1.

PROBAVNI SUSTAV
Je sustav koji omoguuje unoenje i preradu hranjivih tvari koje su prijeko potrebne za
normalno funkcioniranje organizma. Probavni sustav ine dvije osnovne skupine
organa: probavni organi koji poinju usnom upljinom a zavravaju rektumom
oblikujui probavnu cijev i dodatni organi kojima pripadaju jetra sa unom vreicom
i guteraom. Probava hrane zapoinje u ustima, pomou zuba i jezika hrana se
usitnjava i mijea sa slinom iz ljezdane sluznice. Omekan i usitnjen zalogaj hrane iz
usne upljine potisnut je kroz drijelo do jednjaka. Miina stjenka jednjaka svojim
gibanjem potiskuje zalogaj u eludac. U elucu se hrana mijea sa eluanim sokom
koji je kiselosti izmeu 1,5 do 2 pH. Obraena smjesa hrane iz eluca biva potisnuta u
dvanesnik, a zatim u tanko crijevo. Smjesa se u tankom crijevu mijea sa lunatim
sokom koji se izlijeva u tanko crijevo putem izvodnih kanala iz ui i guterae. Po
zavretku razgradnje razgraeni hranjivi sastojci bivaju apsorbirani preko mnotva
crijevnih resica u krvni i limfni optok. Peristaltikim gibanjem miia stjenke crijeva
neprobavljeni ostaci hrane pomiu se u debelo crijevo. Neprobavljene dijelove hrane u

2.

debelom crijevu razgrauju bakterije koje su dio normalne flore crijeva.

BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA?
UPALNE BOLESTI mogu zahvatiti cijelu probavnu cijev, no najea upalna
bolest probavnog sustava jest upala eluane sluznice gastritis, moe biti akutni i
kronini gastritis. PEPTINA VRIJED nastaje u dvanaesniku

i elucu, a

posljedica je djelovanja eluanog soka. Dvije najznaajnije upalne bolesti crijeva

jesu Chronova bolest i ulcerozni kolitis. Chronova bolest najee zahvaa tanko
crijevo, promjene na crijevima posljedica su upale. Ulcerozni colitis obino je
ogranien na debelo crijevo, poinje od rektuma i iri se kontinuirano i moe
zahvatiti cijelo debelo crijevo, bolest je kronino recidivirajua, praena sluzavo
krvavim proljevima koji mogu trajati danima ili mjesecima. Upalne bolesti jetre u
pravili su infketivne bolesti uzrokovane virusima i bakterijama. U zavisnosti od
vrste virusa razlikujemo hepatitis A, B, C, D i E. Bolest se prenosi hranom,
vodom, krvlju zaraenih osoba ili spolnim putem. Kliniki znaci bolesti su porast

tjelesne temperature, malaksalosti, munina te ukasta boja koe i sluznice.

NOVOTVORINE PROBAVNOG SUSTAVA- mogu nastati u svim dijelovima
probavne cijevi, a mogu biti dobroudne i zloudne. Karcinom eludca najee se
javlja oko 60-tih godina ivota, i to preteno u mukoj populaciji. Faktori rizika su
puenje, konzumacija alkohola, obilno zainjena hrana, konzumacija dimljenog
mesa i ribe. Karcinom debelog crijeva jedan je od najeih karcinoma u mukoj

populaciji, rizini imbenici koji utjeu na nastanak raka su neredovna

neregulirana ishrana, pretjeran unos dimljenog mesa, ribe i konzervirane hrane,

puenje, alkohol, starija ivotna dob.
3. POREMEAJ ISHRANE?
ANOREKSIJA je psihosomatska bolest ija je karakteristika poremeena slika
doivljaja vlastitog tijela. Anoreksija nerovosa je poremeaj jedenja u sreditu
kojeg se nalazi preplavljujui strah od debljanja. Obino zahvaa mlau ivotnu
dob i preteno enski spol. Kliniki znaci bolesti su potpun prestanak uzimanja
hrane, gubitak na tjelesnoj teini, izostanak menstruacija, te u iznimnim

situacijama ekstremna mravost.

BULIMIJA je psihosomatska bolest u kojoj dolazi do nekontroliranog uzimanja
golemih koliina hrane, samoizazivanjem povraanja i upotrebom laksativa te
patolokog straha od debljanja. Najee zahvaa populaciju adolescentica, ima i
psihiku komponentu patoloke bojaznosti od pretilosti.

4. DINI SUSTAV?
Disanje je ritmina ventilacija plua povezana s izmjenom plinova u kojoj hemoglobin
prenosi kisik iz plua u tkiva a istovremeno iz tkiva preuzima ugljikov dioksid i
izluuje ga u plua. Sa svakim izdisajem iz organizma izbacuje se ugljikov dioksid.
Dini sustav slui za izmjenu plinova izmeu zraka i krvi, podijeljen je na dva dijela.
U prvi dio se ubrajaju: nos, vanjski nos i nosna upljina, sinusi drijelo, grkljan,
dunik i dunice, a duni dio ine plua.
5. UPALNE BOLESTI DINOG SUSTAVA?
UPALA GORNJEG DINOG SUSTAVA- najee se prepoznaje kao prehlada
koja ima znaajke akutne upale s tendencijom irenja na dunik, i bronhe, a u male
djece u srednje uho. Najvei broj ovih upala izazvan je virusima. Upale najee

kratko traju i spontano prolaze. Antibiotska terapija nema utjecaja

SINDROM SREDINJEG DINOG SUSTAVA ovo je naziv za upalu grla,
dunika i velikih izvanplunih bronhija. BRONHIOLITIS je akutni upalni proces
koji zahvaa bronhe i bronhiole, ali se ne iri u alveolarni prostor. U vie od 80%
bolesnika uzronik je respiratorni sincicijski virus. Bolest se manifestira oticanjem
sluznice dinih puteva, te opstrukcijom bronha i bronhiola. Ako se bolest ne

zakomplicira naseljavanje bakterija, prolazi spontano za 7 do 10 dana.

PNEUMONIJA je upalni proces manjeg ili veeg dijela plunog tkiva koji se
oituje smanjenjem zraka i konsolidacijom dijela plua ili cijelog plunog krila. U
odraslih se obino razvijaju bakterijske upale plua, dok su kod djece i mladih
uglavno uzrokovane virusom ili mikoplazmom. Bolest obino poinje iznenada

zimicom, tresavicom, visokom temperaturom, malaksalou, i opim tekim

stanjem praenim kaljanjem i iskaljavanjem, lijeene upale plua provodi se
antibioticima
6. IMUNOLOKE BOLESTI DINOG SUSTAVA?
PELUDNA GROZNICA vrlo esta bolest, tipian je primjer preosjetljive reakcije
nosne sluznice na vanjske alergene. Osim peluda kao vanjski alergeni mogu
djelovati industrijske kemikalije, peruti, praina, grinje, sastojci hrane, umjetne
boje i mnogi drugi. Klinika znaajka je kihanje, koje moe trajati razliito dugo,

moe se zaustaviti davanjem lijekova protiv alergije.

BRONHALNA ASTMA je bolest kojoj je osnovna znaajka poveana
nadraljivost traheobronhalnog stabla, pa zbog toga dolazi do iznenadnog spazma
bronha. Asmatini napadaji mogu biti uzrokovani vanjskim i unutarnjim
imbenicima. Meu vanjske imbenike ubrajamo antigenske estice praine, perje,
pelud, bakterije i njihove toksine, a meu unutarnje imbenike ubrajamo odreena

kemijska sredstva koja se oslabaaju u samom organizmu i djeluju kao alergeni.

7. POREMEAJU PLUNOG KRVOTOKA
PLUNA HIPERTENZIJA moe biti primarna i sekundarna. Primarna nastaje u
mlaoj ivotnoj dobi i nije praena sranim manama niti popratnim plunim
bolestima. Sekundarna nastaje kao posljedica poremeaja koji dovode do promjene

unutarilnog tlaka u plunim arterijama

PLUNA EMBOLIJA nastaje uslijed zaepljenja plunih arterija krvnim
ugrukom najee embolusom. Simptomi ove bolesti su iznenadna probadajua
bol u prsitu, osjeaj nedostatka zraka te stezanje u grudima. Ako bolest ne bude

na vrijeme preepoznata mogu je i smrtni ishod.

8. NOVOTVORINE DINOG SUSTAVA?
KARCINOM GRLA rizini faktori koji utjeu na nastanak ove bolesti su
puenje, kronini alkoholizam i starija ivotna dob. Kliniki simptomi pojavljuju
se relativno rano kao npr.promuklost, gubitak glasa te i isprekidano disanje

praeno zvidukom.
KARCINOM PLUA u plunom tkivu mogu nastati razliite dobroudne i
zloudne novotvorine. Meu njima su najuestaliji karcinom bronha. U
najizravniju vezu s nastankom karcinoma plua dovode se tetni okolini
imbenici koji se udiu, a na prvom mjestu je puenje. Pluni su karcinomi vrlo
invazivni i rano metastaziraju. Najei simptomi koji se javljaju

su kaalj,

sukuvrvavi iskaljaj, potekoe disanja, este upale te izljevi tekuine u prsnu

upljinu. Lijeenje se uspjeno moe provesti kod rano otkrivenog raka plua
kirurkim zahvatom i zraenjem.
9. GRAA I FUNKCIJA SRCA
Srani mii je podijeljen na etiri upljine, dvije pretklijetke i dvije klijetke.
Pretklijetke primaju krv putem dovodnih krvnih ila; gornja i donja uplja vena donese
krv desnoj pretklijetki, a etiri plune vene ulijevaju se u lijevu pretklijetku. Klijetke
izbacuju krv u odvodne krvne ile, desna klijetka se nastavlja na stablo plune arterije,
a lijeva klijetka pumpa krv u aortu. Izmeu pretklijetke i klijetke nalaze se srani
zalisci ija je uloga da osiguravaju protok krvi u samo jednom smjeru. Rad srca odvija
se kroz uzastopne izmjene sistole i dijastole. Sistola oznaava stezanje sranog miia,
a dijastola je razdoblje oputanja sranog miia, kad se srane upljine pune krvlju.
Za svoj rad srce treba neprestani dotok kisika i hranjivih tvari putem krvi. To mu
osiguravaju dvije srane arterije, desna i lijeva koronarna arterija koje su izravni
ogranci aorte. Sranu frekfenciju odreuje poseban traak specijaliziranog provodnog
miia tkiva koji se zove sinus-atrijski vor, zahvaljujui njemu srce radi potpuno
samostalno. Otkucaje srca moemo pratiti na periferiji kao bilo ili plus laganim
pritiskom prstiju na periferne arterije. Elektrini implus koji srce stvara te njihovo
irenje sranim miiem mogu se snimiti na povrini prsnog koa ureajem koji se
zove elektrokardiograf.
10. OPTOK KRVI?
U organizmu razlikujemo veliki i mali optok krvi. Mali optok slui oksigenaciji krvi a
ine ga stablo plune arterije sa svojim ograncima, krvne ile plua te plune vene.
Veliki optok ima ulogu dostaviti oksigeniranu krv do svih stanica u organizmu, te od
njih pokupiti otpadne tvari nastale metabolizmom, a ini ga aorta sa svim svojim
ograncima te venski sustav koji zavrava gornjom i donjom upljom venom.
11. BOLESTI SRCA I KRVNIH ILA
ATEROSKLEROZA je bolest krvnih ila, oznaava promjene unutar stjenke
krvne ile koje dovode do ovapnjenja ile i gubitka elastinosti. Nastaje zbog
tetnog djelovanja rizika kao to su puenje, povien krvni tlak, poviena masnoa

i eer u krvi, smanjena tjelesna aktivnost i stres.

POVIEN KRVNI TLAK arterijska hipertenzija oznaava vrijednosti tlaka
iznad 140/90 mmHg. To je uglavno bolest srednje i starije ivotne dobi kojoj osim
obiteljske sklonosti pridonose i ostali rizici kao prekomjeran unos soli u prehranu,
nedovoljne tjelesne aktivnosti, poviene vrijednosti eera, masnoa u krvi,
alkohol i izloenost stresu. Povien krvni tlak u arterijama optereuje srce te ono

mora svladati vei otpor prilikom izbacivanja krvi u sistemu cirkulacije, kada
takvo stanje traje godinama srce iscrpi svoje mehanizme kompezacije te poinje

zatajivati.
INFARKT SRCA najtea je bolest sranog miia, a oznaava odumiranje
sranog tkiva. Aterosklerotski plakovi na krvnim ilama srca skloni su pucanju to
dovodi do izlaska kaaste lipidne mase i pokree mehanizam zgruavanja krvi.
Stvara se tromb koji u potpunosti zaepi krvnu ilu i prekine dotok kisika i

hranjivih tvari stanicama to rezultira staninom smrti.

UROENE SRANE MANE to je poremeaj sranoilne strukture koji postoji
od roenja , moe se oitovati odmah po roenju ili u kasnijoj ivotnoj dobi.
Srane mane posljedice su nasljednih mutacija gena i tetnog djelovanja nekih
imbenika okoline kao to su odreeni lijekovi, neke bolesti majke te virusne
infekcije. Srane mane nastaju i kada izostane zatvaranje otvora i ila znaajnih u
fetalnoj cirkulaciji. Razlikujemo srane mane sa lijevo-desnim protokom krvi,
srane mane s desno-lijevim protokom krvi i srane mane bez mjenjanja arterijske

i venske krvi.
12. SUSTAV I FUNKCIJE KRVI
Krv je posebna vrsta tekueg tkiva koja je putem krvoilnog sustava rasprostranjena
po cijelom organizmu, a obavlja mnoge vane funkcije. Krv ini priblino 7-8%
ukupne tjelesne teine, to znai da prosjena odrasla osoba ima 5 do 6 litara krvi u
organizmu, od toga otprlike 45% ine stanice, a ostatak je krvna tekuina, plazma.
Krvne stanice stvaraju se u kotanoj sri od zajednikih matinih stanica, a
razlikujemo crvene krvne stanice eritrocite, bijele krvne stanice leukocite, i krvne
ploice trombocite.
Najvanije funkcije krvi su: transportna funkcija, imunoloka funkcija, komunikacija
pojedinih dijelova organizma, odravanje tjelesne temperature i zatitna funkcija
13. BOLESTI I DISFUNKCIJE KRVI?
Bolesti krvi mogu biti nasljedne i steene, mogu se oitovati poveanim ili smanjenim
brojem krvnih stanica ili bjelanevina plazme te poremeajem njihove funkcije.
ANEMIJA malokrvnost oznaava smanjenju sposobnost prijenosa kisika
stanicama, posljedica je smanjene koliine hemoglobina u krvi, bilo zbog
prekomjernog gubitka krvi ili zbog nedovoljnog stvaranja eritrocita. Najea je
anemija zbog manjka eljeza, ona je kod ena glavno posljedica obilnih i
dugotrajnih menstrualnih ciklusa. Anemija moe nastati i kada postoji dovoljna
koliina hemoglobina u krvi ali je njegova funkcija oteena

LEUKEMIJA bolest je koja oznaava nekontrolirano umnaanje nezrelih krvnih

stanica bilo koje loze u kotanoj sri ili u limfnom voru s posljedinom pojavom
tih stanica u krvi. Leukemija se lijei citostaticima, lijekovima koji unitavaju

zloudne stanice, moe se lijeiti presaivanjem kotane sri zdravog davatelja.

HEMOFILIJA nasljedna je bolest krvi, a posljedica je nedovoljnog zgruavanja
krvi zbog manjka jednog od faktora zgruavanja, manjak faktora nastaje zbog
defekta gena koji je odgovoran za njihovu sintezu, a nalazi se na kromosomu X,
zato od hemofilije najee obolijevaju muka djeca koja su defektan gen

naslijedila do majke, ene su prenositelji gena, ali same ne obolijevaju.

TROMBOZA pojaana sklonost zgruavanju krvi vodi stvaranju ugruaka unutar
krvne ile. Stvaranju ugruka pogoduje svaka ozljeda povrine krvne ile koja je
posljedica anteroskleroze, infekcije ili traume ili u sluaju poremeaja sranog
ritma. Zadravanje krvi unutar krvne ile,

pridonose trombozi zbog ega se

ugruci ee stvaraju u venama u kojima je protok krvi sporiji.

14. ENSKI SPOLNI SUSTAV sastoji se od unutarnjih i vanjskih spolnih organa od
kojih se vanjski nalaze izvan male zdjelice a unutarnji unutar male zdjelice. Unutarnji
spolni organi su JAJNIK parni spolni organ, u spolno zrele ene ima oblik badema, to
je spolna lijezda koja stvara enske spolne horomone i enske spolne stanice jajaca.
JAJOVOD je parna cijev koja je s jedne strane prilijeena na jajnik a s druge strane se
nastavlja u maternicu i tako omoguuje njihovu komunikaciju. U najirem djelu
jajovoda odvija

se spajanje jajaca i spermija-oplodnja. MATERNICA je uplji

neparni organ, krukolikog oblika, sastoji se od dva djela tijela i vrata maternice,
glavna uloga maternice je prehrana i zatita ploda tijekom trudnoe. Sluznica
maternice podlijee periodinim promjenama koje ovise o ciklinim promjenama u
jajnicima to se naziva menstrualnim ciklusom. RODNICA je elastina miina cijev
duga od 8 do 12 cm i iroka 3 do 4 cm, protee se od maternice do svog vanjskog
otvora izmeu malih usana. U ena koje nisu spolno aktivne rodnicu od vanjskog
svijeta odjeljuje himena koja u sredini ima otvor za istjecanje menstrualne krvi.
Prilikom prvog spolnog kontakta dolazi do njegovog pucanja. Vanjski organi su:
velike usne to su koni nabori koji se nastavljaju na preponski breuljak, prikrivaju
ulaz u rodnicu. Male usne su dva tanka kona nabora smjetena izmeu velikih usana,
bogate su lijezdama. DRAICA odgovara penisu u mukarca, jer je graena od
spuvastih tijela koje kod spolnog podraaja nabreknu.
15. MUKI SPOLNI SUSTAV sastoji se od unutarnjih i vanjskih spolnih organa,
unutarnji su SJEMENIK glavni parni muki spolni organ smjeten u monji jer

temperatura u trbunoj upljini ne pogoduje razvoju spermija. Umnoavaju se i

sazrijevaju muke spolne stanice te lue muki spolni hormon. DOSJEMENIK je
duguljasta parna tvorba pridruena sjemeniku, tu spermiji zavravaju svoje
dozrijevanje, pa iz njega izlaze kroz sjemovod. SJEMOVOD je parna cijev dugaka
oko 30 cm, nastavlja se u mokranu cijev koja zavrava otvorom na glaviu penisa.
SJEMENI MJEHURII su dvije male lijezde koje proizvode ljepljivu ukastu
tekuinu koja je izvor energije za pokretanje spermija. PROSTATA je neparna lijezda
smjetena ispod mokranog mjehura, kroz nju prolazi mokrana cijev, izluuje rijetku
mlijenu tekuinu koja spermi daje specifian miris, lunatost te ih titi i prehranjuje
na njihovom putu do jajne stanice. Vanjski spolni organi su PENIS je spolni organ koji
slui za reprodukciju i mokrenje, graen je od korijena, tijela i glavia penisa i
MUKA MOKRANA CIJEV.
16. SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI su zarazne bolesti koje se prenose izravnim
spolnim kontaktom sa zaraene osobe na zdravu, uzrokuju ih virusi, bakterije, gljivice
i drugi mikroorganizmi, prenose se uglavnom razmjenom tjelesnih tekuina.
Predstavljaju jako veliki promjene kod nas i u svijetu zbog svoje uestalosti. Mnoge
spolne bolesti teko je otkriti jer one esto nemaju nikakvih simptoma ili su oni veoma
blagi pa ostaju due vrijeme nelijeeni. Da bi se sprijeila infekcija sa spolno
prenosivim bolestima potrebno je izbjegavati rizina ponaanja, kao rano stupanje u
spolne odnose, mijenjanje spolnih partnera, seksualni odnosi bez zatite, i zloupotreba
alkohola i drofa.
GENITALNI HERPES

virusno je oboljenje prenosi se dodirom, poljubcem i

seksualnim odnosom, oituje se svrbeom i peckanjem, simptomima gripe, te

izbijanjem bolnih mjehuria na genitalijama i oko njih. Mjehurii pucaju nakon 10
dana ostavljajui ranice koje poslije toga zacjeljuju, virus se ne moe izbaciti iz
organizma, ve dolazi do ivanog podruja u blizini kraljenice i tu miruje, lijek za
genitalni herpes ne postoji ali postoje lijekovi koji mogu skratiti trajanje bolesti.
HIV/AIDS uzronik bolesti je virus humane dificijencije. Otkriven je 1981 godine
kod pet homoseksualca. Najee se prenosi nezatienim seksualnim kontaktom,
putem zaraene krvi, koritenjem istih igala meu narkomanima, transfuzijom
zaraene krvi, transplatacijom zaraenih organa, sa zaraene majke na dijete tijekom
trudnoe, proda i dojenja. Virus napada imunoloki sustav, tako dolazi do slabljenja
obrane organizma od razliitih infekcija. Na poetku se mogu razviti neki nespecifini
simptomi kao poviena tjelesna temperatura, uveani i bezbolni limfni vorovi,
znojenje, umor, gubitak apetita, suhi kaalj, javljanje bijelih naslaga na ustima jeziku i

drijelu. Kad virus HIV-a

uniti imunoloki sustav dolazi do razvijanja mnogih

infekcija, razliitih oblika raka.

HPV INFEKCIJE humani papilom virus uzronik je najee spolno prenosive
bolesti meu enama i mukarcima, prenosi se najee spolnim putem ali moe i
izravnim kontaktom sa zaraene osobe na zdravu i sluznicom. Oituje se sa
bradaviastim tvorbama na koi i sluznici spolnih organa. Kako bi se sprijeila
infekcija HPV-om potrebna je upotreba prezervativa tijekom spolnog odnosa, posebno
u osobe koje esto mijenjaju spolne partnere, za sprjeavanje infekcije postoje cjepiva
koja su najuinkovitija ako se primjenjuju na djevojice prije prvog spolnog kontakta.
KLAMIDIJA najea spolno prenosiva bolest koja ugroava mlade u dobi do 16 do
24 godine, veina zaraenih osoba nemaju simptome ili su blagi pa ih nisu svjesni.
Klamidija je bakterija koja uzrokuje upalu mokrane cijevi u mukarca i u ena upalu
rodnice. Ako se ne lijei moe se proiriti na ostale organe i uzrokovati neplodnost,
lijei se antibioticima i potrebno je da se lijee oba partnera.
GONOREJA je spolna bolest koju uzrokuje bakterija, kod ena se tee otkriva, a
najei simptomi su bijelo-ukasti ili uto-zelenkasti vaginalni iscjedak, peckanje
pri mokrenju i oteenje stidnice. Kod mukaraca najei simptom je area bol pri
mokrenju uz pojave uto-zelenog gnojnog iscjetka. Bolest se lijei antibioticima,
najee penicilinom.
SIFILIS je zarazna bolest uzrokovana bakterijom Treponema Pallidum, prenosi se
spolnim putem i izravnim kontaktom sa zaraene osobe i s trudnice na dijete, oituje
se pojavom bezbolnog ira u podruju genitalija ili na mjestu prodora bakterije. Ako
se bolest ne lijei prelazi u svoje sljedee faze, zahvaa kou u obliku ospica i voria,
zatim se smiri i nakon nekoliko godina zahvati mozak i druge unutarnje organe. Do
otkria penicilina sifilis je bila smrtonosna bolest.
KANDIDIJAZA oboljenje uzrokovano gljivicom Candidom albicans. Gljivica se
normalno nalazi na koi, ustima, crijevima i vagini. esto se pojavljuje dugotrajnim
koritenjem antibiotika jer dolazi do unitavanja dobrih bakterija koje tite sluznicu.
Gljivica uzrokuje upalu vanjskog spolnog organa, a kod ena i upalu rodnice. Lijei se
kremom protiv gljivica, a kod ena jo i vaginaletama,
TRIHOMONIJAZA je spolno prenosiva bolest koju uzrokuje parazit Trihomonas
vaginalis. Veinom pogaa ene, jedna je od najeih spolno prenosivih bolesti koja
napada rodnicu i mokranu cijev. Simptomi su svrbe spolovila, uto-zeleni iscjedak
neugodnog mirisa, bol pri mokrenju i neugoda tijekom seksualnog odnosa, lijei se
metronidazolom.

17. KONTRACEPCIJA je primjena svih sredstava i metoda kojima se u odreenom

trenutku zaustavlja prirodnim procesi reprodukcije, to se postie djelovanjem na jajnu
stanicu, spermije, na njihov susret, na pokretljivost jajovoda i na proces usaivanja
oploene jajne stanice u sluznicu maternice. Kontracepcija je zatita od neeljene
trudnoe i od spolno prenosivih bolesti
18. PRIRODNA KONTRACEPCIJA je odgovarajue spolno ponaanje koje je
temeljeno na poznavanju prirodnih procesa reprodukcije. PREKID SNOAJA pri
emu se spolni odnos prekida prije ejakulacije. RAUNANJE PLODNIH DANA
imamo nekoliko metoda kalendarska, temperaturna i bilingsova metoda. Za raunanje
plodnih dana potrebno je poznavanje duljine ivota jajnih stanica nakon ovulacije i
njene sposobnosti za oplodnju, te poznavanje sposobnosti spermija za oplodnju.
TEMPERATURNA METODA slui se mjerenjem bazelne tjelesne temperature koja je
nakon ovulacije za oko 0,5-1 celzijus stupnjeva vie nego ostalih dana. Ako se mjeri
bazelna temperatura svakog jutra prije ustajanja uvijek u isto vrijeme, obinim i uvijek
istim toplomjerom moe se uvidjeti kada je nastupila ovulacija. Kako bi se zatitili od
neeljene trudnoe potrebno je izbjegavati seksualne odnose ili koristit neki oblik
mehanike zatite od prvog dana menstruacije do treeg uzastopnog dana poviene
temperature. BILLINGSOVA METODA je odreivanje plodnih dana pomou razlike
u koliini i konzistenciji sluzi iz maternice tijekom menstrualnog ciklusa. Te promjene
uzrokuju osjeaj vlanosti i suhoe u rodnici.
Uinkovitost prirodnih metoda kontracepcije je izmeu 92 i 94% ali kako bi se
uspjeno provele, potrebna je samokontrola partnera, dobro poznavanje tijeka i
redovitost menstrualnog ciklusa. Adolescentima se ove metode ne preporuuju jedino
uz koritenje jo nekog oblika zatite.
19. MEHANIKA KONTRACEPCIJA: KONDOM zasad je jedino kontracepcijsko
sredstvo za mukarce. Ovo je najstariji oblik zatite i ne titi samo od neeljene ve i
od spolno prenosivih bolesti. Kondom je duguljasta vreica izraena uglavnom od
tanke gume ili poliuretena od tri veliine, s rezervoarom za skupljanje ejakulata ili bez
njega. Muki kondom ako se pravilno koristi ima zatitu i do 98%. DIJAFRAGMA je
kontracepcijsko sredstvo koje koriste ene, a sastoji se od elastinog prstena promjera
45 do 100 mm preko kojeg je u obliku kupole postavljena tanka gumena opna.
Pomou spermicidnog sredstva stavlja se u rodnicu najkasnije 6 sati prije seksualnog
odnosa. Dijafragma prekriva vrat maternice i na takav nain predstavlja mehaniku
barijeru za spermije, odstranjuje se 2 do 8 sati nakon spolnog odnosa. Uinkovitost
dijafragme ako se paljivo koristi je izmeu 92 i 96%. CERVIKALNE KAPICE

djeluju na slian nain kao i dijafragma. Izraene su od gume, plastike ili metala, u
nekoliko oblika i veliine. Za razliku od dijafragme postavljaju se izravno na vrat
maternice i tu se mogu dulje zadrati. KONDOM ZA ENE ima oblik vreice izraen
je od mekog poliuretana dvostruko debljeg od onoga koji se upotrebljava za muki
kondom. Na oba kraja nalazi se elastini prsten slian onome u dijafragmi koji slue
za to bolje postavljanje kondoma. titi od neeljene trudnoe

ali i od spolno

prenosivih bolesti, ima i uinkovitost i do 95% ako se pravilno upotrebljava.

20.
KEMIJSKA KONTRACEPCIJA su sredstva koja svojim djelovanjem
sprjeavaju ovoluciju i zaee, ako je dolo do zaea sprjeavaju usaivanje
oploene jajne stanice u maternici, to dovodi do njene smrti i ranog pobaaja.
SPERMICIDNA SREDSTVA su kemijski oblik kontracepcije u koje ubrajamo
kremu, gel, pjenu, epie, vaginalne tablete i spuvice. To su sredstva to
sadre odreene kemijske tvari koje ubijaju i inaktiviraju spremije. Svako od
ovih sredstava potrebno je aplicirati to dublje u rodnicu. KONRACEPCIJSKE
HORMONSKE PILULE mogu biti kombinirane tako da sadre hormone
esterogen i progesteron, a mogu sadravati samo progesteron. Kombinirani
oblik najee se koristi a moe biti jednofazni koji sadri uvijek iste niske
doze estrogena i progesterona, a moe biti multifazni u kojem kontracepcije
estrogena i progesterona nisu stalne nego se mijenjaju na slian nain kao
prirodni hormoni tijekom menstrualnog ciklusa. Primjenjuje se u trajanju od 3
tjedna sa stankom od 7 dana izmeu pojedinih ciklusa uzimanja. Preporuuje
se poeti uzimati kontracepcijske pilule prvog dana menstruacijskog krvarenja
a dvadesetprvi dan pravi se stanka, pri emu dolazi do prestanka djelovanja
hormona i javlja se krvarenje koje imitira normalnu menstruaciju, pilula se
uzima redovito uvijek u isto doba dana. Neeljene reakcije koje uzrokuju pilule
su munina, napetost dojki i blaga glavobolja, promjena raspoloenja, blago
nakupljanje

tekuine

neznatne

promjene

tjelesne

teine.

KONTRACEPCIJSKA INJEKCIJA je metoda zatite za dugotrajnu primjenu.

Sadri hormon progesteron, a postoji takoer i kombinirani oblik koji se
mnogo rjee koristi. Injekcija progesterona daje se u mii stranjice svakih 8
do 12 tjedana, a hormon se postupno otputa u tijelu. Ova dugotrajna metoda
kontracepcije u odreenoj mjeri sprjeava ovoluaciju. Uinkovitost zatite je
velika, iznad 99%, ali mnoge ene se odluuju na druge oblike kontracepcije iz
razloga to injekcija esto ima popratne pojave kao neredovito i produeno

krvarenje, neistoa po koi, glavobolja i bolne grudi. KONTRACEPCIJSKI

IMPLANTAT je dugotrajan oblik zatite, to je mala fleksibilna cjevica koja se
postavlja pod kou nadlaktice. Polako oslobaa hormon progesterona te ima
visoku uinkovitost zatite kroz tri godine. KONTRACEPCIJSKI FLASTER je
metoda zatite koja djeluje podjednako kao i kombinirana kontracepcijska
pilula, ali ima prednost jer se ne mora uzimati svaki dan. Flaster je naljepnica a
najee se nalijepi na trbuh, stranjicu, vanjsku povrinu podlaktice i na bilo
koji drugi dio tijela koji nije sklon iritaciji. Uinkovitost flastera traje tjedan
dana a koristi se 3 tjedna nakon ega se pravi stanka i nastupa krvarenje,
uinkovitost zatite je iznad 99%. VAGINALNI PRSTEN je oblik zatite
izgraen od silastinog materijala promjera 50 do 60 mm. Sadri hormon
progesterona sam ili u kombinaciji s estrogenom. Prsten koji je kombiniran
dri se u rodnici tri tjedna, a zatim se vadi i nastupa krvarenje a onaj koji sadri
samo progesteron moe se drati u rodnici neprekidno 3 mjeseca, jedan prsten
moe se koristiti najmanje 6 puta. UNUTARMATERNINI ULOCI su
metoda zatite koja djeluje unutar same maternice. Postoje dvije vrste:
nemedicinarni i medicinarni uloci. Od nemedicinarnih uloaka najee se
koriste u obliku dvostranog slova S odatle i popularni naziv spirala, a od
medicinarnih u obliku slova T. Uinkovitost zatite je vea od 99%. Mogui
zdravstveni problemi zbog promjene unutarmaternine kontracepcije su
probijanje maternice, trudnoa i upala zdjelice, ali se rijetko kad dogaaju.
HITNA KONTRACEPCIJA primjenjuje se neposredno ili unutar 72 sata nakon
nezatienog spolnog odnosa, primjenjuje se kao hitna pomo i nije redovita
metoda zatite. Djeluje tako to sprjeava ovoluaciju, ometa oplodnju i usaiva
plod u maternicu, ima uinkovitost od 96%. TRAJNE METODE ZATITE su
sterilizacija mukarca presijecanje sjemenovoda i ena podvezivanje jajovoda.
Sterilizacija je jedina trajna metoda zatite i zatita kirurki zahvat na spolnim
21.

organima.
GRAA I ULOGA MOKRANOG SUSTAVA
Organi mokranog sustava obuhvaaju parne bubrege, parne bubrene zdjelice,
parne mokraovode, te neparni mokrani mjehur i neparnu mokranu cijev.
Kod mukarca mokrana cijev prolazi kroz predstojnu lijezdu prostatu i dalje
se nastavlja kroz penis. Prema funkcijskoj podjeli mogu se podijeliti na one
koji stvaraju mokrau i na one koji ju odvode. U bubrezima se iz ultrafiltrata

krvne plazme stvara i koncentrira urin, koji se preko bubrenih zdjelica dovodi
do mokraovoda te mokranog mjehura, gdje se urin privremeno nakuplja a
prazni se preko mokrane cijevi. Organi mokranog sustava nalaze se izvan
trbune upljine okruene potrbunicom.
22. GRAA I FUNKCIJA BUBREGA
Bubreg je parni organ smjeten u stranjem dijelu trbune upljine s obje strane
kraljenice. Oko svakog bubrega nalazi se sloj masnog tkiva koji ima zatitnu
funkciju. Svaki bubreg dobiva krv putem bubrene arterije. Krv se u bubrezima filtrira
i iz nje se odstranjuju tetni sastojci, lijekovi, viak soli, tekuine itd. tako proienja
krv odlazi iz bubrega putem bubrene vene. Rad bubrega nadziru dva hormona, jedan
se stvara u stranjem renju hipofize a drugi se stvara u kori nadbubrene lijezde.
Bubreg ima nekoliko vanih funkcija: stvaranje mokrae, regulacija ravnotee vode i
elektrolita, regulacija kiselosti, eliminacija tetnih i stranih tvari iz organizma,
izluivanje hormona. Nefroni su funkcionalne jedinice bubrega, u svakom bubregu
ima oko milijun nefrona. Prvi znaci zatajenja bubrega oituju se tek onda kada
propadne veliki broj nefrona.
23. BOLESTI BUBREGA:
UPALNE BOLESTI MOKRANIH PUTEVA I BUBREGA najee nastaje
ulaznim putem, put nastanka i irenja je s koe oko spolnog organa u izlaznu
mokranu cijev te dalje u mjehur, mokraovode i bubrege. Uzronici upale mogu
potjecati iz stolice ili se unose u mokranu cijev, neistim runicima, spolnim
odnosom i slino. Uzronici upale mogu dospjeti u bubreg i mokraovod i optokom
krvi. Tada je ulazno mjesto najee upala krajnika, drijela, plua, razliite infekcije
ili trovanja. Osim opih simptoma poviene temperature, umora, slabosti, gubitka
apetita upalne bolesti oituju se i estom potrebom za mokrenjem, bolovima pri
mokrenju ili peenjem u mokranoj cijevi. U lijeenju ovakvih stanja koriste se
antibiotici.
BUBRENI KAMENCI I KAMENCI URINARNOG TRAKTA bubreni kamenci
su jedan od najbolnijih poremeaja koji pogaaju ljude i jedan od najeih
poremeaja mokranog sustava. Taloenjem organskih ili anorganskih tvari iz
mokrae mogu nastati kamenci u bubrezima, mokraovodima ili mokranom mjehuru.
Uestaliji su kod mukaraca nego kod ena, preteno je bolest zrele ivotne dobi, ali
se moe pojaviti i u djetinjstvu. Njihovo stvaranje ovisi o prehrani, metabolizmu ali
postoje i obiteljske sklonosti. Prisutnost kamenca u bubregu moe izazvati i njegovo
oteenje razliitog stupnja, ukoliko je kamenac lokaliziran u mokraovodu najee

je uzrok jake boli, i onemoguava prolaz mokrae do mokranog mjehura. Prvi

simptom bubrenog kamenca jest jaka iznenadna bol u predjelu bubrega, sa irenjem u
prepone i unutarnju stranu bedara, bol obino nastane kad se kamenac pone pomicati
u urinarnom traktu izazivajui tako iritaciju i nagon za mokrenje, nagon na povraanje
i pojavu krvi u mokrai. Krv u mokrai najee se javlja kao posljedica oteenja
sluznice mokraovoda koje nastaje kretanjem kamenca kroz kanalni sustav i
mokraovod. U lijeenju kamenca treba imati za cilj sljedee: ublaavanje bolova
uporabom nesteridnih antireumatika, utvrditi toan poloaj kamenca i funkciju
bubrega i u sluaju kamenca u mokraovodu to prije osigurati odgovarajuu drenau
pripadajueg bubrega.
RAK BUBREGA je bolest koja zahvaa stanice bubrega, najee se javlja u osoba
stariji od 40 godina, uestalija je kod mukaraca nego kod ena. Rak bubrega je u
trenutku otkrivanja kod 56% bolesnika jo u lokaliziranom stadiju. Jedan od
imbenika rizika jest spol jer mukarci obolijevaju ee od ena i to u omjeru 3:2,
puenje cigareta udvostruuje rizik za razvoj raka bubrega, povien krvni tlak i
koritenje neki lijekova iz skupine diuretika isto utjee na poveane rizika za razvoj
bolesti. Veem riziku nastanka raka bubrega izloeni su bolesnici s uznapredovalim
kroninim bolestima bubrega i osobe s nekim nasljednim bolestima bubreg.
Kirurko lijeenje je osnovni nain lijeenja bolesti, posebno u ranim stadijima kada
ova metoda prua objektivnu ansu za izljeenje. Bolesnik moe ivjeti samo s jednim
funkcionalnim bubregom ili s jednim djelom funkcionalnog preostalog bubrega.
Arterijska embolizacija je zahvat koji se provodi kada nije mogu kirurki tretman,
zahvat je u domeni interventne radiologije, kada se u arteriji koja dovodi krv u
zahvaeni bubreg ubrizgava posebna spuvasta tvar koja na kraju zatvori krvnu ilu,
prekine tako crveni dotok, to dovodi do obustave funkcije bubrega, prekida dovod
kisika i drugih tvari potrebnih tumorskim stanicama za rast. Imunoterapija ili bioloka
terapija koristi bolesnikov imunoloki sustav za borbu protiv raka, ova terapija se
takoer upotrebljava za smanjivanje nepoeljnih uinaka drugih terapija raka. U novije
vrijeme se jo koristi vid lijeenja koji je usmjeren na smanjenje postojeih tumorskih
ila kao i na onemoguavanje nastanka novih krvnih ila u tumoru i naziva se
antiangiogena terapija, ovaj uinak moe se postii djelovanjem na stanice tumora na
vie razina ovisno o tome na kojoj razini djeluju.
24. BOLESTI MOKRANOG MJEHURA
UPALNE BOLESTI Cistitisi su upalne bolesti mjehura, koje najee zahvaaju
ene, a razlog za to su kratkoa uretre kod ena, este kronine i akutne upale

genitalija kod ena. Najei uzrok su infekcije bakterijama crijevnog porijekla.

Potreba za estim mokrenjem prvi je i osnovni simptom cistatisa, nakon toga dolazi do
peckanja prilikom mokrenja te boli. Ponekad se mogu pojaviti i tragovi krvi u urinu.
Ako je cistatis akutan pacijent osjea povienu tjelesnu temperaturu. U sluaju
akutnog cistatisa lijei se antibioticima, a u sluaju kroninog cistatisa lijeenje je
due i kompliciranije.
INKONTINENCIJA je nevoljno otjecanje mokrae. Postaje sve vie zastupljena kao
problem ena srednje ivotne dobi, koja znaajno naruava kvalitetu ivota. Rizini
imbenici za pojavu inkontinencije su: starija ivotna dob, kronine upale mokranih
putova, neke neuroloke bolesti, oteenje mentalnih funkcija, neporektnost, istodobno
uzimanje nekoliko vrsta lijekova, istodobna prisutnost vie razliitih bolesti kod
starijeg bolesnika. U najee oblike urinarne inkontinencije ubrajaju se: stres
inkontinencije, nagonska, preljevna i neurogena. Suvremena strategija lijeenja temelji
se na aktivnom i multidiscipliniranom pristupu, tu se ukljuuje lijenik, medicinska
sestra, fizioterapeut, radni terapeut, psiholog, farmaceut, njegovatelj i inkontinentna
osoba. Pravodobnim i pravilnim lijeenjem mokrana inkontinencija u mnogim
sluajevima moe sprijeiti primjenom vjebi stezanja miia dna zdjelice.
RAK MOKRANOG MJEHURA predstavlja oko 70% malignih oboljena
mokranog mjehura. Najee se javlja kod osoba srednje ivotne dobi, tri puta je
ei kod mukaraca nego kod ena. Rizini faktori su puenje, zlouporaba analgetika
i kronina upala mokranog mjehura. Rizine skupine su osobe koje su zaposlene u
industriji boja, gume koe i plastike, te zaposlenici u labaratoriju u kojima se prilikom
analize rabi benzidin. Najei simptom je prisutnost krvi u mokrai i oestalo,
nekontrolirano i uestalo mokrenje. Raspoloive metode lijeenja ukljuuje se kirurki
zahvat, zraenje i kemoterapija, metoda lijeenja ovisi o stadiju bolesti.
25. PROSTATA I NAJEE BOLESTI PROSTATE Prostata je lijezda koja
okruuje donji dio mjehura. Nalazi se iza pubine kosti i ispred rektuma. Oblika je i
veliine kestena i sastoji se od glatkih miia, spuvastog je tkiva, siunih kanala i
lijezda. Primarna funkcija prostate jest proizvodnja veine tekuine u sjemenu,
tekuine koja prenosi spermu. Dobroudno prostatino uveanje uobiajna je uroloka
pojava kod mukarca starije ivotne dobi. Najmanje 50% mukaraca u dobi iznad
pedeset godina ima neki od stupnjeva prostatinog uveanja, uzrok nastanka je
nepoznat. Lijeenje dobroudne prostatinog uveanja dijeli se na etiri osnovna
naina: promatranje, lijeenje lijekovima, kirurko lijeenje i minimalno invazivno
lijeenje. Rak prostate je na 4. mjestu po uestalosti meu karcinomima mukaraca.

Radikalna prostatektomija kirurki je nain lijeenja koji se preporuuje bolesnicima s

klinikim lokaliziranom bolesti, a cilj lijeenja je izljeenje bolesnika. Aktivni nadzor
prikladan je oblik tretmana za bolesnike kojima je bolest dijagnosticirana u ranoj fazi,
ali u visokoj ivotnoj dobi. Hormonska terapija najee se koristi u sluajevima
proirene bolesti kada lokalna i regionalna terapija nee ostvariti eljene uinke.
26. FUNKCIJA I GRAA KOE
Koa je najvei organ tijela, debljina koe varira ovisno o dijelu tijela, najdeblja je na
tabanima i dlanovima, a najtanja na vjeama i prepuciju. Koa ima zadau posrednika
sa vanjskim svijetom, a najvanije funkcije su; funkcija barijere koja sprjeava gubitak
vode, elektrolita i drugih sastojaka iz tijela, a s druge strane brani ulaz nepoeljnim i
tetnim tvarima iz okoline u organizam, sudjeluje u regulaciji tjelesne temperature,
titi tijelo od mehanikih, kemijskih i drugih utjecaja te izluuje dio nepotrebnih tvari
iz organizma. Koa u sebi sadri mnotvo ivanih vlakana i zavretaka te osjetilnih
tjeleaca koja slue za razliite vrste osjeta. Koa je graena od tri osnovna sloja:
pokoa, korij-koa i potkono tkivo. Koa kao pokrovni organ ljudskog tijela zaprema
razliitu povrinu ovisno o dobu, spolu i tjelesnoj grai, u ena je malo vea nego kod
mukaraca.
27. BOLESTI KOE I POTKONOG TKIVA
DERMATITIS je upala koe, najee po tipu alergijske reakcije, a uzronici mogu
biti bakterije, gljivice, kemikalije, konzervansi iz hrane te bjelanevine. Razlikujemo
nekoliko vrsta: kontaktni dermatitis nastaje kada koa doe u kontakt s iritansom koji
izaziva reakciju preosjetljivosti. Atopini dermatitis nepoznata je uzroka, moe biti
nasljedan, dermatitis koji je povezan s uzimanjem lijekova, fotoekcematoizni
dermatitis nastaje nakon izlaganja ultravioletnom zraenju. Primarni iritirajui
dermatitis nastaje nakon uestalih ponovljenih trauma koe.
LIAJ predstavlja kroninu dermatozu koja se manifestira malim ljubiastim
zadebljanjima koja se mogu stapati u plakove, povlai se spontano nakon 1 do 2
godine.
PSORIJAZA je kronina bolest koe, promjene su najee lokalizirane na
laktovima, koljenima, vlasitu te limbosaklarnom dijelu lea.
DOBROUDNE NOVOTVORINE KOE predstavljaju mladei, graeni su od
melanocita, smjeteni su u epidermisu i dermisu. Pri roenju na tijelu se nalazi mali
broj mladea i oni se zovu priroeni mladei. Tijekom rasta i razvoja mogu se javljati
novi mladei i to kod mukarca do 25 godina a kod ena do 30 godina.
ZLOUDNI TUMOR KOE predstavlja lokalno invazivni tumor koje nastaje
obino izmeu estog i osmog desetljea ivota. Najvaniji imbenici koji utjeu na

nastanak jest tip koe, izloenost tetnom ultraljubiastom zraenju, kemijski

karcinogeni i kronina oteenja koe. Lijei se operativnim zahvatom te
kombinacijom kemoterapije i zraenja.
28. GRAA I FUNKCIJA OKA
Oko je organ koji slui za pretvaranje svjetlosti u ivane impluse. Ljudsko oko je
parni organ koji djeluje slino fotoaparatima i kamerama. Oko se stalno prilagoava
koliini svijetla koja u njega ulazi, stavlja u arite predmete u blizini i u daljini stvara
neprekidne slike koje se smjesta prenose u mozak. Oko je graeno od tri one
ovojnice, vanjska ovojnica oka zove se bijeloonica, to je tvrda neprozirna ona
ovojnica koja slui kao zatitni ogrta unutarnjim strukturama oka. Ronica ini glavni
refrakcijski sustav oka, na kojem se prelama svjetlost pri ulasku u oko. Srednja ona
ovojnica i otvor zjenica. Pomoni aparat oka ine kapci, suzni aparat, spojnica, vanjski
miii oka, ona upljina, pokosnica, masno tkivo orbite, krvne i limfne ile i ivci.
29. BOLESTI OKA
Greke u pravilnom lomu svjetlosnih zraka su: kratkovidnost, dalekovidnost,
astigmatizam oka, staraka dalekovidnost. Upalne bolesti oka predstavljaju upalu
pojedinih dijelova one jabuice, kapaka i suznog aparata. Tu spada upala spojnice
konjuktivitis, upala ronice, upala rubova onih kapaka. Tumori oka mogu zahvatiti
skoro svaki dio oka kao i dijelove pomonog aparata. Meu najuestalije ubrajamo
tumore konjuktive, ronice, srednje one ovojnice, retine, vidnog ivca, suzne
lijezde. Takoer se u oku mogu pojaviti metastaze tumora iz drugih udaljenih organa.
Sustavne bolesti, ope bolesti ivanog sustava, bolesti endokrinih lijezda, te bolesti
krvnih ila mogu se odraziti i na oku. Kemijske povrede oka su opekline oka izazvane
luinama ili kiselinama. Oko se moe otetiti i djelovanjem fizikih faktora kao to su
razliite vrste zraenja.
30. GRAA I FUNKCIJA UHA
Uho je organ sluha i ravnotee. Sastoji se od tri dijela: vanjsko uho, srednje uho i
unutarnje uho. Vanjsko uho sastoji se od vidljivog dijela uha, nabora koe i hrskavice
koja se naziva uka i od vanjskog slunog hodnika koji vodi od uke do bubnjia.
Srednje uho je mala upljina izmeu bubnjia i unutarnjeg uha, premotena s tri
povezane slune koice, a to su: eki, nakovanj i stremen. Unutarnje uho sastoji se
od niza upljina obloenih ovojnicama, koje su ispunjene tekuinom. SLUH-pokreti
predmeta izazivaju gibanje zraka, stvarajui time zvune valove. Ljudsko uho moe
registrirati frekvenciju izmeu 16-20 000 Hz. Vidljivi dio uha skuplja te valove, koji
zatim putuju vanjskim slunim hodnikom i udaraju o bubnji, tako da on vibrira.
31. BOLESTI UHA?

PRIROENE ANOMALIJE VANJSKOG UHA vidljive su odmah pri roenju. One

mogu upuivati na funkcionalne nedostatke kao to su nagluhost i gluhoa. Te su
anomalije ee jednostrane, dvostrane i u oko 60% sluajeva javljaju se ee u
djeaka.
BOLESTI SREDNJEG UHA otogene komplikacije obino su posljedica kroninih, a
rjee akutnih upala srednjeg uha. U najee bolesti se ubraja upala srednjeg uha,
moe biti uzrokovana bakterijskom ili virusnom upalom. Najee zahvaa djeju
populaciju te dojenad, lijei se antibioticima.
FIZIKO OPTEREENJE koje naruava i oteuje strukture u zatvorenim
tjelesnim upljinama ispunjenim zrakom za vrijeme nagle promijene atmosferskog
tlaka naziva se barotrauma. Pozitivna barotrauma tlak u zatvorenim upljinama je
povien, a negativna tlak u zatvorenim upljinama je snien.
32. IVANI SUSTAV
ivani sustav sastavljen je od velikog broja ivanih stanica i ivanih niti. To je
mrea specijaliziranih stanica koje primaju, alju i prenose informacije vezane za
stanje organizma i njegove okoline. Sastavljen je od dvije vrste stanica: neurona koji
predstavljaju osnovnu funkcionalnu jedinicu ivanog sustava i glija stanica koje
pripomau funkciji neurona. ivani sustav se openito dijeli na periferni i sredinji
ivani sustav. Neuroni stvaraju i prenose impluse meusobno i unutar ta dva sustava.
Periferni ivani sustav sastavljen je od senzornih neurona i neurona koji ih povezuju
sa ivanom modinom, kraljenikom modinom te mozgom koji tvore sredinji
ivani sustav. Sredinji ivani sustav ine: veliki mozak, mali mozak, produena
modina i kraljenika modina. MOZAK- prosjena teina mozga iznosi 1400-1500
grama, mozak ima oblik polukugle i dubokom brazdom podijeljen je u dvije polovice,
desnu i lijevu. Unutranjost mozga ine modana tvar bijele boje graena od ivanih
vlakana. Veliki mozak je sredite upravljanja voljnih pokreta tijela, u njemu su centri
za prihvat osjeta, centar za govor, a mozak je mjesto gdje se odvija pamenje,
miljenje i reproduciranje zapamenog. MALI MOZAK usklauje rad miia koji
zavise od nae volje, usklauje nae kretanje u prostoru i integrira osjet ravnotee.
PRODUENA MODINA upravlja radom miia koji ne ovise o naoj volji, regulira
disanje, gutanje i rad srca. LENA MODINA smjetena je u kotanom kanalu koji
ine kraljeci, njena zadaa je da upravlja refleksima i dvosmjerno povezuje mozak sa
ostalim dijelovima tijela. Refleks je brzi automatski pokret naega tijela na neki
podraaj koji se odvija bez utjecaja nae volje. PERIFERNI IVANI SUSTAV
povezan je ivcima sa ostalim dijelovima tijela. IVANE NITI ine tzv. Periferni

ivani sustav. Pomou njih provode se ivani podraaji, postoje dvije vrste ivanih
niti; jedne koje provode osjet iz periferije u mozak, a druge koje iz centralnog
ivanog sustava prenose zapovijedi na periferiju.
33. BOLESTI IVANOG SUSTAVA
MENINGITIS je upala zatitne vanjske ovojnice mozga i lene modine, mogu je
prouzroiti virusi, bakterije i ostali mikroorganizmi. U rijetkim sluajevima i neki
lijekovi mogu prouzroiti bolest. Meningitis moe biti po ivot opasna bolest pa zbog
toga spada u najhitnija stanja u medicini. Najei simptomi meningitisa su jaka
glavobolja, ukoenost vrata to zajedno s visokom temperaturom moe dovesti do
poremeaja svijesti, povraanja, preosjetljivosti na svijetlost i buku. Prevencija se
sastoji u ranom otkrivanju bolesti i cijepljenju, koje je vrlo efikasno.
ENCEFALITIS upale mozga mogu izazvati razne bakterije, virusi, otrovi i paraziti,
ali su najei uzronici virusi. Najei su: herpes simplex, herpes zoster, influenca,
epstein-barr. Ti virusi u mozgu dolaze putem krci ili se ire iz meningealnih ovojnica, i
uzrokuju upalne procese. Bolest se najee javlja naglo, kao posljedica neke druge
infkecije.
MIGRENA javlja se periodino i najee zahvaa samo jedan dio glave, esto joj
prethodni opa slabost, koja upozorava na pribliavanje napada, a ta faza u nekim
sluajevima i izostaje, pa napad dolazi naglo i neoekivano. Bol je intenzivna i
pulsirajua, esto buka i svjetlost pogoravaju stanje, pa pacijentu odgovara tama i
tiina. Trajanje migrene je promjenjivo i moe se kretati od 1 do 24 sata, ene ee
pate od migrene nego li mukarci. Migrena je esto posljedica vaskularnih ili
neurolokih bolesti. Terapija podrazumijeva promjenu naina ivota i prehrane, te u
sluajevima u kojima je to mogue i izbjegavanje uzronog initelja.
EPILEPSIJA u veini sluajeva epilepsije nije poznat uzrok nastanka, esti su
sluajevi pojave epilepsije u jednoj obitelji. U nekim sluajevima je mogu uzronik
povrede mozga i povrede pri poroaju. Napadi esto dovode do izraene promijene
ponaanja ili konvulzija. Napadi dolaze i prestaju naglo. Epilepsija je dosta esta
bolest i ee se javlja kod mukaraca nego kod ena, do pojave dolazi ve u
djetinjstvu.
SHIZOFRENIJA je psihijatrijski poremeaj koji oznaava esto kroninu, ozbiljnu
mentalnu bolest koja primarno pogaa sposobnost razmiljanja s oteanom
percepcijom stvarnosti, to uzrokuje promjene ponaanja i neugodne osjeaje. Ljudi

oboljeli od shizofrenije mogu se tuiti da doivljavaju halucinacije, mogu izraavati

stavove koji nemaju veze s realnou.
MODANI UDAR je bolest uzrokovana poremeajem modane cirkulacije. Uzroci
mogu biti: cerebralno krvarenje, cerebralna tromboza, cerebralna embolija. Najee
se javlja tijekom veeri, nakon napornog rada, pretjerane konzumacije cigareta i
obilnih obroka. esto prethodi nekoliko dana glavobolje i vrtoglavice.
MULTIPLA SKLEROZA je najea bolest ivanog sustava koja sporo napreduje,
a karakteriziraju je nakupine plakova, koje nastaju zbog gubitka mijelina u mozgu i
modini kraljenice, to dovodi do povremene pojave neurolokih simptoma. Uzrok
bolesti je nepoznat, javlja se kod osoba starosne dobi do 20 do 40 godina, i ee se
javlja kod ena nego li kod mukaraca. este su pojave djelomine sljepoe, bolova u
oku i diplopije, koja uzrokuje slabost miia oka. Najee se lijei kortikosteroidima.
PARKINSONOVA BOLEST je poremeaj centralnog ivanog sustava koja je
karakterizirana jakim drhtanjem, usporenim pokretima i ukoenim dranjem tijela.
Uzrok bolesti je nedostatak dopamina koji proizvodi kemijsku tvar koja je prijeko
potrebna za normalno kretanje ovjeka. Bolest jednako pogaa mukarce i ene, a
najee se pojavljuje kod osoba starijih od 55 godina.
34. OSIPNE GROZNICE
Osipne groznice su bolesti koje se odlikuju povienom temperaturom i osipom kao
stalnim i karakteristinim znakom, epidemine su i jako zarazne, nakon to se prebole
ostavljaju dobar imunitet. Ulazno mjesto je najee nosno-drijelni prostor, rjee
koa i sluznica. Najee obolijevaju djeca. Elementi osipa su: makula-mala
okruglasta mrlja u razini koe, koja se gubi na dodir, papula- mala crvena mrlja iznad
razine koe, vezikula- mali mjehuri ispunjen bistrom tekuinom, pustula- mjehuri s
gnojnim sadrajem, krasta- sastoji se od isuenih ostataka tkivne tekuine.
Najpoznatije ospine groznice su: variola, varicella, morbilli, arlah, rubeola.
35. VARIOLA Velike boginje su ozbiljna zarazna bolest koja je ponekad smrtonosna,
jedina preventivna zatita je cijepljenje. Velike boginje je ozbiljna i naea forma
velikih boginja sa obimnijim osipom i visokom temperaturom. Postoje etiri vrste
velikih boginja: obina, modificirana, povrinska i hemoragina. Male boginje su
manje uobiajene i manje su opake sa stopom smrtnosti od oko 1%. Nakon to je
bolest iskorijenjena u svijetu obustavljeno je redovno cijepljenje protiv velikih boginja
jer vie nije bilo potrebe za preventivnom zatitom. Velike boginje izazivaju virusi
variole koji se pojavio meu stanovnitvom prije tisuu godina. Bolest prolazi kroz
nekoliko stadija. Stadij inkubacije nakon ulaska virusa u tijelo slijedi razdoblje
inkubacije u kojem ljudi nemaju nikakvih simptoma bolesti, u ovom razdoblju ljudi

nisu zarazni. Prodromalni stadij prvi simptomi velikih boginja su poviena

temperatura, opi osjeaj bolesti , glavobolja i bolovi u tijelu, visoka temperatura, ovaj
stadij moe trajati od 2 do 4 dana. Stadij ranog osipa osip se prvo javlja kao male
crvene tokice na jeziku i u ustima, tokice se razvijaju u rane koje se otvaraju i ire
velike koliine virusa u ustima i grlu, osip se iti po cijelom tijelu u tijeku 24 sata.
Kada se pojavi osip, tada temperatura obino pada i osoba se osjea bolje, treeg dana
osip prelazi u plikove, etvrti dan plikovi se pune gustom neprozirnom tekuinom,
stadij postularnog osipa;plikovi postaju pustule, otro uzdignute, obino okrugle i
tvrde. Stadij pustule i kraste: pustule poinju stvarati koru pa zatim krastu. Krajem
drugog tjedna, nakon pojave osipa, najvei dio rana prelazi u kraste. Stadij cijepljenja
kraste: kraste poinju opadati ostavljajui znakove na koi kao oiljke, osoba je
zarazna sve dok ne otpadnu sve kraste.
36. VARICELLA (vodene kozice) vrlo je zarazna, obino blaga osipna djeja bolest
uzrokovana virusom variela-zoster. Isti virus uzrokuje herpes zoster. Variela je
zarazna bolest koju karakterizira svrbe i osip na koi. Osip poinje sa svega nekoliko
malih crvenih tokica koje se napune tekuinom stvarajui male mjehurie, mjehurii
se pojave u skupinama, najprije na trupu, ire se na ekstremitete, lice i vlasita u roku
od 2 do 4 dana. Mjehurii se raspuknu i pretvore u svjetlosmeu krastu koja s
vremenom potamni i postane tamnosmea dok na kraju ne otpadne, obino u roku dva
tjedna od poetka bolesti. Ope metode ublaavanja svrbei koji nastaje zbog osipa
ukljuuje kupku u mlakoj vodi u koju se doda nekoliko zrnaca hipermangana da
otopina bude blijedoruiasta. Pripravci s lokalnim djelovanjem koji se mogu kupiti
bez recepta u ljekarni. Nokte treba podrezati kako bi se sprijeilo stvaranje ogrebotina
zbog eanja, izbjegavanje upotrebe acetilsalicilne kiseline. Djeca ne bi smjela ii u
kolu dok se svi mjehurii ne raspuknu i pretvore u krastu i dok se ne osjeaju
dovoljno dobro da mogu sudjelovati u normalnim aktivnostima. Ako ena u ranoj
trudnoi oboli od vodenih

kozica postoji rizik od uroenih anomalija djeteta, u

kasnijoj trudnoi najvei je rizik za dijete mjesec dana prije poroda i neposredno
nakon poroda. Novoroenad su pod rizikom od ozbiljnih infekcija ako majka nije
imuna. Variela-zoster imunoglobulin moe ublaiti bolest ili sprijeiti njezin nastanak
ako se primi u roku od 96 sati nakon izloenosti virusu. VZIG obino se daje osobama
visokog rizika, u rizine skupine spadaju: osobe koje nisu preboljele vodene kozice,
koji primaju kemoterapiju, imaju imunoloki poremeaj, AIDS, leukemiju, limfon ili
transplataciju organa.

37.

MORBILLI (ospice)

su vrlo zarazna

bolest karakterizirana

povienom

temperaturom, kaljem i osipom koji se iri. Ospice uzrokuje virus, infekcija se iri
kapljicama iz nosa, usta ili grla. Razdoblje inkubacije prije pojave simptoma je 7 do
14 dana. Imunitet protiv bolesti stvara se nakon cijepljenja ili nakon aktivne infekcije.
Prije cijepljenja ospice su bile vrlo esta bolest u djetinjstvu, tako je 90% stanovnitva
bilo zaraeno do 20 godine. Razmak izmeu pojave prvih simptoma i pojave osipa je 3
do 5 dana, ne postoji specifino lijeenje ospica, olakanje simptoma moe se postii
odmorom u krevetu, uzimanjem paracetamola i ovlaivanjem zraka, potrebna je njega,
dovoljno tekuine i odmor u lagano zamraenoj prostoriji. Rutinsko cijepljenje djece u
dobi od 15 mjeseci s morbili, parotitis, rubeola cjepivom sprjeava infekciju. Drugo
cjepivo daje se u prvom razredu osnovne kole.
38. ARLAH je uobiajena zarazna bolest u djetinjstvu. Uzrokuje ju bakterija beta
hemolitiki streptokok skupine A, karakterizirana je crvenim osipom i crvenilom lica.
Infekcija je praena grloboljom, glavoboljom, povraanjem i groznicom. Najei je u
dobi od 4 do 8 godina. Bakterija se iri izravnim kontaktom sa zaraene osobe ili
kapljino ako zaraena osoba iskaljava. Lijei se antibioticima, penicilinom.
39. RUBEOLA je akutna virusna zarazna bolest koju ine oskudni opi simptomi,
diskretni svijetlocrveni mrljast ospi, otok limfnih lijezda iza uha i na zatiljku. Bolest
se najee javlja u kasnu zimu i rano proljee, a prije nego je uvedene redovno
cijepljenje oblijevala su djeca predkolske i kolske dobi, danas je najugroenija
skupina adolescenti i mlade odrasle osobe. Prenosi se s ovjeka koji je jedini izvor
zaraze, bliskim kontaktom ili sekretima nosa i drijela. Protiv rubeole postoji
djelotvorna zatita cijepljenjem koja se provodi sa jednom dozom cjepiva i to nakon
navrenih 12 mjeseci ivota.
40. CJEPIVA I CIJEPLJENJE sprjeavanje pojavljivanja zaraznih bolesti provodi se
na dva naina; aktivno i pasivno. Aktivno sprjeavanje zaraznih bolesti je cijepljenje, a
kojim se organizam potie da sam razvije specifinu obranu prema odreenoj zaraznoj
bolesti. Cijepljenje predstavlja aktivnu imunizaciju jer tada organizam sam stvara
specifina protutijela na antigenske strukture. Cjepiva se dijele u dvije skupine: iva i
neiva. iva cjepiva sadre ive uzronike zaraznih bolesti kojima je odreenim
postupcima smanjena sposobnost izazivanja bolesti, takva su npr. cjepiva protiv
tuberkuloze, rubeole, ospica. Neiva cjepiva sadre umrtvljene mikroorganizme ili
dijelove mikroorganizama, to su npr. cjepivo protiv hripavca, gripe, tetanusa,
hepatitisa B. najvaniji sastojci cjepiva zovu se antigeni jer organizam osobe koja se

cijepi prema njima stvara specifina zatitna antitijela. Antigeni su otopljeni u otapalu,
najee sterilnoj vodi, fiziolokoj otopini ili sloenoj otopini. DIFTERIJA je zarazna
bolest izazvana bakterijom, prenosi se izravno putem kapljica u zraku. Najee su
pogoeni drijelo, krajnici, sluzokoa nosa, limfni vorovi vrata, grkljan. Tijekom
bolesti javlja se degeneracija sranog miia, jetre, bubrega, promjene na ivanom
sustavu. Zahvaljujui cijepljenju bolest je postala rjea, u terapiji se koriste antibiotici
i antitoksini. TETANUS u narodu je jo poznat kao zli gr, teka je bolest koju
karakterizira ukoenost, reflektorni grevi miia. Neki oblici tetanusa: ginekoloki
tetanus, tetanus novoroenadi i cefaliki tetanus. Aktivno cijepljene provodi se
dvokratnim davanjem tetanusnog antoksina u razmaku od mjesec dana. Trajanje
aktivno steenog imuniteta je do 10 godina. HRIPAVAC je akutna zarazna bolest
karakterizirana

isprekidanim

napadanjem

kalja

koji

zavravaju

forsiranim

inspiranjem i povraanjem. Bolest ima tri stadija: katralni, paraksizmalni i

rekonvalescentni. Cijepljenje se provodi u trij doze od navrena 3 mjeseca ivota s
razmakom od 4-6 tjedana. DJEJA PARALIZA je infektivna bolest, nastaje kao
posljedica virusne upale sive supstance prednjih rogova kraljenike modine,
kratakterizira je temperatura i upala modine. Nakon poznate masovne epidemije
uvedeno je aktivno cijepljenje i to dvjema vrstama cjepiva ivim i mrtvim virusima,
ot tada bolest vie ne predstavlja veliki zdravstveni problem. TUBERKULOZA je
najozbiljnija i najrairenija zarazna bolest, najea je primarna tuberkuloza plua,
simptomi bolesti su blagi kaalj i poviena tjelesna temperatura, umor, gubitak teine,
krv

iskaljavanju

nono

znojenje.

Lijeene

tuberkuloze

provodi

se

antituberkuloticima.
41. DROGE I OVISNOST Ovisnost je duevno a ponekad i tjelesno stanje koje nastaje
meudjelovanjem ivog organizma i sredstva ovisnosti. Obiljeavaju ga nesavladiva
udnja i prisila za povremenim ili redovitim uzimanjem sredstava ovisnosti s
namjerom postizanja ugode ili izbjegavanja patnje i nelagode zbog prestanka uzimanja
takvog sredstva. Sredstva ovisnosti su alkohol, duhan, psihoaktivne tvari, razliita
sredstva za smirenje i za podizanje raspoloenja, sredstva protiv bolova. Psihika
ovisnost je stanje pri kojem sredstvo ovisnosti uzrokuje osjeaj zadovoljstva,
neodoljive elje, te duevni nagon koji zahtjeva povremeno ili redovito uzimanje
sredstava radi stvaranja ugode ili radi izbjegavanja neugode. Tjelesna ovisnost
obiljeena je time to sredstvo ovisnosti ulazi u metabolike procese organizma, pa pri

prekidu uzimanja sredstava dolazi do prilagodbe organizma to se oituje fizikim

poremeajem.
42. OVISNOST O ALKOHOLIZMU Alkoholizam je uz puenje najproirenija ovisnost
posvuda u svijetu. Poznato je kako alkoholizam jedne osobe svojim potekoama
nanosi patnje jo 4 do 5 osoba iz okoline. Pijenjem alkohola razvija se psihika i
fizika ovisnost, mnogi zdravstveni problemi, obiteljski i drutveni poremeaji.
Alkohol je depresor sredinjeg ivanog sustava to znai smanjuje njegovu funkciju,
utjee na respiraciju, potie mokrenje, iri krvne ile u koi, smanjuje seksualne
sposobnosti i pojaava djelovanje sedativa i hipnotika. U lijeenju od alkoholizma
potreban je dugotrajna spremnost alkoholiara odrati apstinenciju od alkohola i
promjenu ivotnog stila. Prihvatiti potrebnu lijeniku pomo i ukljuiti se u klubove
lijeenih alkoholiara.
43. OVISNOST O DUHANU Puenje je ovisnost pri kojoj osoba uiva u duhanu
udisanjem dima zapaljenog duhanskog lia u cigareti, cigari ili luli. Puenje djeluje
tetno na srce, uzrokuje suenje krvnih ila, probavne tegobe, smetnje ivanog
sustava, poremeaj dinog sustava, poremeaj spolnog sustava. Puenje se danas
smatra glavnim imbenikom u nastajanju raka dinog sustava, usne upljine, drijela,
jednjaka, bubrega, guterae.. Prilikom puanje nastaje psihika i tjelesna ovisnost o
nikotinu, ali i o brojnim ponavljanjem pokreta prilikom puenja, svi ti pokreti ine
ritual koji je izvor ovisnosti. Nepuai koji ive s puaima imaju vei rizik od
nastanka raka plua i dinog sustava, i vei rizik za srano oboljenje.
44. OVISNOST O KANABISU Kanabis oznauje ekstrakt indijske konoplje koja raste
slobodno u umjerenim i tropskim podrujima. Marihuana je naziv za osuene dijelove
biljke, a hai je smola dobivena od marihuane. Tolerancija i ovisnost nastaje kod
dugotrajnog i stalnog korisnika. Apstinencijski simptomi su slini onima pri ustezanju
od alkohola nemir, nesanica, gubitak teka, porast temperature, znojenje.
45. OVISNOST O KOKAINU Kokain se nalazi u liu junoamerikog grma koke. To
je bio prvi otkriveni lokalni anestetik koji posjeduje jak psihostimulativni uinak te je
postao jedan od najee zloupotrebljivih tvari. Kokain vrlo jako stimulira sredinji
ivani sustav pri emu nastupa euforija, priljivost, osjeaj samopouzdanja, a
poveanjem doze moe doi i do halucinacije. Moe uzrokovati aritmiju pa i
iznenadnu smrt. Simptomi apstinencije obiljeava vrlo jaka elja za kokainom,
razdraljivost, depresija pa i suicidne ideje, poremeaj spavanja i mnogi drugi.
46. OVISNOST O HEROINU Heroin je sintetiki derivat morfina, zbog stvaranja teke
ovisnosti morfinskog tipa iskljuen je iz medicinske upotrebe u veini zemalja. Heroin

izaziva toleranciju, jaku psihiku i fiziku ovisnost. Nakon prestanka uzimanja 24-48
sati od zadnje doze javlja se teka apstinencijska kriza. Ovisnici o heroinu su rizine
skupine u sluaju prenoenja zaraznih bolesti hepatitisa B i C i AIDS-a. Do smrti
dolazi uslijed depresivnog djelovanja heroina na disanje i rad srca.
47. OVISNOST O HALUCINOGENIMA Halucinogene tvari djeluju na mentalne
funkcije, a najizraeniji je poremeaj percepcije pri emu se okolina i zvukovi ine
iskrivljeni i fantastini. Halucinogene tvari izazivaju veoma brzo toleranciju, mogu
izazvati psihiku ovisnost razliitog inteziteta, dok tjelesnu ne izazivaju. Najee
koriteni halucinogeni su LSD i ectasy.
48. OVISNOST O AMFETAMINIMA to su jaki psihostimulansi koji uzrokuju
promjene mentalne i motorike funkcije. Speed je ulini izraz i u prodaji se najee
pojavljuje u obliku bijelog praha ili tableta, glavni uinci su euforija i uzbuenje, lani
osjeaj samopouzdanja, osjeaj vee izdrljivosti i snage. Amfetamini mogu poveati
izdrljivost i poboljati sportske rezultate, ali je njihova upotreba zabranjena, a lako se
odreuje u urinu.