Pojam zdravstvene ekonomike

Prof.dr Boris Hrabač

Pojam zdravstvene ekonomike

„ Zdravstvena ekonomika predstavlja

oblast socijalne medicine koja se bavi
modelima finansiranja zdravstvene
zaštite, te uticajem tih modela na
ponašanje zdravstvenih djelatnika
tokom pružanja zdravstvenih usluga.
Pojam zdravstvene ekonomike

„ Zdravstvena ekonomika se osobito

fokusira na mehanizme raspodjele
oskudnih resursa u zdravstvenoj zaštiti.
 Zdravstvena ekonomika kao
multidisciplinarna oblast
„ Javno zdravstvo i organizacija zdravstva
„ Ekonomija
„ Političke nauke
„ Psihologija
„ Menadžment
„ Etičke vrijednosti u zdravstvenoj zaštiti
Teme modula:
“Zdravstvena ekonomika”
„ Pojam zdravstvene ekonomike; Hrabač
„ Primjena ekonomskih koncepata u zdravstvu;
Tahmaz
„ Modeli finansiranja zdravstvene zaštite;
Tahmaz
„ Međunarodna komparativna istraživanja
zdravstvene potrošnje; Tahmaz
„ Uzroci rasta zdravstvene potrošnje; Tahmaz
Teme modula:
“Zdravstvena ekonomika”
„ Alokacija resursa i mehanizmi ugovaranja;
Hrabač
„ Mehanizmi plaćanja zdravstvenih usluga i
strategije kontrole troškova za lijekove;
Hrabač
„ Konfrontacija sa oskudicom sredstava;
podjela troškova i postavljanje prioriteta;
Hrabač
„ Uloga „vratara“ u kontroli troškova; Tahmaz
„ Solidarnost u zdravstvenoj zaštiti; Hrabač
Teme modula:
“Zdravstvena ekonomika”
„ Uloga države i tržišta u sektoru zdravstva;
Tahmaz
„ Privatizacija u zdravstvu i modeli plaćanja;
Hrabač
„ Ekonomska evaluacija zdravstvenih
programa; Tahmaz
„ Isplativost screening programa; Hrabač
„ Specifičnosti metoda plaćanja u obiteljskoj
medicine; glavarina i nagradno plaćanje;
Hrabač
 Reguliranje funkcija sistema
u demokratskim društvima

„ Zakonodavstvo i sudstvo

„ Finansijske motivacije

„ Primjer: mehanizmi plaćanja u “ulozi

vratara” u bolnici
Uloga države i tržišta u zdravstvu
„ Neoliberalizam:
„ “Zdravlje je roba koja se može prodavati
na tržištu kao svaka druga.”
„ “Solidarnost bogatih i siromašnih nije
pravična.”
„ Socijalno-odgovoran zdravstveni sistem:
„ Uloga države u dizajnu i implementaciji
zdravstvene politike
„ Ravnoteža uloge države i tržišta
 Harvardski model: “Kontrolna dugmad”
za reguliranje funkcija sistema
“Financing”
Finansiranje sistema Zakonodavna
regulativa

“Funding”
Alokacija resursa i Pružanje usluga
mehanizmi plaćanja „ Makro-organizacija
zdravstvenih usluga „ Mikro-organizacija
Potrošnja u zdravstvu
„ Procentualno učešće zdravstvene
potrošnje u GDP-u ili troškovi za
zdravstvenu zaštitu po stanovniku (per
capita) u $.

„ 2-3% početkom 20.stoljeća

„ 4-5% sredinom stoljeća
„ 10% danas (u SAD 14%)
% ucešća zdravstvene potrošnje u GDP-u

„ JE VIŠE REZULTAT:
„ političkih odluka
„ sistema vrijednosti u društvu
„ trenutnih socio-ekonomskih mogućnosti u
zemlji
„ A MANJE JE REZULTAT:
„ tehničke ekspertize stručnjaka iz javnog
zdravstva.
 Odnos zdravstvene potrošnje i
zdravlja stanovništva
„ Porast zdravstvene potrošnje rezultira
boljim zdravljem stanovništva samo do
određene kritične tačke , nakon koje
svako dalje ulaganje ne daje
proporcionalne zdravstvene ishode.

„ Ta dva faktora nisu u linearnoj

korelaciji.
Klasifikacija zdravstvenih sistema
„ Ekonomski kriteriji
„ Sistemi bogatih, siromašnih i zemalja u tranziciji
„ Društveno-politički kriteriji
„ Sistemi nacionalne zdravstvene službe (Beveridge)
„ Sistem socijalnog osiguranja (Bizmark)
„ Sistem privatnog osiguranja (USA, Južna Amerika)
„ Administrativni kriteriji
„ Decentralizacija
Beveridge-ov model
„ Uveden u Velikoj Britaniji 1946.godine.
„ Danas u skandinavskim zemljama i u južnoj
Evropi.
„ Finansiranje putem općeg oporezivanja;
kontrola vlade; državni budžet; neznatan
privatni sektor; slobodan pristup za sve
građane; doktori plaćeni putem plaće ili
glavarine; neznatna participacija pacijenata.
Bismark-ov model
„ Uveden u Njemačkoj 1883.godine;
Francuska, Švicarska, Austrija.

„ Finansiranje putem obaveznih doprinosa

poslodavaca ili zaposlenih; sredstva idu u
nevladine fondove zdravstvenog osiguranja;
fondovi ugovaraju s bolnicama i liječnicima
(budžet ili isplata po usluzi).
 Politika

„ “Kreirati politiku znači stvoriti dogovor o

viziji budućnosti; kako to ostvariti, kako
koristiti resurse i kako pokrenuti
odgovarajuće partnere” (WHO, HFA 21)
 “Politika kao umijeće mogućeg”

„ “Politika je niz međusobno povezanih

odluka koje se tiču izbora ciljeva i
sredstava da se ti ciljevi dostignu u
okvirima specifične situacije.” (Ham i
Hill, 1988).
 “Politics” i “Policy”

„ “Politics” – nauka i umjetnost vladanja i

upravljanja.

„ “Policy” – praktična primjena pomenute

nauke i umjetnosti.
„ “Health policy”
„ “Health care policy”
“Health policy” – “Health care policy”
„ “Health policy” – “zdravstvena politika”;
politika i praksa unaprijeđivanja zdravlja
(intersektorstvo).
„ “Health care policy” – “politika
zdravstvene zaštite”; politika usmjerena
na razvoj zdravstvenog sistema,
zdravstvenog osiguranja, zdravstvenog
obrazovanja i medicine.
“Health Financing and Funding Policy”

„ “Politika finansiranja sistema zdravstva i

alokacije resursa za zdravstvenu
zaštitu”;

„ “Politika i strategija reforme finansiranja

zdravstva u Federaciji BiH”, Federalno
ministarstvo zdravstva, decembar 1998, 98
str., (Hrabač i sar.)
Decentralizacija sistema

„ Decentralizacija se može definirati kao

prenos ovlasti ili disperzija moći u
javnom planiranju, upravljanju i
donošenju odluka s nacionalnog na
podnacionalne nivoe ili generalnije s
višeg na niži nivo vlasti.
3 kategorije etičkih argumenata
„ Posljedice (ishodi):
Î Utilitarijanizam
„ Prava (početno stajalište):
Î Liberalizam
„ Vrline (karakter):
Î Komunitarijanizam
Etičke teorije kao temelj sistema
„ Utilitarijanizam
„ Subjektivni utilitarijanizam
„ Objektivni utilitarijanizam
„ Liberalizam
„ Libertarijanizam
„ Egalitarni liberalizam
„ Komunitarijanizam
„ Relativni
„ Univerzalni
Etička pozadina politike u BiH
„ Socijalni pristup vs. čisto tržišni pristup
zdravstvenoj zaštiti

„ Uloga države i tržišta

„ Objektivni utilitarizam i egalitarni

liberalizam
 Raditi “pravu stvar” na “pravi način”
– efektivnost i efikasnost -
ZDRAVLJE
STRUKTURA
INPUT OUTPUT OUTCOME
PROCES
ZADOVOLJSTVO
PACIJENTA
efikasnost

efektivnost
 Osnovni kriteriji performansi
zdravstvenog sistema

„ Zdravstveni ishodi
(objektivni utilitarijanizam)
„ Zadovoljstvo pacijenta
(subjektivni utilitarijanizam)
„ Zaštita od finansijskog rizika
(egalitarni liberalizam)
 Vrijednosti u zdravstvenom
sistemu Bosne i Hercegovine
„ “Zdravstvena zaštita se pruža u skladu
sa potrebama pojedinca, a ne sa
mogućnošću da plati.”

„ Paket zdravstvenih prava favorizira

vulnerabilne skupine stanovništva:
djeca, žene, stari, te određena
obolenja.
 Vrijednosti u zdravstvenom
sistemu Bosne i Hercegovine
„ Socijalno orijentiran sistem sa širokim paketom prava
„ Univerzalni obuhvat zdravstvenim osiguranjem
„ Osiguranje je obavezno, bez slobode izbora fonda
„ Jednakost, pravičnost i solidarnost
„ Državno vlasništvo nad zdr. ustanovama
„ Nema konkurencije između fondova osiguranja
„ Ograničena konkurencija između davalaca usluga
„ Favoriziranje “mreže zdravstvenih ustanova”
„ Elitistička medicina nije zabranjena
Nekompetitivan regionalno utemeljen sistem

obaveznog zdravstvenog osiguranja

„ Neprofitni i javni sistem osiguranja

„ Doprinosi za zdravstveno osiguranje
„ Odsustvo kompeticije između fondova
„ Regionalno utemeljeni fondovi
„ Građani nemaju mogućnost izbora fonda
zdravstvenog osiguranja
„ Osiguranje je obavezno
„ Princip univerzalne pokrivenosti zdravstvenim
osiguranjem
 Komparativna istraživanja
zdravstvenih sistema
INDIKATORI Njemačka USA CCEE
GNP ($) 23.650 22.240 1390-3220
Zdravstvena
potrošnja per 1.511 2.763 26 - 205
capita 1990
Zdravstvena
potrošnja kao % 8,7 % 12,7 % 3-6%
GNP (1990)
Liječnici / 1000
stanovnika 2,8 2,3 1,4 – 4,7
Vanbolničke
posjete (1990) 10,8 5,5 -
 Komparativna istraživanja
zdravstvenih sistema
INDIKATORI Njemačka USA CCEE
Bolnički kreveti
/ 1000 st. 8,7 5,3 4,1 - 13,8
Prosječna dužina
ležanja u bolnici 16,2 9,1 -
Očekivana
dužina života 76 76 72
kod rođenja
Stopa dojenačke
smrtnosti 7 9 18
Mala težina
novorođenčeta 5 7 10
na 1000 poroda
 Reguliranje tržišta davalaca usluga
i zdravstvenog osiguranja

Osnovni
paket OBAVEZNO
MREŽA USTANOVA
(regionalna) OSIGURANJE
Javno / privatno (regionalno)
Ostale
usluge

USTANOVE IZVAN
PRIVATNI
MREŽE
FONDOVI
Osnovni paket
Privatno / javno + ostale usluge OSIGURANJA
Evropske vrijednosti u zdravstvu

• Privatno dobrovoljno osiguranje

• Elitistička medicina

HORIZONTALNA LINIJA

• Obavezno osiguranje za sve građane

• Osnovni paket zdravstvenih prava za sve

Najlošija opcija razvoja zdravstva u F BiH
- dva odvojena sistema zdravstva -
SLOBODAN IZBOR
ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

PRIVATNO
JAVNO OSIGURANJE OSIGURANJE

PRIVATNE
JAVNE USTANOVE USTANOVE

= privatizacija
bolnica