ANGINA PEKTORIS

Predmet: Vježbe
Profesorica: Tatjana Ćuković
Referat radio: Nadir Jusić 3.4.2020.
 Angina pektoris
 Angina je bol u grudima ili pritisak, obično zbog nedovoljnog dotoka krvi u srčani mišić.
Angina obično nastaje zbog opstrukcije ili spazma arterija koje krv dovode do srčanog
mišića. Ostali uzroci uključuju anemiju, abnormalne srčane ritmove i zatajenje srca.
 Glavni mehanizam opstrukcije koronarnih arterija je ateroskleroza kao dio bolesti
koronarnih arterija. Izraz potječe od latinskog angere ("zadaviti") i pektusa ("prsa"), pa
se stoga može prevesti kao "zadaviti osjećaj u grudima".
Etiologija i patofiziologija
Angina pektoris se javlja kad rad srčanog mišića i
posljedična potreba za kisikom nadmašuje
sposobnost koronarnih arterija za dopremom
dovoljne količine oksigenirane krvi, što se obično
događa u slučaju suženja koronarnih arterija.
Suženje koronarnih arterija je najčešće posljedica
ateroskleroze ili spazma, rjeđe embolije. Akutna
koronarna tromboza može uzrokovati anginu ako je
opstrukcija protoka djelomična i prolazna, ali
obično izaziva infarkt miokarda (IM).
Etiologija i patofiziologija

 -Osim tjelesnog rada, srčano naprezanje može biti povećano u arterijskoj hipertenziji,
aortnoj stenozi, aortnoj regurgitaciji i u hipertrofičnoj kardiomiopatiji. U tim slučajevima
angina je moguća i bez ateroskleroze. U ovim stanjima relativno se smanjuje perfuzija
srčanog mišića, jer je povećana njegova masa (pa je smanjen dijastolički pritok).
 Simptomi i znakovi

 Angina može biti nejasan, jedva osjetan pritisak ili se javiti naglo u obliku izrazito
neugodnog, stezajućeg, razdirućeg osjećaja. Rijetko se opisuje kao bol. Neugoda se
najčešće osjeća pod prsnom kosti, iako lokalizacija može varirati. Može se širiti u lijevo
rame i spuštati niz lijevu ruku; u područje između lopatica; u vrat,čeljust i zube;
ponekad duž desne ruke. Također se može osjećati u području gornjeg abdomena.
Simptomi i znakovi

 U nekih bolesnika angina je atipična (npr. osjećaj napuhnutosti, abdominalne smetnje)

što se često pripisuje probavnim tegobama. Drugi imaju zaduhu uzrokovanu naglim,
reverzibilnim povišenjem tlaka punjenja lijevog ventrikula, što može pratiti ishemiju.
Često bolesnik ne može točno opisati osjećaj, pa je teško zaključiti da li je u pitanju
angina, zaduha ili oboje.
 Dijagnoza

 Dijagnoza se postavlja na temelju karakterističnog pritiska u prsištu koji je izazvan

naporom, a prestaje u mirovanju. Bolesnici kod kojih pritisak traje >20 min, javlja se u
mirovanju ili imaju sinkopu ili srčano zatajivanje, trebaju se klinički obraditi kako bi se
isključio akutni koronarni sindrom . Neugodu u prsištu mogu, osim angine, izazvati GI
smetnje (npr. refluks, spazam jednjaka, probavne smetnje, kostohondritis, tjeskoba,
napadaji panike, hiperventilacija, druge srčane bolesti (npr. perikarditis, prolaps
mitralnog zaliska, supraventrikulska tahikardija, fibrilacija atrija) i kad je protok kroz
koronarke uredan.
Pretrage

 Pretrage: Kod tipičnih simptoma u naporu, indiciran je EKG. Budući da angina brzo
nestaje u mirovanju, EKG zapis se rijetko može dobiti u napadu, osim tijekom testa
opterećenja. Ako je snimljen tijekom napada, EKG će pokazivati reverzibilne ishemične
promjene: depresiju ST–segmenta (tipično), elevaciju ST–segmenta, smanjivanje visine
R–zupca, smetnje intraventrikulskog provođenja, ili aritmije.
 Liječenje

 Ciljevi liječenja su smanjenje simptoma i sprječavanje

komplikacija. Za vrijeme napada angine pectoris
preporučuje se mirovanje. Nitroglicerin ispod jezika djeluje
na nestanak boli tijekom napada. Preventivnim liječenjem
nitroglicerinom, beta- blokatorima, antagonistima kalcija i
acetilsalicilnom kiselinom može se spriječiti angina
pectoris. U nekih je bolesnika potrebno propisati i lijekove
za kontrolu kolesterola, krvnog tlaka i poremećenog
srčanog ritma.