Tumor na mozgu je masa abnormalnih stanica u mozgu i uvijek je

ozbiljan problem.

Mozak je zaštićen lubanjom koja je jako čvrste strukture. Bilo koje povećanje
mase unutar lubanje uzrokuje probleme jer se lubanja ne može
“rastegnuti”. Kada tumor na mozgu raste, on može povećati pritisak u
glavi. To može uzrokovati oštećenje mozga.

Tumori središnjeg živčanog sustava mogu se podijeliti u dvije velike skupine –

primarne i sekundarne (metastatske):

 Primarni tumor na mozgu je onaj tumor koji je nastao iz stanica

koje se normalno nalaze u mozgu.

 Metastatski tumor na mozgu je maligni tumor drugog organa koji je

krvlju došao do mozga i tamo se proširio.

Najčešći tumori koji metastaziraju u mozak:

 rak pluća,
  rak dojke,

 rak bubrega,

 maligni melanom.

Primarni tumori na mozgu mogu biti benigni (nekancerozni) ili maligni

(rak mozga).

Najvažnije činjenice o primarnim tumorima mozga su:

 Tumori mogu nastati u bilo kojem dijelu središnjeg živčanog sustava

(SŽ S), no najčešće se pojavljuju u velikom mozgu; oko 15% tumora
nalazi se u kralježničkoj moždini.

 Postoje različite vrste primarnih tumora na mozgu te oni pokazuju

sklonost za specifične lokacije, primjerice meduloblastom se javlja u
malom mozgu.

 Tumori na mozgu mogu nastati u bilo kojoj dobnoj skupini.

 Maligni primarni tumor češći je od benignog tumora na mozgu.

(85% tumora je maligno, a 15% benigno.)

 U odraslih su metastaze drugog tumora učestalije od primarnog

tumora na mozgu (dva puta češće od primarnog tumora), u djece su
metastaze rijetkost.

 Maligni tumori mozga imaju visoku smrtnost.

 Maligni tumori na mozgu rijetko metastaziraju izvan središnjeg

živčanog
sustava.

 Primarni tumori središnjeg živčanog sustava čine oko 2% svih

tumora u odraslih osoba.

 U dječjoj dobi do 15 godina tumori središnjeg živčanog sustava čine

20% svih zloćudnih novotvorina. Nakon limfoma i leukemija, tumori
SŽS-a su najčešći zloćudni tumori i najznačajniji uzrok smrti od
tumora u djece.
 Foto:Photospin

Rizični faktori za tumor na mozgu

Uzroci tumora središnjeg živčanog sustava nisu poznati, no smatra se da kao i

u drugim organima, tumori nastaju zbog interakcije čimbenika iz okoliša i
genskih čimbenika.

Smatra se da je 5 do 10% tumora genetički naslijeđeno.

Najvažniji čimbenik iz okoliša koji je dokazan kao uzrok povećane učestalosti

tumora mozga je radioterapija. Naime, pokazalo se da se 15 do 20 godina
nakon radioterapije mozga i ozračenja glave u dječjoj dobi, mogu pojaviti
tumori.

Povećana učestalost tumora na mozgu registrirana je i kod osoba koje

sudjeluju u industrijskoj proizvodnji i obradi vinil-klorida (sirovina
za proizvodnju plastike i gume).

Rizik za razvoj tumora na mozgu raste s dobi.

Još uvijek se istražuje utječu li korištenje mobilnih telefona i WiFi

uređaja na
pojavu tumora na mozgu.

Tumor na mozgu – vrste

Tumori na mozgu mogu se podijeliti u nekoliko skupina, ovisno o tome

od koje
vrste stanica potječu, odnosno od kakvih su vrsta stanica građeni.

.
Mozak se sastoji od živčanih stanica (neurona), potpornih stanica (glija stanice –
astrociti, oligodendrociti, ependimske stanice), krvnih žila, živaca i moždanih
ovojnica
 stvaraju strukturu središnjeg živčanog sustava,
Potporne stanice mozga (glija stanice) imaju važnu ulogu:
 osiguravaju hranu za središnji živčani sustav,

 odvode otpadne tvari stanica,

 prerađuju stare, mrtve živčane stanice (neurone).

Glavne skupine tumora na mozgu prema vrsti stanica od kojih su nastali su:

 Gliomi – najvažniji i najčešći tumori u središnjem živčanom sustavu,

stvaraju se iz potpornih stanica mozga (glija stanica), čine više od
polovine svih primarnih tumora u odraslih.

 Gliomi se mogu podijeliti na: astrocitične tumore (astrocitom,

anaplastični astrocitom i glioblastom), oligodendroglijalne tumore,
ependimalne tumore (ependimom ili ependimoblastom).

 Glioblastom je najagresivniji tip tumora na mozgu, to je gradus

IV svih glioma.
 Primitivni neuroektodermalni tumori – tumori dječje dobi,
najvažniji meduloblastom.

 Ganglijski tumori – rijetki tumori dječje i mlađe dobi

(gangliogliomi).

 Meningeomi – ovi tumori potječu od stanica moždanih ovojnica, a

čine gotovo 15% svih novotvorina u SŽ S. U 95% slučajeva su benigni, a
pojavljuju se češće u žena.

 Tumori živčanih ovojnica – tumori osmog kranijalnog živca (n.

vestibulocochlearis), neurilemomi i neurofibromi,

 Limfomi – limfomi mogu zahvatiti središnji živčani sustav tijekom

širenja bolesti koja je počela u limfnim čvorovima ili kao primarni
moždani limfom. Primarni B-velikostanični limfomi na mozgu jedna su
od čestih komplikacija AIDS-a.

 Tumori krvnih žila – hemangioblastom malog mozga.

 Ostali tumori – tumori pinealne žlijezde (pineocitom), tumor ostataka

embrionalnih struktura (kraniofaringeom), tumori hipofize.

Foto: Photospin
Ovisno o mjestu nastanka tumora, tumori središnjeg živčanog sustava mogu
se podijeliti na:

 tumore velikog mozga,

 tumore malog mozga,

 tumore produžene moždine,

 tumore kralježnične moždine,

 tumore moždanih ovojnica.

Važnost podjele tumora prema lokalizaciji vidi se u češćem pojavljivanju nekih

tumora na određenim lokacijama.

Tumori odrasle dobi, više od 15 godina u postotcima:

Glioblastom i anaplastični astrocitom 45%

Astrocitom 15%

Oligodendrogliom 7%

Meningeom 15%

Neurilemom 8%

Ostali tumori 15%

Prema agresivnosti, tumori se mogu podijeliti na četiri stupnja – gradusa:

Benigni (dobroćudni) tumor, najmanje agresivan, postoji mogućnost

Gradus izlječenja
I nakon operacije mozga.
Uvjetno zloćudan tumor, stanice se brže umnožavaju, može napredovati prema
Gradus
većem
II stupnju malignosti.
Gradu Maligni tumor, stanice se brzo umnožavaju, nakon operacije potrebno je
s III liječenje kemoterapijom i zračenjem.
Gradu
Maligni tumor koji je jako agresivan, a tijek bolesti je nagao i
s IV
progresivan.

Poznati znanstveni časopis Drug Resistance Updates ističe učestalost

glioma kao najčešćih primarnih tumora mozga. Studija iz 2015. godine je
proučavala kako velika većina glioma kod odraslih pacijenata pripada
heterogenoj skupini difuznih glioma, tj. glijalnih tumora koji karakteriziraju
difuzni infiltrativni rast u prethodno postojećem moždanom tkivu.

Nažalost, dodatne studije objavljene u časopisu Clinical chemistry su pokazale

kako je glioblastom (IV stupanj), najagresivniji difuzni gliom, daleko najčešći.
Nakon standardne terapije, preživljavanje u narednih dvije godine je prisutno
kod otprilike samo 25% pacijenata.

Iako su stručnjaci u ovom području došli do naprednih otkrića u molekularnoj

patologiji te tako ponudili nove tretmane za nekoliko vrsta raka, čini se da
bolesnici koji pate od glioblastoma još uvijek nisu profitirali zato što brojni
eksperimentalni lijekovi testirani u kliničkim ispitivanjima za liječenje tumora
mozga još uvijek nisu uspjeli.

Tumor na mozgu – simptomi

Simptomi tumora na mozgu ovise o lokaciji, veličini i vrsti tumora na

mozgu.

Simptomi mogu biti uzrokovani:

 oštećenjem dijela mozga,

 pritiskom tumora na okolne strukture i

 razvojem povišenog intrakranijalnog tlaka (tlaka unutar lubanje).

Najčešći simptom tumora na mozgu je pritisak u glavi, glavobolja.

Znanstveni časopis Neuro-oncology practice ističe da se kod 70% oboljelih

pojavljuje glavobolja (iako je glavobolja jedan od najčešćih simptoma u
čovjekovu životu i puno češće je uzrokovana drugim, ne tako ozbiljnim
problemima).

Glavobolja izazvana tumorom na mozgu je obično stalna i ne popušta, učestalo

se ponavlja. Može početi u nekoga tko prije nikada nije imao glavobolje.
Glavobolja je jaka, javlja se noću i prisutna je pri buđenju.
Glavobolja se pogoršava kašljanjem, kihanjem ili vježbom.

Više o glavobolji pročitajte ovdje.

Foto: Photospin

Ostali simptomi tumora na mozgu:

 m u čn i n a i p ov r aćan je – u polovice bolesnika, zbog
porasta intrakranijalnog tlaka (tlaka unutar lubanje), najčešće
se javlja u jutarnjim satima i nastupa naglo,

 epileptički napadaji – javljaju se u trećine bolesnika kao prvi simptom,

a u 70% bolesnika se pojavljuje u jednom trenu bolesti. Sam izgled
napada ovisi o mjestu epileptičkog žarišta, može biti osjećaj mravinjanja,
utrnulosti, grčenje mišića.

 promjena kognitivne funkcije – poremećaji u ponašanju, pamćenju i

koncentraciji,

 promjena mentalne i psihomotorne funkcije – bolesnik je usporen, teško

se izražava,

 žarišni neurološki simptomi – ovise o lokaciji tumora na mozgu,

 zamućen vid ili dvoslike,

 zbunjenost,

 slabost udova ili dijela lica,

 promjena u mentalnom ponašanju,

 gubitak pamćenja,

 nespretnost,

 teškoće u čitanju ili pisanju,

 problemi s osjetilima (vid, njuh, okus),

 poteškoće gutanja (disfagija),

 vrtoglavica,

 nejednake zjenice,

 spušten očni kapak,

 nekontrolirani pokreti,

 tremor ruku,

 nedostatak koordinacije,

 gubitak kontrole mokrenja i defekacije,

 neosjetljivost nekog dijela tijela,

 poteškoće u govoru ili razumijevanju govora,

 promjene osobnosti, emocija,

 poteškoće u hodanju,

 mišićna slabost udova,

 djelomični ili potpuni gubitak svijesti,

 ponavljajući, nenamjerni pokreti,

  nesanica.

Ako imate glavobolju koja se pogoršava kada legnete i često je praćena

povraćanjem, obavezno se javite liječniku.

Ako doživite prvi epileptički napad u odrasloj dobi, trebate se svakako

javiti liječniku.

Tumor na mozgu – dijagnoza

Dijagnoza počinje s fizikalnim pregledom i kvalitetnim uzimanjem povijesti

bolesti.

Obavezni dio pregleda je i neurološki pregled. Liječnik će Vam testirati

funkciju moždanih živaca ispitivanjem motorike mišića lica, grubog osjeta te
pregledom oka.

Oftalmoskop je uređaj kojim se pregledava oko. Važna funkcija oka je

reakcija
zjenica na svjetlo i mora se testirati.

Također, oftalmoskopom će Vam pregledati optički živac (živac zaslužan za

osjetilo vida, n. opticus). Ako postoji povećan tlak unutar lubanje moguće je
vidjeti promjenu na optičkom živcu.

Liječnik će također procijeniti Vašu:

 mišićnu snagu,

 koordinaciju,

 memoriju,

 sposobnost za rješavanje matematičkih zadataka.

Nakon pregleda, ako liječnik sumnja na tumor, naručit će sljedeće pretrage:

 CT mozga ili MR mozga (slikoviti prikaz mozga), CT otkriva

95% tumora,

 RTG lubanje (moguće je vidjeti frakturu lubanje),

 Lumbalnu punkciju,

 EEG (elektroencefalogram) – za lokalizaciju epileptičkog žarišta,

  Angiografiju (prikazivanje krvnih žila u mozgu, prikaz onih koje hrane
tumor),

 Biopsiju mozga (pregled tkiva pod mikroskopom govori nam o točnoj

vrsti tumora, postavlja konačnu dijagnozu).

Tumor na mozgu – krvna slika

Tumor na mozgu ne vidi se iz krvne slike i ostalih jednostavnih,

rutinskih krvnih pretraga. Simptomi su ti koji najčešće dovode bolesnika
k liječniku. Trenutno ne postoji tumorski marker za tumore na mozgu.

Krvna slika je bitna u planiranju operacije radi procjene spremnosti

bolesnika za anesteziju.

Gledaju se krvna slika, stanje jetre (jetrene probe – ALT, AST, GGT) i
bubrega (urea, kreatinin).

Pročitajte više: Op ća an e s te zi ja – priprema, tijek i posljedice

Foto: Photospin

Tumor na mozgu – liječenje

Vrsta liječenja tumora mozga ovisi o:

 vrsti tumora,

 veličini tumora,

 lokaciji tumora,

 općem stanju organizma.

Operacija tumora mozga

Većina tumora na mozgu liječi se operacijom mozga.

Cilj je izvaditi što je moguće više tumorskog tkiva bez oštećenja zdravog dijela
mozga.

Neke lokacije tumora na mozgu omogućuju jednostavnu operaciju dok druge

onemogućuju operaciju u potpunosti. Ponekad je moguće odstraniti tek dio
tumora.

Ciljevi operacije tumora mozga:

 odstraniti što više tumorskog tkiva,

 dobivanje tumorskog tkiva za patohistološku analizu,

 smanjenje povišenog tlaka unutar lubanje – intrakranijalnog tlaka.

Najčešće komplikacije operacije mozga su infekcija i krvarenje.

Moguće posljedice operacije:

 prolazni poremećaji govora,

 epizode smetenosti i dezorijentiranosti,

 slabost ekstremiteta,

 promjene osobnosti,

 epileptički napadaji,

 poremećaji pamćenja,
  poremećaji govora.

Trajanje simptoma je individualno za svakog bolesnika, nekima će se smetnje

povući kroz nekoliko dana, a nekima i trajno zaostati.

Ostale metode liječenja

Operativni postupak se može kombinirati s ostalim modalitetima liječenja kao

što su radioterapija i kemoterapija.

Najčešće se radi o adjuvantnoj radioterapiji ili kemoterapiji kada se nakon

operacije primjenjuju ova dva postupka radi uništavanja preostalih tumorskih
stanica.

Čak i kada operacija ne može izliječiti rak, može biti korisna u smislu
smanjenja veličine tumora i ublažavanja simptoma.

Liječenje tumora na mozgu može oštetiti i zdravo tkivo mozga, zato je često
nužna rehabilitacija nakon liječenja:
 Fizioterapeut će Vam pomoći da vratite snagu i ravnotežu.

 Logoped će Vam pomoći u rješavanju problema s govorom i gutanjem,

 Radni terapeut će Vam pomoći oko obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

 Foto: Photospin

Tumor na mozgu – prognoza

Rak mozga teška je bolest i zahtjeva veliku borbu.

Prognoza tumora na mozgu ovisi o:

 uspješnosti liječenja,

 vrsti tumora,

 lokaciji tumora,

 veličini tumora.

Liječenje raka mozga učinkovitije je kod osoba mlađih od 45 godina, kod ljudi s
anaplastičnim astrocitomom bolje nego s glioblastomom, te kod onih u kojih je
tumor uklonjen kirurški.

Meningeom Petogodišnje preživljenje u postotcima

Gradus 80
I %
Gradus 60
III %
Oligodendroglio Petogodišnje preživljenje u
m postotcima
Gradus 66-
II 78%
Gradus 66-
III 78%
Astrocito Petogodišnje preživljenje u
m postotcima
Prosječno preživljenje nakon operacije je 6-8 godina. Više od 40% ljudi preživi
Gradus
više
II od 10 godina nakon operacije
Gradus 27
II %
Glioblastom – Prosječno preživljenje ovog najagresivnijeg tumora na mozgu je 12-18
gradus IV mjeseci od postavljanja dijagnoze. Samo 20 % pacijenata s
svih glioma glioblastomom preživi dulje od jednu godinu.