MJEOVITA SREDNJA MEDICINSKA KOLA

ZENICA

kolska 2014/2015.godina

MALIGNI MELANOM
-maturski rad-

MENTOR:
Prof.Dr.Lejla Tandir

KANDIDAT:
Amela Deli

Zenica,2015.godina

SADRAJ

1.0 Uvod..............................................................................................................1
2.0 Melanom-graa i podjela............................................................................2
2.1. Graa.................................................................................................2
2.2 Podjela................................................................................................2
3.0 Aktinika keratoza......................................................................................4
4.0 Karcinom bazalnih stanica.........................................................................5
5.0 Karcinom skvamoznih stanica...................................................................6
6.0 Melanom.......................................................................................................7
6.1 Oblici melanoma................................................................................8
6.2 Dijagnoza melanoma.........................................................................9
6.3 Prognoza i lijeenje...........................................................................10
7.0 Prevencija.....................................................................................................11
8.0 Rizini faktori za nastanak malignog melanoma......................................14
9.0 Zakljuak......................................................................................................15
Literatura.....................................................................................................16

1.0 UVOD
Melanom je jedan od tumora s najveom ekspanzijom u posljednje vrijeme, a broj oboljelih od
melanoma je u stalnom porastu. Ovi maligni tumori koe ugroavaju ivot ovjeka i javljaju se
uglavnom na dijelovima tijela koji su intenzivnije izlagani suncu.
Do sada se smatralo da melanom nastaje iz mladea, ali najnovija istraivanja su pokazala da u
70 posto sluajeva, melanom nastaje na nepromijenjenoj koi, nakon dugotrajnog i neodgovornog
izlaganja suncu., istie dr.med.sci. Mufid Burgi, specijalist plastine i rekonstruktivne hirirgije
iz UKC-a Tuzla, pie Fena.
Po njegovim rijeima, broj oboljelih se iz godine u godine poveava, pa je tako u petogodinjem
periodu u UKC-u Tuzla registrirano 85 sluajeva melanoma.
Maligni tumori koe ee se javljaju kod osoba svijetle koe i osoba starijih od 50 godina. Rizik
je povean i kod osoba koje koriste solarije i koje imaju vie od 50 mladea, ali i osoba koje su u
porodici imale nekoga ko je bolovao od raka koe. Smatra se i da mladei normalno nastaju do
tridesete godine ivota i da nakon tog perioda njihov nastanak treba uzeti s dozom opreza.
Po rijeima strunjaka, vrlo je vana rana dijagnoza i u tom cilju kontinuirana edukacija
populacije o potrebi preventivnih pregleda posebno za osobe koje pripadaju rizinim skupinama.

2.0 MELANOM ( TUMOR ) - GRAA I PODJELA

Doslovno znaenje rijei tumor je oteklina, koja moe nastati zbog edema, krvarenja ili
neoplastinog rasta tkiva (tumor u uem smislu), za ta se ovaj naziv danas gotovo iskljuivo
upotrebljava. Sinonimi za tumor su neoplazma i karcinom (rak).1
Tumor je prekomjerno, nedovoljno kontrolisano, neusklaeno i neusmjereno bujanje maligno
promijenjenih elija, koji traje i onda kad prestanu uticaji koji su promjenu izazvali.
U svom rastu,tumor je u veoj ili manjoj mjeri autonoman u odnosu na organizam u kome
nastaje, iako je od njega ovisan u snabdjevanju nutritivnim materijama i kiseonikom.
Neoplazma ili tumor je beskorisna proliferacija elija koja nije uslovljena fiziolokim potrebama
tkiva ili organa, te se po time razlikuje od upale, hiperplazije ili poremeaja razvoja. Zloudni
tumor ugroava organizam svojim rastom, razaranjem tjelesnih struktura, nutritivnim potrebama,
toksinim produktima. Ako se uspjeno ne lijei neminovno ima fatalan ishod.

2.1 Graa tumora

Tumor se sastoji iz dva osnovna dijela, parenhima i strome.
Parenhim je graen od malignih, neoplastino promijenjenih elija, koje su, bar u poetnoj fazi
rasta tumora, veoma sline jedna drugoj. Parenhim je dio tumora koji odredjuje njegove bioloke
osobine.
Stromu tumora ine vezivno tkivo i krvni sudovi, koji obezbjeuju potporu i prehranu tumora.
elije strome nisu maligno promijenjene.

2.2 Podjela tumora

U odnosu na bioloke karakteristike, tumore dijelimo na zloudne (maligne) i dobroudne
(benigne). Razlika izmeu njih je u agresivnosti rasta, te u tome to maligni daju metastaze i ire
se u okolinu, infiltrirajui se u okolno tkivo, dok benigni tumori ne daju metastaze na druge
organe i ne infiltriraju se u okolno zdravo tkivo, ve ga potiskuju.

2
1

www.wikipedija.com

Benigni tumori
Dobroudni tumori su dobro ogranieni, rastu ekspanzivno, bez infiltracije okolnog tkiva, ne
metastaziraju.Iako je i kod benignih tumora ponekad prisutan izvjestan stepen pleomorfizma i
atipije, njihove elije su sline normalnim elijama tkiva iz koga potiu. Nema izmijena u
meusobnom odnosu elija, kao ni odnosa prema bazalnoj membrani.
Neinvazivni maligni tumori
Neinvazivni tumor (carcinoma in situ) grade elije imaju morfoloke i druge osobine malignosti,
iji je meusobni odnos izmijenjen, ali koji ne probija bazalnu membranu. U visokom postotku
prerasta u pravu, invazivnu neoplzmu, ali je ponekad mogue i njeno spontano povlaenje.
Invazivni maligni tumori
To su promjene koje imaju sve morfoloke i funkcionalne osobine malignoma.

Prema tkivu iz kojeg potiu (histogenezi) maligni tumori se dijele u nekoliko grupa:
Karcinom je tumor epitelnog porijekla, pokrovnog ili lijezdanog (adenokarcinom). Karcinom
nekog organa nije isto to i rak nekog organa, iako je kod mnogih organa karcinom najea vrsta
raka (zloudne novotvorine, zloudnog tumora) koja zahvaa neki organa.Epitelne stanice su
rasprostranjene u itavom tijelu tako da se karcinom moe javiti u mnogim organima (npr. koa,
plua, bubreg).Karcinom pokrovnog epitela moe biti planocelularni, bazocelularni i rak
prelaznog epitela.
Sarkomi su tumori potpornog, mezenhimnog tkiva, tj. kostiju,hrskavice i mekih potpornih
struktura. Oni obuhvataju brojne tumore, svrstane prema tkivu iz koga potiu.
Posebnu skupinu neoplazmi mezodermalnog porijekla ine neoplazme limforetikularnog i
hematopoetskog tkiva, leukemije i limfomi. Limfom je naziv za primarni tumor ije tumorske
stanice potjee iz limfocita, stanica imunolokog sustava. Ove novotovorine najee nastaju u
limfnim vorovima, to se prezentira kao poveanje (tumor) vora.
Limfomi su, pojednostavljeno reeno, usko povezani sa limfocitnim leukemijama, ije tumorske
stanice takoer potjeu od limfocitima, ali najee zahvaaju cirkulirajuu krv i kotanu sr.
Limfom moe biti porijeklom od limfocita na razliitom stupnju razvoja (diferencijacije), tako da
postoji velik broj razliitih vrsta limfoma, a klasificiraju se ovisno o njihovim obiljejima
(genetikim, imunolokim, morfolokim). Limfom po svojim klinikim obiljejima moe biti
indolentan (sporo se razvija, i bolesnik s njime moe dugo ivjeti) ili agresivan.

Embrionalni tumori nastaju uslijed poremeaja u razvoju i potiu od embrionalnih elija. Mogu
biti graeni od jedne vrste elija, ali i vie germinativnih slojeva, obino sva tri, kada se nazivaju
tertomi.
Tumori se razlikuju i razvrstavaju prema organu u kojem nastaju, te se esto i nazivaju prema
njemu, a ne prema tkivu iz koga su nastali (tumori dojke, tumori plua, tumori koe i slino).

3.0 AKTININA KERATOZA

Aktinine keratoze su povrinske lezije na koi koje se mogu nai na mjestima koja su bila
izloena jakom suncu tokom dueg vremenskog perioda. Obino izgledaju kao jedna ili vie
crvenih ili smekastih mrlja ija se povrina esto ljuti. Na dodir su hrapave. Neka od tipinih
mjesta na kojima se keratoze javljaju su lice, prsa, straznja strana ake, ui (kod mukaraca) i
vlasite (kod elavih mukaraca).
Osobe svijetle puti koje su bile izloene dugogodinjem utjecaju sunevih UV-zraka (rad na
otvorenom, ivot u sunanim krajevima) imaju vei rizik od razvoja aktinine keratoze.One
nastaju kada oslabi imunoloki sistem koe koji nije u stanju obnavljati oteenja koe
uzrokovana dugotrajnim UV-zraenjem.
Aktinine keratoze obino se smatraju prekancerozama i mogu se razviti u karcinom skvamoznih
stanica. Iz tog se razloga moraju lijeiti. Pojedinane lezije (slike 1, 2) esto se lijee tenim
nitrogenskim sprejem koji smrzavanjem unitava abnormalne stanice.2

U sluajevima kada su vea podruja zahvaena aktininom keratozom dostupne su razliite

metode.Tada se mogu lijeiti razliitim kremama koje potiu lokalnu imunoloku reakciju, ine
kancerozne stanice osjetljivima na svjetlost ili sadre lijekove koji se koriste u hemoterapiji.

4
2

http://www.euromelanoma.org/bosnia/actinic-keratosis

4.0 KARCINOM BAZALNIH STANICA

Karcinom bazalnih stanica manifestuje se kao tanka, obojena mrlja na koi, sjajne povrine koja
se, poput aktinine keratoze, javlja najee na licu. Karcinom bazalnih stanica koji nastaje u
najdubljim slojevima epidermisa esto raste godinama bez ikakvog osjeaja nelagode. Ukoliko se
ne lijei, raste dublje u tkivo gdje unitava temeljne strukture.Obino ne metastazira.
Karcinom bazalnih stanica je spororastui tumor koe koji se esto javlja na dijelovima koe
izloenim suncu. Postoje razliiti oblici karcinoma bazalnih stanica. Neki se manifestuju kao
uzdignute nakupine sjajne povrine na kojima se esto u sredini javlja mala ranica(slike 8 i 11).3

To su nodularni karcinomi bazalnih stanica i najee se nalaze na glavi i vratu. Pacijenti obino
primijete da imaju ranicu koja nikako ne zacjeljuje. Ostali karcinomi bazalnih stanica javljaju se
kao tanke, smekaste mrlje na trupu, rukama i nogama. Kvrica je obino biserno-bijele boje ili
ima votani oblik, a moe sadravati vidljive krvne ile. Bezbojni dio koe je ravan i izgleda
poput krljuti, a moe biti u boji koe ili smei.
To su povrinski karcinomi bazalnih stanica i mogu se zamijeniti sa suhom koom, ekcemom ili
psorijazom ali bez terapijskog efekta na primjenjene hidratantne kreme ili topikalne steroide.
Karcinom bazalnih stanica koji nastaje u najdubljim slojevima epidermisa esto raste godinama
bez ikakvog osjeaja nelagode. Obino ne metastazira, no ukoliko se ne lijei, unitava okolno
tkivo. Tokom vremena ove promjene na koi mogu prilino da narastu, pokrivajui 10-15 cm
koe. Kvrice kao i bezbojne mrlje mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se obino pojavljuju
na onim dijelovima koji su bili izloeni sunevoj svjetlosti.
Kvrice se obino razvijaju na licu, uima i vratu, dok se bezbojne mrlje na koi obino razvijaju
na prsima i leima. Obino su i kvrice i bezbojne mrlje bezbolne, iako moete osjetiti svrabe i
povremeno krvarenje zahvaenih dijelova koePreporuuje se lijeenje koje moe biti operativno
ili konzervativno.

5
3

http://www.euromelanoma.org/bosnia/basal-cell-cancer

5.0 KARCINOM SKVAMOZNIH STANICA

Karcinom skvamoznih stanica esto nastaje od aktininih keratoza i slian je karcinomu bazalnih
stanica. Glavni simptom karcinoma skvamoznih elija je pojava vrste crvene kvrice/izboine
i/ili ravne krljutaste lezije/povrede koja se guli kao krasta i koje ne zarasta (slike 21 i 23).
Kao i kod karcinoma bazalnih elija, ove kvrice, ili lezije, su ustvari tumori. Kvrica i
lezija/povreda se obino pojavljuju na dijelovima tijela koji su izloeni sunevoj svjetlosti kao
to su lice, usne, ui, ake, ruke i noge.
Rjee se takoer mogu razvijati unutar usta, genitalija ili u anusu.Ovaj tip tumora moe se
ponekad zamijeniti s bradavicom. Karcinom skvamoznih stanica vrlo se rijetko iri u limfne
vorove i ostale organe (metastaze) i zavrava smru.

Openito je prognoza kod malih i rano odstranjenih promjena izvrsna. Regionalne i udaljene
metastaze su rijetke, ali nastaju, osobito kod slabo diferenciranih tumora. U kasnom stadiju
bolesti moe biti potrebna opsena operacija a vjerojatnost metastaza je puno vea, u poetku u
susjednu kou i regionalne limfne vorove te konano u blie organe. Sveukupno 5godinje
preivljenje uz metastatsku bolest usprkos lijeenju iznosi 34%.Lijeenje je jednako kao kod
bazeocelularnog karcinoma, no i lijeenju i praenju mora se posvetiti pojaana panja zbog vee
mogunosti nastanka metastaza. Karcinom ploastih stanica na usnici ili drugom spoju koe i
sluznice treba ekscidirati; izljeenje je ponekad teko. Recidive treba agresivno lijeiti Mohsovim
kirurkim zahvatom ili timskim pristupom, operacijom i zraenjem.Ako se metastaze mogu
pronai i ako su pojedinane, metastatska se bolest moe lijeiti zraenjem. iroko
rasprostranjene metastaze ne odgovaraju dobro na lijeenje kemoterapijom.4
6

http://www.euromelanoma.org/bosnia/squamous-cell-cancer

6.0 MELANOM

Melanom je maligni tumor koji se moe razviti unutar ve postojeeg mladea, u 30% sluajeva
ili pak de novo na normalnoj koi. Najuobiajenija mjesta nastanka melanoma jesu trup kod
mukaraca,te noge i trup kod ena. Melanom se uglavnom javlja u obliku mrlje (slika 29) ili
vora (slika 31) mjeovite boje i nedefinisanih rubova.5

Maligni melanom nastaje od melanocita u pigmentiranom podruju: u koi, sluznicama, oima i

CNSu. Metastaze su povezane s dubinom invazije u dermis. Uz irenje je prognoza loa.
Dijagnoza se postavlja biopsijom. Kod operabilnih tumora se uvijek izvodi iroka ekscizijska
biopsija. Kod metastatskih tumora je potrebna kemoterapija ali je izljeenje teko.6
Godinje se u SADu pojavljuje 50.000 novih sluajeva melanoma, uzrokujui 8000 smrtnih
sluajeva. Incidencija mu se poveava bre nego ijednom drugom zloudnom tumoru. Faktori
rizika su izlaganje suncu, optereena obiteljska anamneza, veliki broj melanocitnih nevusa te
pojava lentigo maligna, veliki priroeni melanocitni nevus i sindrom displastinih nevusa. U
crnaca je melanom rijedak.Osobe s jednim ili vie roaka u 1. koljenu koji u anamnezi imaju
melanom su u veoj opasnosti (i do 68 puta) od onih bez optereene obiteljske anamneze.
Oko 4050% melanoma se razvija od pigmentiranih madea skoro svi ostali nastaju od
melanocita u normalnoj koi. Prekancerozne promjene su atipini madei (displastini nevusi).
Vrlo rijetki melanomi u djetinjstvu gotovo uvijek nastaju od velikih pigmentiranih madea (veliki
priroeni nevusi) koji postoje kod roenja.
7
5
6

http://www.euromelanoma.org/bosnia/melanoma-0
http://msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/dermatologija/rak-koze/melanom

Premda se melanomi javljaju u trudnoi, trudnoa ne poveava vjerojatnost preobrazbe madea u

melanom; madei u trudnoi esto mijenjaju veliinu i jednolino potamne. Meutim, potrebno je
paljivo traiti znakove zloudne preobrazbe: promjenu veliine, nepravilnosti boje, osobito
irenje crvene, bijele i plave pigmentacije na okolnu normalnu kou; promjenu izgleda povrine,
konzistencije ili oblika; te osobito znakove upale u okolnoj koi, uz mogue krvarenje, ulceraciju,
svrbe ili osjetljivost.
Melanomi se takoer pojavljuju na sluznici usne upljine i spolovila i na spojnici oka. Sluznini
melanomi (osobito anorektalni) koji su esti u rasa osim bijele, imaju nepovoljnu prognozu.
Melanomi se razlikuju po veliini, obliku i boji (obino su pigmentirani) i sklonosti invaziji i
metastaziranju. Tumor se moe brzo proiriti, dovodei do smrti za nekoliko mjeseci od
postavljanja dijagnoze, no 5godinje izljeenje od ranih, vrlo povrnih promjena iznosi skoro
100%. Stoga izljeenje ovisi o ranoj dijagnozi i ranom lijeenju.

6.1 Oblici melanoma

Lentigo maligna melanom ini do 15% svih melanoma. Obino nastaje od lentigo maligna
(Hutchinsonove mrlje ili malignog melanoma in situ). Pojavljuje se na licu ili drugim podrujima
izloenima suncu kao asimptomatska plosnata svijetlo smea do smea, nepravilna makula
promjena 26 cm ili mrlja s crnim tokicama nepravilno rasporeenima na njezinoj povrini. Kod
lentigo maligna su i normalni i zloudni melanociti ogranieni na epidermis; kad maligni
melanociti prodru u dermis, promjena se naziva lentigo maligna melanom te rak moe
metastazirati.7
Povrinsko irei melanom ini oko 2/ 3 svih melanoma. Tipino je asimptomatski, obino se
dijagnosticira dok je manji od lentigo maligna melanoma a pojavljuje se najee na nogama u
ena te na prsima u mukaraca. Promjena je obino u obliku plaka s nepravilnim izdignutim,
induriranim svijetlo smeim ili smeim podrujima, na kojima se esto nalaze crvene, bijele, crne
ili plave toke ili maleni, ponekad izboeni plavocrni vorii. Uz poveanje ili promjenu boje,
na rubovima se mogu opaziti male indentacije. Histoloki atipini melanociti karakteristino
prodiru u epidermis i dermis.
Nodularni melanom ini 1015% svih melanoma. Moe se pojaviti bilo gdje na tijelu u obliku
tamne, izboene papule ili plaka ija je boja od biserne do sive i crne. Ponekad promjena sadri
malo ili nita pigmenta ili moe izgledati kao krvoilni tumor. Ukoliko ne ulcerira, nodularni
melanom je bez simptoma, no bolesnici obino dolaze jer se promjena brzo poveava.

8
7

http://msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/dermatologija/rak-koze/melanom

Akralni lentiginozni melanom, premda rijedak, je najei oblik melanoma kod crnaca. Nastaje na
koi tabana, dlanova ili ispod nokta a pokazuje karakteristino histoloku sliku nalik na lentigo
maligna melanom.
Metastaziranje melanoma se zbiva putem limfnih i krvnih ila. Lokalne metastaze nastaju
stvaranjem blizih satelitskih papula ili vorova koji mogu i ne moraju biti pigmentirani. Moe
doi do neposrednih metastaza u kou i unutarnje organe, a ponekad se metastatski vorovi
otkriju prije otkrivanja primarne promjene.

6.2 Dijagnoza melanoma

Opasnost od nastanka karcinoma esto je nasljedna, pa tako i nai geni igraju veliku ulogu u
nastanku karcinoma koe. Svako upoznat sa sluajevima bolesti u svojoj familiji, kao i onaj ko
ima osjetljiviji tip koe, morao bi preventivno vriti godinje preglede mladea. Melanom esto
nije vidljiv golim okom i u poetku izgleda gotovo isto kao i obian imlade.8
A-B-C-D-E pravilo je korisno u ranoj dijagnozi melanoma: ukoliko je mlade asimetrian (A),
nema jasne rubove (B) ,mijenja boju (C) ,vei je od 6 mm u promjeru (D) i (E) rast i uzdizanje,
kao i promjene u boji, obliku, veliini, uzdignutosti iznad povrine koe ,te simptomi poput
svrbea ili krvarenja lezije znak su maligniteta. Pojava svake nove lezije na prethodno normalnoj
koi u pacijenata, u dobi preko 40 godina, smatra se sumnjivom i trebao bi je hitno pregledati
dermatolog.
Diferencijalno dijagnostiki u obzir dolaze bazeocelularni i planocelularni karcinomi, seboroine
keratoze, displastini nevusi, plavi nevusi, dermatofibromi, madei, hematomi (osobito na
rukama ili stopalima), proirene vene, piogeni granulomi i bradavice sa arinim trombozama. U
sluaju dvojbe, biopsija treba obuhvaati punu debljinu dermisa i iriti se neto izvan rubova
promjene. Kod manjih promjena biopsija treba biti ekscizijska, a kod veih incizijska. Serijskim
rezovima patolog moe odrediti najveu debljinu melanoma. Konana radikalna operacija ne
treba prethoditi histolokoj dijagnozi.
Smjernice za odabir pigmentiranih promjena koje treba ekscidirati ili bioptirati obuhvaaju
nedavno poveanje, tamnjenje, krvarenje ili ulceraciju. Meutim, ove odlike ukazuju kako je
melanom ve duboko prodro u kou. Ranija je dijagnoza mogua ako se mogu uzeti biotiki
uzorci promjena raznolike boje (npr. smeih ili crnih s nijansama crvene, bijele ili plave),
nepravilno izdignutih vidljivih ili opipljivih uzdignua te rubova koji imaju uglata uvuenja ili
usjeke.

9
http://msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/dermatologija/rak-koze/melanom

Pri razlikovanju melanoma od dobroudnih promjena pomae dermatoskop, modificirani

oftalmoskop koji se rabi s imerzijom.
Stupanj limfocitne infiltracije koji predstavlja odgovor bolesnikovog imunolokog sustava, moe
biti u korelaciji s dubinom prodora i prognozom. Mogunosti izljeenja su najvee kad je
limfocitna infiltracija ograniena na najpovrnije promjene a smanjuje se s dubljim prodorom
tumorskih stanica, ulceracijom te prodorom u krvne i limfne ile.
Odreivanje klinikog stadija melanoma se zasniva na klinikim i patolokim mjerilima te se
svrstava u lokalnu, regionalnu ili udaljenu bolest; stadij je blisko povezan s preivljenjem.
Minimalno invazivna metoda mikroskop skog odreivanja stadija bolesti, takozvana biopsija
straarskog limfnog vora je veliki napredak u odreivanju tonijeg klinikog stadija.
Odreivanje stadija obino izvodi usuglaeni tim u kojem se nalaze dermatolozi, opi kirurzi,
kirurzi plastiari i dermatopatolozi.

6.3 Prognoza i lijeenje

Kod tumora konog porijekla (ne melanoma CNSa niti subungualnih melanoma) preivljenje
ovisi o debljini tumora u trenutku postavljanja dijagnoze (vidi tabelu ispod). Melanomi koji
nastaju na sluznicama imaju lou prognozu, premda se esto u doba otkrivanja doimaju prilino
ogranienima. Kad je jednom melanom metastazirao, 5godinje preivljenje iznosi 10%.Lijei
se kirurkim odstranjenjem. Premda se o irini rubova raspravlja, veina strunjaka se slae da je
kod promjena debljine <1 mm dovoljna lateralna irina nezahvaene koe od 1 cm. Kod debljih
promjena moe biti potreban radikalniji kirurki zahvat i biopsija stra arskog limfnog vora.
Metastatska bolest je u pravilu neoperabilna. Procjenjuje se vrijednost adjuvantnog lijeenja,
aktivne supresije kliniki neuoljivih metastaza pomou rekombinantnih modifikatora biolokog
odgovora, osobito opseno istraivanog interferona. Kod uznapredovalijih stadija se istrauju
limfokinima aktivirane ubilake stanice ili protutijela. Takoer se istrauje lijeenje cjepivima.9
Metastaze u mozak se mogu lijeiti zraenjem, ali je odgovor slab.
Lentigo maligna melanom i lentigo maligna se obino lijee irokom lokalnom ekscizijom te, ako
je potrebno, presaivanjem koe. Intenzivno lijeenje zraenjem je puno slabije uinkovito.
Preporuuje se rana ekscizija lentigo malignaprije nego to je promjena velika; veina drugih
naina lijeenja, osim kontrolirane kriokirurgije, ne dosee dovoljno duboko u zahvaene
folikule, koje je potrebno odstraniti.

10
9

http://msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/dermatologija/rak-koze/melanom

5GODINJE PREIVLJENJE OD MALIGNOG MELANOMA S OBZIROM NA

DEBLJINU
DEBLJINA TUMORA (MM)*

5GOD. PREIVLJENJE (%)

<0,76

98100

0,761.5

9094

1,512,25

8384

2,263,0

7277

>3,0

46

*Ako histoloki postoje znakovi regresije, debljinu tumora je vrlo teko odrediti.

Povrno irei ili nodularni melanomi se obino lijee irokom ekscizijom koja se protee do
fascije. Kad su zahvaeni limfni vorovi moe se preporuiti njihovo odstranjenje.

7.0 PREVENCIJA

Najbolji nain prevencije je izbjegavanje pretjeranog izlaganja sunevoj svjetlosti.Meutim, ne

treba stalno izbjegavati izlaganje suncu. Suneva svjetlost potie proizvodnju vitamina D, koji je
potreban organizmu za proizvodnju kalcija. Takoe, novija istraivanja su pokazala da vitamin D
moe sprijeiti druge vrste raka, i kardiovaskularne bolesti (poremeaje koji utiu na protok krvi),
kao to su udari.
Ako imate bolest koja slabi va imunoloki sistem, ili ako uzimate klasu lijekova koji su poznati
kao imunosupresivi, moda e vam savjetovati da izbjegavate izlaganje sunevoj svjetlosti. To je
zato to ete imati povean rizik od dobivanja raka koe. Ako je to sluaj, uzimanje vitamina D
da nadomjestite nedostatak suneve svjetlosti moe biti korisno. Va ljekar opte prakse e vas
moi posavjetovati s tim u vezi.
Kada se izlaete suncu, morate biti umjereni. Nije potrebno da koa potamni da biste dobili
vitamin D.Tip koe opisuje kako Vaa koa reaguje na sunce ve pri prvom izlaganju - javljaju li
se opekotine ili koa tamni?10
11

10

http://www.euromelanoma.org/bosnia/skin-types

Tip koe odreujemo na osnovu razliitih karakteristika kao to je boja kose i svjetlina tena.
Razlikujemo 3 tipa koe:
Tip koe 1:

Svijetla koa, esto s pjegicama

Plava ili crvena kosa
Plave ili zelene oi
Koa iznimno osjetljiva na sunce, ne tamni, ve crveni
Vrijeme samozatite 3-10 minuta
Nema smisla pokuavati potamniti s ovim tipom koe samo si tetite! Koristite losion za
samotamnjenje ukoliko elite preplanuli ten.

Tip koe 2:

Svijetla koa, no malo tamnija od tipa 1

Plava do tamnoplava kosa
Plave oi
Koa osjetljiva na sunce, polako tamni i sklona je opekotinama
Vrijeme samozatite je 10-20 minuta

Tip koe 3:

Malo tamnija put

Tamnoplava do smea kosa
Razne boje oiju
Koa malo osjetljiva na sunce, lako i brzo tamni, preplanulost traje dugo
Vrijeme samozatite 20-30 minuta.

Izbjegavajte sunevu svjetlost kada je najtoplije

Sunce je obino najtoplije oko podneva, ali moe biti vrlo jako i imati potencijalno tetne efekte
ujutro i tokom kasnog popodneva i rane veeri. Stoga, preporuuje se da izbjegavate due periode
na suncu, u bilo koje doba dana, i pobrinite se da stavite odgovarajuu zatitu od sunca za va tip
koe (pogledajte u nastavku).

12

Upotreba krema za sunanje

Prilikom kupovine kreme za sunanje, pobrinite se da odgovara vaem tipu koe, i da blokira
ultraljubiasto A (UVA) i ultraljubiasto B (UVB) zraenje. U veini sluajeva, zatitni faktor od
sunca 15 (SPF 15) bi trebao biti dovoljan, ali vam moe biti potreban vii zatitni faktor ako se
nalazite u toplijim klimatskim podrujima.Zatitu od sunca treba nanijeti oko 15 minuta prije
izlaska na sunce, i ponoviti svaka dva sata. Ako planirate provesti neko vrijeme u vodi, trebalo bi
koristiti vodootpornu kremu za sunanje.
Prikladno oblaenje
Ako ne moete izbjei da provodite due vrijeme na suncu na primjer, ako imate posao koji
zahtijeva da radite vani, trebalo bi da nosite odjeu koja e pruiti zatitu od sunca. To treba
ukljuivati eir kako bi zatitili svoje lice i vlasite, i sunane naoale kako bi zatitili oi.
Posebnu panju treba posvetiti zatiti beba i djece
U poreenju sa odraslima, koa beba i djece je puno osjetljivija, pa uestalo izlaganje suncu moe
dovesti do razvoja raka koe kasnije u ivotu. Zato, prije izlaska na sunce, postarajte se da vaa
djeca budu odjevena na odgovarajui nain, i da nose eir i kremu za sunanje sa visokim
faktorom zatite.
Bolje sprijeiti nego lijeiti
Ako provodite vrijeme na suncu, treba izbjegavati opekotine od sunca, jer jednom kada
zadobijete opekotine, teta je ve uinjena za vau kou jer su elije koe primile opasan nivo
zraenja. Svaki put kada se ove elije ponovo izloe zraenju, poveavaju se anse da doe do
mutacije, vjerojatno nakon dugog niza godina u budunosti, to moe dovesti do raka koe.
Razumno sunanje
Veina zdravstvenih radnika e vam rei da potpuno izbjegavate sunanje, jer ak i osunan ten
moe poveati rizik od razvoja raka koe. Meutim, ako ste odluni da postignete preplanulost,
povedite rauna da to inite postepeno ograniavajui vrijeme koje ete provesti na suncu svaki
dan.Kada prvi put ponete da tamnite, ograniite izlaganje suncu do 30 minuta, a zatim postepeno
poveavajte za pet ili 10 minuta po danu. Kada se kupate u moru prima se dovoljna koliina
sunevih zraka, te se nije potrebno zadravati tj. leati dui period na suncu.
Solarij i solarne lampe
Solarni kreveti i lampe mogu biti opasniji od prirodne svjetlosti jer koriste koncentrovani izvor
ultraljubiastog A (UVA) zraenja.Ultraljubiasto A zraenje moe poveati rizik od malignog
melanoma najopasnije vrste raka koe.
13

Solarij i solarne lampe mogu dovesti do preranog starenja koe.Jo je vanije izbjei koritenje
solarija i solarnih lampi ako se spadate u jednu od visokorizinih grupa za razvoj raka koe.Ako
insistirate na koritenju kreveta za sunanje, ili solarija, evo savjeta o zdravstvenim rizicima koji
su povezani sa UV opremom za tamnjenje, kao to su kreveti za sunanje, solarijumi ili kabine za
tamnjenje. Oni preporuuju da ne koristite UV opremu za tamnjenje ako:

ste mlai od 18 godina,

imate svijetlu, osjetljivu kou koja lako gori, ili koja sporo ili slabo tamni,
ako ste ranije imali opekotine, posebno u djetinjstvu,
imate mnogo pjega i/ili crvenu kosu,
imate puno mladea,
uzimate lijekove ili koristite kreme zbog kojih je vaa koa osjetljiva na sunevu svjetlost,
imate zdravstveni problem koji bi se pogorao nakog izlaganja sunevoj svjetlosti,
ste imali rak koe, ili ako je neko u vaoj porodici imao rak koe, ili
ako je suneva svjetlost ve teko otetila vau kou.

8.0 RIZINI FAKTORI ZA NASTANAK MALIGNOG MELANOMA

Genetski faktor
Veliki broj mladea i kliniki atipinih melanocitnih nevusa
Veliki kongenitalni melanocitni nevusi
Istorija melanoma i/ ili nemelanomskih karcinoma koe
Porodina istorija melanoma
Porodina istorija velikog broja meanocitnih nevusa
Teke ,bolne opekotine,naroito u djetinjstvu
Neprekidno izlaganje suncu koje dovodi do crvenila koe
Nemogunost za potamnjivanjem/fototip koe I-II
Crvena ili plava kosa
Svijetla boja oiju
Tendencija ka pjegama
Imunosupresija
Upotreba solarijuma
Prethodno provedena PUVA terapija
Starije ivotno doba
Poboljanje socioekonomskog statusa
Xeroderma pigmentosum i drugi autoimuni i genetski poremeaji pigmentacije.

14

9.0 ZAKLJUAK:

Ne postoji osoba koja nema mlade. Kada je na tijelu vie od 20 mladea, postoji rizik od
melanoma, a vei rizik imaju osobe s vie od 50 madea. S nekim mladeima se rodimo, a
tijekom ivota pojavljuju se novi. Rastu zajedno s nama, poveavaju se i mijenjaju boju, ali svaku
naglu promjenu u izgledu mladea trebamo ozbiljno shvatiti jer ona moe biti znak pojave
melanoma.Za lake praenje promjena moemo se posluiti ve navedenom,tzv.Abecedom
melanoma.
Strunjaci nas upozoravaju kako je 15 minuta izlaganja suncu bez zatite sasvim dovoljno kako
bi nae tijelo sintetiziralo 90 posto dnevno potrebne koliine vitamina D. Svako daljnje izlaganje
sunce otetit e stanice nae koe i povisiti rizik od razvijanja zloudnog oblika raka koe melanoma.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, dva do tri milijuna ljudi godinje oboli od
nekog oblika zloudnog tumora koe, 132.000 oboli od melanoma od kojih godinje umire
41.000 osoba.

15

LITERATURA

www.wikipedija.com
www.melanoma.ba
www.msd-prirunici.placebo.hr
www.euromelanoma.org

16