SREDNJA ŠKOLA ANTUNA BRANKA ŠIMIĆA

GRUDE

Struka: Zdravstvo Školska godina: 2022. / 2023.

Zanimanje: Medicinska sestra / tehničar

ZAVRŠNI RAD
Zdravstvena njega

Tema: Uloga medicinske sestre u sprječavanju komplikacija dugotrajnog ležanja

Mentor: Ana Ćorluka, prof.

Učenik: Nikolina Roso Grude, svibanj 2023.

Sadržaj
1. UVOD

2. DEKUBITUS

2.1 Mehanizam nastanka I etiologija

2.2 Zadaće sestre u sprječavanju dekubitusa

2.3 Zadaće sestre i postupci s bolesnikom koji ima dekubitus

2.4 Promjena položaja i primjena pomagala

3. TROMBOZA I TROMBOFLEBITIS

3.1 Zadaće sestre pri sprječavanju tromboflebitisa, tromboze i plućne embolije

3.2 Mjere za sprječavanje flebotromboze, plućne embolije i tromboflebitisa

3.3 Zadaće sestre u bolesnika s trombozom vena

4. RESPIRATORNE KOMPLIKACIJE

4.1 Zadaće sestre pri sprječavanju respiratornih komplikacija

5. NESVJESTICA

5.1 Zadaće sestre pri sprječavanju nesvjestice

6. KONTRAKTURE

6.1 Zadaće sestre pri sprječavanju kontraktura kod nepokretnih bolesnika

7. ZDRAVSTVENI ODGOJ
 1. UVOD

Komplikacije dugotrajnog ležanja nastaju zbog smanjene pokretljivosti koja dovodi do usporene
cirkulacije te smanjene ventilacije pluća. Zadaće sestre su da provodi mjere za sprečavanje
komplikacija dugotrajnog ležanja. Komplikacije dugotrajnog ležanja su: dekubitus,
tromboflebitisa, tromboza, respiratorne komplikacije, nesvjestice i kontraktura.

2. DEKUBITUS

Dekubitus (lat. Decumbere - ležati) bolest je koja nastaje pritiskom na određeni dio tijela
sjedenjem ili ležanjem, to jest, prilikom jačeg i dužeg pritiska na određeni dio tkiva čime se
prekida cirkulacija krvi i kisika u tom dijelu tijela te koža na tom dijelu tijela postaje čvrsta i
crvena ili mekana ljubičasto plave boje. Kako se prekida protok krvi u tom određenom dijelu
tijela, također se smanjuje i protok krvi kroz neke organe zbog stezanja ili začepljenja krvne žile
(ishemija), a tamo gdje krv ne cirkulira, dolazi do nakupljanja bakterija jer takvo područje bez
potrebne cirkulacije krvi uvijek je povoljno mjesto za razmnožavanje bakterija. Jedne od
bakterija koje se razvijaju u takvome području jesu Staphylococcus aureus i Proteus.
2.1 Mehanizam nastanka
U nastanku dekubitusa dominiraju tri glavna mehanizma:

• pritisak
Pritisak je najvažniji faktor u razvoju dekubitusa, naročito kada se on javlja iznad koštanih
dijelova. Vanjski pritisak na tkiva izaziva kompresiju i distoriziju najmanjih krvnih žila. Ako je
tlak viši od kapilarnog tlaka, kao posljedica nastaje okluzija krvnih žila. Kapilare se zatvaraju ako
tlak poraste preko 32 mmHg.
• micanje
Micanje nastaje ako pacijent klizi naniže u krevetu ili stolici. Sile micanja dovode do prelamanja,
istezanja ili kidanja malih krvnih žila, što ima za posljedicu prekid dotok krvi i pojavu ishemije.
Ako je ishemija produžena, ona izaziva endotelijalna oštećenja, nastaje tromboza i dolazi do
smrti stanica.
• trenje
Trenje se opisuje kao sila koja se stvara kada dvije površine klize jedna preko druge, u ovom
slučaju kože o plahtu, postelju, invalidska kolica itd. Ovim mehanizmom nastaje površna ozljeda
kao što je oguljotina epidermisa.
Bilo koji od navedenih mehanizama dovodi do okluzija (začepljenje) mikrocirkulacije izazivajući
ishemiju (nedovoljnog dotok krvi u tkiva), inflamaciju i hipoksiju tkiva (nedostatka kisika u
tkiva), što za posljedicu ima smrt stanica, pojavu nekroze i kroničnih rana (ulceracija).

Etiologija
Mnogi čimbenici utječu na pojavu dekubitusa, ali tlak koji dovodi do ishemije je osnovni
mehanizam. Razlikujemo vanjske i unutarnje čimbenike. Unutarnji ili endogeni čimbenici djeluju
iz samog organizma i posljedica su patoloških procesa uzrokovanih osnovnom bolešću. Najčešće
su to bolesti metabolizma, cirkulacije i prehrane (pretilost ili pothranjenost) te neurološki
poremećaji, maligne bolesti i druga teška stanja organizma.
Vanjski odnosno egzogeni čimbenici koji pogoduju pojavi dekubitusa su:

• Nabori na osobnom i posteljnom rublju

• Nečista i vlažna koža (znoj, mokraća, stolica)
• Neudoban krevet
• Sredstva za imobilizaciju
Opasnosti dekubitusa za bolesnika su višestruke te može doći do sepse, infekcije, dehidracije,
anemije, obilnog gubitka proteina, osteomielitisa, karcinomatoze.
2.2 Zadaće sestre u sprječavanju dekubitusa
Sestra mora:

• Poznavati činitelje koji uzrokuju nastanak dekubitusa kako bi mogla procijeniti sklonost
dekubitusu
• Planirati i provoditi mjere sprečavanja dekubitusa (ukloniti vanjske činitelje)
• Uočiti na vrijeme početne znakove dekubitusa (crvenilo kože)
• Poduzeti odgovarajuće postupke
Ako su prisutni činitelji koji pogoduju nastanku dekubitusa ( loše opće stanje, inkontinencija
stolice i urina, slab unos hrane i tekućine) sestra će:
• Procijeniti sklonost dekubitusu
• Zabilježiti mogućnost nastanka dekubitusa u plan njege kao potencijalni problem
• Postaviti cilj
• Planirati i provoditi odgovarajuće postupke radi sprečavanja dekubitusa
• Vrednovati poduzete mjere
Radi sprečavanja dekubitusa sestra mora:

• Održavati osobnu higijenu bolesnika

• Promatrati mjesta sklona dekubitusu
• Mijenjati položaj bolesnika u krevetu
• Primijeniti antidekubitusna pomagala
• Provoditi pravilnu prehranu i nadoknadu tekućine
• Podučiti bolesnika i obitelj o mjerama za sprečavanje dekubitusa

2.3 Zadaće sestre i postupci s bolesnikom koji ima dekubitus

Unatoč provođenju preventivnih mjera kod bolesnika javlja se dekubitus. Ovisno o stupnju
oštećenja kože i / ili potkožnog tkiva razlikujemo četiri stupnja dekubitusa.
Prvi znak dekubitusa je crvenilo kože koje na pritisak pobijeli te se nakon oslobađanja pritiska
ponovo javlja crvenilo, zahvaćen je epidermis i na tom mjestu je koža topla.
Zadaće sestre jesu:
• Ukloniti vanjske činitelje
• Smanjiti pritisak na oštećenom dijelu kože
• Provoditi ostale preventivne mjere
Kod drugog stupnja dekubitusa crvenilo napreduje do cijanoze koje je nastaje na pritisak uz toplu
kožu te se stvaraju mjehuri i blaga oštećenja kože. Zahvaćena je koža i djelomično kožno tkivo.
Zadaće sestre jesu:
 • Ukloniti vanjske činitelje dekubitusa
• Smanjiti pritisak na oštećenom dijelu kože
• Provoditi ostale preventivne mjere
• Zbrinjavati ranu na koži, ako postoji, kao svaku kiruršku neinficiranu ranu
• Dezinfekcija okoline rane
• Dezinfekcija rane
• Stavljanje na ranu ordinirane lokalne terapije
• Zaštita okoline rane
• Sterilno previjanje
U trećem stupnju koža je smeđe boje, a ako rana postoji, njezina je okolina hiperpigmentirana i u
njoj se vidi nekrotično tkivo. U četvrtom stupnju nekrozom su zahvaćeni svi slojevi kože,
potkožnog tkiva i mišića.
Zadaće sestre jesu:
• Ukloniti vanjske činitelje dekubitusa
• Smanjiti pritisak na oštećene dijelove kože i ostale dijelove tijela sklone dekubitusu
• Provoditi ostale preventivne mjere
• Zbrinjavati nekrotično područje dekubitusa kao inficiranu kiruršku ranu
• Dezinfekcija okoline rane
• Dezinfekcija rane
• Zaštita okoline rane
• Sterilno previjanje

2.4 Promjena položaja i primjena pomagala

Promjena položaja bolesnika u krevetu jedan je od osnovnih postupaka za sprečavanje
dekubitusu. Ovisno u uzroku koji je doveo do smanjene ili onemogućene pokretljivosti
medicinska sestra bira najprikladniji način promjene položaja. Za neke bolesnike je dovoljna
poduka i poticanje na promjenu položaja. Nemoćnom i iscrpljenom bolesniku medicinska sestra
mijenja položaj prema planu njege. Najbolji postupak za sprečavanje dekubitusa i ostalih
komplikacija dugotrajnog ležanja je što ranije ustajanje iz kreveta kada i gdje je god to moguće.
Primjena pomagala pomoći će u sprečavanju dekubitusa. U tu svrhu koristimo antidekubitusne
madrace koji prekrivaju cijeli krevet i omogućuju smanjenje pritiska. Nemamo li
antidekubitusnih madraca, upotrebljavamo ostala pomagala koja omogućuju lokalno smanjenje
pritiska: vestan – krzna, spužve, spužvaste madrace, kolute od vate i gaze.
 Spužvasti antidekubitusni madrac

3. TROMBOZA I TROMBOFLEBITIS

Tromboza vena nastaje zastojem tromba (krvnog ugruška u veni) i komplikacija je dugotrajnog
mirovanja. Mogu biti zahvaćene površinske vene (superficijalni tromboflebitis) ili duboke vene
(duboka venska tromboza). Tromboza je skoro pa uvijek praćena flebitisom (upalom vene). Može
nastati zbog koagulacijskih poremećaja ili može ukazivati na još neotkrivenu zloćudnu bolest.
Faktori koji mogu doprinijeti nastanku tromboze su oštećenja endotela (unutarnji sloj stijenke
krvne žile) kateterom, oralni kontraceptivi, zastoj krvi nakon operativnih zahvata, usporena
cirkulacija u bolesnika čija osnovna bolest zahtijeva dugotrajno mirovanje u krevetu.