M ožd an i u d ar nastaje kada je dotok krvi (hranjivih tvari i kisika ) u dio

mozga prekinut ili jako smanjen, lišavajući moždano tkivo kisika. U roku od
nekoliko minuta, moždane stanice počinju umirati (nekroza). Moždani udar
je hitan slučaj. Brza reakcija je presudna.

Poremećaji mogu nastati zbog jedne od tri vrste vaskularnih

smetnji: tromboze, embolije ili krvarenja.

Rano djelovanje može smanjiti oštećenje mozga i moguće komplikacije. Bolja

kontrola glavnih čimbenika rizika – visok krvni tlak, p uše n je i visoki
kolesterol – može biti odgovorna za smanjenje rizika od moždanog udara.
Frankov znak (Foto: Photospin)

Moždani udar – uzroci

Moždani udar može nastati zbog ishemije (nedostatni protok krvi)

uzrokovane blokadom (tromboza, arterijska embolija) ili
zbog krvarenja (gubitak krvi). Kriteriji za dijagnozu moždanog udara su da
simptomi budu prisutni barem 24 sata te da su karakteristični za određeni dio
mozga. Kod nekih ljudi se može pojaviti privremeni prekid protoka krvi kroz
mozak (tranzitorni ishemijski napad), a najčešće traje nekoliko minuta.

Oko 85% moždanih udara je ishemijske naravi. Mogu biti

uzrokovani krvnim ug r ušk o m (tromb) koji onemogućuje dostatan
protok kisika do mozga. U većini slučajeva posljedica je aterosklerotskih
promjena na stijenci krvnih žila. Dolazi do odlaganja plakova koji opstruiraju
krvni protok i uzrokuju simptome. Najčešće su zahvaćena mjesta grananja
velikih arterija poput luka aorte i ishodišta karotidnih arterija.

Drugi uzrok ishemičnih moždanih udara je embolija tromba iz drugog dijela

tijela koji doputuje u neku od moždanih krvnih žila (tromboembolija).
Najčešće je riječ o trombozi u srčanim klijetkama i pretklijetkama i u velikim
krvnim žilama prsišta i vrata. Nakon otkinuća tromba iz ishodišnog mjesta
nastanka, on krvnim protokom otputuje u mozak i začepi jednu od manjih
arterija, uzrokujući simptome.

Hemoragijski moždani udar uzrokovan je krvarenjem krvnih žila ili

puknućem istih u mozgu, a najčešće se pojavljuje kod ljudi s
dijagnosticiranim visokim krvnim tlakom (hipertenzija) ili aneurizmom.

Doznaj te kako spr i ječ it i m oždan i u dar !

Pratite svoje tijelo i nemojte dopustiti da vas simptomi koji traju i 24 sata
prije nego se moždani udar dogodi, zavaraju i da cijela situacija završi kobno.

Upozoravajući prolazni simptomi moždanog udara su:

 osjećaj utrnulosti nekog dijela tijela,

 poremećaji govora,

 nagla magljenja i gubitak vida,

 jaka glavobolja,

 gubitak ravnoteže i

 vrtoglavice.

Frankov znak je dijagonalna crta na ušnoj resici koja može značiti povećani
rizik od moždanog udara. Znanstvenici su ukupno ispitali 241 osobu koja je
pretrpjela moždani udar. Gotovo tri četvrtine ispitanika imalo je dijagonalnu
crtu na ušnoj resici odnosno Frankov znak.

Više o Frankovom znaku doznajte u linku.

Foto: Photospin

Simptomi moždanog udara

Ako doživite moždani udar (ponekad se dogodi u snu), može vam se dogoditi
da se probudite i ustanovite kako ne možete govoriti ili pokretati dio
tijela. Ako ste pri svijesti, možete osjetiti kako vam ruka ili noga postaju
teške i beskorisne. Ponekad moždani udar može uzrokovati gubitak
svijesti.

Često je i zatajenje funkcije na jednoj strani tijela, u takvim slučajevima se

najčešće radi o oštećenju na jednoj strani mozga. Desna strana mozga
upravlja lijevom stranom tijela, a lijeva strana mozga upravlja desnom
stranom tijela. Na površini svake strane mozga nalaze se specifična
područja koja upravljaju određenim dijelovima tijela ili funkcijama kao što su
vid, pokret ili govor.

Ako je pogođen jedan od ključnih upravljačkih centara (moždano deblo,

vidni centar, govorni centar, motoričko područje, senzoričko područje) može
se pojaviti složena kombinacija simptoma.

Najčešći simptomi moždanog udara su:

  Problemi s hodanjem – nagla vrtoglavica, gubitak ravnoteže, gubitak
koordinacije.

 Problemi u govoru i razumijevanju – zbunjenost, nemogućnost

govora.

 Paraliza ili utrnulost lica, ruke ili noge – slabost ili oduzetost
osobito na jednoj strani tijela.

 Problemi s vidom – mutan vid, dvostruka slika ili crnjenje pred očima.

 Glavobolja – može biti popraćena vrtoglavicom i povraćanjem.

Foto: Photospin

Simptomi i ishod moždanog udara, ali i njegov sami tijek uvelike ovise da li je
infarkt uzrokovan trombozom ili embolijom. Kod bolesnika u kojih je infarkt
nastao zbog tromboze simptomi se javljaju postupno te često postoje
prethodni “manji” moždani udari koji nagovještavaju dolazak pravog. Također,
trombotični infarkt ima bolju prognozu od emboličnog. Bolesnicima s
moždanim udarom uzrokovanim embolijom, simptomi infarkta pojavljuju se
naglo, najčešće nema nikakvih “upozoravajućih” manjih napada, te je prognoza
lošija (smrtnost oko 30%).
U zapadnim zemljama moždani udar (u sklopu kardiovaskularnih bolesti)
uzrokuje više smrtnih slučajeva nego bilo koja druga bolest. Osobe koje
dožive moždani udar u prosjeku su starije od 60. godina.

Moždani udar češće se pojavljuje kod muškaraca nego kod žena. Najčešće
žrtve su ljudi koji imaju tegobe uzrokovane povišenim krvnim tlakom.
Abnormalno visok krvni tlak, može u svakoj dobi uzrokovati moždani
udar –
zbog toga ima mnogo evidentiranih slučajeva kod mlađe populacije.

Vjerojatnost moždanog udara raste ako ste strastveni pušač. Otprilike jedna
trećina moždanih udara je fatalna. Jedna trećina ih uzrokuje trajno oštećenje
ili invaliditet, dok preostala trećina nema značajnih posljedica.

Osobe koje prežive moždani udar, mogu mjesecima nakon udara

osjećati paralizu prije nego dođe do poboljšanja. Blaži moždani udar, često je
upozorenje težem stanju.

FAST test za rano prepoznavanje moždanog udara

Američka organizacija za prevenciju moždanog udara dala je u obliku

mnemotehnike upute za brzo dijagnosticiranje moždanog udara. To je
takozvani FAST test, akronim engleskih riječi face – lice, arms – ruke, speech –
govor i time – vrijeme.
1. Lice – provjeriti je li jedna strana lica nepokretna ili “visi” u odnosu
na drugu; pitati osobu da se nasmiješi kako bi se to moglo utvrditi.

2. Ruke – provjeriti je li jedna ruka slaba ili nepokretna; pitati osobu

da podigne obje ruke u zrak kako bi se vidjelo ima li s kojom rukom
problem.

3. Govor – provjeriti može li osoba govoriti i da li joj je govor razumljiv;

zamoliti osobu da ponovi jednostavnu rečenicu poput “Nebo je
plavo.”

4. Vrijeme – ako je osoba pokazala probleme s bilo kojim od prethodna

tri dijela testa, odmah pozvati hitnu pomoć jer se posljedice moždanog
udara najviše mogu umanjiti unutar prva 4 sata.
Emergency Medical News piše kako je ova metoda provođena na svim
bolesnicima koji su dovedeni u bolnicu u Newcastleu od kolovoza 2001. do
srpnja 2002. godine. Od 278 osoba koje su imale pozitivan odgovor na
FAST test, njih 217 odnosno 78 % zaista i je imalo moždani udar.

Dijagnoza moždanog udara

Ako primijetite simptome koji ukazuju na mogućnost moždanog
udara, posjetite liječnika što je brže moguće. Sve osobe koje su doživjele
moždani udar, treba hospitalizirati i analizirati oštećenja, u slučaju težeg udara
– potrebno je bolničko liječenje.

Kako bi u potpunosti procijenio situaciju, liječniku će trebati informacije (kada

je napad počeo i kojim je tijekom išao, koji su simptomi prisutni i gdje), obaviti
fizikalni pregled (ispitati vid, govor, vid, sluh, motoriku, koordinaciju
neurološkim testovima), te svoju sumnju potvrditi ili opovrgnuti pretragama
poput elektrokardiograma (EKG) i CT/MR snimkom lubanje i grudnog koša.
Iako je liječenje kod bilo koja od tri uzročnika moždanog udara jednako,
potrebni su različiti testovi odnosno pretrage.

Ako se smatra da je moždani udar posljedica moždane embolije, liječniku će

trebati posebne rendgenske snimke vratnih arterija (karotidni
arteriogram).

Prije bilo kakvih pretraga utvrđuje se opće stanje pacijenta, te se postupa

metodama koje će ”održati život” (održavanje disanja i cirkulacije).

Moždani udar – liječenje

Za liječenje ishemijskog moždanog udara, liječnici moraju brzo vratiti

protok krvi do mozga. Brzi tretman ne samo da poboljšava vaše šanse za
preživljavanje već može smanjiti i komplikacije uzrokovane njime.

Terapija je usmjerena na uklanjanje zapreke razbijanjem

ugruška (tromboliza) ili njegovim mehaničkim
uklanjanjem (trombektomija). Š to se brže protok krvi vrati u mozak manje će
moždanih stanica umrijeti.

Ostala terapija usmjerna je na smanjivanje povećanja ugruška ili

sprječavanje formiranja novih. U tu svrhu, mogu se dati lijekovi kao što su
aspirin, klopidogrel i dipiridamol kako bi se spriječilo zgrušavanje krvi.
 Foto: Photospin

Moguće je i izravno odstranjivanje tromba. To se postiže CT/MR u bedrenu

arteriju, njegovim usmjeravanjem u cirkulaciju mozga te korištenje uređaja
nalik vadičepu koji uhvata ugrušak koji se potom izvadi iz tijela.

Liječenje hemoragijskog moždanog udara fokusirano je na kontrolu

krvarenja i smanjenje tlaka u mozgu. Ponekad se pacijent podvrgava
operaciji kako bi se smanjili budući rizici, popravile određene abnormalnosti
krvnih žila uzrokovane moždanim udarom. Nakon što je krvarenje
zaustavljeno, daljnji tretman obično uključuje mirovanje i medicinsku skrb.

Posljedice moždanog udara ovise o području mozga koji je pogođen te

o količini tkiva koje je oštećeno. Ono može za posljedice imati probleme s
disanjem, gutanjem, koordinacijom te vidom, a liječenje i oporavak su kod
svake osobe drugačiji.

Prevencija je jedini prirodni lijek protiv moždanog udara

Ako vas je pogodila kap, nećete moći učiniti ništa. Upravo zbog toga bitna
je prevencija ovog stanja. Također, ako ste već preživjeli moždani udar, vrlo je
važno da se drž ite ovih pravila jer su recidivi vrlo česti.
Redovito provjeravanje tlaka u ovakvim situacijama može spasiti život. Ne
zaboravite uzimati lijekove za održavanje krvnog tlaka. Nemojte pušiti niti
jesti suviše masnu hranu. Bitno je baviti se umjerenom tjelesnom aktivnošću.

 Najmanje tri puta tjedno trebate jesti plavu ribu koja sadrži
velike količine nezasićenih masnih kiselina.

 Jedite zeleno povrće koje obiluje vitaminom E – snažnim prirodnim

antioksidansom.

 Konzumirajte o r a ša ste p l o d o ve koji su bogati

omega-3 kiselinama. Dnevna doza – 1 šalica orašastih
plodova.

 Š umsk o vo će će vam također biti od koristi jer sadrži

velike količine vitamina C.

 Rajčica je odličan izbor jer ima izrazito pozitivno djelovanje na srca,

krvne žile te smanjenje krvnog tlaka.

 Č e šn ja k – snižava kolesterol te sprječava zgrušavanje krvi.

 T a mn a čo k o l ad a ima pozitivan utjecaj na krvožilni sustav (birajte

onu s najvećim udjelom kakaa).

 Ako ste ljubitelji vina, dnevni preporučeni unos je jedna čaša crnog
vina (2dcl) jer sprečava stvaranje ugrušaka. Ne pretjerujte s
konzumacijom alkohola.

 Svakog dana vježbajte (umjerena tjelesna aktivnost) ili hodajte

najmanje 30 minuta.

 Prestanite pušiti (duhanski dim sadrži oko 900 š tetnih tvari za ljudski
organizam)
Zašto se zimi povećava broj slučajeva moždanog udara?

Srčani i moždani udari češći su zimi. Posljedica je to skupljanja krvnih

žila (vazokonstrikcija) i smanjenja njihovog obujma. Takvo stanje krvnih žila
učestalo je zimi zbog hladnoće. Pacijenti s kardiovaskularnim bolestima trebali
bi biti posebno oprezni.

Nagle promjene temperature također mogu dovesti do srčanog udara ili

moždanog udara. Pridržavajte se savjeta koje vam je vaš liječnik dao, pazite na
svoje zdravlje jer tako najbolje čuvate svoj život.

Učestalost moždanog udara

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je povodom Svjetskog dana
moždanog udara koji se obilježava 29. listopada sljedeću zabrinjavajuću
statistiku:

 Svakih 6 sekundi nekoga usmrti moždani udar.

 U svom životnom vijeku 1 od 6 osoba doživjet će moždani udar.

 Na svijetu je 26 milijuna ljudi imalo i preživjelo moždani udar, a većina

ih snosi posljedice istoga.

Međutim, gotovo svi rizični faktori mogu se ukloniti promjenom životnih

navika, odnosno prevencijom, što je bolje učiniti što ranije kako biste smanjili
vlastiti rizik od moždanog udara!