Uvod

Benigni tumor mozga je nenormalan, ali ne-kancerogeni, rast tkiva u mozgu. Maligni tumor mozga je bilo koji rak u mozgu koji ima mo proimanja i unitavanja susjednog tkiva ili koji se od bilo kuda iri (metastazira) putem krvotoka u mozak. U mozgu moe rasti nekoliko vrsta benignih tumora. Nazivaju se po specifinim stanicama ili tkivima iz kojih proizlaze: vanomi proizlaze iz Schwannovih stanica koje obavijaju nerve, ependimomi iz stanica koje oblau unutarnju povrinu mozga, meningeomi, u meningama, iz tkiva koje oblae vanjsku povrinu mozga, adenomi iz ljezdanih stanica, osteomi iz kotanih tvorbi lubanje i hemangioblastomi iz krvnih ila. Neki benigni modani tumori (kao to su kraniofaringeomi, hordomi, germinomi, teratomi, dermoidne ciste i angiomi) mogu biti prisutni ak pri roenju. Meningeomi su obino benigni, ali se nakon uklanjanja mogu vratiti. Ti se tumori javljaju ee u ena i obino nastaju izmeu 40-60-te godine ivota, mogu poeti rasti u djejoj dobi, ali isto tako i kasnije u ivotu. Simptomi i opasnosti koje mogu proistei od tih tumora ovise o njihovoj veliini i smjetaju u mozgu. Ako postanu preveliki, mogu dovesti do duevnog pogoranja vrlo slinog demenciji. Najei maligni tumori mozga su metastaze raka koji je zapoeo na nekom drugom dijelu tijela. Rak dojke i plua, maligni melanom i rak krvnih stanica, kao to su leukemija i limfom, svi se mogu iriti u mozak. Metastaze mogu rasti u jednom podruju mozga ili u nekoliko razliitih dijelova. Primarni tumori mozga proizlaze iz mozga. Najee su primarni tumori mozga gliomi, koji rastu iz tkiva koja okruuju i podupiru nervne stanice. Nekoliko vrsta glioma je maligno; Multiformni glioblastom je najea vrsta. Drugi ukljuuju angioplastine astrocitome koji brzo rastu i astrocitome koji rastu polaganije, i Oligodendrogliom. Meduloblastomi koji nisu esti, obino zahvaaju djecu prije puberteta.

Sarkomi i adenokarcinomi su rjei oblici raka koji rastu iz drugih tkiva, a ne iz modanih stanica. Uestalost tumora mozga jednaka je u mukaraca i ena, ali neke su vrste ee u mukaraca a druge su este u ena. Iz nepoznatih razloga ee se pojavljuju limfomi mozga, naroito u ljudi koji imaju AIDS.

Simptomi

Simptomi nastanu kada je modano tkivo razoreno i kada je mozak izloen pritisku, ti se simptomi javljaju bio tumor benigan ili maligan. Meutim, kada je tumor mozga zapravo metastaza udaljenog raka, osoba moe imati i simptome koji se odnose na taj rak, npr. Rak plua moe izazvati kaalj sa iskaljavanjem krvave sluzi, a rak dojke moe dovesti do stvaranja voria u dojci. Simptomi tumora mozga ovise o njegovoj veliini, brzini rasta i smjetaju. Tumori u nekim dijelovima mozga mogu narasti do znatne veliine prije nego se pojave bilo kakvi simptomi, u drugim dijelovima ak i malen tumor moe imati unitavajue uinke. esto je prvi simptom glavobolja, premda je veina glavobolja posljedica drugih uzroka, a ne tumora mozga. Glavobolja izazvana tumorom mozga obino se uestalo ponavlja ili je stalna i ne poputa, esto je jaka, moe poeti u nekoga ko prije nije imao glavobolje, pojavljuje se nou i prisutna je pri buenju. Drugi esti rani simptomi tumora mozga ukljuuju slabu ravnoteu i neusklaenost pokreta, vrtoglavicu i dvostruke slike. Kasniji simptomi mogu ukljuiti muninu i povraanje, povremeno povienu temperaturu i nenormalno brz (tahikardija) ili polagan puls (bradikardija) i ubrzano ili usporeno disanje. Neposredno prije smrti mogu se pojaviti krajnja kolebanja krvnog pritiska. Neki modani tumori uzrokuju epileptine napade. Epileptini napadi su ei pri benignim tumorima mozga, meningeomima i spororastuim oblicima raka, kao to je astrocitom, nego pri brzorastuim oblicima raka, kao to je multiformni glioblastom. Tumor moe uzrokovati slabost ili paralizu ruke ili noge na jednoj strani tijela, a moe utjecati na sposobnost osjeta za toplo, hladno, pritisak, lagani dodir ili za otre predmete. Tumori mogu zahvatiti sluh, vid i osjet mirisa. Pritisak na mozak moe uzrokovati promjene linosti i moe uiniti da se osoba osjea pospanom, zbunjenom i nije u stanju misliti. Takvi su simptomi krajnje ozbiljni i zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.

Simptomi nekih specifinih tumora mozga Astrocitomi i oligodendrogliomi

Astrocitomi i oligodendrogliomi mogu rasti polako i mogu uzrokovati samo napade. Kada su maligniji (anaplastini astrocitomi i anaplastini oligodendrogliomi) mogu pokazivati znakove nenormalne modane funkcije, kao to su slabost, gubitak osjeta i nesiguran hod. Najzloudniji astrocitom, multrformni glioblastom, raste tako brzo da poveava pritisak u mozgu stvarajui glavobolje, usporeno miljenje i, ako je dovoljno teak, pospanost i komu.

Meningeomi
Benigni tumori koji proizlaze iz ovojnica oko mozga (meninge) mogu uzrokovati razliite simptome, ovisno o mjestu rasta. Mogu uzrokovati slabost ili neosjetljivost, napade, oteeni osjet mirisa, izbuljene oi i promjene vida. U starijih ljudi mogu dovesti do gubitka sjeanja i potekoa u miljenju, slino onom koje se vidi pri Alzheimerovoj bolesti.

Tumori pinealne lijezde

Pinealna lijezda, smjetena u sredini mozga, nadgleda tjelesni bioloki sat, naroito normalno odvijanje ciklusa izmeu budnosti i sna. Najee u djejoj dobi, netipini tumori pinealne lijezde (tumori zametnog epiteta) esto uzrokuju prerani pubertet. Mogu zaepiti odljev tekuine oko mozga i dovesti do poveanja mozga i lubanje (hidrocefalus) i tekog oteenja modane funkcije.

Tumori hipofize
Hipofiza, smjetena na bazi lubanje, nadgleda dobar dio ovjejeg endokrinog sistema. Tumori hipofize su obino benigni i izluuju nenormalno velike koliine hipofiznih hormona: - Poveana koliina hormona rasta dovodi do izvanredne visine (gigantizam) ili neskladnog poveanja glave, lica, aka. stopala i prsiju (akromegalija). - Poveana koliina kortikotropina ima za posljedicu Cushingov sindrom. - Poveana koliina hormona koji potie titnjau dovodi do hipertireoze.

- Poveana koliina prolaktina zaustavlja menstruacijske cikluse (amenoreja), uzrokuje stvaranje mlijeka u ena koje ne doje (galaktoreja) i poveava grudi u mukaraca (ginekomastija). Tumori hipofize mogu unititi i tkiva koja lue hormone, konano dovodei do nedovoljnih nivoa hormona u tijelu. Drugi simptomi mogu ukljuiti glavobolje i gubitak u vanjskim vidnim poljima oba oka.

Dijagnoza
Doktor posumnja na modani tumor kada osoba ima bilo koji od karakteristinih simptoma. Premda doktor moe esto otkriti nenormalnu funkciju mozga fizikalnim pregledom, za postavljanje dijagnoze poduzimaju su drugi postupci. Obini Rtg lubanje i mozga prua malu pomo u dijagnosticiranju modanih tumora (katkada sa iznimkom meningeoma ili adenoma hipofize). Sve vrste modanih tumora obino se prikau na CT-u ili MRI pa se moe izmjeriti veliina tumora i taan smjetaj. Nakon otkrivanja tumora mozga CT-om ili MRI-om da bi se utvrdila vrsta (tip) tumora potrebno je izvriti jo niz pretraga. Tumori hipofize openito se otkriju kada pritiu nerve pa zahvate oi. Pretrage krvi pokazuju nenormalne nivoe hormona hipofize, a tumor se obino moe dijagnosticirati CT-om ili MRI-om. I neki drugi tumori mogu izazvati nenormalne razine hormona u krvi, ali veina ne. U cilju odreivanja vrste tumora i dokazivanja njegovog maligniteta moe se napraviti biopsija tumora (uzme se uzorak i ispita pod mikroskopom). Ponekad mikroskopski pregled likvora (cerebrospinalne tekuine), dobivene lumbalnom punkcijom, pokazuje stanice raka. Lumbalna se punkcija ne moe napraviti ukoliko postoji bilo koji znak poveanog pritiska unutar lubanje, jer bi nagla promjena pritiska mogla uzrokovati hernijaciju, jednu od najopasnijih moguih komplikacija tumora mozga. Prilikom hernijacije poveani pritisak unutar lubanje gura modano tkivo prema dolje kroz uski otvor na bazi lubanje i na taj nain pritie donji dio mozga (modano stablo). Posljedica toga je poremeaj funkcija od ivotne vanosti koje nadgleda modano stablo, disanja, sranog rada i krvnog pritiska. Ukoliko se ne dijagnosticira i rano ne lijei, hernijacija na kraju dovede do kome i smrti. Tokom hirurkog zahvata kojim se uklanja itav tumor ili njegov dio obino se moe napraviti biopsija. Katkada tumori u dubokim dijelovima mozga nisu dohvatljivi i ne moe im se prii sigurno i neposredno. U takvim se sluajevima biopsija moe napraviti trodimenzionalnim smjetajem igle, tehnika pri kojoj se igla navodi u tumor pomou posebnog ureaja koji daje slikovni prikaz tumora, a kad je igla na pravom mjestu tumorske stanice se uvlae u iglu.

Benigna intrakranijalna hipertenzija ili modani tumor? Benigna intrakranijalna hipertenzija (nazvana i modani pseudotumor) je poremeaj pri kojem se poveava pritisak oko mozga bez bilo kakvog znaka za tumor, infekciju, zaepljenje odvoda tekuine koja okruuje mozak ili drugog uzroka. Poremeaj se katkada zamijeni sa modanim tumorom. Najei je u ena u dobi od 20-50 godina, naroito u onih sa prekomjernom teinom. U veini sluajeva, niti poetak a niti konano nestajanje benigne intrakranijalne hipertenzije ne moe se pripisati nekom posebnom dogaaju. U djece katkada nastaje nakon prestanka uzimanja kortikosteroida ili se pojavi nakon to je dijete uzelo prekomjernu koliinu vitamina A ili antibiotika tetraciklina. Benigna intrakranijalna hipertenzija obino poinje glavoboljom koja je esto, ali ne uvijek, blaga. Kasnije tokom bolesti oko 5% ljudi povremeno djelomino ili potpuno izgubi vid na jednom ili na oba oka. Doktor moe nai i otok na onoj pozadini, stanj koje se zove edem papile. Prvi korak doktora u procjeni benigne intrakranijalne hipertenzije je da iskljui bilo kakav mogui uzrok povienog pritiska u mozgu koji se moe lijeiti. Rezultati CT-a su obino normalni, ali slika moe pokazivati lagano zbijanje zraka i prostora sa tekuinom u mozgu. Lumbalna punkcija obino ukazuje na povieni pritisak cerebrospinalne tekuine (likvora), premda se hemijski tekuina ini normalnom. Benigna intrakranijalna hipertenzija esto nestane sama od sebe unutar 6 mjeseci. Nije potrebno lijeenje, ali debeli ljudi bi trebali smanjiti teinu. Glavobolju mogu ublaiti acetilsalicilna kiselina (aspirin) ili paracetamol. Ako se povieni intrakranijalni pritisak ne olaka unutar nekoliko sedmica, doktor moe propisati lijek acetazolamid. Oko 10%-20% ljudi sa benignom intrakranijalnom hipertenzijom ima recidive, a malom postotku postaje postepeno sve gore s time da konano oslijepe. Jednom kada je izgubljen vid, vie se nikad ne vraa, premda se pritisak u lubanji smanji. Hirurki napravljena spojnica moe u nekih ljudi sa hroninom benignom intrakranijalnom hipertenzijom odvoditi tekuinu iz mozga.

Lijeenje
Lijeenje tumora mozga ovisi o njegovu smjetaju i vrsti. Kada je mogue tumor se uklanja hirurkim putem. Mnogi se tumori mozga mogu ukloniti uz malo oteenje ili potpuno bez oteenja mozga. Meutim, neki tumori rastu u podruju kojem je hirurki teko ili nemogue pristupiti bez oteenja/unitenja bitnih struktura mozga. Operacija katkada dovede do oteenja mozga to moe uzrokovati djelominu paralizu, promjene u osjetu, slabost i oteenje intelekta. Ipak, uklanjanje tumora je bitno ako njegov rast ugroava vane modane

strukture. ak i kad operacija ne moe izlijeiti rak, moe koristiti da smanji veliinu tumora, ublai simptome i pomogne doktoru odrediti specifini tip (vrstu) tumora na temelju ega se donosi odluka jesu li opravdane druge vrste lijeenja, npr. Zraenje (radioterapija). Neki se benigni tumori moraju hirurki ukloniti jer njihov daljnji rast u ogranienom prostoru moe uzrokovati teko oteenje ili smrt. Meningeome se obino uklanja, ako je uope mogue, a uklanjanje se moe openito obaviti sigurno i potpuno. Meutim, vrlo mali meningeomi i oni u starijih ljudi mogu se ostaviti na svom mjestu. Slino se lijei veina drugih benignih tumora, kao to su vanomi i epoendimomi. Katkada se nakon hirurkog zahvata primjenjuje zraenje (radioterapija) da uniti sve preostale tumorske stanice. Veina tumora mozga, osobito onih malignih, lijei se nekom od kombinacija operacije, zraenja i kemoterapije. Nakon uklanjanja to je vie mogue tumora, provodi se terapija zraenjem. Zraenje rijetko izlijei modani tumor, ali ga moe smanjiti u dovoljnoj mjeri da ga se tokom mnogo mjeseci ili ak godina dri pod kontrolom. Kemoterapija se koristi za lijeenje nekih oblika raka mozga. Na kemoterapiju mogu reagirati i metastatski i neki primarni oblici modanog raka. Povieni pritisak u glavi (i pritisak na mozak) je krajnje ozbiljan i zahtijeva odmah medicinsku pomo. Lijekovi kao manitol i kortikosteroidi daju se obino injekcijom da se smanji pritisak i sprijei hernijacija. Ponekad se ispod koe glave ugradi mala naprava za mjerenje pritiska u glavi (zbog pritiska na mozak) pa se prema tome moe usklaivati lijeenje. Lijeenje metastaza u mozgu uveliko ovisi o mjestu odakle rak potjee. Terapija zraenjem se esto primjenjuje u sluaju rasta raka u mozgu. Hirurko uklanjanje moe pomoi osobi koja ima samo jednu metastazu. Osim tradicionalnog lijeenja pokuavalo se i sa nekim eksperimentalnim terapijama koje ukljuuju kemoterapiju, radioaktivne implantate u tumor i radiohirurgiju.

Prognoza
Uprkos lijeenju nakon 2 godine ivo je jo samo oko 25% ljudi sa rakom mozga. Ishod je neto bolji kod nekih vrsta tumora kao to su astrocitomi i oligodendrogliomi u kojih se rak obino ne vraa 3-5 godina nakon lijeenja. Oko 50% svih ljudi lijeenih zbog meduloblastoma preivi dulje od 5 godina. Lijeenje raka mozga je vjerojatnije djelotvorno u ljudi ispod 45 godina, kod ljudi sa anaplastinim astrocitomom bolje nego sa multiformnim glioblastomom, te u onih u kojih se veina tumora ili ak itav tumor moe ukloniti hirurki.