ASFIKTINE POVREDE Asfiksija podrazumijeva oteenje zdravlja koje nastaje zbog poremeaja disanja, bez obzira zbog kojih

razloga i na koji nain takav poremeaj nastao. Za normalno

1

disanje potrebno je da su ispunjeni sljedei uslovi: normalan sastav zraka, pravilne funkcije centra za disanje, dobra prohodnost dinih puteva i normalan sastav krvi i tkiva. Ako tkivo i stanice zbog bilo kojeg razloga dobivaju smanjenu koliinu kisika, nastaje stanje koje se zove hipoksija. Na nedostatak kisika najosjetljivije su ivane stanice (mozak) i stanice sranog miia. Dugotrajno stanje hipoksije ima za posljedicu propast (smrt) odreenog broja ovih stanica, to se odraava na funkciju ovih organa. Pojam anoksija oznaava potpuni prekid dovoda kisika u organizam. Pod tim se podrazumijeva stanje naglog i

Asfiksija moe biti nenasilna i nasilna. Nenasilna kao posljedica bolesti razliitih organa, a nasilna moe biti posljedica fizikalnih, hemijskih i mehanikih povreda, pa se tako i naziva. Fizikalna asfiksija moe nastati pri udaru elektrine struje ili pri promjeni sastava zraka npr.u velikim visinama, kod zatrpavanja u malim prostorima. Hemijske asfiksije izazivaju supstance (otrovi). Meutim kada se govori o asfiktinim povredama u prvom redu se misli na mehaniku asfiksiju. Mehanikom asfiksijom nastaju povrede ili zbog stezanja dinih putova (tzv.strangulacije2) ili zbog zaepljenja dinih putova (sufokacija). 1.faza ili stadij asfiksije obiljeen je hipoksijom i blagom cijanozom3, ubrzanim i produbljenim disanjem i nakupljanjemCO2 u krvi. U 2.fazi osnovni znak je oteano disanje, poremeaj svijesti te pojava greva i takastih krvarenja na sluznicama (oi). U 3.fazi dominiraju neredoviti i povrni pokuaji disanja, potpuni gubitak svijesti, proirene zjenice. Ako zaepljenje ili stezanje dinih puteva potraje, smrt nastaje za oko 3-5minuta. OBDUKCIJSKI NALAZ; prisutni tzv.opi znaci asfiksije: pomodrenost koe glave i vrata, takasta krvarenja u spojnici (konjuktivi) oiju, na koi i seroznim opnama u tijelu, tekua krv u srcu i velikim krvnim ilama, napuhanost plua i punokrvnost unutranjih organa. MEHANIKA ASFIKSIJA ZAEPLJENJEM DINIH PUTOVA;
vrlo izraenog prekida dovoda kisika stanicama.

1. Zaepljenje nosa i usta; nastaje zbog zatvaranja vanjskih dinih otvora nosa i usta, koji moe, ali i ne mora ostaviti vidljive tragove. Zaepljenje nosa i usta mogue je pritiskom i zatvaranjem dlanom ake, ali i nekim drugim predmetom, uglavnom mekim predmetom, ili pritiskom nosa i usta o neku mekanu ili tvrdu podlogu. Zaepljenje nosa i usta pritiskom ake redovito je ubilako, a najee se via u novoroenadi i dojenadi, znatno rjee u odraslih ljudi, ali u tom sluaju obino kod bolesnih i nemonih. Samoubistvo zaepljenjem nosa i usta akom valja iskljuiti, dok je nesretan sluaj mogu, ali izuzetno rijedak. Obdukcijiski dokazati zaepljenje nosa i usta moe biti vrlo teko, diagnostika je jednostavna ako se na koi u okolini
1

ASFIKSIJA-med. Prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehanike prepreke, obamrlost, najvii stupanj nesvjestice 2 STRANGULACIJA- guenje, vjeanje, priguivanje, stiskanje; smrt vjeanjem 3 CIJANOZA-med. modra bolest, modra boja koe zbog nedostatka kisika u krvi

AMELA-PRAVNA MEDICINA

nosa i usta nau tragovi mehanikih povreda. Sudskomedicinska dijagnoza zaepljenja nosa i usta sigurna je samo onda kada se, osim opih znakova asfiksije i iskljuenja svakog drugog uzroka smrti, pokau i lokalni znakovi koji upuuju na taj nain povrijeivanja. 2. Zaepljenje drijela i grkljana; nastaje zaepljenjem dinih putova stranim tijelom koje se nalazi u drijelu i grkljanu. Takav nain povrijeivanja uglavnom nastaje kao posljedica nesretnog sluaja ili ubistva. Samoubistvo tim nainom, teoretski je mogue, ali veoma rijetko. Najee se viaju u novoroenadi i male djece. Nesretni sluajevi zaepljenjem drijela i grkljana viaju se i u djece i u odrasli. Poseban oblik zaepljenja je nesavakanim ili nedovoljno savakanim zalogajem hrane. Sudskomedicinsko utvrivanje smrti zaepljenjem drijela, grkljana, odnosno zalogajem hrane redovito ne stvara vee potekoe. Okolnosti pod kojima je nastupila smrt, kao i obdukcijski nalaz jasno ukazuju na uzrok smrti. 3. Zaepljenje dunika i dunica; nastaje zbog prisustva nekog stranog tijela u ovim dijelovima dinih putova, a to su najee kruti predmeti npr.grah, kukuruz, ali mogu biti i kaastog oblika npr.povraeni i zatim udahnuti eluani sadraj. Zaepljenje dunika i dunica stranim tijelom najee je posljedica nesretnog sluaja. Ubistva i samoubistva su mogua, ali izuzetno rijetka. Sudskomedicinska dijagnostika nije teka jer se na obdukciji pronae u duniku ili dunicama strano tijelo, a uz to i opi znakovi asfiksije. Tekoe mogu nastati kada do zaepljenja dolazi eluanim sadrajem, jer on tamo moe dospijeti i nakon smrti kao posljedica podizanja i
prenoenja lea ili kada su leevi u stanju jakih trulenih promjena.

4. Utapanje; je nasilno mehaniko zaepljenje zavrnih dinih puteva tekiinom, najee vodom... MEHANIKE POVREDE STEZANJEM DINIH PUTOVA; 1. Guenje; nastaje stezanjem vrata prstima ake (akama). Stezanje vrata komprimira4 se gornji dio dinog puta pa se time prekida dovod zraka u plua. Istodobno, zbog pritiska na veliku vratnu aortu prekida se kolanje krvi u mozak i nastupa nesvijest. Potraje li kompresija vrata dovoljno dugo, 24minute, nastaje smrt. Kako napadau nije lako odravati jednakomjerno i snano stezanje vrata, kada pritisak poputa, mozak privremeno dobiva neto krvi, a uslijedi i koji udisaj, pa u takvim sluajevima nesvijest i smrt mogu nastati i nakon neto dueg vremena. Ako stezanje vrata zbog bilo
4

KOMPRIMIRATI- stlaiti, zbiti, zbijati, stisnuti, stiskati, zgunjavati, zgusnuti; pren. uguiti, ukrotiti, priguiti

AMELA-PRAVNA MEDICINA

kojeg razloga prestane prije nastupa smrti i rtva preivi napad, ipak moe nastati smrt rtve satima, pa ak i dan kasnije, zbog edema5 i razvoja krvnog podljeva grkljana ili oteenja mozga. Guenje je najee ubistvo nad malom djecom i novoroenadi, odnosno uvijek kada postoji znatan nesrazmjer u fizikoj snazi izmeu napadaa i rtve. Mehanizam smrti je najee asfiksija, ali smrt moe nastati i zbog refleksnog (inhibitornog) mehanizma naglim prestankom rada srca. Obdukcijski nalaz redovito se sastoji od opih znakova asfiksije, povreda na vratu i obavezno povreda ispod koe vrata i u predjelu grkljana. Na koi vrata gotovo uvijek se nau, vie ili manje brojne sitne crtaste oguljotine koe. Povrede na koi vrata ne moraju postojati ako se vrat stee npr.preko plahte ili akama na kojima su rukavice. Na unutranjim dijelovima vrata uvijek se nalaze krvni podljevi u potkonom tkivu, vratnim miiima, a ponekad i u titastoj lijezdi, na sluznici ulaska u dunik. Nerijetko se nae prijelom jezine kosti i hrskavica grkljana, te dunika. 2. Davljenje; nastaje stezanjem vrata nekim strangulacijskim sredstvom npr.ica, remen, kravata i sl., koje zatee bilo kakva mehanika sila osim vlastite teine tijela. Mehanizam smrti je najee asfiksija, ali smrt moe nastati i zbog refleksnog (inhibitornog) mehanizma naglim prestankom rada srca. Davljenje je najee posljedica ubistva, kako novoroenadi tako i odraslih, samoubistvo je mogue, ali rijetko. Prilikom obdukcije najee e se nai opi znaci asfiksije, te strangulacijsko sredstvo i strangulacijska brazda na vratu. Oblik strangulacijske brazde zavisi o osobinama strangulacijskog sredstva, pa e zbog toga imati izgled blijede pruge, a ponekad jasno izraene brazde tamnije od okoline. Glavna osobina brazde je: da uvijek zahvata itav obim vrata, da je na svakom svom dijelu podjednako duboka, te da je najee poloena okomito na uzdunu osovinu vrata na sredini vrata. Nalaz na unutranjoj strani vrata sastoji se uglavnom od krvarenja u potkonom tkivu i miiima vrata u predjelu strangulacijske brazde, ali bitno je navesti da je to krvarenje nerijetko slabo izraeno ili tek naznaeno, a moe i potpuno izostat. Strangulacijsku brazdu od posljedic e davljenja treba razlikovati od strangulacijske brazde koja nastaje vjeanjem. 3. Vjeanje; je stezanje vrata omom koju zatee djelomina ili itava teina vlastita tijela. Kao strangulacijsko sredstvo mogu posluiti ice, remeni, uad, ali na omi se razlikuje luk, krakovi i vor.Taka fiksiranja strangulacijskog sredstva moe posluiti svaki dovoljno uvreni predmet koji je je najmanje 30-50cm odignut iznad podloge. Prema tome do vjeanja moe doi i ako se tijelo nalazi u kontaktu s podlogom, npr.u stojeem, kleeem, ili leeem poloaju. I to je tzv.nepotpuno vjeanje, dok je
5

EDEM- med. oteklina koja nastaje prelaenjem tekudine iz krvi u potkono tkivo

AMELA-PRAVNA MEDICINA

potpuno kada tijelo slobodno visi i nema kontakta sa podlogom. Mehanizam smrti je najee asfiksija, ali smrt moe nastati i zbog refleksnog (inhibitornog) mehanizma naglim prestankom rada srca. Vjeanje je najee nain samoubistva, nesretni sluaj susree se kod male djece, a ubistvo je mogue ali rijetko. Prilikom obdukcije najee e se nai opi znaci asfiksije, te strangulacijsko sredstvo i strangulacijska brazda na vratu. Oblik strangulacijske brazde zavisi o osobinama strangulacijskog sredstva. Ako je rije o vrstom materijalu, npr.konopac ili ica, na vratu ostaje duboka brazda tamnocrvene ili smee boje. Ako je strangulacijsko sredstvo napravljeno od mekanog materijala, npr.plahte, strangulacijaska brazda je slabije izraena. Ako je mrtvo tijelo dosta dugo visilo nakon nastupa smrti (vie od 12h), mrtvake pjege se nalaze na donjim dijelovima ekstremiteta6. esto vrh jezika viri kroz usta. Na obdukciji se ispod koe vrata i u miiima mogu nai tragovi krvarenja, ali ono i ne mora biti izraeno. Ako u strangulacijskoj brazdi nema znakova krvarenja, teko je potvrditi njezin zaivotni nastanak, jer strangulacijska brazda moe nastati i postmortalno ako se objesi mrtvo tijelo. Razlika strangulacijske brazde pri vjeanju i davljenju: Vjeanje Davljenje -Kosa, od naprijed dolje prema -Vodoravna, tj.okomita na uzdunu natrag i gore (osim vjeanja u osovinu vrata leeem poloaju) -ne mora obuhvatati itav obim vrata -uvijek obuhvata itav obim vrata -nalazi se uvijek u gornjem dijelu -nalazi se na sredini vrata, najee vrata ispod titne hrskavice -najee nije na svim dijelovima -na itavom dijelu je praktiki iste iste dubine i najdublja je na najniem dubine mjestu na vratu -atipino poloena, te moe zahvatati -uvijek je na vratu i donji dio lica DJELOVANJE ELEKTRICITETA NA ORGANIZAM Ovaj oblik povrijeivanja moe nastati ili djelovanjem tehnikog elektriciteta na organizam, koji se naziva elektrina struja, ili udarom groma. Udar elektrine struje; nastaje kada se organizam ukljui u tok elektrine struje i kada struja proe kroz tijelo. Elektrina struja je tok elektrona u nekom vodiu.
6

EKSTREMITET- krajnost, krajnja toka; posljednji trenutak; pretjeranost, nepomirljivost, nepopustljivost (u gleditu o nekom pitanju), ekstremizam; krajnja zbunjenost, krajnja nevolja; posljednje utoite; mn. ekstremiteti krajnji dijelovi tijela (osobito ruke i noge); krajnja sredstva, nasilna sredstva

AMELA-PRAVNA MEDICINA

Prolazom kroz tijelo elektrina struja izaziva oteenja koja nerijetko uzrokuju smrt. Prolaz elektrine struje kroz organizam koji ne uzrokuje smrt, izaziva razliite neugodne osjeaje, npr.osjeaj trnjenja, peenja, kontrakcije7 miia, bol, pa i gubitak svijesti. Napon i jakost struje su glavni faktori o kojima zavisi jaina elekrtinog udara. Iskustvo pokazuje da je ljudski organizam najmanje 4puta osjetljiviji na djelovanje izmjenine nego istosmjerne struje Elektrina struja koja se primjenjuje u svakidanjem ivotu vrlo je opasna za organizam. Kako se tijelo sastoji preteno od tekuine, ona je dobar vodi elktrine struje, iako ne toliko dobar kao metal. Najvei otpor prolazu elektrine struje daje koa, ali je taj otpor razliit na raznim djelovima tijela. Prilikom smrti obino se na mjestu dodira vodia elektrine struje s tijelom nalazi elektrini biljeg, nerijetko i nedostaje, a u 50% sluajeva biljeg ne nastaje. Prilikom udara elektrine struje u mehanizmu umiranja najvee je znaenje paralize sredita za disanje u mozgu i zastoj rada srca zbog fibrilacije. Ako u mehanizmu umiranja prevladavaju posljedice paralize sredita za disanje, na obdukciji e biti prisutni i opi znaci asfiksije. Udari elektrine struje posljedica su nesree, a mogu je nain samoubistva i ubistva ali rijetko. Udar groma; pranjenje elektriciteta koji se stvara u atmosferi, praeno je bljeskom i praskom, slino eksploziji, a to se zajedno naziva grom. Ova pojava nastaje zbog izjednaenja elektrinog potencijala meu oblacima ili izmeu oblaka i zemlje. Pranjenje elekticiteta nastaje izbijanjem iskre (munje), stvarajui veliku toplinsku energiju zbog koje se naglo zagrijava zrak, dolazi do ujnog efekta praska (eksplozije). Udar groma obino pogaa neke izdignute objekte pa ako se u blizini nalazi ovjek, moe biti povrijeen, vrlo esto i smrtno. Na mrtvom tijelu se nalaze razliite povrede, i fizikalne i mehanike. Najee se nalaze opekline razliitog stepena, rane razderotine, pa i lomovi kao posljedica eksplozivnog djelovanja, mogu se nai i tzv.are groma u obliku crvenkastih prugica sa slikom granjanja granica na drvetu. Osim tih povreda, na odjei se esto nalaze oteenja u obliku kidanja, a i tragovi gorenja. Ako se u odjei prilikom udara groma nalazi neki metalni predmet (upalja, kljuevi), zbog velike topline oni mogu biti vie ili manje deformisani, a mogu i na tijelu ostaviti opeklinu. Ako prilikom udara groma ne nastupi smrt povrijeenog, osoba se kasnije ne sjea samog dogaaja (retrogradna amnezija), meutim obino se pojavljuje opa bolest miia. PSIHIKA POVREDA Psihike povrede su nasilno oteenje zdravlja nastalo psihikim putem. Nastaje djelovanjem psihiko-emocionalnog faktora, tj.djelovanjem snanih osjeaja tuge,
7

KONTRAKCIJA-stezanje, skupljanje, skradivanje; gram. saimanje, skradivanje (npr. dvaju slogova u jedan); med. skupljanje, grenje (miida, vrata i dr.)

AMELA-PRAVNA MEDICINA

straha, radosti ili bilo kojeg drugog psihikog uzbuenja. Za dokaz psihike povrede treba ustanoviti: -postojanje snanog emocionalnog doivljaja, -otprije postojee stanje organskog oteenja zdravlja koje je sada uzrokovalo pogoranje zdravlja ili smrt, -jedinstvo vremena dogaaja, emocionalnog doivljaja i vremena oteenja zdravlja ili smrti. Npr.dvojica mladia su provalila u kuu 66-godinje N.N.u elji da se domognu novca i zlatnine. Povrijeena je poela vritati i pokuala pobjei, zbog ega su je mladii uhvatili i pokuali onesposobiti na taj nain to su joj eljeli vezati ruke i noge. Prilikom vezivanja povrijeena je u poetku pruala otpor, ali je ubrzo klonula. Primjetivi da povrijeena vie ne prua otpor i da ne pokazuje znakove ivota, mladii su pobjegli, ali su ubrzo uhvaeni. Prepoznao ih je komija koji je uo njene pozive u pomo. Vanjskim pregledom mrtvog tijela otkriveno je da su noge oteenice vezane konopcem iznad skonih zglobova, te da je konopac vezan i u predjelu desne podlaktice, ali lijeva ruka nije bila vezana. Oito su mladii odustali tokom pokuaja vezivanja. Inae, izvana na tijelu nisu naeni nikakvi tragovi povreda. Unutranjim pregledom dokazano je da je srce povrijeene u predjelu lijeve klijetke zadebljano, a u sranom miiu je naena fibroza i veliki bjelkasti oiljak, kao posljedica preboljelog infarkta. Srane arterije su bile jako zadebljane aterosklerotinim naslagama, koje su na 2 mjesta gotovo u cijelosti opturirale icu. U konkretnom sluaju N.N.umrla je nasilnom smru zbog psihike povrede izazvane jakim emotivnim uzbuenjem u toku napada, a na osnovi teke hronine bolesti srca.

AMELA-PRAVNA MEDICINA

DOKAZIVANJE OTROVA Trovanje se sudskomedicinski utvruje na 4 naina: 1. 2. 3. 4. Procjenom posebnih okolnosti sluaja, Klinikog nalaza, Obdukcijskog nalaza, Hemijsko-toksikolokim dokazom otrova u organima.

Posebne okolnosti trovanja; tu se ubrajaju one neobine injenice koje same po sebi ukazuju na mogunost trovanja npr.iznenadna bolest ili iznenadna smrt inae zdrave osobe. Kliniki nalaz; najee je pregledom teko ustanoviti je li u pitanju otrov, o kojem je otrovu rije, jer praktiki ne postoje simptomi koji direktno upuuju na odreeni otrov. Analize u klinikim laboratorijama i njihovi rezultati mogu upuivati na trovanje pojedinim otrovima. Test-probe s uzrocima krvi i mokrae mogu
upuivati na to da je osoba otrovana pojedinim vrstama medikamenata8, dokaz karboksihemoglobina u uzroku krvi ukazuje na trovanje plinom, prisutnost methemoglobina u krvi ukazuje na trovanje nitritima koji se nalaze npr.u sredstvima za salamurenje, nalaz u uzroku mokrae koproporfirina ukazuje na trovanje olovom.

Obdukcijski nalaz; veina trovanja ne pokazuje kod obdukcije karakteristine nalaze, mnoge uoene promjene na organima mogu biti iste ili sline kod raznih trovanja, ali i zbog razliitih endogenih i egzogenih uzroka koji mogu biti posljedica oboljenja, anomalija ili posmrtnih trulenih promjena kojima je zahvaeno mrtvo tijelo. Hemijsko-toksikoloke analize; nalaenje otrova u tjelesnim tekuinama, tkivima i ostalom sumnjivom materijalu primjenom hemijskih i fizikalno-hemijskih metoda podruje je toksikoloke hemije. Hemijsko-toksikoloke analize poduzimaju se u svim sumnjivim sluajevima nesmrtonosnih, smrtonosnih i pretpostavljenih trovanja. Analiziraju se uzroci tjelesnih tekuina i tkiva umrlih osoba, uzroci lavae eluca ili eluanog sadraja, te uzroci krvi i mokrae ivih ljudi, uzroci kose, noktiju i kose osoba za koje se sumnja da su otrovani tekim metalima. Nalaz nekog otrova samo u sadraju eluca ne znai da je on uzrok trovanja, a odsutnost otrova u eluanom sadraju ne iskljuuje mogunost trovanja. Trovanje je nesumnjivo dokazano kad su hemijsko-toksikoloki nalaz i obdukcijski nalaz sukladni, kad je obdukcijski nalaz potvren klinikim nalazom i posebnim okolnostima sluaja, ili kad je toksikoloki nalaz sukladan klinikoj slici i okolnostima sluaja. TEKA TJELESNA POVREDA
8

MEDIKAMENT-lijek

AMELA-PRAVNA MEDICINA

Posebno teka tjelesna povreda; postoji ako je pregledom potvrena jedna od 5 osobina. Neka posebno teka tjelesna povreda moe biti odreena dvjema ili trima kvalifikatorima9 elementima npr.povreda moe biti opasna za ivot, imati za posljedicu unitenje jednog vanog organa i moe i predstavljati trajno iznakaenje. 1. Opasnost za ivot; je stvarna i nastala je kao posljedica povrede. Nije odluno da je opasnost po ivot kasnije prestala. Takva povreda moe biti npr.zbog obilnog krvarenja iz razdora vee krvne ile ili zbog bolesti izazvane povredom. 2. Povreda vanog dijela tijela i vanog organa; Povreda vanog dijela tijela ili vanog organa odreuje se prema funkciji koju taj organ ili dio tijela ima u sistemu organizma. Kod parnih organa vanim se smatra gubitak vida ili sluha. Najmanji dio tijela koji se smatra vanim s obzirom na njegovu funkciju, to je gubitak palca na aci, jer se njegovim gubitkom bitno onemoguavaosnovna funkcija ake. 3. Nesposobnost za rad; je tzv.profesionalna nesposobnost, odnosno nesposobnost za onaj rad koji je povrijeenom u trenutku povrijeivanja bio osnova egzistencije. Pri tome to nije nesposobnost za rad openito. 4. Naruavanje zdravlja; ili organski ili duevni poremeaj koji je nastupio kao posljedica povrede, npr.paraliza dijela tijela uzrokovana povredom mozga. Naruavanje zdravlja mora biti teko i trajno. 5. Iznakaenje; Taj kriterij se razlikuje od ostalih, jer je rije o estetskom doivljavanju posljedica povrede. Iznakaenje je posljedica povrede koja trajno i bitno mijenja izraajne osobine lica, to u drugih ljudi izaziva gaenje ili nelagodu. Obina teka tjelesna povreda; je negativno definirana iz posebno (osobito) teke tjelesne povrede, odnosno svaka teka tjelesna povreda koja nije posebno teka tjelesna povreda predstavlja obinu teku tjelesnu povredu. 1. Opasnost za ivot; postoji ali je ona apstraktna. To znai da je zbog teine povrede mogla nastati stvarna opasnost za ivot, ali u konkretnom sluaju takva stvarna opasnost za ivot nije nastala. 2. Povreda vanog dijela tijela i vanog organa; Vanog dio tijela ili vaan organ je oteen, a tima i njegova funkcija. Meutim bitno je da bitan dio tijela ili vaan organ nije uniten, odnosno da je njegova funkcija samo privremeno bitno smanjena, i da e nakon odreenog vremena funkcija biti ponovo uspostavljena. 3. Nesposobnost za rad; je prisutna ali je vremenski ograniena. Povrijeeni e nakon ozdravljenja opet biti u mogunosti obavljati posao kojim osigurava egzistenciju. 4. Naruavanje zdravlja; uzrokovano je teko, ali nije trajno, te e nakon odreenog vremena povrijeeni biti zdrav.
9

KVALIFIKATIVAN-odreujudi, koji poblie odreuje, koji pridaje ili odreuje osobinu, svojstvo

AMELA-PRAVNA MEDICINA

Teka tjelesna povreda sa smrtnim ishodom; nema svojih posebnih osobina ve je njezina znaajka, smrt, posljedica (najee) posebno teke tjelesne povrede, ali i obine teke tjelesne povrede. U takvim sluajevima je bitno da vjetak dokae uzronu vezu izmeu teke tjelesne povrede i smrti povrijeenog.

PRIMJENA DNA ANALIZE U SUDSKOMEDICINSKOM VJETAENJU Sredinom osamdesetih godina, zahvaljujui dostignuima molekularne biologije, poela je primjena DNA-tehnologije u identifikaciji biolokih tragova i paternitetnim10 parnicama. DNA je molekula nasljea, tj.nositelj nasljedne informacije. U molekuli DNA nalazi se samo 4 razliite baze (adenin, timin, citozin, guanin) pa prema tome i 4 razliita nukleotida. Slijed ovih etriju baza, kojih na nitima jedne molekule DNA ima u slijedu vie od 3milijarde, nosi ukupnu genetsku poruku (informaciju). Jedinstvenost DNA je u tome da svaka osoba, s izuzetkom jednojajanih blizanaca, ima razliit slijed baza koje je grade. Odsjeak DNA koji sadri informaciju za sintezu11 proteina naziva se gen. Broj gena u ljudskom genomu procjenjuje se na 50-300 hiljada, a jedan gen se sastoji od 1500bp (parova baza). Otkie injenice da se pojedine DNA razlikuju prema broju i veliini varijabilnih podruja omoguilo je primjenu genske identifikacije u sudskoj medicini i kriminalistici. Vrijednost DNA-analize je to omoguava praktino dokazivanje osobe kojoj pripada odreeni bioloki trag. Tako je u paternitetnim parnicama mogue ne samo svaku osobu koja nije bioloki otac iskljuiti iz oinstva, ve i praktino za odreenog mukarca dokazati da je otac, a vjerovatnoa za to je 99,80%. Puna vrijednost DNA-metode vidi se i u identifikaciji ostalih biolokih tragova (slina, dlaka, sperme) i uzroka tkiva (komadi koe, miia, kosti, zuba...). Analizom ovih uzroka mogue je praktino dokazati identitet osobe kojoj pripadaju, to klasinim metodama nije bilo mogue. DNA metodom direktno se analizira genotip, a prednost je i u mogunosti analize minimalnih koliina biolokih tragova nakon dueg vremena. EDOMORSTVO Pravni aspekt; krivino djelo edomorstvo je umiljajno usmrenje djeteta pod okolnostima koje su predviene u zakonu a zbog kojih je to privilegirni oblik ubistva. edomorstvo je specijalno krivino djelo. Subjekt djela je majka, a ako u
10 11

PATERNITET- oinstvo, pravni poloaj oca prema djetetu SINTEZA- sastavljanje, spoj, spajanje; log. spajanje vie dijelova u cjelinu (npr. pojam je sinteza, tj. spoj vie raznih oznaka u cjelinu); sinteza ili sintetika metoda progresivna metoda, jedna od istraivakih ili heuristikih metoda; put ili polaenje od jednostavnijega kao poznatoga, istinitoga, k sloenijim istinama dovodenjem u vezu tih jednostavnijih istina (npr. Euklidova geometrija izgraena je sintetikom metodom); put od dijelova k cjelini; postupak kojim se od suprotnih pojmova (teze i antiteze) stvara vii pojam u kojem su suprotnosti uklonjene (dijalektika metoda); kem. postupak izgraivanja neke tvari spajanjem njezinih sastojaka (elemenata); supr. analiza

AMELA-PRAVNA MEDICINA

tome sudjeluje druga osoba, ona odgovara za ubistvo. Objekt djela je dijete, plod koji je postao ovjekom. Da bi postojalo edomorstvo moraju biti ispunjeni posebni uslovi. Oni se odnose na odreeno vrijeme i odreeno stanje. Vremensko obiljeje ukljuuje razdoblje za vrijeme poroaja ili neposredno nakon poroaja, kao i razdoblje koje poinje tei nakon to se dijete potpuno odvojilo od majke. Oblik krivnje je umiljaj. Sudskomedicinski aspekt; je krivino djelo ubistva novoroenog djeteta od strane vlastite majke za vrijeme poroaja ili neposredno nakon poroaja, dok traje poremeaj to ga je kod nje izazvao porod. (za edomorstvo propisana kazna je zatvor od 1-5 12 godina.) Pod navedenim poremeajem podrazumijeva se psihika alternacija (nikako psihoza) izazvana bolovima, gubitkom krvi, iscrpljenou, ali vjerovatno jo vie psiholoko-socijalnoetikim uzrocima (izvan-branost, vjerski razlozi, ekonomske prilike, ugled). 24h-poremeenje. U sluaju edomorstva sudskomedicinsko vjetaenje obavlja se na eni i djetetu. Na eni je potrebno utvrditi objektivne znakove skoronjeg poroaja, tj.sve one promjene koje se na rodilji mogu nai, obaviti obdukciju mrtvog tijela novoroeneta, te...: NOVOROENOST; vano je odrediti je li mrtvo tijelo novoroene ili moda starije dijete (dojene). Za odreivanje postoje tzv.znaci novoroenosti. ZRELOST I SPOSOBNOST EDA ZA IVOT; plod se smatra zrelim kada se na njemu pronau znaci razvitka koji se nalaze u novoroenadi koja su roena nakon normalnog trajanja trudnoe. Postoje vie takvih znakova, kao to su teina (2900-3600g.) i duina tijela ploda (48-52cm). U zrelog ploda dobro su razvijene hrskavica nosa i uke, nokti na prstima ake prelaze jagodicu, dok je na prstima stopala doseu. U ena velike usne prekrivaju male, a u mukog ploda testisi se nalaze u skrotumu13. Sposobnost za ivot se odreuje na nain to s eprilikom obdukcije uoavaju patoloke promjene (uglavnom prirodne mane) koje su nespojive sa ivotom. U odsutnosti takvih patolokih promjena zrela su novoroenad sposobna za ivot, a ona nezrela uvjetno sposobna, tj.tek pod odreenim medicinskim tretmanom. TRAJANJE NOVOROENETOVA IVOTA; obdukcijom je potrebno odrediti priblino vrijeme koje je proteklo od poroaja do smrti novoroeneta. Poetkom disanja zrak prodire i u probavni trakt. -u eludcu e se nai 2-3min. nakon udisaja, -u tankom crijevu nakon 10-15min, -u itavom ili bar veem dijelu tankog crijeva nakon 6h, -u debelom crijevu nakon 12h, -pupkovina se poinje suiti nakon 48h, a otpada izmeu 7-10 dana, -mekonijalni sadraj prazni se u toku 24h, -fizioloka utica pojavljuje se oko 3-4 dana, a traje do 2 sedmice,

12

ALTERNACIJA-smjenjivanje,smjena; smijenjenost; ped. 1. izmjeninostu rasporedu sati izmeu teih i lakih predmeta; 2. ako u jednom razredu ima vie skupina, onda, dok se jednoj predaje, druge imaju tzv. tihi rad, npr. prepisivanje, crtanje i si.; gram. prijevoj (kvalitativni, kvantitativni, samoglasniki, suglasniki) 13 SKROTUM-anat. monja (u kojoj se nalaze sjemenici)

AMELA-PRAVNA MEDICINA

UZROK SMRTI; odrediti uzrok smrti u novoroeneta moe biti vrlo teka, a ponekad i nemogua. Aktivno edomorstvo, vidljivi tragovi...guenje, davljenje, utapanje, klanje. Pasivno edomorstvo, nevidljivi tragovi...smrzavanje, glad... STAROST MRTVAKOG TIJELA; odreuje se kao i kod lea odraslih, prema znakovima smrti, a veoma esto se kod novoroeneta nailazi na proces mumifikacje. IDENTIFIKACIJA; najtei zadatak je dokazati identitete nepoznatog novoroeneta, odnosno otkriti ko je majka, pa iz tog razlog njihovi identiteti esto ostaju nepoznati. Kada nema medicinske evidencije o postojanju trudnoe, za dokazivanje identiteta vanu ulogu imaju predmeti u koje je dijete zamot ano (novine, oznake odjee). SAMOUBISTVO Samoubistvo je svjesno i namjerno oduzimanje vlastitog ivota, i iz same definicije se izdvajaju bitni elementi, pa tako oduzimanje vlastitog ivota bez pune svijesti o tom postupku i
njegovoj posljedici nije samoubistvo nego nesretni sluaj., tako isto ako nedostaje namjera kod nekog nasilnog ina protiv vlastitog tijela , te ako i doe do smrti, ne radi se o samoubistvu, nego o samopovrijeivanju koje zavrava smru. Da bi neka osoba izvrila samoubistvo, potrebno

je da kod nje postoji suicidogena dispozicija i motiv. Suicidogenu dispoziciju neki oznaavaju suicidogenim mentalitetom, a opisuje se kao priroeni ili steeni manjak ivotnog nagona, te pojaane psihike reaktivnosti na vanjske i unutranje podraaje. Suicidogeni motiv predstavlja upravo onaj problem koji u nekom trenutku pobuuje da uini samoubistvo. Motivi mogu biti razliite prirode. Veoma vano je spomenuti suicidogene stimulanse koji esto potpomau suicidogene motive, a ta su stanja koja olakavaju donoenje odluke o samoubistvu, npr.pubertet, menstruacija (posebno prvi dan), klimakterij14, senij, a po nekim i alkoholiziranost, nedostatak droge kod narkomana i slino.

VRSTE SAMOUBISTVA: 1. S obzirom na vrijeme smrti mogu biti:Akutna ili iznenadna; kod kojih dolazi do smrti vrlo brzo nakon nanoenja povreda, unutar 24h, npr.vjeanje, utapanje, pucanje iz vatrenog oruja i sl. Hronina ili polagana; kod kojih smrt nastupa danima, sedmicama, pa ak i mjesecima nakon povrijeivanja. Npr.trovanje kiselinama i luinama, tekim metalima, gladovanje i sl. Direktna ili aktivna nazivaju se ona u kojima samoubica sam sebi oduzme ivot, Indirektna ili pasivna nazivaju se ona u kojima se samoubica namjerno dovodi u situacije opasne za ivot.

14

KLIMAKTERIJ- med. razdoblje u ivotu ene kad joj prestaje menstruacija; pren. opasna ili prekretna godina u ljudskom ivotu

AMELA-PRAVNA MEDICINA

2. S obzirom na broj osoba koje su izvrile samubistvo ona mogu biti pojedinana i skupna. Ponekad se deava da je jedna osoba pokreta-poticatelj (ee ena), dok je druga osoba izvritelj samoubistva (ee mukarac), to samoubistvo se naziva inducirano. Nije rijetkost da jedna osoba ubije partnera, a zatim nema snage da ubije sebe, to se naziva nepotpuno dvojno ili nedovreno inducirano samoubistvo. Skupno-npr.porodino, kada jedan od roditelja poubija itavu porodicu, pa na kraju sebe.tzv.proireno samoubistvo. 3. Altruistiko15 samoubistvo je ono u kojem osoba koja ini samoubistvo tim inom eli nekom drugom pruiti korist (npr.ivotno osiguranje). 4. Tendenciozno16 samoubistvo via se npr.kada se nekom eli uiniti neugodonost. 5. Demonstracijska ili javna samoubistva ini osoba koja eli obratiti pozornost na neki prosvjed, svoje nesuglasice sa nekim injenicama i sl. Nerijetko se krajem nekog razdoblja ivota, ili po isteku godine, dotadanji ivot dojmi bezvrijednim, bez koristi, pa tada uinjeno samoubisvo nazivamo bilansnim. Kada se pri jednom samoubistvu koristi vie sredstava i naina, tada se ono naziva kombinirano. Kada jedan nain samoubistva ne dovede dovoljno brzo do smrti, pa se primjeni drugi nain ili sredstvo, samoubistvo koje usljedi nakon uinjenog krivinog djela (saobraajna nesrea, ubistvo itd.) nazivamo kompliciranim samoubistvom. Ponekad se samoubistvo, zbog bilo kojeg razloga, eli prikriti ili prikazati kao ubistvo, nesretni sluaj ili prirodna smrt tzv.disimulirano samoubistvo, a ubistvo, nesretni sluaj ili prirodna smrt se eli prikazati kao samoubistvo -simulirano ubistvo. DIFERENCIJALNA DIJAGNOSTIKA SAMOUBISTVA I UBISTVA Ubodne rane i rezne rane; za razlikovanje sluajeva ubistva i samoubistva od velike je vanosti tano odreivanje znaajki rana, i to njihova brija, lokalizacije, veliine, dubine, meusobnog poloaja i odnosa smjera rana i ubodnog kanala, i drugo. Osnovne znaajke, koje pokazuju je li rije o ubistvu ili samoubistvu su: Samoubistvo; -Povrede se nanose na razodjenutim mjestima tijela (osim ako je samoubistvo izvreno prilikom progona ili u afektu)

15

ALTRUIZAM- fil. nain osjedanja, miljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih blinjih pa i cijeloga ovjeanstva; ljubav prema blinjima, nesebinost 16 TENDENCIOZAN-(lat, tendentiosus) usmjeren prema posebnom cilju, namjeran, s (osobitom) tenjom, koji ima (skrivenu) tenju

AMELA-PRAVNA MEDICINA

-vie istovjetnih povreda na nekom dijelu tijela, tzv.grupiranje povreda (predjeli srca, vrata itd.) -mala dubina povrede (tzv.bockanje ili probni rezovi) -sluajevi s jednom jedinom povredom viaju se rijetko, i to obino pri jakom afektu. Ubistvo; -promjenljivost smjerova ubodnih otvora rana i smjerova ubodnih kanala (paralitet govori o razmjernoj nepokretnosti tijela rtve). -odbrambene povrede na rukama (aktivne na dlanovima i fleksornoj17 strani prstiju zbog hvatanja sredstva; pasivne, zbog zatite rukama, tipine su na izvanjskoj strani podlaktice. Ove povrede mogu izostati kod iznenadnog zadavanja prvih, a opsenih povreda koje uzrokuju pad ili onemoalost rtve). Diferencijalna dijagnostika se najbolje provodi promatranjem povreda na tima lokacijama tijea: vratu, trupu i udovima.

Diferencijalnodijagnostiki elementi: UBISTVO

No je meu najee upotrebljivanim sredstvima Najvei broj ubijenih izmeu 30 i 40 godina Obino se via mali broj rana, od kojih je veina ubodnih Porastom broja rana raste njihova raznovrsnost Porastom broja rana raste razliitost njihovih lokacija Nepravilan razmjetaj povreda Ako postoji kombinacija sredstava, tada najee no+tupotvrdo sredstvo ee samo ubodne rane Povrede i kroz odjeu esto odbranbene povrede Nema probnih povreda Razmjerno este povrede susjednih dijelova tijela Sredstvo izvrenja esto nedostaje U pravilu nema bizarnih povreda Oko 60%stradalih osoba umire na licu mjesta Najvei broj stradalih osoba je pod uticajem alkohola Trag slijevanja krvi prema tlu

SAMOUBISTVO
No je meu rijetko upotrebljivanim sredstvima Najvei broj samoubica iznad 60 godina Obino se via vei broj rana, uglavnom plitkih Porastom broja rana raste njihova jednoznanost Porastom broja rana raste tendencija njihhova grupiranja Povrede najee u predjelu srca, na vratu, volarnoj strani ruku, sljepooicama i slino Ako postoji kombinacija sredstava, tada najee no+skok s visine, ili no+medikamenti ee samo rezne rane Povrede na razodjenutim mjestima tijela Nema odbranbenih povreda esto probne povrede Rijetke povrede susjednih dijelova tijela Sredstvo izvrenja esto uz le este bizarne povrede Oko 90% samoubica umire na licu mjesta Najvei broj samoubica je trijezan Trag slijevanja krvi prema nogama, a zatim prema tlu

17

FLEKSOR- anat. miid savija (pregiba)

AMELA-PRAVNA MEDICINA

Ruke redovito nisu uprljane krvlju Rane najee lokalizirane na prsnom kou Na prsnom kou rane mogu biti lokalizirane na bilo kojem mjestu, a one na leima sigurno potvruju da se radi o ubistvu Smjer kanala ubodnih rana od bone strane prema sredini tijela Nailazi se na probodene plosnate kosti i presjeena rebra Rezne rane vrata u pravilu postavljene koso Rezne rane vrata se kriaju (raznog su smjera) Prednja strana III vratnog prljena moe biti zasjeena vie puta Tragovi borbe u prostoriji (nered)

Ruke redovito uprljane krvlju Rane esto lokalizirane na prsnom kou, ali se porastom broja rana poveava njihova uestalost na rukama Rane na prsnom kou najee lokaliziranena prednjoj lijevoj strani Smjer kanala ubodnih rana od sredine tijela prema bonoj strani tijela Probodenost plosnatih kostiju i presjecanje rebara vrlo rijetko Rezne rane vrata, obino brojne, postavljene horizontalno Rezne rane vrata i drugih dijelova tijela su paralelne Prednja strana III vratnog prljena moe biti zasjeena, ali ne vie puta Priprema prostora, nema tragova borbe

AMELA-PRAVNA MEDICINA