Professional Documents
Culture Documents
PROMJENJIVI
životna dob
genetski čimbenici
intravaskularna arterijska
tromboza
razvijeni čimbenici rizika
rijeđe degenerativne ili upalne
bolesti arterija
rijeđe traumatske ozljede,
disekcija
ČESTE EMBOLIJE
◦ kardiogene
◦ arterijsko-arterijske
◦ disekcijska tromboza
karotidne arterije
◦ ateromatoza aorte
RIJETKE EMBOLIJE
◦ zračna embolija
◦ masna embolija
◦ tumorske stanice
Fibrilacija atrija
bolesti srčanih zalistaka
◦ reumatske bolesti zalistaka
◦ kalcificirana aortna stenoza
◦ upalni nebakterijski
endokarditis
◦ valvularne proteze
srčani tumori (miksomi)
otvoreni foramen ovale
defekt atrijskog septuma
septalna atrijska aneurizma
Najednostavnija podjela cerebralnih infarkta je na
sindrom prednje i stražnje moždane cirkulacije.
Klinička slika kod infarkta prednje cirkulacije ovisi o
zahvaćenoj arteriji.
arterija cerebri medija (srednja) i arterija cerebri anterior
(prednja)
slabost ili oduzetost suprotne strane tijela (uvijek je izraženija
slabost (“oduzetost”) ruke u odnosu na nogu)
spušten usni kut (“visi”) i gubitak osjeta suprotne strane tijela i lica.
smetnje govora
◦ centar za govor se kod dešnjaka obično nalazi na lijevoj strani mozga te, ukoliko je
pogođen infarktom mozga, može postojati nemogućnost izgovoranja riječi i
rečenica uz očuvano razumijevanje tuđeg govora (motorna afazija). Druga
mogućnost je da bolesnik može normalno izgovarati riječi, ali ne razumije i ne daje
adekvatan odgovor na postavljeno pitanje, laici bi rekli da „nesuvislo govori“
(senzorna afazija). Kod većeg oštećenja bolesnik ne može govoriti niti razumije što
mu se govori (globalna afazija).
U slučaju začepljenja u području prednje cerebralne arterije
bit će izražena slabost ili oduzetost noge.
Poremećaj stražnje cirkulacije može se manifestirati različito ovisno
o pogođenom području mozga
Najčešće se manifestira vrtoglavicom, mučninom, nistagmusom
obostranim, povraćanjem, poremećajem vida i smetnjama
održavanja ravnoteže (ataksija)
Trombotsko začepljenje bazilarne arterije obično dovodi do nagle
smrti.
Američka udruga za bolesti srca (American Heart
Association) u cilju upoznavanja najšire populacije s
najčešćim simptomima moždanog udara osmislila je
akronim FAST (eng. brzo) koji označava:
◦ Facial weakness - može li se osoba nasmijati? Je li se spustio
usni kut?
◦ Arm weakness - može li osoba ravnomjerno podići obje ruke?
Speech problems - može li osoba razgovjetno govoriti i je li
razumije što joj vi kažete?
◦ Time - vrijeme je za pozvati hitnu pomoć.
Primarna prevencija
Sekundarna prevencija
Guidelines for the Primary Prevention of Stroke, Stroke, 2014
Opstruktivna sleep apnea
Droge (kokain)
Antiagregacijska terapija
Procjena rizika za kardiovaskularne/cerebrovaskularne bolesti
10-godišnji rizik >10% (AHA/ACC CV Risk Calculator)
acetilsalicilatna kiselina (ASK) 100-300 mg
Antikoagulantna terapija
Varfarin, NOAK
• ASIMPTMATSKA KAROTIDNA STENOZA
PRIMARNA PREVENCIJA –
CHA2DS2-VASc ≥2 i nizak rizik hemoragije → OAK
varfarin (INR 2.0 to 3.0) (Level of Evidence A)
dabigatran (Level of Evidence B)
apixaban (Level of Evidence B)
rivaroxaban (Level of Evidence B)
screening kod bolesnika >65 years (puls, EKG)
skale za MU - NIHSS
Razmotriti intravensku rtPA (3h/4.5h od nastupa
simptoma)
↓ DA ↓ NE
GUK Lab nalazi
Lab. nalazi / EKG ? RR - liječiti u prvih 24 sata
RR <185/110 mmHg >220/120 mmHg
MSCT mozga EKG
MSCT mozga
Karotidna endarterektomija
Guidelines for the Prevention of Stroke in Patients With Stroke and Transient Ischemic
Attack, Stroke, 2014.
Antiagregacijska terapija
ASK (100-300 mg)
ASK 25 mg + dipiridamol 200 mg (2x dnevno)
Učinkovitiji, ali se teže tolerira (glavobolja)
Klopidogrel (75 mg)
Izbjegavati ASK + klopidogrel → ista učinkovitost, a veća
incidencija krvarenja
osim kod bolesnika s koronarnom bolesti
Antiagregacijska terapija
Sekundarna prevencija kod bolesnika s fibrilacijom atrija koji
ne mogu uzimati antikoagulantnu terapiju
(bolest jetre; GI, retinalno ili intrakranijalno krvarenje;
endokarditis, neregulirana RR, alkoholizam, demencija,
ne mogu kontrolirati INR)
koji ne žele uzimati antikoagulantnu terapiju
Mehanizam:
- tromboembolija
- kompromitirana
hemodinamika
Disecirajuća aneurizma
Liječenje:
Antikoagulantna terapija – ukoliko je detektiran tromb
Niskomolekularni heparin (iv) potom varfarin
(preveniranje progresivnih neuroloških komplikacija)
Liječenje minimalno 3 - 6 mjeseci
Antigregacijska terapija:
ukoliko je kontraindicirana sistemska antikoagulantna terapija
intrakranijska diskecija – ↑ rizik SAH-a
CT mozga