Neurokirurgija

Kronicni subduralni hematom- subduralna krvarenja su najucestaliji oblik

intrakranijskog krvarenja, izmedu dure mater i mozgovne povrsine; najcesce nastaju
puknucem vena koje od mozgovne povrsine sezu do sinusa dure, posljedica kapajuceg
krvarenja: 1) akutni- neposredno nakon ozljede ili do 3 dana , prilicno losa prognoza,
smrtnost 50%; 2) subakutni- u razdoblju od 5 dana do 3 tjedna, malo bolji izgledi od
akutnog; 3) KRONICNI- tek nakon 6 tjedana do nekoliko mjeseci nakon ozljede
karakterizirani glavoboljom, psihickim smetnjama i konvulzijama i oko njega se stvara ahura
(kapsula); zahvatom je moguce ukloniti hematom bez trajnih posljedica

Ljecenje otvorenih ozljeda zivaca- mikrokiruski zahvat sto prije jer se funkcija zivca
oporavlja i po godinu dana nakon operacije, nastoji se spojiti raskinute zivcane ovojnice kako
bi aksoni proksimalnog zivc. batrklja urasli u distalne ovojke neurileme; u kronicnih ozljeda
ukloni se i smotuljak izraslih aksonskih zavrsetaka (neurom) i potom se savovima perineurija
spoje pojedini zivcani snopici (fascikuli). Nakon neuropraksije, kadsto i nakon aksonotmeze
moze usljediti spontani oporavak inervacije. Ako je odsjecen velik dio zivca, potrebno je uzeti
presadak drugog zivca (obicno n. Suralis) i ugraditi ga kao bypass (autotransplantacija).
Oporavak se prati eletroneuromiografijom.

Kraniofaringeom gradus I- 3-5% svih intrakranijskih tumora, vrlo ucestali u

mladenackoj dobi, utemeljeni na produzenom rastu stanica ductusa craniopharyngeusa tjekom
embrionalnog zivota. Dobrocudan, obicno supraselarno, vrlo sporo raste, cesto i maligno
ponasanje jer cesto recidivira nakon kir. Uklanjanja, djelomice cistican i ovapnjen. Rastom
pritisce hipofizu i n. Opticus, daljnjim rastom tlaci i medumozak, glavobolje-mukle,
kontinuirane i vrlo jake. Dva tipa: 1)adamantni- nastaje od Ratkeove vrece; 2) metaplasticni-
graden od pituicita i cest u odraslih osoba. Krvna opskrba tumora obicno iz prednje
cirkulacije.

Kontuzija mozga- nagnjecenje mozga. Nastaje kada tupa trauma gnjeci ili udara
mozdano tkivo bez kidanja piae matris. Obicno se ozljeduje konveksiteti vijuga, s
neostecenom dubinom brazdi. Tu postoje vise manje opsezna otecenja mozgovnog tkiva za
razliku od potresa mozga (commotio cerebri) gdje nema ostecenja struktura mozga. Ako je
tkivo osteceno, nekrotizira i bude prozeto krvlju- lokalna hemoragijska nekroza. Stare
kontuzije su nazvane zutim plakovima (plagues jaunes). U klinickim prosudbama prihvacena
je podjela zatvorenih ozljeda lubanje i mozga na 3 stupnja sukladno opsegu ozljede i
izrazenosti poremecaja po Glasgow Coma Scale (GCS): 1.stupanj (14-15) - kratkotrajan uz
omaglice, nesvjestice, glavobolje, vertigo, mucnina i vomitus (nesvjest duze od 15 min
najvjerojatnije upucuje na kontuziju); 2.stupanj GCS 9-13- vegetativni poremecaji tezeg
stupnja; cesto nesvjestica, nuzno bolnicko ljecenje vegetativnih poremecaja. Pogorsanja stanja
svijesti pospjesuje modani edem; glavobolje i vrtoglavice mogu potrajati za razliku od
www.perpetuum-lab.com.hr Page 1
neuroloskih poremecaja( edem), obicno se povuku za mjesec dana; 3. Stupanj GCS 3-8-
primarni gubitak svijesti, poremecaji vitalnih funkcija (disanja, toplinske regulacije, hormona
i elektrolita). Uvijek je prisutan mozd. Edem i ceste su pareze.

Intrakranijske aneurizme- razvijaju se u 2% opce populacije, a uzrok je slabost

krvozilne stijenke koja se pod utjecajem arterijskog tlaka ispupci (mogu nastati i zbog
ateroskleroze). Poremecaji ustroja stijenki najcesce nastaju na racvistu zila, a aneurizme
obicno nastaju na art. Communicans ant. Obicno imaju oblik bobice ili vrecice, velicine
glavice pribadae. Klinicki su gotovo bez simptoma, sve dok ne pocnu iritirati zivce, i ostale
mozdane strukture; najcesce se postojanje aneurizme ocituje rupturom pri cemu mogu nastati
ICH ili SAH s posljedicnim sindromom mozdanog udara (apopleksije) s neuroloskim
poremecajima od blage glavobolje do duboke nesvjesti. Najcesce rupturu uzrokuju djelatnosti
koji uzrokuju povecanje ICP-a. Ljecenje: neurokirurski zahvat odmah, od 48 h nakon rupture
anuerizme (npr. supraorbitalni keyhole pristup prednjoj komunikantnoj arteriji) ili
endovaskularnim embolizacijskim postupkom. Iz krvnog optjecaja mogu se iskljuciti
postavljanjem kvacice ili klipse na vrat aneurizme. One sa sirokom bazom nemaju vrat, pa bi
kvacica prouzrocila zacepljenje arterije. One se tada oblazu misicima ili umjetnim tvarima da
se nastali oziljak zastiti od ponovne rupture.

Endoskopska neurokirurija- omogucuju pristup mnogim nekoc nedostupnim

strukturama mozga uz bitno smanjen rizik ostecenja tkiva. Endoskopi su fleksibilni uredaji
koji sadrze destke tisuca optitckih vlakana koji na monitoru ostvaruju sliku promatranog
podrucja. Uvode se u lubanju kroz uski ventrikuloskop s nekoliko kanala kroz koje se mogu
uvesti razni instrumenti s kojima se moze uzeti komadic tkiva za histopatolosku pretragu,
naciniti ciljanu leziju ili pak podraziti ciljano podrucje mozga, a katkad se moze u tumorsko
srediste uloziti zeljena sredstva (radioizotopi). Prije toga da se tocno izracuna gde je patoloski
proces, potreban je stereoadapter za racunanje koordinata, a CT-om se nacine snimke s
polozajem ciljane tvorbe.

Neurinom n. Acustici- neurinomi ili vanomi kohlearnog zivca rastu vrlo sporo, u
pocetku najcesce tinitus samo u jednom uhu, a s vremenom sluh slabi, a usporedno s
povecanje gluhoce tinitus slabi. Potom poremecaji ravnoteze. Ako tumor zahvati i n.facialis,
mogu se razviti faciopareze, a kompresija trigeminusa osjecaj obamrlosti uz gasenje
kornealnog refleksa. Daljim rastom tumor tlaci pons i cerebellum te moze opstruirati Sylviaev
akvedukt. Dijagnoza CT i MR u pontocerebelarnom kutu. Ljecenje transtemporalnim ili
translabirintalnim kirurskim pristupom.

Mozdani edem- nakupljanje tekucine u mozdanom tkivu koje izaziva povecanje

intrakranijalnog tlaka. Cesta je patoloska promjena na brojne druge promjene CNS-a, a to su
tumori, upala, traume, infarkti i krvarenja. Moze biti vazogeni (propusnost ostecenihkrvnih
zila obicno u bijeloj tvari) citotoksicni (poremecena stanicna regulacija tekucina, zahvaca sivu
tvar, posljedica ishemije ili intoksikacije) i intersticijski( transudacija iz komora preko

www.perpetuum-lab.com.hr Page 2
ostecenog ependimalnog sustava, posljedica hidrocefalusa). Edem uzrokuje povecanje ICP-a s
posljedicnim pomacima mozdanog tkiva ili hernijacijama.

A-V malformacije mozga- prirodena vaskularna anomalija gradena od klupka

displasticnih arterija i vena, koja se ocituje kao intrakranijalna masa i potencijalni izvor
krvarenja. Muskarci oboljevaju cesce od zena, ucestalost 1,5 promila. Obicno smjestene duz
toka velikih arterija, najcesce art. Cerebri media. Vazan su uzrok intrakranijalnog krvarenja.
Ishemija je bitna komplikacija, a moze nastati zbog pritiska krvnih zila, krvarenja u parenhim,
i fenomena steal sindroma pri cemu se krv sljeva u AVM i tako slabije opskrbljuje ostale
djelove mozga. Ocitovanje u dobi od 20-40 godina. Dijagnoza se postavlja angiografski, a
ljeci se embolizacijom ili resekcijom krvnih zila koje tvore AVM.

Kraniostenoze- razvojni poremecaji u zatvaranju lubanjskih savova. Oni se redovito

zatvaraju do 4. Ili 5 godine; prerano okostavanje lubanjskih savova nakon rodenja uzrokuje
nastanak suenja i deformacija lubanje zvanih kraniostenozama. Najucestalije malformacije:
srastanjem suture coronalis (brahicephalus-kratka), suture sagitalis( dolichocephalus-
duguljasta), suture lambdoideae i coronalis (oxycephalus- iljasta), svih sutura( turicephalus-
tornjasta lubanja). Posljedicno usporavaju razvoj mozga, smetnje vida i papila stagnans.
Ljecenje: zahvatom kojim se uklanja traka kosti u podrucju savova.

Ozljede kraljeznice i lomovi trupa kraljezaka- nastaju prigodom pada s visine,

izravna udarca, prometnih nezgoda i sl. Pa nastaju istegnuca(prekomjerna snazna savijanja,
torzije) i kontuzije(izravno djelovanje sila; zestoka bol ) te iscasenja i lomovi kraljezaka.
Razlikujemo: 1.trzajne ozljede vratnog djela (whisplash injury)- nastaju djelovanjem
akceleracijsko-deceleracijskih sila, najcesce prigodom prometnih nesreca. Vrat bolan i
ukocen, poremecaji gutanja, vrtoglavice, dvoslike, mucnine, smetnje ravnoteze. Ljecenje
imobilizacija Schwannovim ovratnikom 3 do 5 dana, potom rehabilitacija. 2. Iscasenja- u
donjem vratnom djelu (c4-c7) prigodom pada ili udarca u glavu. Bolni i ukocen vrat, i bolnost
pri pritisku na ostecene kraljeske. Isacasenje atlasa nastaje torzijom glave prema naprijed
najpogibeljnije ostecenje atlantoaksijalnih zglobova (dens axis osteti medulu oblongatu). Pri
lomu axisa redovito otezano gutanje. Potrebo RTG kime i lubanjske osnovice, CT C1 i C2 ;
ljecenje imobilizacijom i zahvatom. C7 i Th1 (seat belt lucsation fracture). Hiperfleksijska
luksacija uzrokuje pomicanje tijela kraljeska unatrag , ujedno je najteze ostecenje
mozdine(retrolisteza). Hiperekstenzijske lukacije- kod njih puca lig. Longitudinale ant. Te
tada otgnuce diska zgnjeci mozdinu, eventualno i vertebralnu arteriju. Ljecenje
imobilizacijom i posebnim sadrenim zavojem (minerva) dva do 4 mjeseca. Lom tjela
kraljezaka (prsnih i slabinskih) nastaju kod pada na noge ili zdjelicu. Najcesce zahvaca Th12 i
L1 karakterizirano bolnoscu u tom djelu i napetoscu misicja.

Cerviko-brahijalni sindrom- uzrokuje promjene u donjem dijelu vratne kraljenice

zbog osteohondrotskih izrastaja, (rjede prolapsa diska) koji tlace zivcane korjenove sto se
ocituje bolima. Bol se iri od vrata prema ramenima do vrka prstiju, uz osjeaj utrnulosti,
maraca i hladnoe u rukama. Ponekad nastaje gubitak osjeta i miine snage te refleksa u

www.perpetuum-lab.com.hr Page 3
rukama. Tegobe su ee u jednoj ruci. Potrebno je napraviti odgovarajuu pretragu
(rendgensku snimku, elektromiografiju, kompjutoriziranu tomografiju, magnetsku rezonanacu
i druge pretrage). Ljeci se analgeticima (NSAR), schwannovim ovrratnikom, fizikalnom
terapijom te medicinskom masazom.

Hessova klasifikacija- zasnovana na procjeni stanja svijesti i postojanju neurolokog

deficita kod SAH-a.

Simptomi i znakovi Skupina

Umjerena glavobolja, umjerena rigidnost 1
Neizdriva glavobolja, izraeni rigidnost, kranijalni ivci (III) 2
Letargija, pacijent konfuzan, uznapredovali fokalni deficit 3
Sopor, hemipareza/hemiplegija 4
Koma, decerebracija, moribundno stanje 5

Ljecenje bolova i put boli- kirurskim zahvatim u perifernom zivcevlju prekidamo put boli
ustrcavanjem alkohola, fenola u okolicu zivaca, gnjecenjem ili koagulacijom zivca te
presjecanjem zivca (neurotomija) ili cupanjem zivca (egzereza). Nuerotomija se radi kod
nepodnosljive boli dobro lokalizirane, obicno kod zlocudnih novotvorina, upornih neuralgija
ili neurinoma na kraju ostecenih zivaca. Egzereza u trigeminalnom podrucju ustrcavanjem
loaklnog anestetika u izlazni otvor zivca( supraorbitalni, infraorbitalni i mentalni). Na
simpatickom sustavu radi suzbijanja boli zbog hiperekscitabilnosti zivaca, (fantomska bol i
kolike). Zahvati u kraljeznickom kanalu: 1)rizotomija posterior( presjecanje straznjih
korjenova) izmedu spin. Ganglija i mozdine. Analgezija i anestezija u obuhvacenom iner.
Podrucju; 2) presjecanje spinotalamickog vlakana u prednjoj komisuri iznad segmenta
mozdine u kojem je ulaz bolnh impulsa (patoloske promjene ispod razine prsnog koa); 3)
kordotomije- presjecanje spinotalamickog lateralnog puta na strani suprotnoj izvoristu bola-
niska (Th7 i Th8), visoka (Th1-Th3) i cervikalna (C1-C2)- najcesce se primjenjuje, u lokalnoj
anesteziji uz nadzor CT-a. Put boli: nociceptori u kozidorzalni ganglijLissauerov
snopzvjezdaste stanice elatinozne tvari i funikularne stanice (prelazak na suprotnu
stranu) lateralni spinotalamicki trakt VPL thalamusasomatosenzoricki korteks (
Brodmann 1,2,3)

Spinalne disrafije- rascjepi u podrucju kraljeznice naucestalija su vrsta malformacija, uzrok

je poremecaj zatvaranja kraljeznickih lukova, najcesce slabinski i sakralni. Spina bifida je
nastala zastojem razvoja lukova, kadsto i tijela. Ispupce se pritom mozdane ovojnice i djelovi
mozdine, te na ledima nastaju kele (vrecice). Ucestale su smetnje funkcije mok. Mjehura i
rektuma. Oklutna spina bifida je rascjep lukova, u slabinskom djelu, ali nisu obuhvacene
ovojnice i zivci, pa nema veliko klinicko znacenje. Kadsto je povecana dlakavost i cesta
enureza (mokrenje ponoi). Meningokela i mijelomeningokela. Kele redovito prikrivene samo
kozom, i u gotovo svih nastaje dekubitalni vrijed koji je potencijalni izvor meningitisa.

www.perpetuum-lab.com.hr Page 4
Ljecenje: zahvatom se sadrzaj kele deponira u kraljeznicki kanal, a rascjep zatvara fascijom.
Indikacija je sprecavanje meningitisa i dr. Kopmplikacija.

Interventrikularni tumori- najcesce nemaju lokaliziranu simptomatologiju, nego

smetnje nastaju zbog poremecaja CSL i posljedicnog povecanja ICP-a. Za tumore 3. Ventrikla
najznacajniji su astrocitomi, koloidne ciste i neurocitomi (hidrocephalus, poremecaji
pamcenja i disfunkcija hipothalamusa), a 4. Komore- gliomi mozdanog debla,
PNET(meduloblastom), ependimomi i hemangioblastomi (ataksija, okcipitalne glavobolje i
hemicerebelarna simptomatologija).

Tumori malog mozga- redovito su praceni povecanjem ICP-a s razvojem zastojnog

hidrocephalusa. Najucestaliji su meduloblastom, pilocitini astrocitomi i metastaze. Tumori u
hemisferama malog mozga uzrokuju ataksiju ruku i nogu, a u vermisu trupa i hoda. Na istoj
strani se smanjjuje misicni tonus, te poremecaji VIII, IX, XI i XII. mozdanog zivca.
Meduloblastom spada u PNET, cini 30% mozdanih tumora u djece, cesci u djecaka, obicno u
dobi od 9 godina. Smjesteni u straznjoj lubanjskoj jami (vermis malog mozga), pokazuje
sklonost sirenju u kosti. Uzrok: pretpostavka da se radi o mutaciji p53 i p16 na kromosomu 17
(delecija 17p). Dijagnoza CT, hiperdenzan, u medijalnom djelu malog mozga, imbibiran
konstrastom. Glavobolje i jutarnji vomitus. Ljecenje: kiruski s radioterapijom koju treba
zapoceti 48 sati nakon operacije. Cesto i kemoterpaija VCP( vinkristin, lomustin i prednizon)

Podjela spinalnih tumora- proistjecu iz tkiva mozdine, te tu ubrajamo novotvorine

ovojnica i korjenova zivaca. Najucestaliji u srednjoj dobi, 1-2 na 100000 incidencija.
Metastaze se redovito razvijajju u kraljescima, mnogo su ucestalije od primarnih tumora same
mozdine i ne uzrokuju uvijek neuro simptome. Vise od pola tumora se nalazi u prsnom djelu.
Dura mater razgranicava odnose spinalnih tumroa spram mozdine pa razlikujemo: 1)
ekstraduralne tumore- metastaze raka bronha, sise, prostate i bubrega te plazmacitoma. Mogu
biti osteoliticne i osteoblasticne. Najcesci benigni tumori su ekstra i intraduralni meningeomi i
neurinomi (25%tumora). Jos su tu spinalni angiomi, koji nisu pravi tumori; a od intraduralnih
jos ima ekstra i intramedularni( gliomi i ependimomi). Klinicka slika u pocetku je vrlo
neodredena osim osteolitickih metastaza (lomovi kraljezaka i kljenuti). Opcenito postoji bol,
ispad osjeta i opsega pokretljivosti, te poremecaj mjehura i praznjenja crijeva. Od pretraga
CSL-a pokazuje povecane kolicine bjelancevina, a pri zastoju likvora ispod zapreke nade se
ksantokromna tekucina koja obiluje proteinima pa se stajanjem koagulira (Froin's sign ).
Rtg snimke i scintigrafija kostiju, CT-om odredujemo prosirenje tumora, a MR-om je moguce
tocno razluciti intramedularne tumore. Ljecenje: laminektomija(uklanjanje trnastih nastavaka
i lukova kraljezaka) tumor se ekstirpira, citostatici i imunosupresivi kod zlocudnih i
ekstraduralnih metastaza. Komplikacije nakon operacije: pareza crijeva i smetnje praznjenja
mjehura, pareze i bolni spinalni automatizmi (spazmolitici).

Upale kranija- mikroorganizmi prodiru u CNS iz okolisa ili krvnim optjecajem i kod
ozljeda. 1)gnojne upale- osteomijelitis lubanje je najcesca komplikacija nakon ozljeda i
zahvata, uzrocnik je sexy Stafilokok MRSA , a u djece gospodicna Eerihija. Dijagnoza

www.perpetuum-lab.com.hr Page 5
RTG-om (edem i oteklina). Ljeci se kirurski, ukloni se upalom promjenjeni dio do zdrave
kosti. 2) abscessus cerebri- piogene bakterije(stafilokoki), 3 vrste apscesa: traumatski (kod
otvorenih ozljeda), preneseni (iz paranazalnih supljina i srednjeg uha) i metastatski( piogene
bakterije, hematogeno, obicno iz pluca). Oni, slicno tumorima, uzrokuju povecanje ICP-a i
konvulzije. Prodor apcesa u likvorske prostore (piocefalus s meningoencefalitisom- kisi kisi
zivote moj). Dijagnoza CT ili MR. Ljecenje zahvatom. 3) subduralni empijem- prodor
bakterija iz uha ili hematogeno iz udaljenih zarista. NAMETNICI: pasja( korteks i
supkortikalna bijela tvar, deformacije mozga sa povecanim ICP-om; rtg i imunologija) i
svinjska trakavica(ucestalije pogada cns, konvulzije i ICP povisen, CT- ovapnjele ciste)

Siringomijelija- Osnovno obiljeje ove bolesti je stvaranje upljine u kimenoj modini.

Naziv siringobulbija dolazi od grkih rijei syrinx - upljina i francuskog naziva bulbe za
produenu modinu. Obiljeje ove bolesti je stvaranje upljine u modanom deblu.
Siringomijelija moe biti primarna i sekundarna.
Primarna ili kongenitalna siringomijelija je posljedica anomalija u stranjoj lubanjskoj jami
kao to su Arnold-Chiarijeva malformacija, Dandy-Walkerov sindrom ili smetnji protoka
likvora zbog zatvorenog prolaza iz etvrte modane komore.
Sekundarna ili steena siringomijelija nastaje kao posljedica nekog drugog patolokog
zbivanja kao to su trauma, posljedice resorpcije krvi izlivene u modini ili kao posljedica
upalnih procesa mekih ovojnica. Siringomijelija moe nastati i kao posljedica rasta tumora u
kraljeninoj modini, bilo iznad ili ispod tumorskog procesa.
S obzirom na komunikaciju s etvrtom modanom komorom siringomijelija moe biti
komunikantna i nekomunikantna.
Komunikantna siringomijelija je ona koja komunicira s IV. modanom komorom, najee u
kongenitalnoj siringomijeliji i znaajno rjee u steenim oblicima bolesti.
Nekomunikantna siringomijelija nastaje kao komplikacija traumatskog oteenja kraljenine
modine i/ili prijeloma kraljeka. najee se nalazi u vratnom i gornjem lenom dijelu
kimene modine. propadanje miia sve do atrofije, sa slabou istih i tzv. fascikulacijama,
nemogunost razlikovanja stupnja temperature i jaine bolnog podraaja. Postupno nastaje
slabost donjih udova uz povien tonus miia, te smetnje od strane mokranog mjehura
(neurogeni mjehur). Dijagnoza CT prikazuje siringomijelinu upljinu tek kad je ona znaajno
uznapredovala. Mijelografija prikazuje smetnje provoenja kontrasta i/ili izdueno vretenasto
proirenje kimene modine. Magnetna rezonancija (MRI) kraljenine modine je
najosjetljivija metoda u dijagnostici siringomijelije, pa ak i siringomijelinih upljina malih
dimenzija.

Epiduralni hematom- krvarenje izmedu lubanjskih kostiju i dure. Najcesce nastaju

razdorom a. Meningae mediae. Vecina su posljedica art. Krvarenja, pa se krvni izljev vrlo
brzo razvije. Prognoza je bolje ako se cim prije poduzme zahvat i koagulira krvareca zila.

Slobodni interval- najvazniji je znak postojanja ICH. Kratko vrijeme je bez svijesti pa
dode k sebi, i opet nakon nekoliko sati nastaje sekundarna nesvjestica. Pomucenje svijesti
nastaje zbog ukljestenja mezencefalona zbog povecanja ICP-a zbog izljeva krvi.

www.perpetuum-lab.com.hr Page 6
Lumboishijalgija- bol koja iz lumbosakralnog dijela see niz jednu ili obje noge na nastaje zbog
nadraaja tj ukljetenja ivanih korijenova L4-S3 koji ine n. ischiadicus, uzrokovan je prolapsom
diska, bol je jaa ujutro i pri pokretu.

Syndroma caudae equinae- zahvaceni su spinalni korjeni kaude ekvine, uzrok je

hernijacija diska, tumori, upale i arahnoiditis. Flakcidna slabost donjih udova, bol u
slabinama, iradijacija boli u nogama, osjetni ispad i autonomna disfunkcija (inkontinencija).

Likvorske fistule- nastaju razdorom dure i arahnoideae uz istjecanje likvora iz nosnica ili
vanjskog zvukovoda te su ziher znak loma baze lubanje. Uvijek postoji opasnost infekcije
(upale mozga i mozgovnica) pa ih je nuzno zatvoriti kirurski, posebno nosne fistule ( u
podrucju uha cesto se zatvore same od sebe).

Laseguov pokus/znak- izvodi se u bolesnikovom leeem poloaju, odizanjem noge

ekstendirane u koljenu, pozitivan je pri pojavi boli I ukazuje na podraaj n. ischiadicusa tj
iritaciu 4. i 5. spinalnog ivca

Parkinsonova bolest- poremeaj bazalnih ganglija tj poremeaj pokreta hipokinetsko-

rigidnog tipa u kojem nastaje defekt dopaminergikog nigrostrijatalnog puta tj smanjenje
glutaminergike transmisije i povienja Ach, obiljeena je jednostranim nastupom I
simptomima poput : fini tremor u mirovanju, mikrografija, siromatvo spontanih pokreta,
pozitivan levodopa test, rigidnost tipa olovne cijevi I efekt zupanika, disdijadohokinezom,
hipomimijom, lijei se levodopom, dopaminskim agonistima, mao-b inhibitorima i
amantadinom te dbs-om

Lom prednje lub.jame- razlikujemo lomove svoda lubanje i osnovice. Svod ima znatno
vecu elasticnost i timo otpornost nego osnovica. Lomovi u podrucju prednje jame su fatalni
kao i lomovi temporalne kosti. Ne treba operirati lomove ako intrakranijalno nema ostecenja
mozdanih struktura.

Trigeminalgije- karakterizirana zestokim napadom trgajuce boli u inervacijskom

podrucju mandiibularnog i maksilarnog zivca; traje od sekundu do minute,ali je tolko jaka da
uzrokuje stiskanje oka i obraza (tic douloureux). Ucestali se napadi i nocu i danju. U
idiopatskoj nema motorickih ni osjetnih ispada, premda postoji neugodan filing na bolnoj
strani lica. Simptomatska neuralgija nastaje zbog iritacije nekim pat. Procesom (MS, tumor,
aneurizma bazilarke). Za razliju od idiopatske, ispad je osjeta i gubitak kornealnog refleksa.
MR pokazuje prosirenje zavoja art.cerebelaris sup. Ljeci se antiepilepticima karbamazepinom
najcesce a kod neizdrzivih boli i refraktornih na medikamentozno ljecenje, kir.zahvat-
stereotakticka termokoagulacija korjena trigeminusa radiofrekventnim strujama ili gama-
knifeom. Komplikacija zahvata je anesthesia dolorosa, tzv. bol uz gubitak osjeta.

www.perpetuum-lab.com.hr Page 7