N A R O D N I ZDRAVSTVENI L I S T

mjesenik za unapre enje zdravstvene kulture

Izdaje ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE Za izdavaa doc. dr. sc. Vladimir Miovi, dr.med. Ure uje Odjel socijalne medicine Odsjek za zdravstveni odgoj Redakcijski savjet doc. dr. sc. Vjekoslav Bakaun, dr. med.; Suzana Jankovi, dr. med.; mr. sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr. sc. Vladimir Miovi, dr. med.; Vladimir Smeny, dr. med.; prof. dr. sc. Ante krobonja, dr. med.; dr. sc. Marija Varoi; doc. dr. sc. Milan Zgrabli, dr. med.; tel. 21-43-59, 35-87-26, fax 21-39-48 Odgovorni urednik Vladimir Smeny, dr.med. Glavni urednik Suzana Jankovi, dr.med. Lektor Vjekoslava Lenac, prof. Grafika priprema "Welt" d.o.o. - Rijeka Grafiko-tehniko ure enje Ines Volf, graf. in. Rjeenje naslovne stranice Saa Ostoji, dr.med. Urednitvo 51000 Rijeka, Kreimirova 52/a pot. pret. 382 tel. 21-43-59, 35-87-26 fax 21-39-48 http://www.zzjzpgz.hr (od 2000. g.) Godinja pretplata 30.00 kuna iro raun 2300007-1100028208 Godinja pretplata za inozemstvo: SFRS 10.- Devizni raun kod Rijeke banke d.d. Rijeka, SWIFT: RBRIHR 2X 7001-3393585-ZZJZPG RIJEKA Tisak "Neograf" d.o.o. - Rijeka
"NZL" je tiskan uz potporu Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke.

BOLESTI DINOGA SUSTAVA - OZBILJAN ZDRAVSTVENI PROBLEM

olesti dinoga sustava jedna su od devetnaest skupina bolesti i drugih zdravstvenih problema koje se prate u skladu s me unarodnom klasifikacijom. Zbog nekih tradicionalnih razloga navedena podjela nije dosljedna, tako da dio koji se odnosi na zarazne bolesti (tuberkuloza i sl.) te novotvorine (zloudne) nije ukljuen. Kao i bolesti drugih tjelesnih sustava, bolesti dinoga sustava dijele se na akutne (prolazne) i kronine (neprolazne ili neizljeive). Navo enje svih tih podjela je radi pojanjenja javnozdravstvenog znaaja tih pojava. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) posveuje bolestima dinoga sustava dijelove ciljeva (21) "Zdravlja za sve u XXI. stoljeu". No, aktivnosti SZO vrlo su iroke i raznorodne, tako i donoenje posebnih programa (agenda). Jedan od takvih je Svjetski program praenja, prevencije i nadzora nad influencom. Zato treba influencu ili gripu posebno isticati unutar svih drugih problema dinih putova? Razloga je mnogo, evo ih nekoliko: influenca je (dokazano) u prolom stoljeu, kroz etiri pandemije, odnijela preko 50 milijuna ivota (i dobila nadimak "kuga XX. stoljea"), podaci za Primorsko-goransku upaniju 1999. godine (kada je zabiljeeno vie pojava u proteklih deset godina) govore da se radi o gotovo 25.000 zabiljeenih pojava bolesti i 42 smrtna ishoda, postoji i provodi se vrlo uspjena prevencija cijepljenjem. Influenca se moe svrstati u bolesti "moderne civilizacije" iako je uzronik - virus (u svojim varijantama) poznat i pri svakoj (sezonskoj) pojavi ustanovljiv. To je stoga to su za irenje influence potrebni preduvjeti irenja koje zahtijeva zarazna bolest koja se iri kapljinim putem (boravak veeg broja ljudi u zatvorenom prostoru, smanjen opi imunitet, pothlaivanje...). Influenca je (u javnosti) nedovoljno istaknut uzrok smrti osoba tree i etvrte (starije i vrlo stare) dobi koje su prethodno bile, s obzirom na dob, zdrave. Stoga je masovno i dostupno cijepljenje nezaobilazno u sprjeavanju bolesti jer, treba se podsjetiti, jednom nastala bolest nema lijeka, ve sve ovisi o obrambenim snagama bolesnika. Na kraju, nekoliko akcenata iz spomenutog Programa SZO, koji kae da na globalnom planu treba: 1. pojaati praenje pojave bolesti, kako na nacionalnom, tako i na internacionalnom planu, uz praenje virusa - izazivaa, 2. poveati znanje i spoznaje o zdravstvenim i ekonomskim negativnim posljedicama pojave bolesti (epidemije-pandemije), 3. poveati obuhvat stanovnitva cijepljenjem, 4. ubrzati nacionalne i internacionalne pripreme na mogue pandemije. Pojedincu se moe initi da ima vanijih i teih problema na podruju bolesti dinih putova, no influenca ili gripa zbog brzine irenja, veliine obuhvata i potencijalno smrtnog ishoda, ima prioritet u globalnim razmjerima.
Odgovorni urednik

2
studeni-prosinac 2002

uvanje i unapre enje zdravlja dinog sustava

NEELJENO STANJE
Organi dinog sustava slobodno komuniciraju s okolinom preko traheobronhijalnih dinih puteva. To je i potrebno kako bi dovoljno zraka s kisikom stiglo do plunih alveola. S druge strane, toliko slobodan pristup razlog je brojnim bolestima dinih puteva i plua.
elika povrina od 100 m2 plunih alveola lako je pristupana moguim uzronicima bolesti ako se ne sprijei njihov pristup do njih. Apsorptivna povrina probavnih organa iznosi ak 300 m2 pa ipak je, u naim geografskim podrujima i uz na stupanj razvijenosti, broj bolesnika oboljelih od bolesti probavnog sustava mnogo manji od onih oboljelih od bolesti dinog sustava. U 2.000. godini u Hrvatskoj se u ordinacijama primarne zatite na prvom mjestu po broju pretrage nalaze bolesti dinog sustava, ak se biljei poveanje udjela meu svim drugim bolestima s 23% na 27%. Broj pretraga zbog bolesti probavnog sustava na 7. je mjestu. Broj oboljelih od bolesti koe, koja je sva izloena okolini, tek je na 5. mjestu. Zato je tome tako? Zato to su, od asa otkria patogenih mikroorganizama, tijekom jednog i pol stoljea, prihvaene i predlagane mjere zatite i postupno sticane higijenske navike, poput pranja tijela i istoe odjee, poput pranja ruku i rigoroznog uvanja namirnica od zaga enja. Steene navike znaajno su smanjile broj oboljelih od bolesti koe i probavnog sustava. U nerazvijenim zemljama, bez usvojenih higijenskih navika, daleko je od toga smanjenje.

zdravstveno obavjetavanje i odgoj, za primjer, mnogo bave uvanjem i unapre enjem zdravlja probavnog sustava i koe, toliko se manje bave sistematski uvanjem i unapre ivanjem zdravlja dinog sustava. I zato su na vrhu rang-liste oboljelih u ordinacijama primarne zatite akutne infekcije gornjih dinih puteva te kronini bronhitis, emfizem plua, astma, tj. kronine opstruktivne bolesti plua, koje sve vie smanjuju alveolarnu povrinu plua potrebnu za dovoljnu izmjenu kisika i ugljinog dioksida izme u zraka i krvi. Znaajno je smanjen broj oboljelih tamo gdje se preventivna medicina ukljuila djelotvornim cijepljenjima: tuberkuloza, razne djeje zarazne bolesti, gripa ako se procijepi dovoljan broj puanstva. Po vrlo visokoj i rastuoj stopi smrtnosti istie se rak plua: u mukaraca on je ak na 3. mjestu rang-liste, u ena ve na devetom. Ta je pojava skoro iskljuivo posljedica puenja, jednog od brojnih zaga ivaa udahnutog zraka. Tamo gdje su mjere protiv puenja rigorozne i gdje su mjere propagande prihvaene, broj puaa smanjuje se i zato se polako smanjuje broj umrlih od raka plua. No, broj ostalih spomenutih bolesti dinog sustava, iako veina njih redovno nije smrtna, jo je na vrhu rang-liste oboljelih.
Ostvarive mogunosti

Dini sustav prvi na udaru

Zato su bolesti dinog sustava, u sredinama poput nae, na vrhu ljestvice oboljelih? Ope je poznato da kroz dine puteve ulaze u dini sustav razni mehaniki zaga ivai (poput praine, smoga itd.), plinovi, otrovi, alergeni, zarazne klice itd. Oni izazivaju razne bolesti, pa i to se zna. No, koliko se

Miii naega tijela bit e to efikasniji to ih se vie vjeba. Vjebe su potrebne i za jaanje dinog sustava, kako bi se stekle trajne navike kojima e se ouvati i unaprijediti zdravlje tog sustava. Najjednostavniji nain jaanja miia za disanje (me urebrani mi-

ii i oit) pojaano je disanje, duboki i spori udisaji i izdisaji. Za to nisu neophodne posebne vjebe disanja, dovoljno je povremeno duboko disati na poslu, tijekom vonje prevoznim sredstvima, a kad je izvedivo, to se moe pratiti snanim zabacivanjem i predbacivanjem ruku. Jo dublje disanje postie se pri ubrzanom hodanju (korisno je da se pritom forsira duboko sporo disanje), ili pri za osobu prihvatljivoj brzini tranja, pri plivanju ili planinarenju, pri gimnastici i drugim portovima. Vjebanje dubokog disanja polako rezultira trajno punijim disanjem, ono jaa prsni ko, ono uveava unoenje kisika i eliminiranje ugljinog dioksida, to ini kvalitetnijom mijenu tvari u tjelesnim stanicama; ubrzava strujanje zraka kroz dine puteve, to pomae eliminiranju zaga ivaa iz njih i iz plua. Pri ubrzanom hodanju potronja kisika utrostruuje se. Pretilost smanjuje dubinu disanja. U dine puteve i u plua mora ui umjereno topao zrak. Ako u e hladan zrak, tad se smanji otpornost dinih puteva prema zaraznim klicama. Hladni se zrak zagrijava ako ga se udie samo

3
studeni-prosinac 2002

kroz nos. Sluz i trepetljike u nosu, drijelu, duniku i bronhima zadravaju mehanike zaga ivae, u kojima su zarazne klice. Tako nastale sluzave grudice mora se iseknuti ili iskaljati u rupi, ili ih iskihati, ili se povremeno nakaljavati. Kaljati i kihati mora se u rupi, ne u okolinu. Slinu obrambenu funkciju imaju i zdravi krajnici; bolesni gnojni krajnici tetni su i valja ih ukloniti.
Sunce unitava klice

U zatvorenim napuenim prostorima i gradskim ulicama skupljaju se praina i ostali brojni mehaniki zagaivai i alergeni, sa zaraznim klicama. Svi se oni uklanjaju zraenjem ili umjetnom ventilacijom, ali bez odgovarajueg propuha. Zrak ne smije biti niti presuh niti prevlaan. Mehaniki zaga ivai hvataju se na liu ili na

iglicama stabala. Zato je za dini sustav neophodna esta etnja zelenim gradskim povrinama i bliskim umama, vrlo je povoljna i etnja gradskim ulicama sa zasa enim drvoredima. Zelenilo izluuje kisik, a resorbira ugljini dioksid. Jo su vrijedniji izleti ili boravak po umama, po planinama te na moru ili blizu mora. U tim je geografskim podrujima zrak ist, prirodna je ventilacija primjerena, temperatura kolebanja manja, zrak sadri ljekovite jodne ili smolaste aerosole. Na kraju, skraeni podsjetnik: najpogubniji su za dini sustav puenje, stalan boravak u zatvorenim napuenim prostorima, u podruju gdje je zaga en zrak zbog gradskog prometa, industrije i grijanja zimi, te nedovoljna tjelesna aktivnost. Najbolje e uvati i unapre ivati dini sustav: ist zrak, umjerena vjetrovitost, ustro tjelesno

gibanje, tehnika dubokog disanja, sunane zrake koje unitavaju zarazne klice u kapljicama u zraku, izbjegavanje i unitavanje alergena, cijepljenje protiv onih zaraznih bolesti koje najvie zahvaaju dini sustav. Naalost, ljudi preesto misle na svoja plua tek kad se razbole!
Prim. dr. Ivica Ruika

Zimske zarazne bolesti - prevencija

NE EKAJTE IH SKRTENIH RUKU

Vrijeme pojave pojedinanih ili epidemijskih zimskih zaraznih bolesti traje od konca jeseni do poetka proljea. Uzrokovane su, od vremena pojave antibiotika, sve rje e raznim bakterijama, najee virusima. Na viruse antibiotici ne djeluju.
ajee su zimske zarazne bolesti djeci svojstvene razne djeje zarazne bolesti te brojne obine prehlade ili hunjavice, pa malo ozbiljniji febrilni katar svih dinih puteva te, kao najozbiljnija - gripa. Gripa (Influenza) tjednima znaajno rui imune obrambene snage organizma, zato su komplikacije este. Sreom, cijepljenje protiv gripe uspjeno je. Cijepljenje protiv obine prehlade (hunjavice) i febrilnog katara besmisleno je jer se ne moe cijepiti protiv stotinjak raznih moguih virusa koji ih uzrokuju. U zimskim klimatskim okolnostima i uz neprihvaanje odre enih zatitnih mjera, smanjuje se otpornost ljudskog tijela spram uzronika zaraznih bolesti, smanjuje se imunitet.
Nepovoljne zimske okolnosti

1) Nagla promjena klime, esto s dnevnim padom temperature za preko 10C, predstavlja ogromno optereenje za organizam, koji troi snage za prilagodbu na

zimske uvjete i time ima manje snage za imune obrambene procese. 2) Die li se na usta, sluznica dinih organa hladi se, a tada se tee brani od zaraznih klica. 3) Zimi sunce kratko sije pa nema dovoljno ultravioletnih zraka, ije je svojstvo da ubijaju zarazne klice. 4) Zimske padaline (kia ili snijeg) vlae odjeu ili obuu, koji isparavanjem otputaju tjelesnu toplinu. 5) Otputanje tjelesne topline pojaavaju i jaki zimski vjetrovi, a tako djeluje i propuh u prostorijama. 6) Hladne noge i mokre arape djeluju reflektorno na sluznicu nosa i hlade je. 7) Uska i mokra obua, bez sloja zatitnog maziva, hladi nogu. 8) Pri padalinama nosi se nepropusna zatitna kabanica; ona pojaava znojenje, a prijei isparavanje i tako se vlae rublje i odjea.

4
studeni-prosinac 2002

9) Tanka odjea ili premalo slojeva odjee i rublja ohla uju tijelo. 10) Zimi hrana sadri malo svjeeg voa i povra, a oni su izvor obrambenih vitamina A i C. 11) Gradski smog, kuna praina, neietkana odjea - nosioci su velikog broja zaraznih klica. 12) Puenje jako oteuje sluznicu dinih organa, zato puai, kao i djeca me u puaima, zimi ee obolijevaju od zaraznih kataralnih bolesti dinih organa. 13) Pregrijane prostorije sa suhim zrakom sue sluznice, one postaju ranjive i propusne za klice. A hladne prostorije hlade sluznice, kou i tijelo. 14) Zimi esto mnogo ljudi boravi u zatvorenim prostorijama i prostorima (sredstva javnog prometa, ekaonice lijenikih ordinacija, vrtii, kole), pa se zarazne klice, kapljicama od kalja ili kihanja, iz nezatienih ustiju ili nosa lako prenose na zdrave ljude. 15) Neoprane ruke, u koje se kaljalo ili kihalo, pune su klica. 16) Postoje skupine ljudi i stanja kad je znatno smanjena otpornost protiv zaraznih klica: djeca, i to nadasve u pubertetu; trudnice i porodilje; ljudi stariji od 60 godina; bolesnici od zaraznih kroninih bolesti, npr. bronhitisa, plunog emfizema, sranih bolesti, eerne bolesti; alkoholiari; slabije ishranjeni; loe socijalno-ekonomske prilike; loe higijenske prilike; iscrpljenost; osobe koje nisu cijepljene protiv zaraznih bolesti.

5) Treba izbjegavati propuh i skloniti se od jakih zimskih vjetrova. 6) Stopala moraju biti suha, u vunenoj suhoj arapi. 7) Obua mora biti zatiena masnom naslagom i udobna.

Osobne zatitne mjere

One jaaju imune snage tijela i oteavaju irenje i razmnoavanje klica. 1) Na jaanje tjelesne otpornosti valja se privikavati od malih nogu, npr. ujutro izmjenini tu: 3 minute vrua, 20 sekundi hladna voda, tako tri puta uzastopce; ili masiranje hladnim vlanim runikom; etnja na svjeem zraku, svaki dan brzim korakom 30 do 40 minuta. 2) Mora se disati samo na nos, u nosu se zrak zagrije, a dlaice i sluz zadre prainu i zarazne klice na njima. 3) Korisno je zimsko sunanje, npr. u planinama. 4) Odjea i rublje moraju biti suhi.

8) Kabanica i odjea moraju biti porozni, od pamunog ili vunenog materijala, ne od plastike ili gume, zimi u vie slojeva. 9) Treba nositi odjeu koja odgovara momentalnoj temperaturi, makar se odjeu mijenjalo vie puta dnevno. 10) Ako okolnosti ne doputaju troenje svjeeg voa i povra, tada treba dnevno uzimati farmaceutske preparate koji sadre potrebne vitamine i minerale. 11) Treba to manje boraviti u zaga enom gradskom zraku, savjesno istiti od praine prostorije i odjeu. 12) Ako se ve pua ne moe odviknuti od puenja, ne smije svojim puenjem ugroavati zdravlje nepuaa, naroito djece. 13) Vlanost prostorija treba iznositi 50-60%, temperatura oko 19C, uz redovnu umjetnu ili prirodnu ventilaciju, esta, a kratka zraenja. 14) Zimi treba izbjegavati mjesta nakupljanja mnogo ljudi. ekaonice u djejim ordinacijama trebale bi imati odvojeni prostor za prehla enu i za ostalu djecu. Prehlaeni ljudi, pogotovo djeca, moraju se odvojiti od zdravih, uputiti na lijeenje kod kue. 15) Kihati i kaljati moramo u rupi, a ako sluajno kihnemo u golu ruku, tada se njome ne smijemo rukovati niti dirati predmete dok se ne opere. 16) Treba biti odmoren i ispavan. 17) Treba izbjegavati alkoholna pia. 18) Djeca moraju redovno obavljati zakonom propisana cijepljenja. Tako su neke djeje zarazne bolesti skoro iskorijenjene (djeja paraliza, difterija). Protiv gripe trebali bi se cijepiti bar svi spomenuti pripadnici ugroenih skupina i javni radnici.
Prim. dr. Ivica Ruika

5
studeni-prosinac 2002

Kronine plune bolesti

SPAS JE U PREVENCIJI
Kronine bolesti dinoga sustava ve su dugo vremena me u vodeim bolestima u strukturi obolijevanja stanovnika. Zajednike su im znaajke: mnogostruki uzroci, neprimjetan poetak, kronian tijek, kao i za sada jo skromne mogunosti sprjeavanja te nemogunost potpunog izljeenja.
astanak se povezuje s djelovanjem niza nepovoljnih imbenika (tzv. faktora rizika). Me u najvanije spadaju puenje, sve vea izloenost stanovnitva raznim fizikalnim i kemijskim utjecajima povezanim s razvojem industrije i tehnologije, psihiki stresovi, pomanjkanje tjelesne aktivnosti. Kronine plune bolesti ireverzibilno (nepovratno) oteuju plua te nastaje teka funkcijska nesposobnost i pogorava se kvaliteta ivota. Posljednjih godina smanjuje se raznovrsnost pristupa u lijeenju tih bolesti te se objavljuje sve vie me unarodnih smjernica i prijedloga radi prevencije, ranog otkrivanja i lijeenja kroninih plunih bolesti.
Kronini bronhitis

iskaljavanjem i/ili zaduhom, koja se ne popravlja na provedenu terapiju, i/ili porastom tjelesne temperature. U terapiji se koriste bronhodilatatori, kortikosteoridi, antibiotici u sluaju bakterijskog infekta, vjebe disanja. U zavrnom stadiju preporua se lijeenje kisikom u kunim uvjetima. Prognoza bolesti ovisna je o ranom prepoznavanju bolesti i izbjegavanju faktora rizika (puenje, aerozaga enja, respiratorni infekti).
Kronini bronhitis i emfizem

To je bolest obiljeena kaljem i iskaljavanjem, vei broj dana u godini, najmanje tri mjeseca godinje tijekom dvije uzastopne godine. Jedna je od najeih plunih bolesti, posebno u osoba starijih od 40 godina. U nastanku bolesti vanu ulogu imaju vanjski i unutarnji imbenici. Od vanjskih su najvaniji puenje, oneienje zraka i respiratorne infekcije. Unutarnji su imbenici naslije ena ili steena slabost mukocilijarnog aparata - transportnog, pojaana osjetljivost na respiratorne nadraljivce (iritanse), pa i nepoznati uzroci, ime se objanjava pojava bolesti samo u nekih osoba iako ive u istim uvjetima kao i pojedinci koji nisu oboljeli. Virusi i bakterije imaju znaajniju ulogu u fazama pogoranja bolesti nego u njenoj pojavi. Osim simptomatologije, prevladava kaalj s iskaljavanjem sluzavog, gnojnog do sukrvavog iskaljaja. U poetku bolesti kaalj se javlja preteno ujutro, iskaljaj je bistar, a s napredovanjem bolesti kaalj postaje intenzivniji, uestaliji, gotovo trajno prisutan. Poetni oblik kroninog bronhitisa izljeiv je ako se bolesnik pridrava preventivnih mjera. Napredovanjem bolesti javlja se zaduha (teko disanje), najprije pri naporu, kasnije i u mirovanju. Pogoranje bolesti oituje se obilnim gnojnim

U poetku se javljaju kao samostalne bolesti, no napredovanjem bolesti esto se nadovezuju jedna na drugu. To se najprije odnosi na kronini bronhitis, kojemu se u uznapredovalom stadiju pridruuje emfizem plua.
Kronina opstruktivna bolest plua (KOPB)

dica suenja dinih putova, koje je barem djelomino povratno, bilo spontano, ili pomou lijekova. Upala tako er uzrokuje pojaano reagiranje dinog puta na razne podraaje. Definicija bronhalne astme sadri ujedno i manifestni oblik bolesti. Uestalost astme u svijetu raste u posljednjih 20 godina. Javlja se u svim dobnim skupinama, no najvie poga a mlade. Astma se dijeli na alergijsku i nealergijsku. Kod bolesnika s alergijskim oblikom esto postoje i druge alergijske bolesti (rinitis, dermatitis); javlja se u vie lanova iste obitelji, preteno poga a mlade; alergoloko je testiranje pozitivno. Nealergijski oblik pojavljuje se obino nakon 30. godine ivota. Simptomi esto poinju nakon infekcije gornjih dinih putova, no uzrok nastanka jo nije razjanjen.
Bolesti plunog intersticija

To je bolest koju karakterizira smanjenje protoka zraka kroz dine putove, koje nije potpuno reverzibilno (povratno). To smanjenje protoka zraka obino je progresivno, povezano s neprimjerenim upalnim odgovorom plua na tetne estice ili plinove. Glavni su imbenici u nastanku KOPBa puenje, aerozaga enje, respiratorni infekti. Mjerama prevencije moemo sprijeiti nastanak bolesti. Prestanak puenja glavni je cilj u prevenciji te bolesti, zatim izbjegavanje aerozaga enja te redovito godinje cijepljenje protiv gripe. U lijeenju upotrebljavamo bronhodilatatore, kortikosteroide, sekretolitike, antibiotike u sluaju respiratornog infekta, fizikalnu terapiju, a u sluaju komplikacija od strane srca - kardijalnu terapiju. Bolniko lijeenje dolazi u obzir kod izraenog poputanja kardiorespiratornog sustava.
Bronhalna astma

To je kronina upala dinih putova, koja u sklonih osoba izaziva napade piskanja u prsima, zaduhe, kalja, a sve je to poslje-

To je raznolika skupina bolesti kojima je zajednika karakteristika rasprostranjena infiltracija alveolarnih stijenki i meualveolarnih prostora (pluni intersticij), s upalnim ili zloudnim stanicama, vezivnim tkivom ili tekuinom, to ometa prolazak kisika u krv i ugljinog dioksida iz krvi (respiracija). Veina bolesti nepoznatog je uzroka (najea je sarkoidoza). Od poznatih uzroka, me u najee spadaju inhaliranje nekih organskih i anorganskih praina (neka biljna vlakna, azbest ...), plinova, paramaligna oboljenja, kronian zastoj srca ili bubrega, upalne promjene itd. Glavni su simptomi ubrzano disanje, suhi kaalj, stezanje u prsima, zaduha. Prevencija je mogua samo ako je poznat uzrok. Katkada je dovoljno samo zatititi bolesnika od izloenosti tetnom imbeniku. U sluaju nepoznatog uzroka, lijei se kortikosteroidima ili citostaticima. Transplantacija plua ima mjesto u terapiji takvih odre enih sluajeva. Branislava Sunik-Mrvi, dr. med. Dr.sc. Zlata Beg-Zec Kopani, dr. med.

6
studeni-prosinac 2002

Prehrana kod bolesti dinih organa

VOE, VITAMINI I TRAVE

BRONHALNA ASTMA

U toj kroninoj iscrpljujuoj bolesti bolesnici pate od napadaja kalja, tekog i sipljivog disanja zbog grevitog suenja bronha u pluima. Postoji podjela na alergijsku, nealergijsku i mjeovitu astmu. Astma je esto povezana s bronhitisom i peludnom groznicom. Rizini su imbenici, odnosno uzroci: me u alergenima, uzronicima astme na prvom je mjestu kuna praina i u njoj sadrana grinja, a zatim peludi, dlake, perje i koa, kao i mnoge namirnice. Najei su nealergetini uzroci stres (psihika uzbu enja i dr.), hladnoa, vlaga, prekomjerni fiziki napori, infekcije, prejedanje, neki lijekovi (osobito aspirin i prekomjerno uzimanje kortikosteroida); tako er, uzroci astme mogu biti srane i plune bolesti. Treba izbjegavati: navedene alergene; kod djece mogu izazvati neposrednu alergiju, odnosno astmatiki napadaj jaja, ribe, mekuci i rakovi, suho voe, orah i kikiriki, a zakanjelu reakciju mogu izazvati mlijeko i druge mlijene namirnice, okolada, penica, agrumi, pia na bazi coca-cole i koloransi. Tako er, astmu mogu izazvati kava, aj, eer, sol, zain glutamat (sindrom kineskih restorana), kao i aditivi, kao to su tartrazin (uti br. 5 FD&C), benzoat, sumporni bioksid i sulfati - treba ograniiti meso i ivotinjske masnoe (masti). Preporuuju se: osobito crveni luk i umsko voe (borovnice, jagode, ribiz, kupine i drugo, bogato flavonoidima), zatim limun, enjak, ili, povre, suhe mahunarke (osim soje i svjeeg graka), a od voa jo kruke i ljive. Mnogo se preporuuje ne uzimati hranu 1-2 dana (samo piti vodu, najmanje 1 litru) ili 1-2 dana jesti samo voe ili samo povre, ili 1-2 dana jesti samo kuhanu integralnu riu uz gro e i mnogo vode. U okviru pravilne prehrane, treba to obilatije jesti povre i voe (razumije se, uz izuzee onog koje je individualno alergetino). Vitamini i sl.: istraivanja su pokazala da je vitamin B12 osobito koristan

kod astme, akutne i kronine. Tako er su korisni vitamin C i s njim povezani bioflavonoidi (poetno nazvani vitamin P), osobito kvercitin (sprjeava se suavanje bronha i smanjuje produkcija histamina) i pantotenska kiselina (vitamin B5), piridoksin (vitamin B6), antioksidansi vitamin E i A, kao i njegov biljni oblik beta-karoten i drugi karotenoidi. Napomene: U nekim sluajevima astmatini napadaj mogu ublaiti kava, crveni i bijeli luk, slaica (mutarda), ili (crveni papar). U pukoj medicini (Folk Medicine, 1958., dr. D. C. Jarvisa) peludna groznica lijei se vakanjem pelinjeg saa uz pijenje jabukovog octa; po dvije liice octa i meda u ai vode treba popiti 2-3 puta tijekom dana.
BRONHITIS

Bronhitis je upala sluznica bronha. Prehrana nije izravno povezana s bronhitisom, nego samo posredstvom obrambenog sustava. Naime, pravilnom prehranom, uz dodatak vitamina C i ostalih antioksidansa, drugih vitamina, minerala i zatitnih tvari, kao i ljekovitih biljki, moe se postii da obrambeni sustav u veini sluajeva sprjeava nastanak ili smanjuje teinu bronhitisa, prehlade, gripe i drugih slinih infekcijskih bolesti. Rizini su imbenici, odnosno uzroci: infekcija virusima i bakterijama povezana s oslabljenim obrambenim snagama, boravak u vlanim i zadimljenim prostorijama, mokre i od vlage nezatiene noge, biti oznojen na hladnom ili vjetrovitom mjestu, oneieni okoli, puenje. Treba izbjegavati: prekomjernu sol u hrani (iznad 5 g) jer moe pospjeiti upalu i suavanje bronha, odnosno njihove sluznice, zatim, mlijeko, stolni eer. Preporuuju se: tople juhe s mnogo aromatinog bilja, osobito kokoja juha s enjakom. Naime, u koi kokojeg mesa ima cisteina koji rastvoren u vodi djeluje mukolitino, tj. rastvara sluz i olakava iskaljavanje. Mukolitino,

protuupalno ili na drugi nain djeluju protiv bronhitisa enjak, hren, ili, odnosno ljuta paprika, crveni luk, poriluk, ljutika, papar, crna rotkva, goruica ili slaica, portulak, umbir, celer, kupus, kelj, repa i drugo kupusno povre, riga, maslaak, a od ljekovitih aromatinih biljki kadulja, majina duica, maurana, ubar, rumarin, sladi, kurkuma, cimet, bokvica, sljez, borovica, pore, mirta, crni aj. Med, ako se uzima na liice ili inhalacijom, a ne u aju i mlijeku, djeluje protiv bakterija i virusa, smanjuje upalu i kaalj. Vano je piti to vie tekuina (juhe, ajeve, razvodnjene i nezaeerene vone sokove). Korisni su vitamini i sl.: vitamini C i E, beta-karoten, (bio) flavonoidi, cink. Napomene: U fitoterapiji protiv kalja djeluje i sirup od crvenog luka - stavi se 6 glavica luka u loni vode (2-3 dcl), uz dodatak 3-4 lice meda, kuha se na laganoj vatri 2 sata, a zatim procijedi; uzima se toplo, po 1-2 liice svaka 2-3 sata. Korisni su kao ajevi ili tinkture i sl. ehinacea, sladi i kanadski hidrastis.
PREHLADA (RINITIS, CORYZA)

Virusna je bolest gornjih dinih putova. Prehladu, nos zaepljen od sluzi, gripu, anginu ili upalu grla, sinusitis i druge sline bolesti koje nastaju zbog virusnih i bakterijskih infekcija moemo, kao i mnoge druge bolesti, lake sprijeiti (preventiva) nego lijeiti. Preventiva: prehladu i sline bolesti neemo dobiti, ili emo ih preboljeti u laganom obliku u kratkom razdoblju, obino u jednom danu, ako nam dobro funkcioniraju obrambene snage, tj. imunitarni sustav. Odmah nakon prestanka ljeta kada se pribliava vrijeme prehlada i slinih bolesti, treba poduzeti ove preventivne mjere: - ako do tada niste uzimali, odmah ponite uzimati svaki dan 2 puta po 500 mg vitamina C i cinkove tablete 10-15 mg (za djecu 1/4 ili polovicu tih doza), uz obilno pijenje biljnih ajeva, vodom razrije enih vonih sokova (bez eera).

7
studeni-prosinac 2002

Tako er, koristite biljku Echinacea za koju je kliniki dokazano da djeluje preventivno i terapijski protiv prehlade, gripe, herpesa, grlobolje, kalja i dr., a ne uzrokuje nepoeljne nuspojave. Doza je 2-3 g na dan ili 15 kapljica ekstrakta 3 puta na dan. Osim toga, svaki dan treba pojesti 2-4 esna sirovog enjaka, koji nije vie samo puki lijek, nego kliniki provjereni lijek protiv mnogih infekcija, raka (jer djeluje kao antioksidans), infarkta (sprjeava trombozu), smanjuje tetni LDL, a poveava korisni HDL kolesterol, smanjuje visok krvni tlak, uz druge korisne primjene (kontraindiciran je, tj. ne uzimati ga kod gastritisa i ira eluca ili dvanaesnika). Tako er, ako do tada niste uzimali, odmah ponite konzumirati prirodni jogurt ili kiselo mlijeko, 200-400 g na dan jer pospjeuje stvaranje interferona (antivirusnog djelovanja). Budui da virusi i bakterije (kao i drugi mikroorganizmi) kao uzronici infekcija ulaze u nae tijelo prije svega i najee putem nosa i usta (a i oiju), potrebno ih je na tim mjestima onemoguiti, a to se ini ovako: svako jutro pripremite au vode u koju se metne 1 liica morske nerafinirane soli i 1 lica jabunog octa; time treba isprati nos, usta i grlo (grgljati i sl.), osobito nakon kontakta s ljudima. Umjesto soli i octa, moete u au vode staviti 10 kapljica tinkture propolisa, ili nekoliko kapljica eterinog ulja od eukaliptusa, timijana ili lavande. Tako er, potrebno je esto prati ruke jer se mikroorganizmi esto prenose rukovanjem i drugim dodirima ruke.

Lijeenje prehlade, gripe i slinih bolesti: trebalo bi nekoliko dana mirovati i boraviti u toplim (ali ne pretoplim) prostorijama, izbjegavati vee promjene temperature, osobito ako ste znojni. Treba biti to vie toplih biljnih ajeva i hraniti se uglavnom povrem, voem, njihovim sokovima, oraastim voem,

suncokretovim sjemenkama, jogurtom, skutom i svjeim sirevima, a dolazi u obzir i pilea juha s enjakom, crvenim lukom i paprom (u koi pileta nalazi se jedna tvar slina acetilcisteinu, koji zatiuje sluznice i stiava kaalj). Ameriki lijenik Regnier (nakon pet godina pokusa s vitaminom C) daje ove upute: na prve znakove prehlade (grebanja u grlu, curenja iz nosa, kihanja i osjeaja hladnoe) uzeti 600 mg vitamina C, zatim po 200 mg svaki sat (ili 600 mg svaka tri sata), a prije spavanja 750 mg. Vitamin C nije kodljiva tvar, jedino moe uzrokovati meku stolicu i eventualno bezopasni proljev, uglavnom kada se uzimaju koliine iznad 6000 mg (=6 g) na dan. Lijeenje prehlade u tzv. pukoj medicini (iz knjige dr. L. Kordela Natural Folk Remedies, 1974.): - komadi enjaka drati u ustima, mijenjajui enjak svaka 4 sata, a vadi ga se za vrijeme jela i spavanja (Danska); - 1 licu isjeckanog i zgnjeenog enjaka + 1/2 alice meda + 1 liicu svjee naribanog hrena dobro pomijeati te uzimati po 1 liicu svaka 3-4 sata (Poljska); - kuhati u loncu 1 litru vode s 2-3 glavice enjaka te iznad lonca udisati paru (Rusija); - piti tople ajeve za znojenje (po 1 liicu cvijeta od lipe, bazge i kamilice); - 1 lica meda + sok od 1 limuna pomijeano u ai tople vode piti 3-5 aa na dan; - aa vode + 2 liice papra + 2 lice isjeckanog crvenog luka kuhati 10 minuta, procijediti i piti toplo tijekom dana (Afrika); - korjen sljeza (prstohvat) staviti u aicu vode; nakon 24 sata nastaje sluz kojom se mau ulazi nosnice (osobito korisno kod djece); - prema dr. D. C. Jarvisu (Folk Medicine, 1960.) vakanje mednog saa spreava i lijei prehladu, zatvoren nos, gripu, anginu grla, sinusitis i druge sline bolesti dinih organa; - ekstrakt bazge (lijek Sambucol) djeluje antivirusno, suzbijajui gripu i sline bolesti, te ublaava kaalj i bolove u miiima (Holford).
Dr. Branko Prijatelj

Vegetationes adenoideapoveana drijelna tonzila (trei krajnik)

DIIMO PUNIM ... NOSOM

drijelna tonzila (trei krajnik) lijezda je koja se nakon 10 godina smanjuje, ali u ranom djetinjstvu stvara mehanike zapreke drenai paranazalnih sinusa i srednjeg uha te ometa disanje. Njezino poveanje najbolje je dijagnosticirati anamnezom i pregledom.

isanje na usta, hrkanje, govor zatvorenog nosa, sekrecija iz nosa i u drijelo, to uzrokuje kronian kaalj, upuuju na kronini adenoiditis. Uz navedene simptome, moe biti izraeno adenoidno lice, tj. izdueno lice s otvorenim ustima, tamni kolutovi ispod oka. Takve simptome moemo vidjeti i u djece s drugim oblicima kronine opstrukcije nosa.
Pregled svih okolnih prostora

Opisane su abnormalnosti u razvoju zuba u odnosu gornje i donje vilice, to ukljuuje smanjeni razvoj gornje vilice. Kod hiperplazije (poveanja) vegetacija, boja sluznice nosa normalna je, za razliku od alergijskog rinitisa ili upalne promjene. Potpunu sliku o vegetacijama moemo dobiti pogledom indirekto-

8
studeni-prosinac 2002

skopski ili endoskopom, to je preporuljivo kod estih upala uha. Kod toga treba promatrati odnos adenoidnih vegetacija i stranje stijenke nosne upljine. Osim toga, treba promatrati odnos adenoidnih vegetacija i sluznice nosnih koljki. Nepravilan poloaj ili slaba suradnja mogu uzrokovati podizanje nepca, dajui dojam neprohodnosti. Prije odluke za operaciju adenoida, treba pregledati funkciju mekog nepca jer adenoidna hiperplazija moe izazvati poremeaj govora nosnih suglasnika (hiponazalni govor) i maskirati abnormalnost funkcije mekog nepca, npr. submukozni rascjep, pa se nakon operacije razvije hiponazalan govor i poremeaj funkcije mekog nepca. Naroit oprez treba biti kod rascjepa resice mekog nepca, nenormalnog micanja nepca, dijastaze miia u srednjoj liniji, povrata tekuine kroz nos. Na to nas moe uputiti i obiteljska anamneza. Preporua se nazofaringoskopom pregledati meko nepce sa strane nosa. Kod djece kod koje je operativni zahvat s velikim rizikom, a i dijagnoza zastoja disanja u snu (sleep apneja) nije sigurna, preporua se polisomnografija, gdje se u tijeku cijele noi prati disanje, a moe i sonografija, tj. snimak disanja na kaseti (zvuni zapis).

tisak hiperplastinih adenoidnih vegetacija ometa limfnu drenau srednjeg uha i Eustahijeve tube, uzrokujui otok sluznice i podizanje nepca, dajui dojam opstrukcije.
Most za irenje upale

Vrlo esto se infekt gornjeg dinog trakta preko vegetacija iri na srednje uho. Nasuprot tim injenicama, Philips navodi da nije naao razlike u veliini vegetacija pacijenata s oboljenjem srednjeg uha, ili bez njega ve je naao razliku u veliini nazofaringealnog prostora. Mali nazofaringealni prostor adenotomijom se povea.

e kulturno-higijenski standard obitelji. Najvie akutnih upala uha imamo kod roditelja bez kvalifikacija ili u poljoprivrednika (48%). Od djece koja su pohaala jaslice ili vrti, 69,7% imalo je akutnu upalu srednjeg uha, a 26% imalo je recidiv, tj. nije znaajno utjecalo na pojavu recidiva, ali je utjecalo na upalu uha. Najee su upale u jesenskozimskim mjesecima studenom (29%), prosincu (21,2%) i sijenju (11,5%). U ljetnim mjesecima bilo je najmanje upala. U pojavi akutnih respiratornih infekcija, koje su najee virusne, utjecaj sezonskih faktora najvei je u zimskim mjesecima. Nagle i velike vremenske oscilacije, vlano i hladno razdoblje uzrokuju boravak u zatvorenom prostoru, nedovoljno zraenom, to izaziva respiratorne infekte.
Posljedice oteanoga disanja

Poveane tonzile

Adenoidektomija (odstranjenje adenoidnih vegetacija) preporua se u sluajevima: 1. mali prostor u nosnom drijelu (vidljivo na Rtg postraninoj snimci), 2. adenoidni facijes, adenoidno lice koje je rijetko posljedica poveanih vegetacija, ve je mogunost da je u osoba s adenoidnim licem mnogo manji nazofarinks (nosni dio drijela), to uzrokuje da i manje adenoidne vegetacije izazivaju opstrukciju, 3. uestale upale srednjeg uha zbog mehanike opstrukcije otvora Eustahijeve tube, to je rijetko i ne uklapa se kod jednostranih otitisa (upala uha).
Sekretorni otitis (upala uha s curenjem iz uha) javlja se najee u dobi od 2 do 7 godina, zbog hiperplazije (poveanja) limfnog tkiva u nazofarinksu. Pri-

Horizontalno poloena i iroko otvorena Eustahijeva cijev pogoduje irenju infekcije u srednje uho. Tome pridonosi limfatino tkivo u nazofarinksu, koje je tada obilno razvijeno. Leei poloaj na le ima te zadravanje hrane u gornjem dijelu drijela omoguavaju ulazak hrane i sekreta iz farinksa u otvorenu Eustahijevu tubu. U dojenakoj dobi izme u 6 i 11 mjeseci imunoloko stanje djeteta je najslabije i tada se javljaju najee upale srednjeg uha. Upale srednjeg uha sastavni su dio upala dinih organa, vrlo esto kao posljedica ili komplikacija infekcije dinih organa, osobito u djejoj populaciji, gdje im je uestalost 70% od opeg morbiditeta. esto se upale uha izlijee uz druge febrilne bolesti, a da nisu ni otkrivene, ali ostavljaju posljedice gubitka sluha. Od 393 djece do 3 godine, 175 (44,5%) imalo je upalu uha, a 40 (22,85%) imalo je povrat akutne upale. U prve dvije godine povean je broj recidiva (ponovnih upala). (1. god. 32,2%; 2 god. 12,9%). Nema razlike prema spolu. Prema podacima o upali uha u obitelji, ei su recidivi. Tu utje-

I limfno tkivo Waldeyerova prstena, koji okruuju ulaz u drijelo, svojim poloajem i veliinom moe uzrokovati smetnje disanja kroz nos. Posljedica je disanje kroz usta, hrkanje i promjena izgleda lica (facies adenoidea), s plosnatim nosom, malim, nerazvijenim nosnicama, kratkom gornjom usnom, debelom donjom usnom. Opstrukcija nosa djeluje na razvoj zuba, nepce, hranjenje i rast. Hipoplazija zubnih lukova odreuje poremeaj razvoja izbijanja zuba. Opisana je i atrofija miia koji okruuje usne, zbog ega je donja usnica izboena. Opaene su promjene kostiju grudnoga koa, kokoja prsa, abnormalne krivine kraljenice, uzak grudni ko (latero-lateralan smjer). Kod takve djece javljaju se nervni impulsi, tikovi, nono mokrenje u krevet, ali uzrok tome nije jasan (pretpostavlja se da se moe povezati s nedovoljnom opskrbom kisikom, smanjenjem koncentracije). Kod opstrukcije disanja kroz nos, zbog disanja kroz usta razvija se uzak gornji zubni luk, ukrten ugriz. Jezik je u niskoj poziciji. Postavlja se pitanje da li je tip lica posljedica naina disanja ili zbog tog tipa lica mali prostor stranjeg dijela nosne upljine i srednje velike vegetacije opstruiraju nosno disanje. Opstrukcija disanja ometa pravilno hranjenje u ranoj fazi, a hipertrofine tonzile ometaju pravilan akt gutanja. Iako nema oz-

9
studeni-prosinac 2002

biljnih istraivanja, iz klinikog iskustva znamo da nakon operacije hipertrofinih tonzila i vegetacije djeca bolje jedu, odnosno napreduju, iako slab apetit nije indikacija za tonzilektomiju. U 43 djeteta su, mjerenjem prije adenotomije i 9 mjeseci nakon nje, vidjeli porast hydroxyprolina i po tome zakljuuju o tetnom utjecaju poveanih vegetacija na somatski razvoj djeteta. Prije opisano oteano disanje ima utjecaj na kardiovaskularni sustav jer respiratorna opstrukcija uzrokuje smanjenu opskrbu kisikom, koja nakon dueg trajanja rezultira plunim srcem koje se popravi nakon tonzilektomije. Retencija CO2 dovodi do pulmonalne vazokonstrikcije, poveanja tlaka u pulmonalnoj arteriji, pojaanog rada desnog srca, poveavaju se i minutni volumen i promjene lijevog ventrikla. Mjesec dana nakon operacije dolo je do normalizacije EKG i rendgenskih nalaza plua.
Utjecaj poveanja tkiva Waldeyerova prstena na disanje u snu

U tijeku sna ventilacija se normalno smanjuje jer se smanjuju ventilacijske reakcije na kemijske stimuluse. U snu dolazi do atonije miia, pa i akcesornih respiratornih miia, kao to su me urebreni, sternokleidomastoideusi. Prije kontrakcije dijafragme pokreu se refleksi koji odravaju prohodnost gornjeg dinog puta za progresivni razvoj negativnog tlaka, jer zbog udisajnih pokreta dijafragme nastaje negativan tlak u prsnoj upljini. Na poetku sna, i dalje u tijeku sna, smanjena je prohodnost gornjeg respiratornog puta i povea se otpor u drijelu kod udisaja. Na takvu izmjenu zraka imaju utjecaj lokalni refleksi osjetljivi na depresore centralnog nervnog sustava (CNS) i odstupanja anatomije nosa, drijela i usta. Prohodnost gornjih respiratornih puteva normalno se uspostavlja zbog refleksa koji potjeu iz orofarinksa (distenzijski refleksi faringealnih dilatatora) i prsnog koa. Anatomski faktori opstrukcije disanja u snu mogu biti: poveana duljina i debljina mekog nepca ili smanjen orofarinks zbog hipertrofije adenoidnih vegetacija ili tonzila te poremeaj (smanjenje) funkcije nosa; debljina, odnosno

infiltracija u meka tkiva gornjih dinih puteva (orofarinks) i miie i povezana vertikalna debljina jezika, to dovodi do dueg i ueg dinog puta. U tijeku jutarnjih sati, od 3 do 6 ujutro, fizioloki san je najdublji. Osobe s oteanim disanjem kroz nos i drijelo izloene su tada riziku opstruktivne apneje u snu. San djeluje na kardiovaskularne reflekse i fluktuaciju u vagalnim i simpatikim izbijanjima. Poremeaj disanja za vrijeme sna povea abnormalnu izmjenu zraka te nastaje sekundarno smanjenje oksigenacije i poveanje CO2, tj. fizioloke promjene u tijeku sna pogoravaju respiratorne i kardiovaskularne probleme koji postoje u budnom stanju i tako nastaje klinika slika OSAS (obstructive sleep apnoa syndrome). U lakim sluajevima u snu se javlja inspiratorni zvuk zbog suenja gornjih dinih puteva, a to nazivamo hrkanje ili rhechus. Jae je izraeno kod spavanja na le ima jer je otpor prolasku zraka povean. Ako su jaka suenja dinog puta, orofarinksa, tada za vrijeme udisaja poveani negativni endotorakalni tlak dovodi i do opstrukcije orofarinksa. Da do toga ne do e, pojaa se tonus genio glosusa i genio hioideusa (faringealni dilatatori). U snu nastaje i edem sluznice, to jo vie smanjuje, funkcionalno suzuje gornji dini put.
Pomo kod hrkanja

Facies adenoidea

Hrkanje je akustiki fenomen koji nastaje kao posljedica opstrukcije gornjih dinih puteva. To je zvuk uvjetovan ritmikim oscilacijama mekog nepca zbog inspiratorne zrane struje u vrijeme spavanja. Hre 7-10% mukaraca, 37% ena, a esto djeca hru spavajui otvorenih usta. Intenzitet hrkanja je izme u 50 i 90 dB, a frekvencija ovisi o mjestu opstrukcije. Najei su uzrok hrkanja u djece poveane vegetacije i tonzile, koje izazivaju opstrukciju nazofarinksa, koja dovodi do drugih poremeaja. Posljedica je smanjenje zasienosti krvi kisikom. Hrkanje je obvezni simptom sindroma opstruktivne apneje u spavanju (obstructive sleep apnoa syndrome), iako stupanj opstrukcije nosa i intenzitet hrkanja i opstruktivne sleep apneje nije u direktnoj korelaciji. Pozitivnom se sma-

tra apneja koja traje vie od 10 sekundi i javlja se 10 puta u jednom satu spavanja. Uz opstrukciju nosa, est uzrok je kolaps miia drijela koji nastaje u dubokom fiziolokom snu. U opstruktivnoj sleep apneji tlak kisika smanjen je na 50 mm Hg, tj. dolazi do hipoksemije, kojoj pridonosi i povean negativni intratorakalni tlak. Zbog hipoksemije i poveanog negativnog intratorakalnog tlaka (povean dotok u desno srce) razvija se arterijska hipertonija i posljedino pluno srce. Kako kod apneje raste arterijski krvni tlak, to predstavlja faktor za cirkulaciju u mozgu. Takve su osobe po danu pospane. U osamnaestero djece obavljena je adenoktomija, a u tridesetdvoje tonziloadenoktomija. Nakon pet dana etrdesetoro je djece mirno spavalo, a deset ih je dalje spavalo otvorenih usta, s hrkanjem, ali manjeg intenziteta nego prije operacije. Rezultati operacije vrlo su dobri jer je postignut prestanak hrkanja u 82% operiranih. Djeca koja su i nakon operacije hrkala, vjerojatno imaju opstrukciju disanja u drugoj etai gornjeg dinog puta, a ne u drijelu. Firbanks navodi da je tonzilektomijom i/ili adenotonzilektomijom uklonio hrkanje u 17 od 18 djece. Kod odraslih je uzrok kirurki rijeen u 72% sluajeva. ak 10% hrkanja rijeeno je traheotomijom. Treba ozbiljno prouiti svako hrkanje, koje je esto posljedica opstrukcije nosa, ali i preostalog dijela gornjeg dinog puta. Uzrok moe biti jedan, ali i kombiniran djelovanjem vie uzroka.
Prof. dr. sc. Darko Manestar, dr. med.

10
studeni-prosinac 2002

Oi i zima

OPREZ, OI - PREHLADE NAPADAJU

Zima je vrijeme kad esto boravimo u zatvorenom prostoru. Topli i suhi zrak pogoduje prehladama. Nosna se sluznica osui i postane neotporna na uzronike bolesti. Dosta je da jedan kihne i svi e oko njega udahnuti virus koji se u kapljicama sline raspre u zraku. Naeta sluznica nosa bit e prava gozba za viruse koji se tu nasele. Tako zapone prehlada u dinim putovima. Kakve veze s tim imaju oi?

omislit ete da e se i oi napuniti rasprenim virusima iz zraka. Hoe, ali se u njima na taj kapljini nain nee ba uvijek razviti upala. Zato?
Oi se same brane

Zamislite staklo vjetrobrana automobila. Kad se zaprlja, pritisnemo pumpicu s vodom i aktiviramo brisae. Jo je efikasnije kad u vodu za ispiranje dodamo tekuinu koja otapa prljavtinu. Tako se peru i oi. Suze isplahnjuju oi tekui od gore prema dolje. Vje e poput brisaa prebriu oi, a odre ene kemijske tvari u suzama djeluju dezinfekcijski. Sva prljavtina koja uleti u oi, ukljuujui i uzronike prehlade, bit e mehaniki i kemijski uklonjena na taj nain.
Kad e se oi ipak upaliti

krecije koja prati virusnu upalu. Nemamo to na oima lijeiti. Iz dana u dan briui nos maramicom kojom zatim prebriemo i suzne oi, ili pak briui zaarene oi prstima kojima smo presavijali slinavu maramicu, unijet emo dodatno zaga enje u ve napaene oi. Eto pravog konjunktivitisa!

cama i mau koje okulist propie. Lijeit emo oba oka iako je crvenilo izraeno samo na jednom. Pitanje je vremena kad bi se isti znakovi javili i na drugom oku, jer nai prstii ne miruju. Kako god smo zagadili jedno oko, nesvjesno emo zagaditi i drugo. Zato ga je najbolje lijeiti ve unaprijed, jer virusi u njemu ve postoje i ekaju kritinu koliinu da buknu.
Epidemijski konjunktivitis

Opasnost od konjunktivitisa izazvanog hemofilusom vreba u vrtiima i kolama

Zdravo oko ima sposobnost samo izai na kraj s zaga enjem. Me utim, ako koliina zaga enja premai obrambene sposobnosti oka, ili je zaga enje umjereno, ali je oko smanjene otpornosti zbog neke druge bolesti, tada e se ipak upaliti. U svim prehladama opa otpornost organizma slabi. Temperatura nas svlada, naroito kad se radi o gripi. Tada nam se oi zacrvene ve zbog same poviene temperature. Sve se krvne ile proire i oi djeluju upaljene. Postanu i staklaste, suzne, jer se i suzna lijezda prepuni krvlju zbog poveane topline u tijelu. To jo ne znai da su se oi upalile. Jo ne govorimo o konjunktivitisu. Oi su samo zaarene zbog poviene temperature, ali nema sluzave se-

Adenovirus je uzronik epidemijskog konjunktivitisa

Najprije e zapoeti na jednom oku, koje e se jae zacrvenjeti. Simptomi gripe ve jenjavaju, a oko se sve jae crveni. I suzi, i kapak se zatvara, i ulja, i curi sluzavi sekret... i evo nas okulistu. Sad se ve moramo lijeiti, i to kaplji-

Slina se upala oiju moe javiti i u tzv. okulofaringealnoj groznici. Nije gripa, ali je svojevrsna prehlada sa simptomima upale grla i konjunktivitisom koju uzrokuju adenovirusi. Moe poprimiti razmjere prave epidemije. Svaki kontakt rukom s osobom koja ima epidemijski konjunktivitis, brisanje istim runikom, spavanje na istoj jastunici mogu biti pogubni. Obino rukovanje ili hvatanje za kvaku koju je prije vas dodirnula osoba oboljela od tog konjunktivitisa moe vas kotati. Nita se nee desiti ako nakon toga zaga enom rukom ne dotaknemo oko. Ali, tko o tome razmilja? Hajde znaj je li ruka zaga ena! Ponaajmo se kao da jest. Operimo dobro ruke i ne dirajmo oi. Tako e lanac prijenosa virusa biti prekinut. Ako nas napadnu adenovirusi, upala oka moe se zakomplicirati. U startu smo samo opasnost za okolinu zbog irenja zaraze, ali se kasnije virus moe naseliti u dublje slojeve naeg oka i izazvati smanjenu prozirnost ronice (keratitis) koju e nam zamutiti vid i na rok od nekoliko mjeseci. Bit emo nesposobni za rad, za vonju i sl. jer e nam vid biti mutan.

11
studeni-prosinac 2002

Tko je naroito u opasnosti

Svi koji nose kontaktne lee moraju uvijek paziti na higijenu ruku kojima diraju oi i namjetaju lee. Ako nepanjom unesu u oi i najmanje zaga enje, ono e pod leom doslovce zakuhati. Pod leom nema tako dobrog mehanikog ispiranja oka kao na dijelu oka preko kojeg vje e slobodno klize. Ako je lea polutvrda, na prve znake da se pod njom neto zbiva postat e nepodnoljiva. Zbog uljanja i nelagode, skinut emo je odmah i oko e se nastaviti samo braniti. Mogue je da e u tome i uspjeti i da e na vrijeme suzbiti razvoj upale.

ske tablete biti dovoljne da leu pripreme za ponovno nanoenje kad oko ozdravi, znat emo kad ih opet stavimo. Oi e nakon kratkog vremena reagirati na nedovoljno oienu leu, i to tako da e se ponovo zacrvenjeti. Zato je bolje ne riskirati. Nakon izljeenja upale, bilo bi najbolje na oi staviti isti par lea, koji nije niti bio u dodiru s virusima. U dananje vrijeme sve se ee nose tzv. zamjenske lee koje se na oima dre po dva do etiri tjedna, a zatim zamijene svjeim parom lea. Lee za godinje noenje polako se naputaju. Oni koji takve lee uporno koriste, vraaju na svoje oi zaga enje iz dana u dan, i to 365 dana u godini. Njihove su oi stalno u opasnosti. Zamjenske lee sigurnije su. U pakovanju od 3 do 12 lea uvijek imamo barem jedan rezervni par sterilnih lea. Uvijek nakon upale imamo mogunost startati ispoetka sa istom leom. Dugujemo barem toliko panje naim oima.
Kako zatititi djecu od upale oiju

drutvu druge djece. Neka, dok ne ozdrave, malo uivaju kod kue.
Upala oiju u male djece

Novoro enad i dojenad znaju imati suene ili neprohodne suzne kanale sve do svog devetog mjeseca. Ti kanali slue za istjecanje suza iz oka u nos. Zato nam, nakon to zaplaemo, uvijek procuri nos.

Suzne oi dojeneta za vrijeme prehlade posljedica su oteanog otjecanja suza na nos

Zamuenje ronice je komplikacija epidemijskog konjunktivitisa

Znatno je vei problem s mekanim leama. One nee niim signalizirati da se pod njima neto zbiva. U sredini gdje je vlano, toplo, slatko i slano, uzronici bolesti naprosto e uivati. Kad nakon nekoliko dana eksplodira upala, ve e biti kasno da se oi same obrane. to prije skinemo lee i odjurimo okulistu, to su anse da se upala suzbije vee.
to uiniti sa zaga enim leama

Postoje pravila kako se lee svakodnevno iste i dezinficiraju. Polutvrde lee dadu se dobro istrljati. to je s mekanima? Uobiajene metode moda nee biti dovoljno djelotvorne onda kad su lee zaga ene virusima. Dok upala traje, neemo ih niti stavljati. Oi su same po sebi osjetljive, a kamo li da ih jo poklopimo leama. Osim toga, koristimo kapi i mast za lijeenje upale, a one bi mogle promijeniti kvalitetu meke lee koja e zbog toga postati neupotrebljiva. Hoe li dezinfekcijske enzim-

Djeca u vrtiu i koli borave tijekom zimskih mjeseci u skupinama, u zatvorenom prostoru. U takvim su okolnostima prehlade uzrokovane hemofilusom influence vrlo este. Ako nemaju temperaturu i nisu malaksala, mogu boraviti u takvim ustanovama, ali pod uvjetom da poduzmemo sve kako se virusi i bakterije ne bi irili s jednog djeteta na drugo. Kako to izvesti? Pomou paljivih higijenskih mjera: neka briu nos papirnatim maramicama koje zatim bacaju; neka peru ruke ee nego inae; neka u vrtiu spavaju na veoj udaljenosti ili pregradom odvojeni od druge djece. Tako se kapljine infekcije dinih putova i zaga enje oiju manje ire. Ipak, iz opreza, bolje je da dijete koje ima konjunktivitis ostane na kunoj njezi, ne samo radi sprjeavanja irenja bolesti na drugu djecu, nego i radi ukapavanja i mazanja oiju koje u vrtiu i koli nije mogue efikasno provoditi. Osim toga, svi koji ste probali staviti mast u oi, znate da se tada mutno vidi. Sa zamuenim vidom nikome, pa ni djetetu, ne bi bilo ugodno boraviti u

Ako se nos u bebe zbog prehlade zaepi, tada ni protok suza iz oiju prema nosu nee biti mogu, pogotovo kad su suzni kanali sueni. U oku se zadravaju zaga ene suze, ono se vie ne ispire i koliina uzronika bolesti u oima poveava se. Usput, kako suze vie ne cure normalno prema dolje u nos, sekret iz nosa moe se poeti protiskivati u obrnutom smjeru - prema oku. U jednom trenutku nastupit e konjunktivitis. Utoliko je nezgodniji to se bebama ne da jednostavno nakapati kapljice i staviti mast. Treba nas najmanje troje da svladamo malog diva koji lamata rukama, otima se i mae glavom pri stavljanju lijekova u oko. to nam je najpametnije uiniti? Pri prvim znacima zaepljenog nosa u bebe, nastojat emo oistiti nos i uiniti ga prohodnim. Na taj e se nain zagaene suze slijevati iz oka prema nosu i onemoguiti nakupljanje zaga enja, odnosno penjanje uzronika bolesti u smjeru oka. Dakle, roditelji, lijeite bebi nos i time sprijeite upalu oiju. Vjerujte, bit e vam lake.

Mr. sc. Inge Bokovi Dragievi, dr. med.

12
studeni-prosinac 2002

Citrusi - agrumi

ZIMSKI ZATITNICI
Citrusi su voe junog podneblja, s blago kiselim sokovima. Intenzivno su ute do naranaste boje. U prehrani najee koristimo narane, mandarine, klementine, limune i grejp.
Narana - citrus aurantium

Narana je voe toplog junog podneblja. Ima vie vrsta narani, a razlikuju se po veliini, boji i kakvoi. Uz limun, najvie je koriteno citrusno voe. Koristi se kao svje plod, u sokovima, sirupima, napicima, koncentrirana, u demovima, bombonima i drugim konditorskim proizvodima kao aroma. Sadraj ploda narane razlikuje se po boji ploda, ovisno da li je naranino meso uto ili crveno, u malim odstupanjima: sadraj vode i bjelanevina je isti, 86 g vode i 0.8 g bjelanevina, 2 g biljnih vlakana, a sadraj ugljikohidrata neto je vei u crvenoj narani - 9.3 g, a u utoj 8.5 g; crvena narana sadri 0.3 g masnih ulja. Energetska vrijednost utog mesa u 100 g iznosi 146 kJ (35kcal), a crvenog mesa 172 kJ (41 kcal). Sastav vitamina razlikuje se: crvena narana sadri 426 g, uta 50 g, dok je sadraj vitamina grupe B, folne kiseline i vitamina C podjednak. Sadraj minerala podjednak je: dosta kalija 200 mg, 49 mg kalcija, fosfor, magnezij, eljezo, cink, bakar.

jenja. aj od cvjetova narane koristio se kao sredstvo za smirenje i protiv nesanice. aj od cvijeta narane obino se mijea s drugim lijekovima - hmelj i matinjak, u jednakim omjerima (po jednu licu), prelije s pola litre kipue vode, ostavi da odstoji 5 minuta, procijedi i pije dva puta na dan, a protiv nesanice naveer jedna alica. MANDARINA ima slian sastav kao narana, ali sadri manje vitamina C. Za razliku od narane, lako se ljuti. Uglavnom se jede u svjeem stanju, a i prerauje se u sokove, koncentrate, razne deserte, za izradu likera i sl. KLEMENTINA ima vrlo tanku glatku koru i nema sjemenki.
Limun - citrus limonium

Industrijskom preradom, iz kore i soka dobiva se limunovo ulje, limunska kiselina i limunov sok. Limunska kiselina ima antimikrobni uinak i u irokoj je upotrebi u prehrambenoj industriji kao aditiv. Narodna medicina dala je limunu vee znaenje nego to tvrdi slubena medicina. Koristi se kod poviene temperature, groznice, kao sredstvo za osvjeenje, kod glavobolje, ujeda insekata, za bolji rad jetre i ui i sl. Popularni osvjeavajui napitak, omiljen pogotovo ljeti, jest limunada. Popijemo li svako jutro prije jela, sok od pola limuna u ai mlake vode to osloba a organizam od otrova i poveava prirodnu otpornost organizma.
Grejp - citrus paradisi

Koristi se i naranina kora, samo ako nije prskana pesticidima i drugim kemijskim sredstvima. U kori narane nalaze se ljekovito eterino ulje, tanini, gorke tvari, hesperidin, karotini (beta-karoten 250 mg) i vitamina C 130 mg. Energetska vrijednost kore je 235 kJ (56 kcal). Kora pomijeana s drugim biljkama, obino ipkom, pije se kao aperitiv. Od narane se koriste plod, cvijet, list i kora. U narodnoj medicini koristi se za snienje temperature i uklanja nadutost, a nekada je koritena i protiv crijevnih glista. Lie se koristilo za snienje tjelesne temperature i pospjeenje zno-

Limun je citrusno voe tropskog i mediteranskog podneblja. Plod je utog jajastog oblika, kiselog okusa, ugodnog osvjeavajueg mirisa. Podrijetlo je limuna iz tropske Azije. Plod limuna sadri 91% vode, 3% ugljikohodrata, 1.9% biljnih vlakana, pektin, terpen, kalcijev oksalat, citrate, organske kiseline. Energetska vrijednost u 100 g je 50 kJ (12 kcal). Od vitamina, sadri u malim koliinama vitamine grupe B, vitamina C 40 mg. Svjei sok sadri 7 g folne kiseline. Od minerala, sadri dosta kalija - 150 mg te fosfor, kalcij, natrij i vrlo malo eljeza. Kora ploda sadri glikozide, eterina ulja, hesperidin. Limunova aromatina kora sui se i koristi kao dodatak za kolae i nadjeve ako plodovi nisu prskani pesticidima i slinim kemikalijama. Limun se koristi, u prehrani kao dodatak jelima i napicima, te u industriji i kozmetici.

Uz limun i naranu, najvie se koristi grejp. Plod je drveta citrus paradisi, intenzivne ute boje, po veliini vei od narane, gorko-kiselog okusa, sonog mesa, karakteristinog mirisa. Jede se svje ili se cijedi sok, a prera uje se u dem, sok, ele, napitke, stavlja u bombone i vino.

Razlikuje se bijeli i crveni grejp, koji je sla i. Plod sadri 91 g vode, 7 g ugljikohidrata, 1.4 g biljnih vlakana. Energetska vrijednost grejpa u 100 g je 117 kJ (28 kcal). Zbog niske energetske vrijednosti pogodan je kod osoba koje su na dijeti. Sadri male koliine vitamina grupe B, 40 mg vitamina C, a od minerala 150 mg kalija, 15 mg kalcija, 10 mg magnezija te fosfor, eljezo, cink i bakar.
Doc. dr. sc. Elika Mesaro-Kanjski, prim. dr. med.

13
studeni-prosinac 2002

KESTEN (Castanea sativa)

N
azivi su mu jo i maron, marun. Kesten je umsko dugovjeno drvo, podrijetlom iz srednje Azije. Nekada su ogromne kestenove ume prekrivale velik dio Europe, a danas se zadrao na veim prostranstvima u mediteranskim zemljama. Plod kestena visoke je energetske vrijednosti i ima veliko ekonomsko znaenje. Glavni je sastojak ploda kestena krob 44%, zatim bjelanevine 4%, masti 2% i eer. Energetska vrijednost ploda kestena u 100 grama je 878 kJ (215 kcal). U plodu ima eskulina, sterola, kvercitina, kumiranskih derivata. Od vitamina, bogat je vitaminima grupe B, vitaminom A, a ima malo i vitamina C. Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadri i kalcij, magnezij, sumpor, klor, eljezo, bakar, mangan. Budui da je siromaan natrijem, vrlo je pogodan u prehrani bolesnika kod bubrenih i kardiovaskularnih oboljenja. U kulinarstvu se od kestena pripremaju razne juhe, pirei, dodaci jelima te slastice. Plod je vrlo ukusan i peen, i kuhan. Brano od kestena, zbog svoje lake probavljivosti, pogodno je u prehrani iscrpljenih, starih osoba i djece. Kruh napravljen od kestenova brana ugodnog je mirisa, slatkog okusa i ostaje dugo svje. Kestenovo brano koristi se samo ili pomijeano s branom od itarica, za pravljenje kruha i peciva. Kesten ima prednost u odnosu na itarice jer djeluje bazino te je pogodan u prehrani oboljelih od reumatskih bolesti i gihta. Kestenovo brano - s kestena se skine vanjska, tamna ljuska te se potopi u toplu vodu u kojoj treba stajati dok se unutranja sme a opna ne bude mogla lako oljutiti. Tada se opere i stavi suiti. Mainom ili mikserom usitni se i dobije brano.

Prehrana i karijes (III)

KAKO SPRIJEITI KVARENJE ZUBA

oderna medicina polae veliku panju na prevenciju zubnog karijesa. Osim spomenutog naina prehrane postoje za to i druge mjere. Jedna od njih je peaenje zuba, a druga je priprema slatkia pomou niskokalorijskog a slatkog suvremenog proizvoda kakav je prirodno sladilo ISOMALT. PEAENJE ZUBA. Stomatolozi znadu da otporni zubi ne podlijeu brzu kvarenju, ne napada ih karijes. To se zapazilo i u djece, u omladine i u starijih osoba. Grizne plohe zuba su najosjetljivije i najlake podlijeu kvarenju. Tu je zubna caklina tanka.

Osim toga na tim mjestima zuba postoje, osobito pretkutnjaka i kutnjaka, brojne udubine, vrlo uske jamice. Upravo su ta mjesta najranjivija i najprije stradaju od karijesa. Naime ni najsavjesnijim pranjem i ienjem zuba ta mjesta ne moemo dovoljno dobro oistiti. Jo davne 1923. godine preporuili su strunjaci-lijenici preoblikovati takve uske, duboke udubine u plie kako se u njima ne bi zadravala hrana. Novija je metoda da se udubine, osobito na pretkutnjacima i kutnjacima ispune, nakon prethodne stomatoloke obrade ienjem i pranjem, peatom. Peat je odgovara-

jua smjesa 1% otopine aminfluorida kojom se ta udubina premae. Takav se postupak naziva peaenje. U svijetu je taj postupak odavno poznat, a u nas je uveden tek 1980. Najpogodnije doba za peaenje zuba je djeja dob od 6 do 7 godine. To je obvezatan postupak prilikom upisa djeteta u prvi razred osnovne kole. Tako er i dob od 11 do 12 godina, kako bi se zatitili tek niknuti novi zubi. Metoda je dosad dala dobre rezultate. Zato svakom roditelju treba preporuiti da svoje dijete odvede stomatologu, koji e pregledati zube i staviti peat na svaku opasnu udubinu te time zub zatititi od

14
studeni-prosinac 2002

kvarenja, od karijesa. ISOMALT je derivat eera sukroze. Njime se mogu sladiti sva jela, npr. razni slatkii, keksi, torte, okolada i drugi prehrambeni proizvodi slatka okusa. Isomalt proizvodi 50% manje kalorija nego obian eer. Time spreava debljanje, a ne uzrokuje karijes. Slatka jela pripremljena Isomaltom ne oteuju zubnu caklinu. Veina ljudi dobro ih podnosi. Rijetki pojedinci mogu od njih dobiti prolazni proljev. Isomalt ne stvara mlijenu kiselinu u ustima. Time spreava mnoenje bakterija koje kvare zube. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je potvrdila sigurnost tog sladila koje ima okus obinog, konzumnog eera. U posljednje vrijeme prehrambena industrija nudi jo jedan proizvod koji titi zube. To su vakae gume posebna sastava ili, kako ih narod zove, vake. Usna upljina je sijelo mnotva bakterija, me u kojima ima korisnih za ljudsko zdravlje, ali i mnogo pritajenih, koje im otpornost organizma oslabi, ponu uzrokovati bolest, osobito upalu zubnog mesa (gingivitis) i parodontozu, klimavost i ispadanje zuba. Neke bakterije prijanjaju za zube i stvaraju na njima naslage, poznate pod nazivom plak. Pretvaraju ugljikohidrate hrane u kiseline, a one oteuju i otapaju zubnu caklinu i stvaraju karijes, kvarenje zuba. Druge potencijalno patogene, loe bakterije

uzrokuju gingivitis. Ako se to ne lijei, propada potporno (vezivno) tkivo, zubi postanu klimavi i ispadaju. Tu bolest nazivamo parodontoza. Ta se stanja mogu sprijeiti: 1. uklanjanjem plakova, 2. pospjeivanjem izluivanja sline, 3. to jaim i duljim vakanjem hrane, aktiviranjem vakanja, uzimanjem hrane koja zahtjeva pojaano vakanje. Pri tome je vana istodobna njega zuba.

NJEGA ZUBA

Njegu zuba obavljamo prikladnom etkicom za zube i odgovarajuom pastom za zube u kojoj ima fluora. Mnogi stomatolozi preporuuju prati zube etkicom i pastom poslije svakog jela, osobito zaeerenog. Kako je to mnogim pojedincima neizvedivo, tu je vaka bez eera. vae se dvadesetak minuta, ime se povea koliina sline, a ona svojim korisnim sastojcima titi zube i sluz-

nicu usne upljine. Slina me u ostalim obiluje mineralima i baktericidnim tvarima (tvari koje ubijaju bakterije). Minerali uvruju zube, potpomau njihovu mineralizaciju i neutraliziraju kiselinu. Posebno istiemo da tetno djeluju, suei usta, mnogi lijekovi, osobito neki koji snizuju tlak krvi i psihofarmaci (lijekovi za smirivanje duevnog stanja). I razne bolesti, kao reumatoidni artritis, visok krvni tlak, eerna bolest kad nije lijeena, sue usta, smanjuju dragocjenu slinu i otvaraju put karijesu. To osobito u pojedinaca koji ne njeguju svoje zube. Ukratko, zubi e nam sluiti onako kako mi njih sluimo. Jo jednom moemo potvrditi ve naglaavanu injenicu, da pravilna prehrana nije lijek, ali uz uvanje zuba i usne upljine hrana ne samo to lijei, nego i spreava bolest zuba i usne upljine. Vitamini i minerali su bitni za zdravlje zuba. Ovdje valja dodati da vakanje tableta vitamina C moe razoriti caklinu zuba. Znatniji deficit vitamina D moe dovesti do oteenja cakline, a hiperdoziranje tog vitamina moe dovesti do tekih poremeaja, ak moe ugroziti sam ivot. I hipervitaminoza vitamina A je tetna, kao i uzimanje velikih doza vitamina E.
Iz knjige: Roko ivkovi: Hranom do zdravlja

u Narodnom zdravstvenom listu! Ako elite oglaavati u naem listu, javite se Urednitvu na telefon: 21-43-59

Promidbeni
15

studeni-prosinac 2002

prostor

Ako se elite pretplatiti na Narodni zdravstveni list, dovoljno je da nazovete telefonski broj 21-43-59 ili poaljete dopisnicu sa svojim podacima (ime, prezime, adresa) u Zavod za javno zdravstvo, Odjel socijalne medicine, 51000 Rijeka, Kreimirova 52a.

Promidbeni prostor

Ljubomora - zain ljubavnog odnosa (II)

Nekonstruktivni naini izraavanja ljubomore

ako uobiajeni, mnogi su tipini naini izraavanja ljubomore nekonstruktivni jer ne rjeavaju uzroke i razloge za ljubomoru. U filmovima su ti obrasci ponaanja tako esto i temeljito prikazani da ih velik broj ljudi smatra prihvatljivima i opravdanima. Jedan od takvih je NAPAD NA RIVALA, odnosno osobu koju smo proglasili izvorom opasnosti. Cilj je zastraiti je, otjerati ili poniziti i tako ponovo zadobiti ekskluzivnu poziciju. Na taj jednostavan nain reagiraju ivotinje, djeca i pripadnici tradicionalnih drutava. Osim direktne borbe za dominaciju, mogue su i razliite simbolike borbe u kojima se protivnika nastoji prikazati inferiornijim. Druga je varijanta NAPAD NA VOLJENU OSOBU kako bi je se prisililo na promjenu ponaanja. Pretpostavka je da je voljena osoba uzrok i krivac, odnosno da je svojim ponaanjem privukla panju druge osobe, pa jedino ona, promjenom svog ponaanja, moe razrijeiti problem. Takvo je vjerovanje velika zamka. Ljubomorna osoba ne mora nita uiniti za kvalitetu odnosa, ve progoni svog partnera i postavlja sve vei broj zahtjeva za promjenom. Obino nikad nije zadovoljna, pa si uzima pravo na bijesne napade. Ako ostanu zajedno, oba partnera postaju zarobljenici straha: jedan od grubih reakcija ljubomornog partnera, a drugi od gubitka partnera koji pristaje sve to podnositi. U ivotu je est sluaj VRAANJA ISTOM MJEROM, kako bi se kod nevjernog partnera izazvala jo jaa ljubomora. Ljubomorni se partner osjea obezvrije en, pa taj osjeaj pokuava

kompenzirati vlastitom nevjerom. To je igra moi: Evo vidi da sam i ja nekome privlaan, da i ja mogu tako. Nakon revana, partner koji je u veem strahu tada obino nudi pomirenje i prekid natjecanja. Ako do toga ne doe, uporno igranje te igre u potpunosti e upropastiti ljubavni odnos. Mogue je i PROGLAAVANJE voljene osobe i/ili rivala NEPRIJATELJIMA koji su unitili ljubav i zato njih treba UNITITI. Nekada to znai emocionalno, nekada njihov socijalni status, a nekada i fiziki. Prema na enim podacima, ak je treina ubojstava motivirana osjeajem ljubomore. rtva je ee partner nego rival. Jednako je nekonstruktivno i zatvaranje u sebe uz POTITENOST. Njome dajemo do znanja svom partneru da PATIMO zbog njega i oekujemo da on prestane s neprihvatljivim ponaanjem ako nas voli. Cilj je izazvati osjeaj KRIVNJE. Autodestruktivna ponaanja mogu ii do samoubojstva uz poruku: Ako me voli, zaustavi me! To je tipina pasivna pozicija, u kojoj ocjenjujemo samounitenjem. Da li je itko vrijedan da mi zbog njega sebe unitimo? to emo imati od zajednice u koju se netko morao vratiti zbog ucjene? Da li e nas ta osoba voljeti ako je prisilimo da nam se vrati? Sami emo sebe zarobiti u zajednicu predbacivanja, a esto i mrnje. Druga je varijanta UGAANJE i zadovoljavanje partnerovih potreba pod svaku cijenu, kako bi on shvatio da smo prava osoba za njega i kako bi osvijestio to e sve s nama izgubiti. Ne inimo ono to stvarno elimo i volimo, ve kupujemo ljubav pod cijenu RTVOVANJA. Sasvim je druki-

je kad uga amo svom partneru jer nas to veseli i ispunjava uitkom. Da bi bilo mogue, potrebno je znati to partner voli, provjeriti kako je to za nas i initi ako to stvarno elimo. Za to e nam ponovo trebati iskreni razgovori o stanju odnosa. Ljubomoru moemo izraziti i estim JADANJEM, bez potrebe da se bilo to promijeni jer bi nam promjena oduzela materijal za omiljeni sport.

Ljubomora nam uistinu svjedoi o postojanju ljubavi, no to ne znai da intenzitet ljubomore govori o intenzitetu ljubavi. Ljudi koji vjeruju da intenzitet ljubomore pokazuje intenzitet ljubavi trae ljubomorne partnere jer im je njihova ljubomora najprezentniji znak da su voljeni. Iako ih partnerova intenzivna ljubomora sputava, pa ak im donosi i patnju, oni osjeaju i dozu PONOSA to je njihovom partneru toliko stalo do njih i to se toliko boji da e biti naputen. Zbog tog ekstra dobitka oni ne ele promjenu. Kukajui i dijelei s drugima svoje jade, oni zapravo dokazuju koliko vrijede. Bilo kakav savjet ili pomo takvim osobama zavrit e odbijanjem jer one imaju potrebu da ih drugi razumiju i tjee, a ne da rijee svoj problem.

16
studeni-prosinac 2002

Izazivanje partnerove ljubomore

Ljudi koji izjednaavaju intenzitet ljubomore s intenzitetom ljubavi, znaju provjeravati partnerovu ljubav izazivanjem ljubomore. Ako partner odreagira na izazov, znai da ih voli, a ako ne, znai da mu je svejedno. Nekad to ine svjesno, pa moemo govoriti o manipulaciji, a nekad nesvjesno. Tada je rije o tzv. psiholokoj igri koju zapoinju da bi potkrijepili ve postojee vjerovanje. Partnerove reakcije na izazvanu ljubomoru mogu biti vrlo intenzivne. Psiholoke igre tog tipa esto su prave burne predstave. Zapoinju vikom i fizikim okrajem, nastavljaju se obratom: suzama i kajanjem partnera koji je izazvao ljubomoru. Rasplet esto prati strasno vo enje ljubavi, kao izraz moi jednog partnera i osjeaj voljenosti drugog. U tim igrama najnezahvalniju ulogu ima trea osoba koja je iskoritena kao mamac za predstavu. Njena uloga zanimljive, atraktivne osobe koju se osvaja naglo prestaje im zapone ljubomorna reakcija izazvanog partnera. Ponekad ak zna postati objekt agresije i jednog i drugog suigraa. Nekad za istu svrhu mogu posluiti i prie o izmiljenim udvaraima i suparnicima kako bi se izazvala ljubomora partnera, a time i interes za osobu koja izaziva. ak i ljudi koji sebi i drugima zabranjuju ljubomoru i smatraju da je pojava ljubomore, pa i malog intenziteta, znak neljubavi, znaju je izazvati kod svojih partnera. Ako je partner pokae, oni je interpretiraju kao partnerovu posesivnost i elju za sputavanjem. To im je dovoljan razlog da napuste takvog partnera. No, postoje i primjeri u kojima osoba sama izaziva svoju ljubomoru jer je ona uzbu uje i budi iz umalosti. elei to postii, odvodi svog partnera u drutvo svog spola, mukarca u ensko ili enu u muko. Promatrajui kako je druge osobe gledaju, zabavljaju i armiraju, ona mu postaje ponovo zanimljiva, rasplamsava mu se strast. Tada je obino pomalo teatralno odvodi iz dru-

tva, pokazujui da je njegova ili njezin. I zato valja zapamtiti: ljubomora nije znak ljubavi. Ona je znak straha od gubitka voljene osobe znog nekog treeg. to je ljubomora intenzivnija, partneri e svoj odnos doivljavati loijim.

Konstruktivno izraavanje ljubomore

Ljubomora je emocija koju treba prihvatiti kao znak da nam je stalo do nekoga i kao spremnost da sauvamo, zatitimo svoj ljubavni odnos, ali potujui i sebe, i voljenu osobu, i rivala. Nekad emo je osjetiti u sasvim slabom intenzitetu, a nekad e nas obuzeti vrlo intenzivno. Najprije je potrebno odgoditi reakciju i potroiti viak emotivnog naboja kroz neku fiziku aktivnost. Tek emo se tada moi opustiti i razmisliti to nam je vano, to elimo postii i kako to mudro ostvariti. Umjesto napada na voljenu osobu, moi emo iskreno OPISATI kako smo se MI osjeali kad smo saznali za treu osobu, bez optuivanja. Npr. Kad sam juer saznala da ti i Ana redovito sami odlazite na slubene puteve, noge su mi se oduzele. Moemo od svog partnera traiti da sam razmisli i kae nam iskreno to ga privlai toj drugoj osobi, to je to to eli, a ne dobiva u postojeoj vezi... esto ni sami toga nismo svjesni dok nas to neto ne privue. U tako delikatnim situacijama obino elimo to prije dobiti priznanje i izgovoriti presudu, no to je najgore to moemo uiniti. Time se nita ne rjeava. Tek emo kroz strpljiv razgovor bez optui-

vanja moi zajedno otkriti to je to to je mogue promijeniti u postojeoj vezi i da li to obje strane ele. Ako nam je stalo do odnosa, takvo iskustvo moe nas probuditi i motivirati na investiranje u vezu koja je ve moda pomalo navika. to e se dogoditi ako partnera, bez puno razgovora, zamolimo da odlui ili-ili? Sami emo sebi oduzeti ansu da otkrijemo nedostatke svoje veze i potrebe svog partnera. Unaprijed emo odustati i prije no to smo ita iz tog iskustva nauili. A to novo znanje vrijedan je kapital za postojeu vezu ili za neke budue. I zato, ne srljajmo s ultimatumima. esto je nakon razgovora i pregovora potrebno postaviti granice prema treoj zainteresiranoj osobi koja se uplela u na odnos. Tad moemo pitati partnera da li to eli uiniti sam ili eli da to uinimo zajedno. U svakom sluaju, vrije anje i grube rijei nisu potrebne jer je uvijek mogue da nam se netko svidi i da se mi nekom svidimo. I konano, sama injenica da smo se nekom svidjeli KOMPLIMENT je i nama i naem partneru. A ako ipak ne odolite, ve odluite popriati s moguim suparnikom jer vam je npr. stari znanac ili kum, odajte mu priznanje za dobar odabir (konano iz istih ste razloga i vi odabrali svog partnera), ali izrecite namjeru da ne odustanete od svog odnosa dok god za njega ima nade. A to kad se zaletimo, pa pomislimo da e revan rijeiti problem? Imamo pravo na greku, ali je mudro to prije se otrijezniti i prekinuti s njim. Tada ponovo dajemo ansu partneru da neto uini ako mu je stalo. Ponekad igra revana moe postaviti partnere u ravnopravnu poziciju jer nakon nje nitko ne moe drugome predbacivati iznevjerivanje. Iskoristi li se taj trenutak, stane na vrijeme, otrijezni i pone razgovarati o potrebama, veza jo ima perspektivu. U protivnom, samo emo imati dvostruki razlog za loa osjeanja. Dakle, iza svih naih postupaka postoje neke, esto skrivene POTREBE.

17
studeni-prosinac 2002

to ih prije osvijestimo, podijelimo sa svojim partnerom i zadovoljimo unutar svoje veze, manje e nama vladati i mamiti nas izvan nje.
Kako smanjiti razloge za ljubomoru

Umjesto usmjeravanja energije na obranu teritorija, imat emo puno vie koristi od ulaganja u kvalitetu odnosa. Zadovoljnim partnerima moete nuditi mnoga uzbu enja i izazove, oni e znati da je ISKRENA BLISKOST koju imaju neto to vrijedi puno vie. Zato su razgovori o potrebama, spremnost da se me usobno ujemo i odluka da oba partnera ulau u svoje zajednitvo, temelj kvalitetnog odnosa.

Jedan je od oblika partnerske podrke i prevencija ljubomore - davati svojoj voljenoj osobi dovoljno panje i poruka da je PRVA I EKSKLUZIVNA u naem ivotu. Te poruke imaju posebno snaan efekt kada ih dajemo i pred drugim ljudima. Tako oni saznaju u kakvom je stanju na odnos pa se rje e pokuavaju ugurati izme u partnera. To, naravno, ima smisla samo ako smo iskreni. Ako glumimo ljubav ili izgovaramo laskave komplimente, a ne mislimo i ne osjeamo tako, na dobrom smo putu da zaponemo manipulirati ljubomorom. Tada su obje strane gubitnici. Ljubomorne reakcije imaju smisla samo ako potiu bavljenje problemom i traenje njegova rjeenja. Druga dobra prevencija ljubomore

jest voljeti i cijeniti sebe. Volei i cijenei sebe, neemo dolaziti u iskuenje da kupujemo ljubav ili nekog prisiljavamo na ljubav. Moi emo dopustiti da postoje razliiti kvalitetni, iako nekad nekompatibilni ljudi. Ako smo svjesni svojih vrlina, neemo se rtvovati niti inzistirati na odravanju veza pod svaku cijenu. Ako odnos za e u slijepu ulicu, vjerovat emo da postoje drugi OK ljudi s kojima emo se moi uskladiti. Zato: nemojmo se igrati ljubomorom, ne izazivajmo je nepromiljenim postupcima, potujmo i sebe i svoje partnere, pa e ona za nas postati onaj fini zain koji nas jo vie zbliava.
Vesna palj, prof.

Sram

PONIAVANJE SAMOGA SEBE

Sram je nedovoljno prouavano osjeanje jer se u naoj civilizaciji isuvie rano i lako utapa u osjeaj krivice. U razvojnoj teoriji linosti sram predstavlja negativan oblik rjeavanja krize autonomije. Sram odrava pasivnu orijentaciju, za razliku od krivice koja podrazumijeva aktivan stav.
aglasak na aktivnosti u sklopu tradicionalne muke uloge vjerojatno je pridonio tome da se osjeaj krivice promatra s vie zanimanja od osjeaja srama. Freud smatra sram enskom karakteristikom jer izvire iz svijesti o genitalnom deficitu: osjeaji krivice pruaju obilje materijala za intervju, dok ga osjeaji srama skrivaju. Osjeaji krivice priznaju se s veom spremnosti, za razliku od osjeaja srama. Krivica trai pratanje kroz ispovijed, dok sram zahtijeva neto to je, barem u naoj civilizaciji, mnogo tee: bezuvjetno prihvaanje. Ispovijedanjem krivice riskiramo da samo jedan na dio, ispovijedani grijeh, ne bude oproten i time prihvaen, dok priznavanjem mnogo bolnijeg osjeaja srama i onoga ega se sramimo ispostavljamo cijelu nau linost i riskiramo da budemo odbaeni i naputeni.

Sram se, dakle, vezuje uz cjelovit osjeaj sebe, dok se krivica vezuje samo uz jedan dio nas - na grijeh.
Psihologija osjeaja srama

Sa stajalita dinamiko-strukturne metapsihologije, teko moemo objasniti cijeli raspon ovjekova doivljavanja vezanog uz osjeaj srama, kao to su: nisko samopotovanje, stanja beznadenosti i oaja, depresije. Grean ovjek vo en je principom zadovoljstva (zadovoljiti nagone kao ivotinje i time smanjiti tenzije koje se javljaju u njegovim erogenim zonama). U tom nastojanju zapada u mreu unutarnjih konflikata, koji njegove aktivnosti pretvaraju u grene te tako u njemu izazivaju osjeaje krivice. Tragian ovjek, teei samoaktualizaciji, prevladava princip zadovoljstva i nastoji realizirati vlastito nuklarno ja.

Tragian ovjek pokuava po svaku cijenu odrati osjeaj sebe, jedinstvo vlastitog bia kojem prijeti raspad i nitavilo, pa ak i u trenutku svog nestajanja ostane vjeran samom sebi, osmiljava bol i patnju, pa i samu smrt, i time u njima nalazi pobjedu umjesto poraza. Vjernost samome sebi vodi samounitenju zbog oajnikog pokuaja da po svaku cijenu ouva integritet vlastitim idealima i ivotnim ciljevima, jer u suprotnom ivot i nije vrijedan ivljenja. Drugi nain osjeaja srama, najee povezan s tenjom k autentinosti, predstavlja kreativnost koju, kao najpotpuniji i najuspjeniji nain samorealizacije vlastitog ja, istiu i drugi teoretiari psihologije, a to definiram kao centar stvaralake inicijative - radosni doivljaj stvaranja, kao i svijest o sebi kao stvaraocu.

18
studeni-prosinac 2002

Za razvoj bez srama potreban je zadovoljavajui zrcalni i idealizirani objekt, a to predstavlja majka. U njenim se oima zrcale djetetov eksihibicionizam i grandioznost i u njima se reflektira njeno empatiko prihvaanje i odobravanje, odnosno neprihvaanje i odbijanje. Neuspjeh zrcalnog ja-objekta dovodi do primarnog, strukturnog defekta - do duboko ukorijenjenog osjeaja bezvrijednosti i odbaenosti, u tom sluaju neadekvatno i nerealno visoko postavljenih ciljeva i ideala. Osjeaj srama vrlo je bolan osjeaj, uzrokovan svijeu o vlastitim nedostacima te je tako tijesno povezan s nainom kako doivljavamo sebe, kao i nainom na koji elimo sebe prezentirati drugima. Mogli bismo rei da, kao to je osjeaj krivice centralni osjeaj grenog ovjeka, tako je osjeaj srama centralni osjeaj traginog ovjeka.
Primjer

Pacijentica C., 32 godine, radnica, kao neposredni uzrok za dolazak psihijatru navodi anksiozne napade koji tijekom fizioterapije, na koju odlazi radi bolova u vratnom dijelu kime, dostiu panine razmjere. Strah od vezivanja, zatvorenog prostora, vonje avionom, ludila, uskoro svodi na osnovni strah od gubitka kontrole. Razgovor je dojmljiv, ne samo zbog niza traumatizirajuih doivljaja koje iznosi, ve jo vie zbog uspjeha kojim odrava integritet vlastite linosti. Neunitivost i veliina ovjekova duha uvijek iznova iznena uju i podsjeaju nas na skromnu ulogu koju kao terapeuti imamo u ivotu naih pacijenata, a koju tako spremno veliamo.

Djetinjstvo pacijentice C. bilo je izrazito traumatsko. Otac je bio alkoholiar, do njene 7. godine esto je mijenjao zaposlenje. Zbog kra e je u zatvoru proveo godinu dana, a nakon toga se vie nigdje nije zaposlio. Majka je tako er pila, ali je uspijevala zadrati stalno zaposlenje, a iz vanbrane veze u tijeku braka ima jedno vanbrano dijete. Pacijentica je nakon smrti oca imala 10 godina. Majka je u novom braku rodila dvoje djece. Pacijentica je sluila kao gromobran za agresivnost ouha, a vie puta joj je prijetio sjekirom i bacao na nju noeve. Jednom takvom prilikom bila je ozbiljnije ozlije ena, ali zbog srama nije priznala ni lijeniku ni socijalnoj radnici na koji je nain zadobila ozljede. S majkom je uspostavila sadomazohistiki odnos, koji je kasnije djelomino prenijela na mua (udala se u dvadesetoj godini). elei da po svaku cijenu zadobije majinu ljubav, sama se nudila kao rtva majinom maltretiranju. Ismijavali su je zato to je debela, to nita ne zna, to je nespretna, nita ne radi kako treba, pa ak i zato to je posluna. Naime, bila je svjedokom ne samo spolnih odnosa roditelja, ve i pijane majke s drugim mukarcima. Iz obiteljskog pakla pacijentica je nala utoite u religiji. A tu je nala dobru majku (crkvu) koja ju je prihvatila otvorenih ruku i idealnog oca (Boga). Me utim, i u usvojenoj obitelji (crkva i Bog) naila je na razoaranje. Spas je tada nala u udaji. Mua je vidjela kao Boga, kao jedinoga koji je napokon razumije. U braku je rodila troje djece, sve troje carskim rezom, nakon ega su je sterilizirali. Mu je ismijava, poniava i iskoritava, kao to su to inili u primarnoj obitelji, samo bez fizikih napada. Razoaranje i ponienje dolazi otkriem muevljeve izvanbrane veze i muevim predbacivanjem da je jalova. Pacijentica se srami oca jer nema ni malo samopouzdanja, srami se majke, jer biti majka znai biti kao njezina majka, dopustiti da mukarci rade njoj ono to su radili njezinoj majci, a to je njoj bilo odvratno (govori o neprihva-

anju svog enskog tijela i svoje menstruacije). Srami se obiteljskog siromatva i pokuava ga od najranijeg djetinjstva prikriti. Osjeaj srama, sa strahom od gubitka kontrole nad sobom i svojim osjeajima, negativnim i pozitivnim, za nju je neto sramotno jer predstavlja izraz slabosti i nemoi. Sram dovodi u vezu i sa svojim strahom od nasilja, koji je bio tako opsean da nije mogla gledati ni film. Ponavljane traume u djetinjstvu investirala je u nasilje s libidom, te je ono tako erotizirano postalo seksualno uzbudljivo (misli, elje, fantazije). U trenutku pojave srama, kao signalne anksioznosti, dolazi ne samo do izrazite reakcije crvenjenjem, ve i do blokade misli ili onog o emu je govorila. Uvjerena u svoju unutarnju bezvrijednost i nitavnost, opisuje kako se ve u djetinjstvu osamljuje i skriva pred drugima jer nije vrijedna ljudske topline, ljubavi i prijateljstva.
Zakljuak

U tome primjeru depresivno strukturirane pacijentice, s naglaenim mazohistikim crtama, obrada osjeaja srama igra centralnu ulogu u poremeaju (centralni genitoedipski konflikt s regresijom na pregenitalne stadije). Pacijentica, kad god gleda u zrcalo, ponovno proivljava traume i zatim postane anksiozna. rtvovanjem za druge samokanjava se (samu sebe poraava i poniava, kako to ne bi inili drugi). Srameljivou i povuenou izbjegava opasno izlaganje sebe drugima. Osjeaj srama lei u dubokom uvjerenju pacijentice da nije vrijedna ljubavi.
Mr. sc. George Salebi, dr. sc.

19
studeni-prosinac 2002

Prostitucija

POMO PRIJE POGRENOG KORAKA

Kad se spominje prostitucija u svakodnevnom govoru, obino se misli na plaeno podavanje ena mukarcima. No, takozvana enska heteroseksualna prostitucija nije jedini, iako je najei oblik iznajmljivanja spolnosti.
Postoje jo tri vrste prostitucije: 1. kada se mukarci podaju za novac mukarcima (tzv. homoseksualna prostitucija), 2. rje e se mukarci prostituiraju enama u smislu muke heteroseksualne prostitucije, 3. enska homoseksualna prostitucija, pojava da ene enama prodaju seksualni uitak. Jednom sam u nekom mukom drutvu izjavio da prostituciju odravaju mukarci! Svi su se prisutni okomili na mene i pokuali mi dokazati da prostitucija postoji zato to na svijetu uvijek ima pokvarenih, razuzdanih ena koje pomou prostitucije nastoje zadovoljiti svoje nastrane seksualne prohtjeve.
Zadovoljenje samo u braku

Ta mala sliica iz svakodnevnog ivota ukazuje na skriveni osjeaj krivnje kod onog dijela pripadnika mukog spola koji jo uvijek iskoritava ensku spolnost. Zato takvi mukarci ne ele priznati oitu injenicu da je mukarac stvorio prostituciju. Jo se danas uje miljenje da je prostitucija nuno zlo, neko prirodno nalije spolnog ivota koje je uvijek postojalo i uvijek e postojati. Me utim, prostitucija nema nikakve veze s prirodnim osobinama ljudske spolnosti, nego je tipina drutvena pojava. Ona se u povijesti javlja tek prijelazom od matrijarhalnog na patrijarhalno ure enje odnosa me u spolovima. Patrijarhalnim nazorima mukarac dolazi na misao da moe kupiti i eninu spolnost zahvaljujui svo-

joj ekonomskoj nadmoi. Naime, mukarac je eni oduzeo spolnu slobodu, proglasio tjelesno djevianstvo mjerilom njezinog potenja i kupio ili oteo sebi mogunost stupanja u spolni ivot sa enama me u kojima e jednom odabrati svoju branu partnericu. Mukarac je i dalje uporno ostajao pri uvjerenju da ima pravo, bez ikakvog ogranienja i obzira, zadovoljavati svoj spolni nagon, ali od ena koje je smatrao sebe dostojnim spolnim partnericama nije to mogao zahtijevati, branio mu je to onaj isti moral koji je sam stvorio - moral koji je eninoj spolnosti doputao zadovoljenje samo u braku. Uinivi brak neraskidivim, patrijarhalno je drutvo mukarcu uinilo magareu uslugu: onemoguilo mu je da na prirodan i zakonit nain napusti enu koja ga nije zadovoljavala i da stupi u drugu, sretniju vezu. U takvoj situaciji nije mu preostalo drugo nego da stvori klasu ena za koju pravila patrijarhalnog morala nee vrijediti. Morao je nai mogunost da ostvaruje svoje pravo na spolnu slobodu. Zato su mu bile potrebne ene od kojih se nije traila ni istoa ni potenje, nego naprotiv: to vie razvrata i bestidnosti. Morao je sebi namaknuti ene koje e moi imati kad god mu se to prohtije, kupiti ih kao neiv predmet. Prostitucija je nakada za neoenjene mukarce bila glavni izvor heteroseksualnog zadovoljenja. Isto je tako i oenjenim mukarcima sluila za dopunu spolnog ivota u braku ili kao zamjena za nesretan brak. Ako usporedimo povezanost s prostitucijom dananjih mukaraca i prijanjih generacija, vidjet emo da je uestalost spolnih odnosa s prostitutkama danas duplo vea nego to je bila prije. To je posljedica seksualnog osloba anja ena, to opet proizlazi iz njihove ekonomske nezavisnosti te drutvene, politike i kulturne emancipacije.

Spolni ivot bez osjeaja

Ne smijemo zaboraviti ni to da prostituciju odravaju i neki psiholoki faktori koji navode pojedine mukarce da radije trae odnos s prostitutkom nego da pokuaju stvoriti seksualnu vezu na osjeajnoj osnovi. Prostitucija katkad privlai mlade, nezrele mukarce, a meu odraslim mukarcima s prostituiranim enama drue se neurotine linosti koje nisu kadre stvoriti prirodnu spolnu zajednicu. To su, na primjer, mukarci koji u spolnom ivotu neprestano trae promjene jer se ni jednoj partnerici ne znaju prilagoditi. To ine i oni koji kupovanjem enskog tijela nastoje sebi stvoriti mogunosti da se spolno iivljavaju na nastran nain. Poznato je da prostitutke esto posjeuju sadistiki ili mazohistiki nastrojeni ljudi, koji ele nanijeti svojoj partnerici bol ili je sami osjetiti u tijeku spolnog zadovoljavanja. Prostitutkama tee, u svojoj spolnoj ulozi, vrlo nesigurni mukarci. Kad ne vjeruju da su sposobni osvojiti sebi ravnopravnu enu, ili kad ne ele na sebe uzeti nikakvu odgovornost ni obvezu, bjee tamo gdje za spolni ivot ne treba imati ni srca ni ljudskih osjeaja, ni morala ni socijalnosti, nego samo novac. Mukarac koji u spolnom odnosu trai neto vie od golog zadovoljenja nagona, odnos s prostitutkom ne moe zadovoljiti; ona u spolni odnos ne unosi sebe, nego samo iznajmljuje svoje tijelo; ona je u spolnom ivotu gruba, vulgarna i netaktina. Osjetljivi mukarci esto su s prostituiranim enama potpuno impotentni.

20
studeni-prosinac 2002

rtve boanstvu

Prostitucija je za ene NEPRIRODNA pojava jer je spolnost osnova tenje enske psihe. ena je u prostituciju samo toliko bioloki disponirana to joj je tehniki mogue da stupi u spolni odnos u svako doba i koliko god to esto eli. Pokuavalo se dokazati da su prostituirane ene bia s natprosjeno snanim spolnim nagonom, seksualno nezasitna stvorenja, koja prirodna zajednica s jednim mukarcem ne moe zadovoljiti. Tu je i tvrdnja da su prostitutke sa svojim muterijama redovito frigidne, a s mukarcem kome se podaju iz naklonosti nastoje odrati trajnu spolnu zajednicu. Dakle, tamo gdje prostitutke doivljavaju spolno zadovoljenje, ne pokazuju nikakvu elju da esto mijenjaju seksualnog partnera ili da ih imaju nekoliko u isto vrijeme. Prostitucija vue svoje podrijetlo iz

vjerskih obreda, a najstariji je oblik tzv. hramska prostitucija. U antikom svijetu (Babilon, Fenicija, Egipat, Perzija, Rim) ene se povremeno prostituiraju u hramu nekog seksualnog boanstva. Sveenice tih boanstava tako er su se esto bavile prostitucijom. To je bila njihova sveta dunost, kao rtva u ast boanstvu. Takvom prostitucijom zara en novac iao je u hramsku blagajnu. U zapadnom drutvu prostitucija je cvjetala zahvaljujui moralu kranstva. U povijesti su poznate mnoge slavne kurtizane (otmjene prostitutke - ljubavnice uglednih ljudi), koje su odigrale znaajnu ulogu u raznim povijesnim zbivanjima. Ve je povijest stare Grke zabiljeila ime lijepe Heter Aspazije, Periklove ljubavnice, a kasnije su bile poznate mnoge madam Dubarry i marquise de Pompadour, monije i od samih kraljeva ijoj su spolnoj pohoti sluile.

I danas jo ima javnih ena koje ive u pravom ropstvu. To je tzv. bijelo roblje po javnim kuama u velikim gradovima svih kontinenata. Obino se radi o mladim djevojkama, koje su trgovci bijelim robljem, prevarama i lanim obeanjima, namamili u javnu kuu u nekoj tu oj zemlji. Ima, naime, ljudi oba spola koji ive od toga da mlade neiskusne, osamljene, bespomone, nezaposlene, neurotine ili ak slaboumne djevojke navode na prostituciju raznim lukavstvima i smicalicama. Mladim enama koje se nalaze u situaciji da bi mogle upasti u prostituciju treba pruiti svestranu drutvenu pomo. To prije svega vrijedi za djevojke koje dolaze sa sela u grad da se zaposle pa gube ekonomski i moralni oslonac u svojoj obitelji.
Mr. sc. George Salebi, dr. med.

Kretanjem do zdravlja

Trideset minuta zdravlja

Za ouvanje zdravlja i spreavanje bolesti potrebno je samo trideset minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno, ne nuno najednom. Jednostavni i dostupni naini kojima to moete postii jesu: - vonja bicikla ili hodanje do posla i natrag (hodanje 1.5 do 2.8 km, tijekom 15 do 30 minuta; vonja bicikla 3.5 do 4.8 km, u trajanju od 10 do 15 minuta); - koritenje stepenica umjesto lifta; - ienje kue, rad u vrtu ili etnja sa psom; - bavljenje sportom ili plesanje; - tjelesno vjebanje dok gledate televiziju (preskakanje konopa, koraanje, vonja sobnog bicikla ili sjedenje i ustajanje).
Vjebanje je fiziki i psihiki korisno jer dovodi do: - 50%-tnog smanjenja rizika od razvoja bolesti povezanih s neaktivnou, kao to su srane bolesti (slian efekt kao kod nepuenja), dijabetes ili debljina; - znaajnog smanjenja rizika od razvoja povienoga krvnog tlaka i njegovog smanjenja kod hipertoniara; - poveanja kotane mase i zatite od osteoporoze, smanjenja rizika od prijeloma kuka kod ena za 50%; - smanjenje psihikih posljedica sjedeeg naina ivota, kao to su stres, tjeskoba, depresija i usamljenost. S Interneta

1 1

estit Boi i sretna nova godina

21
studeni-prosinac 2002

1 1

Urednitvo Narodnog zdravstvenog lista

STRAH OD KOLE - VELIKI PROBLEM

Strah i ljubav ne stanuju pod istim krovom!
Njemaka mudrost

Strah openito definiramo kao uznemirenost, zabrinutost, tjeskobnost, bojazan od kakve ugroenosti, opasnosti, prijetnje, ucjene. Kao i strah, tjeskoba je neugodno osjeajno stanje koje se oituje u napetosti, strepnji, nelagodi, nespokojstvu.
jeskoba je popraena raznolikim fiziolokim simptomima: brim otkucajima srca, drhtanjem, znojenjem, vrtoglavicom, muninom, trenjom, omaglicom, glavoboljom, suhim ustima i grlom, zamuckivanjem usred reenice, irenjem zjenica, blijedilom i uplaenim izrazom lica. Poput straha, moe se javiti na neku objektivnu ili izmiljenu (iracionalnu) prijeteu opasnost. Neurotian strah i tjeskoba uvijek su neprimjereni i tetni jer potiu uenika da se potisnutim sjeanjima prilagodi opasnostima kojih vie nema. Ako ne postoji objektivna opasnost, a javi se jaka reakcija tjeskobe - to je siguran znak da je rije o neurotinoj tjeskobi. Npr. susret s bezopasnim ivotinjama, vonja dizalom, ulazak u tunel, boravak u zatvorenom prostoru, prolazak kraj groblja i sl. - proeti su besmislenim strahom i fobijama, dakle reakcijama neurotine naravi koje su u vezi s prethodnim traumatskim i stresnim iskustvima. Tjeskoba je, zapravo, osjeaj nemira, stanje pritajena straha, a stres reakcija organizma na fizioloku, psiholoku i osjeajnu nasilnost. Zato se preporuaju oputanja i autogeni trening kao uinkovite metode spreavanja tih pojava, jer straljiv je uenik neuspjean. Francuska mudrost kae: Tko se boji, napola je pobije en. Pojmovi straha, stresa i tjeskobe odnose se na sloene odnose izme u uenika i njegove okoline koji ukljuuju po-

tencijalne negativne vanjske pritiske, opasnosti, prijetnje, ugroenosti (stresove), unutarnje pomisli, prosudbe, prisjeanja, fizioloke procese, promjene u organizmu te snane negativne emotivne reakcije i odgovore na ta zbivanja izazvana svekolikim stresnim poticajima, ranije proivljenim i odavno potisnutim traumatskim iskustvima. Intenzitet neurotina straha i tjeskobe proporcionalan je u veliini procijenjene unutarnje prijetnje, ugroenosti i uvijek je vei od stvarne vanjske opasnosti. Nije uvijek tako jednostavno prosuditi je li neka reakcija na tjeskobu neurotina ili je primjerena stvarnoj opasnosti. Primjerice: roditelj grdi kerku jer je dobila negativnu ocjenu. Njezin mla i brat, koji je do tada mirno pisao zadau, najedanput brizne u pla, pone se tresti, drhtati, znojiti. Ta, malo udna reakcija mogla bi se svrstati u neurotsku tjeskobu kada iza nje ne bi stajao njegov kolski neuspjeh o kojem roditelji nemaju pojma. Naime, oni dre da je on dobar uenik, kao to je bio i ranijih godina, a njemu se eto omaklo pa e morati ponoviti razred. Njegov strah posve je razumljiv i opravdan jer, kada roditelji tako otro prekorijevaju sestru samo zbog jedne negativne ocjene, kako li e se tek on provesti kada saznaju za njegov neuspjeh! Javljanje straha i tjeskobe ukljuuje itav i sloen slijed unutarnjih zbivanja koje treba dobro prouiti prije njihove identifikacije. Kad uitelj iznenadi uenike pisanjem testa, a oni su oekivali predavanje pa se nisu dostatno pripremili za ispit kod njih e se javiti stanje tjeskobe zbog vrlo nelagodnih unutarnjih poticaja koji se aktiviraju i straha od moguih posljedica. Strah i tjeskoba dodatne su oteavajue okolnosti, koje odvlae njihovu pozornost od zadae, dekoncentriraju ih, a jake ih osjeajne reakcije navode na pogrene odgovore, vode u blokiranje memorije u mozgu, oteavaju prisjea-

nje, povezivanje injenica s ranije steenim znanjem. Strah ima velike oi, ali nema razuma - kae poljska mudrost. Uenici s visokim stupnjem tjeskobe i straha skloni su doivljavati ispitne situacije kao vrlo opasne. Dok osoba s manje ispitne tjeskobe, kad misli da e biti pitana, uranja u zadatak, osoba s visokim stupnjem ispitne tjeskobe uranja u sebe. Ona ili zanemaruje, ili pogreno tumai informativne odrednice do kojih bi lako mogla doi, ili doivljava zastoje pozornosti - kae Spielberger.
Uzroci kolskoga straha

Roditelji esto nepromiljeno prijete djeci uiteljem i kolom: Neka, poi e ti u kolu pa e tebe uitelj nauiti redu. Nee te on maziti kao ja, nego uzeti ibu i istui. Ma koliko njihova elja da time malo zaplae i smire dijete bila dobronamjerna, iz nje se moe razviti neopisiv strah prema koli kojega e se kasnije biti vrlo teko osloboditi. Krutost, prijetnja, ucjena, ukanje i druge represivne mjere, koje se nerijetko primjenjuju u obitelji, mogu biti uzrokom kolskom strahu. Naime, sjeanje na kanjavanje u obitelji vrlo se lako moe preslikati na kolsku situaciju i prenijeti na uitelje. Strahu je izloeno i pretjerano razmaeno, prezatiivano dijete, poglavito ako nije bilo ukljueno u vrti niti putano me u djecu pa je ostalo nesocijalizirano, ako nije steklo dragocjena socijalna iskustva, vjetine i samopouzdanje niti usvojilo osnovne radne i druge korisne navike. U obitelji je bilo u sreditu pozornosti, potpuno sigurno, zatieno i sve to mu je trebalo dobivalo je od roditelja. Nije imalo potrebu ulaganja napora i truda u rjeavanju nastalih problema. Polaskom u kolu, ono to gubi. Zapravo, naglo prelazi iz svijeta bezbrinosti, igre i zabave u svijet dunosti, obveza i odgovornosti. Vrnjaci mu ne daju nikakve povlastice, a ono oekuje isti onakav od-

22
studeni-prosinac 2002

nos i tretman kakav je imalo u vlastitoj obitelji. Sada se za sve to mu je potrebno mora samo izboriti. Kako za tu novu funkciju nije pripremljeno ni naueno, ne zna se i ne moe nositi s drugom djecom, svojim problemima, obvezama i zadaama pa se osjea ugroenim, bespomonim i neuspjenim. Kad je rije o strahu od kole, najee se radi o neprihvaenoj djeci u skupini vrnjaka, djeci koja imaju slabo razvijene socijalne vjetine, loe odnose i jo loije iskustvo s vrnjacima. Jai ih progone, ismijavaju, vrije aju, poniavaju pa se osjeaju neugodno, bolno, jadno, oajno... To kod njih pobu uje mrnju i strah od kole, zbog ega izbjegavaju odlazak na nastavu pravdajui to boleu ili nekim drugim razlozima. Svekolike traumatske situacije, kao to su: bolest, bolest ili odsustvo oca, odnosno majke zbog odlaska u bolnicu ili na rad u drugo mjesto, promjena kole, mjesta boravka, negativne ocjene ili ponavljanje razreda - mogu ga uiniti nezadovoljnim, nesigurnim, stvoriti privid njegove nezatienosti, pa i ugroenosti, to stvara snaan strah od kole. Previsoka oekivanja, stalna trema u ispitnim situacijama, strah od negativne ocjene i ponavljanja razreda, zastraivanje, ucjena i prijetnja batinama ili smjetajem u popravni dom, kod djeteta razvijaju intenzivan strah od posljedica koje ga oekuju ako ne zadovolji zahtjevima koje mu nameu roditelji i uitelji. Zbog toga poinje mrziti kolu, nerado ide u nju, na nastavi se osjea napeto, stalno razmilja o roditeljskim prijetnjama, a ne o onome to uitelj predaje. Povremeno bjei s nastave, sve vie zaputa kolske obveze, zadae i uenje, strah od kole se gomila, jaa i obino rezultira odbijanjem odlaska u kolu. No, strah od kole moe biti kamufliran i prikriven, tzv. somatizirani strah koji je najee fiksiran u pojedinim organima ili organskim sustavima. Tada se javlja nesvjestan strah i otpor uitelju i koli. Dijete se ali na tegobe i bolove u trbuhu, na glavobolju, povraa mu se, odbija hranu, znoji se, ponekad i drhti. Ti simptomi javljaju se redovito u vrijeme priprema za odlazak u kolu. Prije i nakon povratka iz kole, u vrijeme vikenda i praznika dijete se posve normalno ponaa i ne tui se ni na kakve bolove. To ukazuje na psihosomatizirani strah od kole. Lijenikim pregledom ne mo-

e se ustanoviti nikakvo tjelesno oboljenje. Drugi je dokaz da se radi o strahu od kole injenica da ti uenici, kad pobjegnu s nastave, idu izravno kui, a ne u park ili na druga skrovita mjesta kao oni iji je bijeg uzrokovan nekim drugim razlogom (strah od negativne ocjene, pisanja testa, nenapisane zadae, sukoba s uiteljem, odlaska na utakmicu i igru s prijateljima itd.). Kad dijete uporno odbija odlazak u kolu i ali se na neku bolest za koju se pregledom i pretragama ne moe otkriti uzrok, lijenik obino dijagnosticira kolsku fobiju. Uvjetuje li odlazak pratnjom jednog roditelja, to je znak da pati od straha odvajanja od roditelja. Uenik bjei iz kole i izbjegava nastavu zato to se boji svojih uitelja, to nema zadau ili nije nauio gradivo, a dri da e biti pitan za ocjenu, to oekuje grdnju, kritiku, kaznu ili neku drugu nelagodu. Uzrokom odbijanja odlaska u kolu mogu biti prijetnje, ucjene, maltretiranja, zlostavljanja, omalovaavanja i pritisci koje na njega vre vrnjaci.

Uklanjanje uzroka, a ne represija

Strah od kole relativno je rijetka pojava i najee se javlja kod uenika prvog razreda, ali ju ponekad zapaamo i kod starijih uenika osnovne kole, iznimno rijetko me u srednjokolcima. Kod pojedinaca on moe biti toliko izraen da dovodi do panike kad ga roditelji prisiljavaju da po e na nastavu. ee se javlja kod djeaka nego kod djevojica, zatim kod jedinadi, slabunjave, razmaene i prezatiivane djece, ee nego kod zdravo i normalno odgajane djece. Razlozi obino lee u strahu od uitelja, negativnih ocjena, roditeljskih prijetnji, ucjena i svega to je u svezi sa kolom. Ono najee od roditelja trai pomo, zatitu, suznih oiju preklinje i moli da ga oslobode odlaska u kolu. Ako roditelji ne shvate pravovremeno ozbiljnost patnji ili, to je jo gore, ako ga nazovu lacem, lijeninom, nesposobnjakoviem, zaprijete mu batinama ili pak poduzmu represivne mjere, izazvat e jo

intenzivniji strah, koji e postupno prerasti u pravi patoloki strah, produbiti psihiko oteenje, postati delikatnim i sloenim problemom pa e njegovo rjeavanje zahtijevati struan specijalnopedagoki, ponekad i psihoterapeutski tretman, a lijeenje e biti mnogo sloenije, napornije, dugotrajnije i manje uspjeno. Zato svako oklijevanje, pokuaj izbjegavanja odlaska u kolu, poglavito javno odbijanje, roditelj mora najozbiljnije shvatiti, razgovarati s djetetom, utvrditi uzroke, u dogovoru s uiteljem ukloniti ih te poduzeti pedagoke, poticajne i motivacijske mjere da ono zavoli kolu i uitelja, da se oslobodi straha, da stekne sigurnost u vlastite sposobnosti, mogunosti i vjeru u postizanje zadovoljavajuih kolskih rezultata, da se u koli i meu vrnjacima osjea sigurnim i ravnopravnim lanom, da se izbori za svoj status i poziciju u razrednom odjelu. Njegovim ukljuivanjem u razne aktivnosti, stvaranjem ugodnog i toplog ozraja, omoguavanjem da se kroz igru, rad i uenje dokae, da shvati da ga svi vole uitelj e maliana osloboditi straha, uiniti ga sretnim, radosnim i zadovoljnim, motivirati ga za redovito poha anje nastave. Roditelji e to odmah zapaziti na njegovu ponaanju, odgovornom odnosu prema kolskim obvezama, redovnom pisanju zadaa, marljivu uenju, radosnom i veselom odlasku u kolu. To je najbolji dokaz da kola i roditeljski dom u kojima djeca ne doivljavaju radost, slobodu i sigurnost razvijaju kod njih strah, strepnju i tjeskobu, a u kojima vlada toplo ozraje, povjerenje, uvaavanje djeje osobnosti i ljubav, u kojima su ona dobro prihvaeni i ravnopravni lanovi, uenici se ne plae kole jer se u njoj osjeaju ugodno, sigurno, zadovoljno i sretno. Prema tome, u pravu su Nijemci kad kau: Strah i ljubav ne stanuju pod istim krovom!
Mr. sc. Ivica Stani

23
studeni-prosinac 2002

Kronobiologija

NA UNUTARNJI VODI
Po uenju drevnih Kineza prije kojih 3000 godina, protok vremena, odnosno smjenjivanja dana i noi, Janga i Jina utjee na bioloke procese. Po njima, svaki na organ u razliito vrijeme ponaa se drugaije.
uvremena znanost dokazala je da se u skladu s osnovnim ritmom smjenjivanja dana i noi ponaa sve to je ivo u prirodi. Ljudski organizam ravna se prema tom unutranjem, endogenom ritmu, koji predstavlja biokemijski odraz obrnutog kretanja Zemlje, koje je poelo prije vie od 4,5 milijarde godina.

i otok. U to vrijeme stanice su otporne i na rendgensko zraenje, pa bi kemoterapiju i radioterapiju trebalo odlagati za kasnije sate, kada je uinkovitost vea do est puta.

10. sat
Tjelesna temperatura i radna sposobnost dostiu maksimum. Kratkotrajno namjensko pamenje vrlo dobro funkcionira.

Na organizam iz sata u sat

1. sat
Oni koji su budni pribliavaju se apsolutnom minimumu radnih sposobnosti. Uestale su greke prouzrokovane ljudskim faktorom. Poslije ponoi tako drastino opada panja da i najbolji radnici ine vrlo glupe pogreke.

11. sat
Duhovne sposobnosti dostiu maksimum. Izraena je sposobnost ekstremno brzog raunanja. Sposobnost uenja najvea je od 9 do 12 h i od 16,30-18 h.

12. sat
Po Kinezima, prestaje faza mladog Jina i poinje faza starog Janga, simbola svjetla i Sunca. Koliina izluene eluane kiseline raste i javlja se potreba za odmorom.

2. sat
U to vrijeme deava se najvei broj prometnih nezgoda. Vozai sporije zapaaju i reagiraju.

3. sat
Izme u 2.-3. sata ovjek je sposoban samo za spavanje. Depresivne su osobe u to vrijeme budne (nailaze im mrane misli, raspoloenje im je vrlo loe - najvei broj samoubojstava deava se u to vrijeme).

13. sat
Radna sposobnost opala je za 20% od dnevnog prosjeka. Svi organi drijemaju, samo uni aparat radi.

14. sat
Krvni pritisak i nivo hormona u krvi opadaju. Osjeaj umora javlja se ravnomjerno, svaka 4 sata (u 10 h, u 14 h, u 18 h). Za svladavanje umora preporua se drjemuckanje 10-15 minuta (vozaima je malo sna potrebnije od alice kave). Sportaima je potreban odmor, jer su u to vrijeme povrede najee. U to vrijeme na organizam je najmanje osjetljiv na bol (to je vrijeme za stomatoloke i kirurke intervencije). Lokalna anestezija tada djeluje 30 minuta, naveer 19 minuta, a prije podne samo 12 minuta.

4. sat
U organizmu dolazi do pomaka energije (baterije su napunjene tijekom noi). Povean je rizik od infarkta miokarda i astmatiari imaju izraene smetnje. Veina smrtnih presuda izvrava se u to vrijeme. Mnogo djece ra a se ba oko 4 sata ujutro.

5. sat
Proizvodnja testosterona maksimalna je. Kora nadbubrene lijezde proizvodi kortizon u koncentraciji est puta veoj od normale.

15. sat
U organizmu se budi nov radni elan i pribliavamo se novom maksimumu radnih sposobnosti, koji je nii od prvog, prijepodnevnog.

6. sat
Poviena koncentracija kortizona djeluje na tijelo kao budilica, potie se metabolizam. Sada je pravo vrijeme za bu enje.

16. sat
Krvni pritisak i krvotok optimalni su. Najbolji sportski rezultati postiu se u to vrijeme (to je najbolje vrijeme za trening sportaa). Lijekovi protiv stvaranja suvika eluane kiseline djeluju optimalno.

7. sat
Deava se prijelaz iz svijeta snova u realnost.

8. sat
To je najpovoljnije vrijeme za ljubav jer je organizam pun hormona, ali veina ljudi je na radnom mjestu i jo uvijek nije spremna za novi radni dan. Reumatiari u to vrijeme intenzivno osjeaju svoje tegobe.

17. sat
To je vrijeme popodnevnog maksimuma. Osjea se porast vitalne snage, volumena srca i potronje kisika. Kosa i nokti u to vrijeme najvie rastu, a bubrezi rade punim kapacitetom.

9. sat
To je najbolje vrijeme za parenteralnu terapiju jer se u to vrijeme deava najmanje popratnih pojava, kao to su groznica

18. sat
Po starim Kinezima, Jin, koji predstavlja Mjesec i tamu, smjenjuje Jang, simbol Sunca i svjetlosti. To je vrijeme introverzije

24
studeni-prosinac 2002

u tjelesnom i psihikom smislu. ovjek se povlai u sebe, ezne za razgovorom, porodicom, drutvom, odre enom pasivnou. To je najpogodnije vrijeme za veeru jer je guteraa aktivna i spremna za hranu, a jetra se prema alkoholu ponaaju prilino tolerantno.

ti hranu, a probavljat e je tek idueg jutra, to znai da e nekoliko sati biti pod optereenjem.

22. sat
U to vrijeme radna sposobnost osjetno opada, poveava se broj leukocita u krvi (organizam sam sebe lijei), a lijekovi koji imaju za nuspojavu smanjenje broja leukocita, ako se uzmu u to vrijeme, mogu drastino poveati opasnost od infekcije. Poslije 22 sata puai ne bi trebali popuiti ni jednu cigaretu do jutra jer se u to vrijeme nikotin mnogo tee razgra uje u organizmu.

19. sat
Snizuje se krvni pritisak i usporuje puls. Preparati koji djeluju na centralni nervni sustav imaju najvei uinak.

20. sat
U to vrijeme obino se sjedi ispred TV-ekrana i deavaju se dvije promjene u organizmu: koliina masti u jetri smanjuje se i venozna krv jae struji prema srcu. Tko pati od astme ili alergije, sada treba uzimati svoje lijekove, a antibiotici od 20 do 4 h imaju najvei uinak.

23. sat
Metabolizam, krvni pritisak, puls i tjelesna temperatura na minimumu su.

21. sat
Probavni organi poinju nono mirovanje (isto vrijedi i za tip kokoi - ranoranilac i za tip sove - noobdija). Pogreno je okupljanje oko stola punog hrane, jer e probavni sustav primi-

24. sat
Strah od usamljenosti i smrti pojaava se. Najvie brakova na brzaka u SAD-u sklopljeno je u to vrijeme. Naa koa nou se brzo obnavlja.
Dr. Petar Radakovi

Godine i emocije

S OPTIMIZMOM DO STAROSTI
Tijelo neizbjeno stari i propada s godinama, ali emocionalna zrelost i emocionalno zdravlje ljudi starenjem se konstantno poboljavaju, a to dokazuje najnovije istraivanje grupe psihologa sa Stanford univerziteta u Kaliforniji (SAD), na elu s dr. Laurom Karstensen.
siholozi su pratili dnevne oscilacije u emocijama i opem raspoloenju kod 184 odrasle osobe, razliite dobi, tijekom tjedan dana njihovog svakodnevnog ivota. U istraivanju su koriteni pejderi kako bi ispitanici pet puta dnevno bili kontaktirani, sa zahtjevom da pribiljee kako su se osjeali u datom trenutku. Dr. Karstensen kae: Ta metoda znaajno se razlikuje od drugih metoda koje su koritene u studijama o emocionalnim stanjima ljudi tijekom njihova ivota, koje su se bazirale na direktnim iskazima ljudi o njihovu vi enju ivota i opem stanju njihovih emocija tijekom razliitih perioda ivota. To su bile subjektivne ocjene ispitanika, pa stoga nisu davale relevantne rezultate. Ovom novom metodom nastojali smo izbjei taj nedostatak.
Paradoks starenja

loenje od mla ih. Ta emocionalna zrelost i stabilnost najvjerojatnije nastaje zbog promjena u ivotnim prioritetima ljudi, koje nastupaju sa starenjem. O tome je dr. Karstensen izjavila: Kako se blie kraju ivota, ljudi sve vie uoavaju njegovu krhkost i samim tim njegovu dragocjenost. ovjekovi ciljevi mijenjaju se kako on stari - ljudi postaju skloni da vie ulau u me uljudske odnose i druge oblike razliitih iskustava koje osobno smatraju znaajnima.
Negativne emocije kratko traju

Dobiveni rezultati potvrdili su pretpostavke o tome da se stariji ljudi bolje nose sa svojim emocijama, a ta pojava naziva se paradoks starenja. Stariji ispitanici u studiji imali su jednaku koliinu pozitivnih emocija i dobrog raspoloenja kao i mla i ispitanici, a pojava negativnih emocija i loih raspoloenja statistiki je stalno opadala s poveanjem starosne dobi. ak i kada su se osjeali potiteno ili preplavljeni negativnim emocijama, stariji ljudi bre su se vraali u normalno raspo-

Ta studija primljena je sa skepticizmom jer svi vjeruju da je starost uasna. Nasuprot tome, nai rezultati pokazuju da je emocionalno zdravlje funkcija koja se poboljava tijekom vremena i daje dovoljno optimizma onima koji stare. Tu se vie radi o kompleksnosti njihovih osjeanja - ak i kada su osjeali negativne emocije, esto su govorili da istovremeno osjeaju i pozitivne emocije, to nije bio sluaj s mla im ispitanicima. Tako er, njihova negativna osjeanja brzo su nestajala, dok su se kod mla ih sudionika zadravala znatno due. Ta razlika vrsto je uvjetovana jedinstvenom sposobnou ovjeka da spozna vlastitu smrtnost: 80-godinjak, nasuprot 20-godinjaku, tono zna to mu budunost donosi i stoga mu drugaiji pogled na sadanjost donosi i drugaije emocije i sveukupno raspoloenje. Dr. Petar Radakovi

25
studeni-prosinac 2002

Arterijska hipertenzija

DISCIPLINOM PROTIV KOMPLIKACIJA

Arterijska hipertenzija ili hipertonija bolest je povienog arterijskog tlaka (bolje je rei arterijski nego krvni tlak); ona je tihi ubojica i jedan od najvanijih imbenika sranoilnog rizika (ateroskleroze i sranog infarkta), modanoilnog inzulta (modanog udara), terminalne bubrene bolesti, bolesti perifernih ila i zatajenja srca.

nalo se uti da stariji ljudi trebaju imati neto vii arterijski tlak jer da samo povienim tlakom srce moe protjerati krv kroz aterosklerotski otvrdle, zadebljale i neelastine krvne ile. Kod osoba starijih od 18 godina optimalni tlak je onaj manji od 120/80 mm Hg, jo povien tlak imaju oni sa 140159/90-99 mm Hg. Veina populacije ima visoko normalne vrijednosti AT (arterijskog tlaka) 130-139/85-89 mm Hg. Rizini faktori koji pogoduju nastajanju povienog tlaka jesu: puenje, poviene masnoe u krvi, eerna bolest, muki spol, dob iznad 60 godina, osobe s povienim tlakom u obitelji, pretilost, stalna psihika napetost. Kod dijabetiara, uz ope mjere i adekvatno lijeenje eerne bolesti, povieni AT treba spustiti na 130/85 mm ili nie. Osim to se teko odriu puenja, bolesnici rijetko reduciraju iznos unesenih kalorija. Smanjenje tjelesne teine za 1 kg smanjuje AT za 1 mm Hg. Bolesnici hipertoniari rijetko smanjuju zasoljavanje kuhinjskom soli (NaCl). Sniavanje unosa soli na 6 grama, s prosjenih 1015 grama, moe smanjiti visinu AT za 510 mm Hg. Da li je bolesnik smanjio unoenje soli, moe se kontrolirati. Svaki bolesnik koji na dan mokraom izlui vie od 100 mmol natrija ne pridrava se dijete i zasluuje dodatno objanjenje i upozorenje.
Pravilno mjerenje tlaka

hika napetost, uzbu enje, strah). Govori se o hipertenziji bijelog ogrtaa. Bolesnik kod lijenika moe biti uzbu en, napet, u strahu da ima povien tlak i ve samim time tlak moe biti povien. I kad tlak kod mjerenja bude neto povien, esto bolesniku kaemo da ima normalan tlak, a da emo to jo jednim ili dva mjerenja potvrditi. Bolesnik tada esto odahne, uzbu enje splasne i kod drugog ili treeg mjerenja nalazimo normalan tlak. Arterijski se tlak u pravilu mjeri ivinim sfigmomanometrom (tlakomjerom). To mjerenje ivinim tlakomjerom auskultatornom metodom rabi se ve vie od 100 godina (od konca 19. stoljea). Aneroidni su tlakomjeri manje pouzdani, a digitalni (tzv. elektronski), koji su kod pacijenata u velikoj modi, esto su samo orijentacijski prihvatljivi.

Za fizikog rada kod zdrave osobe nastaje privremeno povienje tlaka. Razni psihiki stresovi ili napetost dovode isto do izmjerivo viih vrijednosti AT. Neki preporuuju da ispitanik prilikom mjerenja tlaka lei zatvorenih oiju najmanje 3 minute, da bi se smirio i opustio. Nakon toga izmjereni tlak bio bi temeljni, bazalni tlak, neto nii od neto povienog tlaka zbog nadgradnje (rad, psi-

Neki su izvijestili da je kod denjaka tlak vii u desnoj ruci jer da su u njoj vee aterosklerotske promjene; obratno, kod ljevaka u lijevoj ruci. Ne znam da li su u tom smislu vrene komparativne pretrage. No, prilikom prvog pregleda bolesniku valja izmjeriti tlak na obje ruke, a u svim sljedeim pregledima valja ga mjeriti na onoj na kojoj su vrijednosti tlaka vie. Potrebno je rei da prilikom svakog pregleda valja uiniti najmanje dva mjerenja, s razmakom od 1 minute. Ako je razlika vea od 5 mm Hg, mjeri se i trei put i izrauna srednja vrijednost. Relativni rizik koronarnog inciden-

ta (predinfarktnog do infarktnog stanja) raste gotovo linearno s porastom sistolikog i dijastolikog tlaka iznad vrijednosti od 120/80 mm Hg. S druge strane, opaeno je da se ve snienjem tlaka za 2 mm Hg uestalost koronarne smrti smanjuje za 5%, a cerebrovaskularnog inzulta (modanog udara) za 6%, dok ti postoci kod snienja AT za 4 mm Hg iznose 9, odnosno 14%. Snienje sistolikoga tlaka za 10-12 mm Hg, a dijagnostikog za 5-6 mm Hg smanjuje rizik sranoilnih komplikacija za 16%, a modanoilnih (modani udar) za 38%. U lijeenju AT, uz osnovne ope mjere, kao to su adekvatna prehrana, tjelovjeba kod mla ih osoba, nepuenje, zatita od anabolika i sredstava ovisnosti, glavnu ulogu imaju antihipertenzivi (lijekovi za snienje tlaka). No, oni su u strogoj domeni lijenika. Moe se spomenuti jedino acetilsalicilnu kiselinu (aspirin, acisal, andol), koja je u niskoj dozi od 50100 mg na dan korisna u primarnoj i sekundarnoj prevenciji aterosklerotinih komplikacija hipertoniara, kao to je nedavno nedvojbeno potvr eno. Antihipertenzivno lijeenje nakon modanog udara jako je djelotvorno nije samo gotovo jednako efikasno kao i prije inzulta, ve je komparabilno djelotvorno i u zatiti normotoniara (osoba s normalnim tlakom)! Poznato je da otprilike 20% bolesnika, nakon prvog, u sljedeih 5 godina doivi recidiv modanog udara te se davanjem peridonprila moe preduhitriti ili sprijeiti modani udar (apopleksiju), infarkt ili iznenadnu smrt. Velika terapijska korist, ne samo u hipertoniara, nego i u normotoniara, uz minimalni terapijski rizik, navodi na mnogo intenzivnije propisivanje antihipertenziva nakon modanog udara, ne samo hipertoniarima, nego i normotoniarima. Rezultati nekih studija upuuju na mnogostruko, pleomorfno djelova-

26
studeni-prosinac 2002

nje nekih antihipertenziva (npr. ramiprila i peridonprila) na sranoilnu prognozu: njihovi povoljni uinci na prevenciju apopleksije nisu samo posljedica sniavanja AT, nego i drugih, metabolinih, hormonskih i tkivnih djelovanja. Bitno je bolji uinak kombinirane terapije od monoterapije u antihipertenzivnom lijeenju. To je neobino vano u primarnoj i sekundarnoj prevenciji modanog udara, ne samo u hipertoniara, nego i u normotoniara, naroito ako su ve imali apopleksiju, eernu bolest.
Tlak i vonja

A to je s hipertoniarima kao sudionicima u prometu? Dok su tjelesni invalidi veinom naroito pouzdani vozai jer se uvijek ozbiljno brinu o kompenzacijama, pokazuju bitno veu obazrivost, manje znakova agresije u usporedbi s mnogima od 18-28 godina koji pucaju

od zdravlja, dotle hipertenzija moe ugroziti samog vozaa ili njegovu okolinu. to je tee oboljenje, to je i problematinije sudjelovanje u cestovnom prometu. Probleme ne smanjuju poznate injenice da mnogi hipertoniari o svom arterijskom tlaku uope nita ne znaju. Za ugroavanje prometa mjerodavno je, kako kae prof. dr. Kramer iz Bonna: poremeanje opeg stanja, oteenje organa zbog hipertenzije te nuspojave terapije. Kod tih bolesnika izbijaju tjelesno ili emocionalno uvjetovani nagli porasti arterijalnog tlaka iz ve hipertonine osnove. Ti porasti idu, dakle, od ve postojee, mnogo vee razine tlaka pa su zato nerijetko i naroito visoki. Zbog toga hipertoniari imaju mnogo vie zupce porasta tlaka nego normotoniari. Ipak, sposobnost za vonju hipertoniara ne bi se smjela procjenjivati na posve krutim smjernicama, kae Kramer. Konstantne

dijastolike vrijednosti iznad 130 mm Hg ine, po miljenju dr. Kramera, apsolutnu nesposobnost za vonju. Konstantne dijastolike vrijednosti iznad 100 mm Hg plus oteenje organa mogu samo uvjetno doputati vonju. Njemaka liga protiv hipertenzije izradila je niz principa koje lijenik mora vozau hipertoniaru staviti na srce: ne uzimati nikakve dodatne lijekove, a naroito ne sedative ili analgetike jakog djelovanja, nikakvo samostalno mijenjanje terapije bez lijenika, obavljati redovne kontrolne preglede kod lijenika, pa i samokontrole tlaka, oprez kod poetka ili mijenjanja antihipertenzivnog lijeenja, izbjegavati nagle napore, kod duih vonji uzimati redovite pauze, prekinuti vonju kod smanjenja opeg dobrog osjeanja.
Duan Deprato, dr. med.

Ozljede u prometu

TRZAJNA OZLJEDA VRATNE KRALJENICE - WHIPLASH INJURY

I struni medicinski krugovi, i iroka javnost sve su vie zaokupljeni problemom sve eih ozljeda vratnoga dijela kraljenice. To su ozljede koje nastaju kao posljedica naglih ubrzanja ili usporenja, veinom u prometu.
im su ozljedama Gay i Abbot 1953. prvi nadjenuli naziv Whiplash injury (sloenica od engleskih rijei: WHIP, oinuti biem, naglo maknuti; LASH, bi, bievati; INJURY, ozljeda, nezgoda), u slobodnom prijevodu: kao biem oinuto, trzaj glave poput trzajueg pokreta bia koji pucketa (Vnuk). Naime, gornja etiri vratna kraljeka vrlo su pokretljiva (koni dio bia), a donja tri su skoro ukruena (drak bia). Posljedice takvih naglih, neoekivanih trzaja mogu biti ozbiljne.
Epidemija ozljeda

Najei su uzrok nastajanje trzajnih ozljeda prometne nesree: sudar automobila, pad motorista, biciklista, pjeaka; to bra vonja pri udesu, to ee trzajne ozljede. Rje i su uzroci: borilake vjetine, tunjave, skok naglavce u vodu, odnosno udar o dno, nepanja pri radu, naglo koenje tramvaja. Zanimljivo je da promjene nabolje u konstrukciji automobila, za zatitu vozaa i putnika, imaju za posljedicu uveanje broja trzajnih ozljeda vrata. To je zato to raste broj preivjelih, ali time i broj ozlje enih. Sigurnosni pojas ne titi glavu i vrat, naslon za glavu zatita je samo pri udaru u stranji dio vozila, a trebalo bi jo povezati glavu oko naslona. Zatitni jastuk koji

se napuhne u trenu sudara najvie smanjuje broj trzajnih ozljeda vrata. Jedan zagrebaki traumatolog izvijestio je da je u roku od 12 godina broj trzajnih ozljeda porastao s 12 tjedno na ak 60. U Njemakoj tih ozljeda ima u ak 96% prometnih nezgoda. No, osiguravateljska epidemija trzajnih ozljeda jo se vie razmahala: samo u jednom osiguravajuem drutvu (Croatia Zagreb) u tijeku samo jedne godine broj traenja za naknadu tete porastao je s 4.000 na 8.000. Za traenje zaista visokih odteta slue kao opravdanje: bol, strah, umanjena ivotna i radna sposobnost, dugo bolovanje, tu a pomo i njega. Potrebne su duge i skupe ekspertize da se dokae pravo stanje, jer samo kod malog broja ozlije enih postoje trajne posljedice. Takva je obrada skupa i dugotrajna: brojne rendgenske snimke, CT, magnetska rezonancija itd., a sudski vjetaci, lijenici i cenzori i ak vrhunski supervizori skupi su.
Oslabljene veze izme u kraljeaka

Kakve se anatomske promjene zbivaju u podruju vratnog dijela kraljenice? Pri udaru u stranji dio automobila glava se naglo savije unatrag; pri eonom udaru prema naprijed, a pri

27
studeni-prosinac 2002

bonom udaru glava se naglo rotira oko uzdune osovine vrata (slika 1.). Poslije prvog savijanja u vratu dolazi do povratnih pokreta glave u suprotnom smjeru. Zbog direktne ili indirektne snage udara dolazi do snane kontrakcije miia oko vratne kraljenice. Ako je snaga miinih kontrakcija jaa od fizioloke, dolazi do oteenja mekih tkiva (do distorzije, tj. uganua) podruja vratne kraljenice, to je dominantno pri trzajnim ozljedama: pucaju ligamenti koji sprijeda i straga povezuju trupove kraljeaka, pucaju ligamenti to povezuju straga trnaste nastavke vratnih kraljeaka, dolazi do pucanja diskusa izme u trupova, do oteenja malih zglobova kraljenice, dolazi do pucanja miia i njihovih ovojnica. Zbog poputanja svih tih veza me u kraljecima, dolazi do pojaane njihove me usobne gibljivosti, to moe otetiti kraljeniku modinu i korijene ivaca koji izlaze iz nje prema okrajinama i dijelovima glave. Vrlo je rijetko djelovanje udara toliko jako da dovodi do prijeloma pojedinih kraljeaka, to moe dovesti do trajnih oteenja kraljenike modine i do trajne uzetosti ispod mjesta prijeloma.

Slika 2.

Slika 1.

Simptomi mogu kasniti

Sumnja na mogunost prijeloma kojeg kraljeka ili/i distorzije kraljenikog mekog potpornog tkiva mora se postaviti na mjestu nesree u ovim sluajevima: pri bilo kojoj ozljedi glave, sa svijeu ili bez svijesti, pri bilo kojem sudaru u prometu, pri padu na glavu, pri glavobolji, bolovima u potiljku i ramenima, napetosti i tvrdoi miia vrata/ije, prisilnom poloaju i ogranienosti pokreta glave, pri omaglici, vrtoglavici ili munini, pri ispadu osjeta ili miine snage ruku ili nogu, trncima u njima. Izuzetno rijetko postoji deformacija vratne kraljenice. Znaajno je da se nabrojeni simptomi rje e javljaju odmah, a mnogo ee nakon vie sati ili jednog dana. Dijagnoza o tome da se radi upravo o trzajnoj ozljedi moe se postaviti jo unutar etiri tjedna; kasnije je povezanost s ozljedom sve tee dokazati. Pri najeim oteenjima mekoga tkiva dolazi do stvaranja trajnih oiljaka u ligamentima, miiima, diskusima te postepeno do stvaranja degenerativnih promjena, pa se vie ne da rei jesu li one posljedica traume ili su to vrlo uestale, primarno degenerativne bolesti. Za medicinsku dijagnostiku i za vjetaku procjenu vaan je timski rad strunjaka raznih grana, ali je najvaniji nalaz radiologa, iako ne presudan. Zbog ozljede ligamentarnih sasta-

vaka mekoga tkiva dolazi do pojaane gibljivosti me u vratnim kraljecima, kraljenica bude rasklimana. To se veinom moe dokazati rendgenskim pretragama: obino su dovoljne pregledne i funkcionalne snimke vratne kraljenice. Na snimkama se vidi da je dolo do instabiliteta vratne kraljenice jer puknuti dijelovi ligamentarnog aparata vie ne mogu drati kraljeke u prirodnom toku. To se vidi na slici 2. gdje je prikazana normalna kraljenica: tri tokaste linije pokazuju ravan tok. Pri ozljedi ligamentarnog aparata one na nekim mjestima budu prekinute i dobiju izgled stepenice uslijed neprirodnog pojaanog pomicanja tijela kraljeaka ili trnastih nastavaka kraljeaka. Podruja gdje su me u kraljecima diskusi budu ua ili ira. Rijetko se vide kotani prijelomi ili iaenja. Uz rendgenske simptome, vani su i ostali: I. stadij obiljeen je bolovima; II. stadij, uz bolove, i ukoenou miia; u III. stadiju, uz te simptome, javljaju se i znakovi oteenja ivaca pritisnutih instabilnim kraljecima: u IV. stadiju javljaju se prijelomi i iaenja.

Najvei broj invalida posljedica su loe ukazane prve pomoi, bilo na licu mjesta, bilo zbog transporta. Prvo, valja dobro znati, to je spomenuto i u ovom prikazu, kad se mora postupiti kao da moda postoji ozljeda vratne kraljenice. Najbolje je ekati strunu medicinsku pomo, osim ako je ivot ugroen. Do tada treba pridravati glavu da se ne mie, vrat se imobilizira ovratnikom, uz maksimalni oprez; ako ga se stavi, valja i dalje pridravati glavu. Svako pomicanje, pa i transport, najopasnija su faza prve pomoi, pa ih treba prepustiti strunjacima kad je god mogue. Kasnije lijeenje sastoji se od fizikalne terapije, imobilizacije pri oteenjima ivaca, neurokirurke operacije pri ozljedama kostiju ili pri iaenjima.
Prim. dr. Ivica Ruika

28
studeni-prosinac 2002

Ljekovito bilje

VRSTA JE IME, A ROD PREZIME BILJKE

Biljke su u toj mjeri dio svijeta koji nas okruuje da o njima, takorei, i ne razmiljamo. Nema nita ljepe i ljupkije od cvijeta, nita bitno vanije od biljke. Sve krute namirnice, sva pia, sva opojna sredstva, lijekovi i farmaceutski preparati - jednom rijeju sve to ovjeka odrava na ivotu i sve to ga, ako on to razumno iskoritava i troi, ini zdravim poput drena, dugujemo divnom procesu fotosinteze.
ko za trenutak stanemo i pokuamo nabrojiti sve biljke koje znamo napamet, ili bar one koje vidimo svakog dana, odmah emo vidjeti da ih ima mnogo, toliko mnogo da bi nam vjerojatno bio potreban itav dan da bismo ih se sjetili, a da pritom ipak ne obuhvatimo sve. Taksonomi (sistematiari) podijelili su biljni svijet na grupe iji svi lanovi imaju zajednike karakteristike i tako uinili klasifikaciju. Omoguena su i prouavanja prirode jer je stvoren sustav naziva.
I sjeme je plod

Znanstvena imena biljaka neobina su i nekako teka za izgovor, ali mora ih imati svaka poznata biljka. Neki botaniki nazivi mogu biti dvosmisleni jer i botaniari veinom koriste iste rijei kao i mi, ali s razliitim znaenjem. Tako, na primjer, za botaniare plod nije samo kruka ili jabuka, ili neto to se jede. Za njega je to onaj dio biljke koji sadri sjeme, a to znai da plod moe zadravati neke dijelove biljke koji su daleko od toga da budu ukusni. Inae je malo opih pravila za klasifikaciju biljnih vrsta. lanovi iste vrste mogu se me u sobom ukrtavati i stvarati nove biljke. Razliite vrste biljaka koje se slau u gra i cvijeta, obliku ploda ili drugim svojstvima, skupljene su u veu sistematsku jedinicu s me usobno srodnim vrstama, u jedan rod. Ime roda zapravo je njihovo prezime. Na isti nain kao to smo skupili srodne vrste u rod, a vie rodova u porodicu, tako nekoliko slinih porodica daje red. Vie srodnih redova ini razred. Vie razreda sastavlja odjeljak. Odjeljci mogu imati pododjeljke. Na kraju, vie odjeljaka tvori razvojno stablo.
Glavoike su u nas najbrojnija porodica biljaka

koje rastu i kao podivljale. Me utim, nas zanima koje su porodice s najveim izvorom bioloki aktivnih tvari specifinog djelovanja kojih nema u sintetikim tvarima mnogih lijekova; tako er, i koje tvari iz njih nisu izravno ljekovite, ali slue kao osnova. To su u naoj flori sljedee porodice ili familije, a ima ih dvadesetak: glavoike - Asteraceae (Compositae), usnae - Lamiaceae (Labiatae), abnjae - Ranunculaceae, titarke - Apiaceae (Umbelliferae), leptirnjae Fabaceae (Leguminosae), ljiljani - Liliaceae, rue - Rossaceae, empresi - Cupressaceae, makovi - Papaveraceae, rutvice - Rutaceae, krkovine - Rhamnaceae, kozokrvnice Caprifoliaceae, odoljeni - Valerianaceae, zimzeleni Apocynaceae, pomonice - Solanaceae, strupnikovice ili zijevalice - Scrophulariaceae, lipe - Tiliaceae, sljezovi Malvaceae, krstaice - Brassicaceae (Cruciferae), jaglaci Primulaceae, konoplje - Cannabaceae, bukve - Fagaceae, kozlaci - Araceae. Uz te, postoji i niz porodica s manjom primjenom.

U Hrvatskoj se moe nai ak vie od 95 porodica biljaka koje se, s osobitom ili manjom primjenom, koriste u ljekovite svrhe. Papratnjae i cvjetnjae u naoj flori ini sveukupno oko 140 porodica, s najzastupljenijom porodicom Asteraceae (Compositae). Ona broji preko 90 rodova i porodica je veinom zeljastih biljaka glavoika. To su podaci za nau samoniklu floru s vanijim kultiviranim vrstama

29
studeni-prosinac 2002

to ljekovita biljka krije u sebi

O izboru otapala ovisi hoemo li pri preradi biljaka dobiti kvalitativno ili kvantitativno razliite biljne pripravke. Aktivnom tvari postaje tako biljni pripravak (kao zbroj svih sastojaka), a ne njegovi pojedinani sastojci. Prilikom uporabe nekih pripravaka od ljekovitog bilja dolazi do netonosti, esto zbog razliitog ishodinog materijala droga - biljnih sirovina. Mnogi ljudi koji koriste biljne pripravke misle da oni imaju iroko, jako iroko djelovanje i jako malo neeljenih popratnih pojava. Treba znati kako djeluju biljni pripravci u kombinaciji s drugim lijekovima. Ba zato se treba posavjetovati s lijenikom. Kako je kemijski sastav bilja vrlo sloen, prilikom spravljanja lijekova moramo voditi rauna o kemijskom sastavu svake biljke. Moramo znati koji kemijski sastojak elimo izvui i na koji nain. Ne vodi se rauna samo o izboru odre ene biljke za lijeenje odre enih bolesti, nego i o tome koje biljke smiju ui npr. u mijeani aj, vodei rauna o njihovom djelovanju. Ima biljaka slinog djelovanja, one se me usobno dopunjuju, pomau i pojaavaju vlastito ljekovito djelovanje. Mijeanje takvih biljaka korisno je i neophodno, a poznavanje kemijskog sastava biljaka omoguava nam da kombiniramo smjesu ljekovitih ajeva. Na primjer, pogreno bi bilo spraviti aj od smjese hrastove kore, sranika ili druge taninske droge koja zatvara, djeluje protiv proljeva, i kore od kruine, plodova od pastdrena ili neke druge droge, koja djeluje protiv zatvora, za ure ivanje stolice. Neke biljke, zbog botanikih srodnosti i srodnih sastojaka, imaju slino djelovanje kao opisana glavna vrsta te je katkad bez potekoa u cijelosti nadmauju. Takve su i neke biljke koje nisu u botanikom srodstvu s nekom vrstom, ali imaju slino djelovanje i upotrebu. Upravo stoga, da bismo se pravilno uputili u pripremu nekog ljekovitog pripravka, potrebno nam je znanje o ljekovitom bilju - pa emo se susresti i s bioloki aktivnim tvarima u bilju i s mnogim porodicama biljaka, a najee emo istraivati razrede, porodice, rodove i vrste. Jedan je travar davno prolih vremena ovako, pojednostavljeno otkrio djeli svoje travarske

tajne: Svaka trava ima svoju kombinaciju, familiju, a onda familija ide uz familiju... Tako je iz te reenice neto otkriveno, a neto sakriveno. Vjerujem da je dobro znao i koristio se spoznajom da svaka ljekovita biljka nije svakom ovjeku lijek.

Rodovi i porodice vani za kemiju ljekovitoga bilja

Glavoike sadre eterina ulja, gorke tvari, kauuk, sluz, smole, vosak, glikozide i alkaloide. Najvanije su nae ljekovite vrste: rimska kamilica, obini stolisnik i prava kamilica. Ljekoviti su i pravi pelin, vrtni neven, badelj i estragon. empresi imaju kao najpoznatijeg predstavnika porodice obinu borovicu koja je vana biljka zbog udjela eterinog ulja u bobama. abnjae u vrstama Adonis vernalis i Ranunculus arvensis sadre vrlo djelotvorne alkaloide. Makovi spadaju u porodicu koja se sa stanovita kemije bilja svrstava u vrlo vane porodice. Gotovo svaki rod te porodice karakterizira alkaloidna skupina. S obzirom na djelotvorne sastojke, slinija je porodicama lovora, utike i abnjaa. Rue u svojoj porodici imaju malo vrsta s ljekovitim svojstvima. Veinom su to prehrambene biljke. Gotovo svaka vrsta sadri tanin. Za dobivanje droga vanije su biljke petoprst (podanak), kupina (list), turica (zelen). Sjemenke sadre bjelanevine i masna ulja (badem) te sorbit, saharozu i organske kiseline. Plod divlje rue sadri mnogo askorbinske kiseline (vitamina C). Jaglaci sadre aktivne tvari triterpen - saponine. Najvanije su vrste ljekoviti jaglac i visoki jaglac, podanak

30
studeni-prosinac 2002

kojih se koristi za dobivanje saponina. Ciklama sadri otrovni saponin. Leptirnjae su porodica s malo ljekovitih vrsta. Toj porodici pripadaju vrste za upotrebu u prehrambenoj industriji te kao medonosno bilje. Konoplje imaju znaajnu vrstu hmelj, koja se koristi u farmaceutske i prehrambene svrhe. Bukve su porodica mnogih umskih vrsta, s vanim predstavnikom pitomim kestenom, koji od vanih tvari sadri kalcij - oksalat, tanine i turpizntine. Divlji kesten, kora hrasta lunjaka i hrasta kitnjaka obiluju taninom. Ljiljani su ljekovite vrste: jesenski mrazovac, lukovi i bijela emerika. Sadre alkaloide, glikozide i saponine. Kozjaci obuhvaaju movarnu biljku i irot iji podanak sadri eterino ulje. Krstaice su porodica crne goruice od koje se sjeme koristi u farmakoloke svrhe, a bijelu goruicu koristimo zbog sjemena za zain. Sljezovi obuhvaaju bijeli sljez (ljekovit korijen) i crni sljez (ljekovit list i cvijet). Lipe su porodica s najvanijim ljekovitim vrstama lipe, iji cvijet sadri sluzave tvari, malo eterinog ulja, flavonoglikozide i malo saponina. Strupnikovice su velecvjetna divizma, crveni naprstak i

dlakavi naprstak, a sadre glikozide, pojedine vrste saponine, ali ne i alkaloide. Pomonice obiluju alkaloidima, a ne nikotinom. Kod nas su pomonice velebilje, bunika, pomonica i kunjak. Usnae sadre eterina ulja ugodna mirisa, a neke od njih gorke tvari ili tanine, rijetko alkaloide. Usnaama pripadaju lavanda, obini matinjak, ljekovita kadulja, mukatna kadulja, vrtni ubar, miloduh, vrtni timijan, pitomi bosiljak. Zimzeleni obiluju alkaloidima i glikozidima, a u naoj flori moe se nai vrsta te porodice mali zimzelen. Odoljeni su porodica obinog odoljena, a biljke te porodice sadre eterina ulja karakteristinog mirisa. Kozokrvnice su ukrasne biljke s nekim ljekovitim vrstama, kao to su crna bazga iji osueni cvijet sadri sambunigrin. titarike obuhvaaju biljke s eterinim uljima, kumarinom, organskim kiselinama, smolom i alkaloidima. Tu su korijander, bedrenika, pravi komora, obini kim i kopar. Krkovine sadre aktivnu tvar antraglikozid, a krkovinama pripadaju kao vane biljke krkovina i pasja lijeska. Rutvice sadre alkaloide i smole, a kod nas se koristi ruta.
Jadranka Grini

31
studeni-prosinac 2002