pravilno hranimo i
brinemo o našem tijelu.
Tako da to možemo
koristit kao poticaj da se
brinemo o našem tijelu.