SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA

STRUNI STUDIJ SESTRINSTVA
Viktora Cara Emina 5

POSLIJEOPERACIJSKE KOMPLIKACIJE PREPOZNAVANJE I

SPRJEAVANJE
(seminarski rad)

SAETAK
Ovim seminarskim radom se ukazuje na mogue komplikacije nakon operacije
koje su veoma este ako se na njih izriito ne pazi. Pribliiti e Vam se vanost

medicinske sestre koja mora znati prepoznati komplikacije te ih znati sprjeiti ukoliko do
njih doe. Svaki zdravstveni djelatnik koji sudjeluje u operaciji treba znati svoje zadae
kod pripreme prije operacije kao i pri zavretku operacije te postupke koji se obavljaju
nakon operacije kako bi se sprjecile poslijeoperacijske komplikacije te prethodno ih
procijeniti. Rad je koncipiran u etiri cjeline. U uvodu je ukratko objanjena definicija
poslijeoperacijskih komplikacija te kako do njih dolazi. U drugoj cijelini je cijela razrada
teme,

kojoj

smo

podijelili

poslijeoperacijske

ope

komplikacije,

procjena

poslijeoperacijskih komplikacija te njihovo sprjeavanje. U treoj cjelini, je dan osvrt na

seminarski rad u cjelini. U etvrtoj cjelini je popis literature kojom sam se sluila u ovom
seminarskom radu.

SADRAJ

UVOD
1

RAZRADA
TEME2

KIRURKA
INTERVENCIJA
PACIJENT...2,3

PROCJENA
KOMPLIKACIJA.3

POSLIJEOPERACIJSKIH

PREVENCIJA
KOMPLIKACIJA...3,4

POSLIJEOPERACIJSKIH

POSLIJEOPERACIJSKE
POTEKOE.4,5,6,7,8

POSLIJEOPERACIJSKE
8,9,10,11

KOMPLIKACIJE

ZAKLJUAK................................................................................................
...12

LITERATURA
.13

1. UVOD
Poslijeoperacijske komplikacije su rezultat osnovnog oboljenja, operacijske
procedure i drugih faktora, koji ne moraju biti u vezi sa oboljenjem i operativnom
procedurom. U neposrednom poslijeperacijskom toku komplikacije se prezentiraju
nejasnim simptomima, a kliniki znakovi esto dugo izostaju. Najvei broj kirurkih
komplikacija se vezuje za osnovno oboljenje, zbog koga je operativni zahvat i izveden.
Ukoliko u prijeoperacijskoj pripremi faktori rizika nisu otklonjeni ili bar smanjeni na
minimum, pojava komplikacija postaje sasvim izvjesna. Mnoge pridruene bolesti
(dijabetes, hipertenzija, opstruktivna respiratorna bolest) se poslije veih operacijskih
procedura mogu drastino pogorati. U tako kompliciranom poslijeoperacijskom toku
mogue su pojave i specifinih komplikacija, vezanih za zarastanje anastomoza, avnih
linija i operacijske incizije. Operacijska tehnika je od posebnog znaaja za prevenciju
komplikacija

neposrednom

poslijeoperacijskom

periodu.

Uzroci

pojave

poslijeoperacijskih komplikacija su smanjena otpornost organizma, prouzrokovana

operacijskom traumom, anestezijom, poremeajem funkcija vanih organa, a nekada

loim ishodom operacije. Nepravilna, nestruna i nedovoljna briga za bolesnika u

poslijeoperacijskom toku moe prouzrokovati komplikacije opasne po ivot.

2. RAZRADA TEME
2.1. KIRURKA INTERVENCIJA I PACIJENT
Kirurke operacije rangirane su na slijedei nain:

vitalne intervencije kojima se hitno spaava ivot jer je pacijent ugroen i gdje,
uglavnom, nema posebne prijeoperacijske pripreme,

hitne operacije koje se obavljaju poslije osnovnih laboratorijskih nalaza, i kada

se dio prijeoperacijske pripreme obavljaju se po hitnom postupku,

planirane (elektivne) operacije prije kojih se obavlja redovna i kompletna

prijeoperacijska priprema pacijenta, i

intervencije u lokalnoj anesteziji specijalisti odreenih grana koji izvode

kirurku intervenciju imaju svoje protokole za prijeoperacijsku pripremu.

Fizioloki odgovori
Operacijski zahvat i anestezija utjee na opte i lokalno stanje organizma,
nekada sa umjerenim promjenama nekada sa veoma znaajnim i loim. Manje
intervencije minimalno naruavaju homeostazu organizma sa manjim sistemskim
efektima. Dugotrajnihe kirurke intervencije sa prateom anestezijom dovode do reakcije
koje se smatraju fiziolokim jer su privremenog karaktera i poslije odreenog vremena
organizam se vraa u normalno stanje.

Pratei dogaaji u redovnom poslijeoperacijskom toku su:

Bol u operacijskoj rani moe biti veoma intenzivan ali ovisi i od praga za bol koji
ima pacijent. Terapija je davanje analgetika primjereno vrsti operacije, a po
potrebi daju se i sedativi;

Poviena tjelesna temperatura do 38 (po nekim autorima do 37.8) Celzijusovih

stepeni smatra se uobiajenom nekoliko dana poslije intervencije i zavisi od
teine i duine intervencije. Ovo je dio stres odgovora organizma i nastaje
poveanom metabolikom aktivnou te se nazivaju jo i resorpcijskim
temperaturama. Dobrom hidracijom organizma stanje se normalizira;

Pareza crijeva ili paraliza peristaltike nastaje poslije abdominalnih operacija i

obino traje 2-4 dana tokom kojih pacijent nema peroralni unos tekuinei i hrane.
Spontana eliminacija vjetrova, ujna peristaltika ili osjeaj rada crijeva su znaci
da je pareza prola i polako se kree sa peroralnim unosom;

Smanjena diureza na dan operacije je takoer odgovor organizma na stres i

uzrokovano je luenjem antidiureznog hormona od strane hipofize te nastaje
zadravanje tekuine u organizmu. Stanje je prolazno ali se mora voditi rauna u
unosu

tekuine

starosti

pacijenta,

kao

prateim

oboljenjima.

2.2. PROCJENA POSLIJEOPERACIJSKIH KOMPLIKACIJA

Medicinska sestra u procjeni treba identificirati promjene koje mogu biti suptilne i
brze. Trenutne rezultate procjene treba usporediti s poetnim analizama. Procjena
ukljuuje :

vanjski izgled

razina svijesti

zjenine reakcije

oni pokreti

senzorna funkcija

motorna funkcija

vitalni znakovi

Uestalost procjene ovisi o stabilnosti bolesnika i vremenu proteklom od operacije.

Procjena se radi svakih 15 od 30 minuta 8 do 12 sati nakon operacije, a zatim svaki sat
sljedeih 12 sati. Kada se bolesnik stabilizira, procjena se radi svaka 4 sata. Elektrolite u
krvi treba provjeravati redovito, po odredbi lijenika, kako bi se na vrijeme ustanovio
eventualni disbalans. Smanjena razina natrija i klorida moe uzrokovati slabost,
pospanost i komu, a smanjena razina kalija rezultira konfuzijom. Kontrolirati drenau i
drenani sadraj, urinarni kateter, pratiti diurezu. Staviti bolesnika u odgovarajui
poloaj; na bok ako je mogue, ako mora leati na leima okrenuti mu glavu na stranu,
povieni poloaj. Potrebno je bolesnika utopliti ako mu je hladno. Primiti dokumentaciju o
bolesniku te provjeriti odredbe za postoperativno praenje, primjenu terapije, drenai.
Kontrolirati zavoj na operacijskoj rani te provjeriti i ispod tijela pacijenta te o krvarenju
obavijestiti lijenika.

2.3. PREVENCIJA POSLIJEOPERACIJSKIH KOMPLIKACIJA

Poznavanje opeg stanja organizma pacijenta prije operacije upuuju kirurga i
anesteziologa da postoji mogunost nepravilnih odgovora koji se kasnije mogu
nadovezati kao poslijeoperacijske komplikacije. Predvidljivost pojedinih komplikacija daje
mogunost njihove prevencije. Zato je neophodno poznavati i ispotovati slijedee
parametre.

Poslijeoperacijska prevencija komplikacija je:

adekvatna analgezija,

adekvatan poloaj pacijenta u postelji sa mogunou okretanja, ustajanja i

etanja (rana vertikalizacija),

kontrola disanja, pulsa, arterijske tenzije, periferne cirkulacije,

kontrola unosa (hidracija) i izlaska tekuine (diureza, drenovi),

kontrola homeostaze (elektroliti, proteini, oksigenacija krvi, krvni elementi),

kontrola zavoja i drenova,

potpora tehnikim procedurama (vjebe disanja, nazogastrina sonda, urin

kateter, cijev u rektum za vjetrove),

2.4. POSLIJEOPERACIJSKE POTEKOE

Poslijeoperacijske

potekoe

je

mogue

ublaiti

nekim

postupcima.

Poslijeoperacijske potekoe su :
Drhtavica, bol, grlobolja, munina i povraanje, e, resorptivna temperatura, tucavica
singultus, potekoe s mokrenjem, stolicom, nadutost- meteorizam, zastoj stolice.

DRHTAVICA
Nastaje zbog pothlaivanja bolesnika. Pomo se sastoji od pokrivanja bolesnika,
utopljavanja. Ne zagrijavati bolesnika ili ga staviti uz izvor topline.

BOL
Normalno se oekuje bol kao potekoa u prvih 48 sati od operacije. Uzroci Prestanak djelovanja anestezije, stegnut zavoj, udlaga, edem, hematom u operativnoj
rani, dren, neudoban poloaj. Sestra treba znati lokalizaciju boli, karakter boli: tupa,
otra, nagla, pulzirajua, vrijeme trajanja boli. Za sve boli koje traju due treba provjeriti
uzrok jer moe biti i infekcija. Bol moe smanjiti dobra psihika priprema, dobar poloaj,
poloaj drena. Treba popustiti zavoj, udlagu, dati analgetik (ako nije kontraindiciran).

GRLOBOLJA
Oropharingealni tubus za vrijeme operativnog zahvata. Bolesnik se ali da ga
boli grlo.Treba mu objasniti zato boli i kada e bol proi.

MUNINA I POVRAANJE

Posljedica su djelovanja anestetika, nakupljenog eluanog sadraja. Neki ljudi

tee podnose opu anesteziju. Kod debljih ljudi se due resorbira anestetik. Uzrokuje
gubitak tekuine i elektrolita, neugodan osjeaj u ustima i bol, naprezanje trbunih
miia, dehiscencija. Pomo : Uputiti da duboko die, savjetovati da izbjegava
pokrete.Tekuina na usta samo u malim koliinama ako je dozvoljeno zbog zahvata.
Obavijestiti lijenika. Ako traje due od 24sata treba uvesti nazogastrinu sondu.

E
Svjesna elja za pijenjem vode. Uzrok moe biti dehidracija, premedikacija,
gubitak tekuine za vrijeme operacije i zabrana pijenja tekuine nakon operacije. Pomo:
Vlaiti usnice mokrom gazom, njega usne upljine, primjena propisanih infuzijskih
otopina.Tekuina per os po odredbi lijenika.

RESORPTIVNA TEMPERATURA
Umjereno poviena 1. i 2. poslijeoperacijski dan od 37,5 - 38C. To je reakcija
organizma na resorpciju bjelanevina iz operativne rane. Ako traje dulje znai da je
dolazi do infekcije (plua, mokrani mjehur, operativna rana, tromboflebitis dubokih
vena).
TUCAVICA
To je kloniki gr dijafragme uzrokovan nadraajem nervusa frenikusa
(ponavljano nevoljno stezanje oita praeno naglim zatvaranjem epiglotisa uz
karakteristian zvuk). Uzroci tucavice mogu biti meteorizam, akutna dilatacija eluca,
peritonitis. Sonda je u ovim sluajevima indicirana. Kod nepoznatog uzroka tucavice 5
min udisati i izdisati u papirnatu vreicu i zadrati dah. Oni koji smiju piti trebaju zadrati
dah dok uzmu veliki gutljaj vode. Medikamentozna terapija.

POTEKOE S MOKRENJEM
Organizam u oku uva natrij. Prvo mokrenje mora biti u roku 8 sati od operacije,
a prisutna je oligurija. Koliina primljene i izluene tekuine se izregulira tijekom 48 sati.
Uzroci potekoa s mokrenjem mogu biti: abdominalne operacije, spinalna anestezija
(nedostatak podraaja), smanjeno stvaranje urina (dehidracija), psihike i fizike

potekoe. Pomo kod potekoa s mokrenjem je izazvati mokrenje raznim postupcima

(topla nona posuda, ruke uroniti u toplu vodu, um vode, sjedei poloaj, paravan).
Treba poticati na mokrenje pri retenciji urina (zbog jako proirenog mjehura nastaje
atonija miia, pa mokri male koliine - 30-60ml svakih 20-30min). Slijedi kateterizacija
(lijenik ordinira) uz polagano pranjenje mjehura.

POTEKOE SA STOLICOM
U roku 48 sati od operacije mora se uspostaviti peristaltika samostalno uz pomo
nekih od naina uspostavljanja peristaltike (mikroklizma, supozitorij, klizma,prostigmin)

POTEKOE SA STOLICOM NADUTOST ( METEORIZAM )

Nastaje zbog nakupljanja plinova i tekuine u crijevima, a crijevna se peristaltika
sporo uspostavlja ili je nema i nema izlaska plinova (vjetrovi-flatus). Prisutna je
abdominalna distenzija, a uzrok meteorizma je neaktivnost gastrointestinalnog sustava.
Djelovanje anestezije moe usporiti peristaltiku koja se normalno uspostavlja krajem
prvog ili poetkom drugog postoperativnog dana. Simptomi meteorizma su da nema
vjetrova pa je meteoristian abdomen (abdominalna distenzija), prisutna je bol

neugodan osjeaj, oteano disanje/pritisak eluca i crijeva na oit/, tucavica. Pomo

kod meteorizma - uvesti rektalni kateter DARMROR. Pribor se sastoji od sterilnog
darmrora, vazelina, patule, rukavica, vreice, stanievine, zatite za krevet i bubreaste
zdjelice. Poloaj bolesnika: lijevi bok sa savijenim nogama ili na leima, uvesti darmror
7-10 cm duboko i spojiti s vreicom. Darmror ostaje u rektumu 20-30min, a moe se
ponoviti za 2-3 sata. Po uputi lijenika daje se prostigmin jer potie peristaltiku, a nakon
30 min dati klizmu.

POTEKOE SA STOLICOM ZASTOJ STOLICE

Nastaje zbog smanjenog unosa tekuine, neaktivnosti. Kod onih koji inae imaju
opstipaciju normalno je da

prvi dan nakon operacije nema stolice. Peristaltika se

normalno uspostavi za 24-48sati. Kod zastoja stolice prema odredbi lijenika 2.

postoperativni dan daje se supozitorij ili klizma za poticanje peristaltike. Pazi! CAVE
KLIZMA. Potrebno je znati rezultat. Spontano stolica doe 4-5. postoperativni dan /moe
i prije/. Ako se do tada ne uspostavi peristaltika- paralitiki ileus.

SERUM
Izlijevanje bistre bijelo-ukaste tekuine kroz ranu. Poslije operacije je veoma
rijetka pojava. U najveem broju sluajeva ovaj problem se rjeava samo kroz redovno
previjanje i kontrolu

OK
To je stanje teko poremeene cirkulacije, a oituje se smanjenom prokrvljenosti tkiva nedostatkom kisika - acidozom. Glavni patofizioloki mehanizmi :

hipovolemija (smanjen volumen cirkulirajue krvi)

insuficijencija

srca (zatajenje pumpe) - promjena tonusa krvnih ila

(vazokonstrikcija ili vazodilatacija).

GLAVOBOLJA
Ona se u poslijeoperacijskom toku moe javiti iz razliitih etiolokih uzroka.
Najee je posljedica anestezije koja je dana u toku operacije, smanjene koliine krvi
(anoksija mozga), operativne trauma.

PSIHIKI POREMEAJI
Poslije operacije mogu se ponekad javiti poremeaji psihikog stanja. Oni mogu
biti razliiti po uzroku i po prirodi i nazivaju se poslijeoperacijska psihoza. Za lijeenje je,
prije svega, potrebna tona dijagnoza, a mjere koje predloi ljenik, sestra treba pravilno
da sprovodi.

2.5. POSLIJEOPERACIJSKE KOMPLIKACIJE

Opasne su za sve operirane bolesnike jer produuju boravak u bolnici respiratorne komplikacije, komplikacije na srcu i krvnim ilama, komplikacije na
probavnom traktu

RESPIRATORNE KOMPLIKACIJE
Nastaju kao posljedica smanjene ventilacije plua, zastoja sekreta i infekcije.
ee se javljaju kod starijih osoba jer ve imaju promjene na pluima. Operacija na
toraksu i operacija na abdomenu su predispozicije. Komplikacijama pogoduju bol,
smanjena pokretljivost, sedativi, meteorizam i puenje. Javljanje simptoma poinje 24
sata

nakon

operacije.

To

su

bronhitis,

atelektaza,

pneumonija

embolija,

poslijeoperacijski parotitis.
BRONIHITIS: otok sluznice, vlaan kaalj, temperatura
ATELEKTAZA: kolaps alveola, temperatura, tahipnea, dispnea, cijanoza
PNEUMONIJA: Upala koja se odvija u alveolama. Uzronici mogu biti bakterije, virusi.
Kaalj, dispnea
PLUNA EMBOLIJA: Mikroembolija ,masna embolija. Mikroembolijom budu zahvaene
manje plune arterije. Javlja se 7.-12. Poslijeoperacijski dan uz jake bolove, hemoptizu,
temperaturu. Masna embolija se javlja kod operacija na kostima i kod prijeloma - femur,
tibija.
Simptomi plune embolije : iznenadna slabost, blijeda i oznojena koa, tahikardija,
tahipneja, dispneja, bol u prsima, hemoptiza, nemir.
PREVENCIJA RESPIRATORNIH

KOMPLIKACIJA:

Fowlerov

poloaj,

promjena

poloaja, promatranje bolesnika, provoenje vjebi disanja i iskaljavanja, mikroklimatski

uvjeti, odravanje osobne higijene. Treba ustrajati na prestanku puenja, provoditi mjere
prevencije kapljinih infekcija. Treba to prije ustati iz kreveta, primijeniti propisanu
terapiju. Provesti dobru preoperativnu pripremu. Obavezan je fizioterapeut za starije i
slabo pokretne, aspiracija sekreta, odgovarajua analgezija, ne prekomjerna sedacija.
Primjena kisika-ABS.

PAROTITIS je upala lijezde slinovnice-glandule parotis. Pogoduje joj premedikacija i

atropin. Javlja se kod teih bolesnika, dehidriranih, starijih osoba, ako osoba die na
usta, kod poviene temperature, kod loe higijene usne upljine. Uzrok nastanka
parotitisa je stvaranje naslaga, razmnoavanje bakterija, opstrukcija izvodnog kanala
parotidne lijezde viskoznim sekretom. Pojavljivanje simptoma parotitisa nastaje
nekoliko dana nakon operacije ili kasnije uz simptome: bol, oteklina, crvenilo u podruju
parotidne lijezde. Moe biti jednostrano ili obostrano.
Prevencija parotitisa: Redovita njega usne upljine, pranje zubi, ispiranje fiziolokom
otopinom. Per os tekuina i/ili hrana to prije. Pomo ako se formira apsces izvede se
incizija i drenaa uz antibiotike.

KOMPLIKACIJE NA SRCU I KRVNIM ILAMA

Kolaps

Infarkt

Srani arest

Fibrilacija

KOLAPS je kratkotrajni gubitak svijesti zbog deoksigenacije mozga. Nastaje u stojeem

ili sjedeem poloaju. Uzrok kolapsa je naglo ustajanje, ortostatska hipotenzija, gubitak
tonusa krvnih ila. Moe biti vidni, njuni i emocionalni podraaj.
Prekolapsna faza traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Obiljeava ju opa slabost,
bol u elucu, munina, salivacija. Crni se pred oima, zvjezdice, dvoslike, mutna slika.
Osoba je nesigurna pri stajanju uz vrtoglavicu, hladan znoj, blijedu kou, tahipnou,
filiforman puls.
Gubitak svijesti: Kolapsna faza traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Znakovi su
jae izraeni: proirene zjenice, pad tlaka. Pomo kod kolapsa: Autotransfuzijski poloaj,
osloboditi sve to stee, glava na stranu, kontrola opeg stanja. Prevencija kolapsa:
postupno ustajanje - prvo sjedi, duboko die i mie nogama. Ako nema znakova kolapsa
ustaje.
TROMBOZA - Povrinski tromboflebitis. To je upala vene sa stvaranjem tromba koja
zahvaa povrinske vene ruku zbog davanja infuzije, braunile. Povrinske vene nogu:
zahvaene su potkoljenice (vena safena i njeni ogranci). Uestalija je kod ena, a

podlijeu oni koji su prije bolovali od tromboze ili starije osobe, gojazni, oni koji boluju od
karcinoma. Kod operacija na abdomenu i ginekolokih operacija obavezna je
tromboprofilaksa.

Lijeenje tromboze ide lokalno s antikoagulacijskim kremama uz

obavezno mirovanje s podignutim ekstremitetom. Daje se heparin uz svakodnevnu

kontrolu koagulacije. Kompresivni zavoj se stavlja prije ustajanja.
DUBOKA VENSKA TROMBOZA- Manifestira se od 4.-14. Poslijeoperacijskog
dana.Teko se dijagnosticira. Obino poinje u dubokim venama lista potkoljenice. Moe
se proiriti u poplitealnu venu, femoralnu venu, vene male zdjelice.
Simptomi: Noga lagano okrenuta prema van i savijena u koljenu.Teina i bol u listu kod
stezanja miia. Tjelesna temperatura moe biti poviena. Lijeenje duboke venske
tromboze: mirovanje u krevetu,zabrana masiranja i aktivnih pokreta. Podignuti podnoje
kreveta - JASTUK NE. Provodi se mjerenje obujma zdrave i bolesne noge, daje se
antikoagulantna terapija uz kontrolu koagulacije. Vjebe i ustajanje po odredbi lijenika
uz elastini zavoj.

KOMPLIKACIJE NA PROBAVNOM TRAKTU

Pod komplikacije na probavnom traktu spadaju : akutna dilatacija eluca, povraanje,
regurgitacija, poslijeopracijska paraliza crijeva.
AKUTNA DILATACIJA ELUCA je naglo proirenje eluca koji je izgubio tonus (svoju
miinu napetost). Javlja se kod operacije na abdomenu, imobilizacije male zdjelice, a
moe i kod drugih operacija.To je teka komplikacija koja se javlja se 2.-3.
poslijeoperacijski dan nakupljanjem nekoliko litara tekueg sadraja tamno smee boje.
Simptomi akutne dilatacije eluca: tucanje i smrad iz usta, loe osjeanje, tahikardija,
regurgitacija, dehidracija, oligurija, zastoj vjetrova uz znakove oka. Hladni cijanotini
ekstremiteti, uiljen nos, upale oi.
Pomo i lijeenje: Nazogastrina sonda - nita na usta. Crpljenje sadraja svakih 1-2
sata sa trcaljkom od 20-50ml. Potreban pribor je i bubreasta zdjelica i stanievina.
Vano je biljeenje koliine. Ispiranje eluca sa 0,9% NaCl. Infuzija + KCl 7,45%,
kontrola opeg stanja, vitalnih znakova.

POVRAANJE je aktivan proces vraanja eluanog sadraja, dobro je vidljiv i lake

sprjeiv. Postoji opasnost od aspiracije krutog ili tekueg sadraja.

REGURGITACIJA je pasivan akt izlijevanja eluanog sadraja .Tih je i nevidljiv, pa je

zato opasan. MENDELSONOV SINDROM - aspiracija kiselog eluanog sadraja.
Izaziva oteenje sluznice dinog traktaedem dunika i sluznice plua pa bude
poremeen transport CO2 i O2. Primjeti se tek nakon pola sata pa je zato neminovna
teka klinika slika.
PARALITIKI ILEUS - To je stanje crijevne atonije, tj. funkcionalna paraliza crijeva.
Zbog toga nastaje zastoj crijevnog sadraja u lumenu crijeva. Nastaje zbog podraaja
peritoneuma tijekom operacije i operativne manipulacije s crijevima. Mogu je razvoj
peritonitisa.
Simptomi paralitikog ileusa: distendiran abdomen, ne uje se peristaltika, apsolutni
zastoj vjetrova i stolice. Nema abdominalnih bolova. Povraanje, dehidracija i ope loe
stanje. Za postavljanje dijagnoze RTG nativna snimka abdomena u stojeem poloaju ili
na boku.Vide se proirene vijuge crijeva i tekui sadraj (nivo tekuine pa iznad zrak).
Pomo i lijeenje - nazogastrina sonda, infuzija, darmror, antibiotici. Nazogastrina
sonda - crpljenje i ispiranje eluca. Odstranjivanje tekueg sadraja i progutanog zraka
koji stvara jaku distenziju. Infuzija elektroliti-kalij. Darmror po odredbi lijenika. Lei na
desnom boku tako da anus predstavlja najviu toku tijela. Dobije Prostigmin, a nakon
30 min klizmu. Za poticanje peristaltike masaa abdomena. Antibiotici kao prevencija
infekcije. Ako nema peristaltike, nema vjetrova ni stolice. Razvija se paralitiki ileus, pa
je indiciran operativni zahvat. Radi se dekompresija crijeva putem cekostome ili
ileostome.

3. ZAKLJUAK
Poslijeoperacijske komplikacije su veoma ozbiljne i treba se pridravati svih
pravila kako do njih ne bi doslo, ukoliko do njih doe, onda treba prijevremeno reagirati i
znati procjeniti o kakvim je komplikacijama rije, ali prije svega potruditi se pravom
prevencijom sprijeiti nastanak.
Sa aspekta sprjeavanja poslijeoperacijskih komplikacija neophodna je edukacija

lijenika ope medicine, medicinskih sestara, ostalih zdravstvenih radnika i samog

bolesnika o znaaju i nainu blagovremenog i odgovarajueg lijeenja svih komplikacija.

4. LITERATURA
1.http://www.medicinskaedukacija-timkme.com/wp
content/uploads/2013/11/POSTOPERATIVNE-KOMPLIKACIJE-ispravka2.doc.
2.http://www.ss-medicinske-vrapce-zg.skole.hr/nastavni
materijali/POSLIJEOPERACIJSKA%20ZDRAVSTVENA%20NJEGA%20BOLESNIKA
%20KOD%20OPERACIJA%20U%20NEUROKIRURGIJI.docx

3. http://www.mlinarska.hr/sites/default/files/obavijesti_files/Kirur%C5%A1kaNjega.doc.
4. http://hirurgija.kdsinter.net/files/Skripta-iz-hirurgije.pdf
5.http://publisher.medfak.ni.ac.rs/2002-html/Br-3/POSTOPERATIVNE
%20KOMPLIKACIJE%20....pdf