REFLEKSOLOGIJA

 REFLEKSOTERAPIJA - je način liječenja koji se temelji na načelu refleksnih zona

na stopalima, dlanovima ili glavi koja odgovaraju svim žlijezdama, organima i
dijelovima tijela
 REFLEKSOMASAŽA je masaža određenih refleksnih područja na tijelu
 Stopala su podijeljenja na refleksne zone i refleksne točke, a terapet stimulirajući te
točke šalje refleksne impulse do odgovarajućih organa i uklanja blokade koje im
onemogućuju normalno fukcioniranje.
 Refleksoterapijom se također može otkriti osjetljivosti pojedinih točaka te se može
utvrditi oboljenje ili poremećaj u radu pojedinog organa te potaknuti daljnja,
preciznija dijagnoza.
POVIJESNI RAZVOJ
 Sa sigurnošću se ne može potvrditi odakle refleksologija potječe.
 Jedna od teorija smatra kako joj korijeni potječu iz Kine prije otprilike 5000 godina.
 U egipatskoj kulturi postoji najstarija dokumetacija u kojoj se spominje
refleksoterapija, ne doduše pod tim nazivom, već u obliku piktografa koji potječe iz
2500. - 3000. godina prije Krista
 U 4.stoljeću kineski akupunkturolog Ko Hung otkrio je da se jakim pritiskom palčeva
na tabane, dok su akupunkturne igle zabodene u određene točke, poboljšava izlječenje
i potiče oslobađanje energije.
 Oblik refleksologije u Europi je bio poznat i prakticiran čak u 14. stoljeću .
 Terapija pritiskom posebno je bila poznata u Srednjoj Europi gdje su je prakticirali
pripadnici radničke klase i oni koji su se brinuli za zdravlje članova kraljevskih obitelji
i najviših slojeva društva.
 Današnja refleksologija stopala razvila se iz terapije refleksnih zona čiji je osnivač
uvaženi američki otorinolaringolog Dr. William Fitzgerald (1872-1942).

DR. WILLIAM FITZGERALD

 On je uvidio da se pacijenti koji primjenjuju pritisak u određenim točkama na
dlanovima i stopalima bolje nose s boli, što mu je omogućavalo da izvodi neke
jednostavnije operativne zahvate sa malo ili nimalo anestezije.
 Ustanovio je i to da pritisak u određenoj zoni ne samo da uklanja bol već često i sam
njen uzrok
 Godine 1913. utemeljio je teoriju refleksnih zona prema kojoj je tijelo podijeljeno u
10 jednakih longitudinalnih zona.
 Svi dijelovi tijela u istoj zoni povezani su sa istim energetskim tokom.

 Američka fizioterapeutkinja Eunice D. Ingham (1889-1974), nastavila je istraživanja

Dr. Fitzgeralda.
 Ranih 1930-ih razvila je njegovu terapiju u modernu refleksologiju napraviši, u skladu
sa njegovom teorijom, cijelo tijelo na dva stopala.
  Godine 1968. u Engleskoj otvoren je Međunarodni institut za refleksologiju koji i
danas podučava nove generacije refleksologa po originalnoj metodi koju je ustanovila
Eunice Ingham
 90% ljudi ima deformacije stopala
 Stopala se u današnje vrijeme zanemaruju
 Čovjek je izgubio direktan kontakt s okruženjem i prirodom
 Hodajući bosi direktno stimuliramo refleksne zone
NAČIN PRIMJENE
 U refleksologiji koriste se samo ruke, odnosno pritisak prstima na refleksna područja
na stopalima ili dlanovima
 Područja i točke na stopalima koje odgovaraju određenim organima na tijelu bit će
osjetljiva, a ponekad i vrlo bolna.
 Ponekad se kombinira rad na stopalima i dlanovima ili glavi
 Živčani završetci koji se nalaze na dlanovima i stopalima prenose informacije duž
leđne moždine do mozga i zatim do pojedinih dijelova tijela.
 Raspored područja refleksologije na stopalima odražava organizaciju u organizmu u
toj mjeri da su organi desne strane tijela zastupljeni u desnom stopalu, a lijeve u
lijevom stopalu.
 Na živčanim završetcima na stopalu nakupljaju se soli kalcija i kristali mokraćne
kiseline koji onemogućuju normalnu stimulaciju žlijezda i organa.
 Tehnikom refleksoterapije ti se kristalići mogu ukloniti
KAKO IZGLEDA TRETMAN REFLEKSOTERAPIJE
 Potrebno je vrijeme i vježba za otkrivanje refleksnih zona stopala i djelovanja na njih.
 Pacijent može sjediti ili ležati.
 Terapeut nakon zagrijavanja stopala raznim rotacijama i blagom masažom prelazi na
specifične točke koje masira
 Svaku bolnu točku treba masirati oko 5minuta.
  U početku je bol jaka, a kasnije postaje sve manja i tuplja te potpuno nestaje.
 Refleksolozi vide stopala kao sitni zemljovid tijela kojim se služe pri radu.
 Svako stopalo predstavlja jednu polovicu tijela i pet zona na toj strani tijela.
 Prsti predstavljaju glavu, vrat i sinuse.
 Svaki prst predstavlja jednu zonu, a palac sam po sebi obuhvaća svih 5 zona.
 Refleks za hipofizu nalazi se u sredini palca, dok dno palca predstavlja vrat
 Ispod prstiju na stopalu nalazi se područje toraksa u kojem se nalazi srce, pluća, gornji
dio leđa i ramena.
 Ispod tog područja smještena je dijafragma i solarni pleksus.
 Dužina medijalnog dijela stopala predstavlja 26 kralješaka i 31 par živaca
 Peta predstavlja područje zdjelice, tankog i debelog crijeva s nervusom ishiadicusom.
 Vanjska strana stopala predstavlja koljeno kuk i područje križa.
 Na desnom stopalu nalazi se jetra i žuč.
 Na lijevom stopalu nalazi se slezena.
 Bubrezi i gušterača se nalaze na oba stopala.
 Smanjen intenzitet tretiranja refleksnih točaka izaziva analgetski učinak odnosno
ublažava boli, dok se snažnim intenzitetom provodi stimulacija udaljenog područja.
 Tretman refleksoterapije ponavlja se svaki dan tijekom 10 – 20 dana.
 Učinkovit je i kod djece i kod odraslih.
DJELOVANJE REFLEKSOTERAPIJE
 REFLEKSOTERAPIJA POMAŽE U LIJEČENJU:
 Astme , bronhitisa, prehlade, kašlja , upale sinusa
 Povišenog krvnog tlaka, dijabetes, poremećaj cirkulacije
 Glavobolje i iscrpljenost organizma
 Psihosomatskih tegoba
 Upale debelog crijeva, smetnji u probavnom sustavu, gastritisa, čira na želucu
 problema u menstrualnom ciklusu, menopauzi
 problema s kralješnicom, lumboishialgije
 dermatoloških problema
KONTRAINDIKACIJE
- Unutarnje ozljede
- Febrilna stanja
- Unutarnje i vanjske rane
- Ozljede na rukama
- Ako postoji opasnost od tromboze
- Kod trudnica i osoba koje imaju ugrađen pace-maker
OSNOVNE REFLEKSOLOŠKE TEHNIKE
TEHNIKA PRITISKOM PALCA
  Palcem se prelazi preko refleksnih zona lagano savijajući i opuštajući prvi članak
palca i krećući se naprijed primjenjujući čvrsti ujednačeni pritisak. Važno je taj
pritisak upotpuniti ravnotežom koju ćete stvoriti pritiskom ostala četiri prsta nasuprot
palcu s druge strane stopala.
TEHNIKA KOJA SE IZVODI PRSTIMA
 Ista tehnika kao tehnika palcem u smislu da se na isti način koristi unutrašnja strana
prsta i palca i to tako da se savija prvi članak prsta.
TEHNIKA KVRČENJA I ISPRAVLJANJA PALCA
 Uključuje prvi članak palca na refleksnu točku na stopalu, gurate ga i povlačite
unatrag preko te točke bez sklizanja tako da se pokreće samo tkivo i stalno održava
kontakt palca i tkiva.
TEHNIKA NAPRIJED NATRAG
 Polaganje dlanova obje ruke na metatarzalni pregib i to jedan dlan duž unutarnjeg, a
drugi duž vanjskog ruba, zatim se ruke brzo kreću naprijed i natrag opuštenih prstiju
TEHNIKA OPUŠTANJA GLEŽNJA
 Vanjskim rubom dlanova pritišće se stražnji dio gležnja s obje strane stopala, dlanovi
lagano pritišću kosti gležnja, a zatim se ruke brzo kreću naprijed i natrag. Stopalo se
ne smije svijati u stranu.
ZAOKRET KRALJEŠNICE
 Dlanovima se čvrsto stegne stopalo, prsti se nalaze na vanjskoj, gornjoj strani stopala,
kažiprsti se dodiruju, palčevi su isprepleteni duž refleksnog područja kralješnice, što
znači da se nalaze s donje strane stopala.
 Zadržite ruku koja je bliža peti u mirujućem položaju dok drugom polako i lagano
kružite naprijed-natrag.
 Nakon nekoliko rotacija pomjerite ruke zajedno postupno prema nožnim prstima i
nastavite s kružnim pokretima, zadržavajući ruku bliže peti u stanju mirovanja cijelo
vrijeme. Malo po malo napredujete k prstima sve dok ruka bliža prstima ne dosegne
palac. Zaokrenite stopalo podjednako u svim smjerovima.
TEHNIKA ZA OSLOBAĐANJE NAPETOSTI DIJAFRAGME
 Radi se na cijelom refleksnom području dijafragme počevši od unutarnjeg ruba stopala
ispod metatarzalnog područja.
 Stavite palac na refleksnu zonu pod malim kutem ispod metatarzalnog dijela.
Ispruženom rukom obuhvatite prste, lagano podignite i povucite stopalo prema sebi.
 Zatim pomaknite palac malo prema unutrašnjem rubu i ponovite postupak.
 Nastavite sve dok ne dostignete vanjski rub.
.