EKONOMIKA ZDRAVSTVA LEKSIKON

ASIMETRINE INFORMACIJE ( informacijska asimetrija ), asimetrija se odnosi na

razlike u informacijama koje su poznate pacijentima i lijenicima. Katkad se moe initi da su
pojedine informacije prednost jedne strane ( lijenika ), no to ne mora biti tono budui da
lijenik nije upuen u ivot i svakodnevne navike pacijenata, te u tom sluaju pacijent ima
veu prednost procjene svoga zdravstvenog stanja. Informacijska asimetrija se javlja u
preteito privatno financiranim uslugama zdravstvene zatite. Problem nastaje u odnosima
izmeu osiguravatelja i graana osiguranika zbog (ne )informiranosti o cijenama
benefitima, kvaliteti i uvjetima osiguranja, a to je presudno za izbor nekog fonda. U praksi
esto osiguranici nemaju jasne informacije o tome to kupuju dobivaju za cijenu police
zdravstvenog osiguranja. vidi zdravstveni sustav Sjedinjenih Amerikih Drava
BAUMOLOV EFEKT ( William Baumol ), objanjava poveanje udjela uslunog sektora u
bruto domaem proizvodu. Objanjava se rastuom produktivnosti u kapitalno intenzivnim
industrijama to smanjuje relativne cijene u tim industrijama. Vrijednost i produktivnost
zdravstvene njege je u pravilu vrlo nesavrena u veini poznatih trita ak i ako postoje
trita za njegu. Unato tome, i unato visokoj kapitalnoj intenzivnosti nekih lijekova i
tretmana i unato injenici da je efikasnost veine zdravstvene skrbi neprovjerena, mnogi
smatraju da je Baumolova teorija primjenjiva u zdravstvenoj skrbi.
BISMARCK, Otto Eduard Leopold, njemaki politiar i dravnik, knez; roen 1. IV 1815. U
Schnhausenu, umro 30. VII 1898. godine u Friedrichsruhu. Poslanik plemstva u Zemaljskoj
skuptini ( 1847. ), jedan od voa krajnje desnice, poslanik Pruske u Saveznom parlamentu u
Frankfurtu ( 1851. ), poslanik u Petrogradu ( 1859. 62. ) i u Parizu. Imenovan
predsjednikom vlade ( 1862. ) i ministrom vanjskih poslova, istakao je geslo krv i eljezo
kao glavno naelo u rjeavanju politikih pitanja. Njegov je cilj: ujediniti Njemaku silom
pruskog oruja i ostvariti supremaciju Njemake u Europi. Nastojao je socijalnim
zakonodavstvom ( 1883. 89. ) udovoljiti veem dijelu radnikih zahtjeva. Interesi kapitala i
vojnostrategijski razlozi zahtijevali su obrazovanije i zdravije stanovnitvo. Stoga se
Bismarck smatra kljunom osobom devetnaestog stoljea u Europi koja je uvela dravnu
intervenciju u podruja obrazovanja i zdravstva. Naroito se to odnosi na uvoenje obveznog
osnovnog obrazovanja i obvezatnog zdravstvenog osiguranja.

BEVERIDGE, William Henry, engleski ekonomist, roen 1879., umro 1963. godine. Utjecao
na ekonomsku politiku u Engleskoj, posebno na podruju zaposlenosti i socijalnog osiguranja.
Predlae dravnu intervenciju radi odranja kupovne moi potroaa, kontrolu smjetaja
industrije radi pomoi zaostalim krajevima te program osiguranja mobilnosti radnika, da ne bi
dolo do tehnoloke nezaposlenosti. Izvjetaj komisije za socijalno osiguranje, kojoj je bio
predsjednik, poznat je pod imenom Beveridgov plan. Ovdje je potrebno istai da je Velika
Britanija primjenjivala model obvezatnog zdravstvenog osiguranja od 1911. godine. Tek je
1948. godine uveden model nacionalne zdravstvene slube, za koji se ve 1942. godine
zalagao u svom poznatom izvjetaju lord Beveridge. U 1948. godini nacionalizirane su gotovo
sve bolnice, a trokovi zdravstvene zatite pokrivaju se od tada iz namjenskih poreza
posredstvom budeta.
BOLNIKI BUDETI, Budetiranje je kljuna komponenta efikasnog zdravstvenog
menadmenta.U svakoj bolnici je potrebno osigurati odgovarajuu alokaciju resursa
( budetiranje i profiliranje trokova, tj. budetska kontrola ) u prihvatljivim okvirima. Ali
budetiranje nije samo instrument financijske kontrole; ono pomae osigurati da resursi budu
iskoriteni na nain da zdravstveni sustav zemlje dosegne postavljene ciljeve koji su
podjednako povezani sa eljenim zdravstvenim outputom i potrebom smanjivanja trokova
cijeloga sustava zdravstva. Budet je takoer instrument provedbe strategije i politike razvoja
zdravstva u zemlji. Budetiranje ima svoju zakonsku i nezakonsku osnovu. Zakonski uvjeti
obvezuju bolnice glede dobrog gospodarenja financijskim sredstvima koja stiu kao
budetska stavka drave. Nezakonski razlozi da bolnice rade budet ( proraun ) su:

zadovoljavanje vanjskog okruenja: centralna ili lokalna vlast i pojedinci mogu

imati interes za budetske informacije;

proraun pomae u stvaranju politike i planiranja razvoja bolnice,

proraun je sredstvo kontrole upotrebe resursa s naglaskom na razliite razine

menadmenta,

proraun je osnova za kontroling dohotka i investicija, a tim i imbenik svoenja

trokova na eljenu razinu,

dobar sustav proraunske kontrole moe motivirati menadment i zaposlenike da

se postignu to bolji rezultati u radu bolnice.

Jedna od ee primjenjivanih metoda budetiranja te tzv. incremental metoda. To je

poveavajui budet u kojem e kao startna toka u odreivanju budeta u sljedeoj godini

biti ovogodinji budet. To je bazni budet. Prilagodba e biti napravljena do baznog budeta,
i to tako da odraava kretanje plaa zaposlenih po njihovoj strukturi i cijeni materijala koji se
koriste u proizvodnji zdravstvenih usluga. Jednom definiran i ustanovljen, budet mora biti
kontroliran. A da se to ostvari, budetske informacije moraju biti prilagoene za svakog
korisnika informacija. Da bi se financijske informacije iz bolnikog budeta mogle lake
koristiti, podaci budeta moraju biti:
- relevantni: prava informacija mora biti pruena pravoj osobi,
- precizni, iz budeta treba biti vidljivo da su donijete prave odluke,
- sveobuhvatni: razina detaljnosti mora biti oblikovana prema zahtjevima korisnika,
- pravodobni: bolniki budet mora biti aktualan i esto informacijski obnavljan,
- razumljiv: mora biti transparentan za objanjenje.
Razvoj budetskih performansi koje ne vode brigu o obujmu ostvarenih aktivnosti moe
dovesti do pogrene interpretacije podastrijetih informacija. Pozornost mora biti posveena
obujmu neslaganja kod procjene informacija o budetskoj kontroli. Drugim rijeima, budet
treba biti fleksibilan, a neslaganje kod budetskih aktivnosti treba biti kvantificirano. Primjena
fleksibilnog budetiranja moe voditi preciznijoj interpretaciji budetskih performansi i
potencijalno efektnijoj uporabi bolnikih resursa. Budetska izvjea trebala bi sadravati
informacije o izravnim i neizravnim trokovima, o ugovornim aktivnostima. Spoznaja o tim
informacijama je predstavlja solidnu osnovu za strateko planiranje financijskih i ljudskih
resursa u bolnicama.

COST CONTAINMENT METODA U ZDRAVSTVU, oblik politike racionalnog razvoja

zdravstvene djelatnosti i kontrole zdravstvene potronje. Javlja se poetkom sedamdesetih
godina prologa stoljea isto kada i ope recesija svjetske ekonomije. Rastui nedostatak
financijskih sredstava potencirao je pronalaenje novih metoda racionalizacije u zdravstvu s
krajnjim ciljem sniavanja ukupnih rashoda za zdravstvo. Ova metoda polazi od dvije
koncepcije generiranja trokova u zdravstvu. Prema prvoj proizlazi da je lijenik kljuni
subjekt koji generira rastuu potronju u zdravstvu. U prvom redu svojim zdravstvenim
odlukama. Stoga je potrebno da se s racionalizacijom mora krenuti od strane ponude.
Druga koncepcija polazi od pacijenta kao glavnog generatora zdravstvene potronje. U skladu
s tim predlau se razni oblici penalizacije moebitne pretjerane potronje: kroz konkurenciju
na tritu zdravstvenih usluga, vie cijene usluga i vea participacija.

Iskustva visoko razvijenih zemalja u prakticiranju cost containment metode govore da se

najee primjenjuje stimuliranje prevencije, kontrola bolnikih kreveta, kontrola potronje
lijekova, kontrola investicija kapitalne potronje, razvoj supstituta bolnike zatite, i slino.
Glede dogaanja u Hrvatskoj, potrebno je rei da ne postoji sustavan i konzistentan pristup
racionalizaciji zdravstvene djelatnosti i kontroli zdravstvene potronje. Sporadini napori u
pogledu smanjenja rashoda za lijekove, smanjenja bolnikih kreveta ( dana ) i slino,
potvruju reeno.
EFIKASNOST ZDRAVSTVENOG SUSTAVA, ( engl. efficiency ), primjereno ope
definiranom principu ekonomske efikasnosti predstavlja ekonomsko socijalni odnos
kvalitete pruene zdravstvene usluge i utroenih financijskih i drugih sredstava na razini
zdravstvene institucije ili itavog zdravstvenog sustava, odnosno gospodarstva. U osnovi
mjere efikasnosti ulaganja u zdravstvo lei kvantiteta i kvaliteta zdravstvenog ishoda
( mortalitet, morbiditet, kvaliteta ivota, oekivano trajanje ivota, i slino ).
FUNDHOLDING, instrument smanjivanja potronje lijekova. Lijenici dobivaju odreenu
mjesenu svotu ( glavarinu ) za svakog pacijenta, a istodobno svakom pacijentu mogu
odobriti odreeni, ogranieni broj recepata. Pacijenti esto smatraju da bi im trebalo biti
propisano vie lijekova na recept, pa stoga dolazi do nerazmjera izmeu njihovih stvarnih
potreba i elja te mogunosti lijenika. Lijenici se stoga nerijetko nalaze u situaciji
prekomjernog propisivanja lijekova kao mjere zadravanja postojeih pacijenata.
Fundholding je takav model plaanja u kojemu se lijeniku primarne zdravstvene zatite
osim glavarina odobrava fond iz kojeg se namiruju propisani lijekovi. Lijenik moe
propisivati lijekove do vrijednosti odobrenog budeta. Ako bi vrijednost propisanih lijekova
bila manja, viak novca ostajao bi lijeniku, a ako je vrijednost lijekova vea, oduzimao bi se
novac od glavarine. Propisivanje lijekova unutar budeta nije jednostavno smanjivanje
trokova. To ukljuuje poznavanje potreba i usklaivanje trokova za potrebne lijekove. Bitno
je prilagoditi budet potrebama kao i prilagoditi propisivanje budetu. To zahtijeva paljivo
planiranje i prilagodbu trokova, planiranje protokola propisivanja i analizu dosadanjeg
propisivanja lijekova.
GATEKEEPER, sustavi koordinacije u pruanju zdravstvene usluge ne zato to spreavaju
ulazak pacijenata u sustav, nego zato to upuuju pacijente prema tono odgovarajuim
pruateljima usluga i time djeluju kao odluujui faktori racionalizacije zdravstvene
potronje.

Iskustva zemalja s efikasnim sustavom koordinacije u zdravstvu pokazuju da takvi sistemi

spreavaju nepotrebne posjete specijalistima i osiguravaju pruanje zdravstvenih usluga na
najnie prihvatljivoj razini zdravstvene zatite. Dobro organiziran sistem upuivanja
osigurava razmjenu informacija izmeu razliitih razina zdravstvene zatite, lake
ukljuivanje u lijeenje i/ili rehabilitaciju pacijenta, ime se omoguuje lake praenje
pacijenta i kontinuitet zatite.
GENERIKI LIJEKOVI, farmaceutski proizvod koji je identian ili bioekvivalentan
originalnom lijeku u dozi, nekodljivosti ( sigurnosni profil ), putu primjene, kvaliteti, obliku,
nainu primjene i indikacijama. Trenutkom isteka patentne zatite za odreeni lijek, svaki
drugi proizvoa lijekova moe ga slobodno proizvoditi kao zamjenski ( generiki ) proizvod
za originalni lijek, uz uvjet da potuje pravila dobre proizvoake i dobre klinike prakse.
Povijest razvoja industrije generikih lijekova biljei svoje poetke sredinom 60-tih godina u
Sjedinjenim Amerikim Dravama kada je Vlada u svojim naporima, kako bi postigla
sigurnost i efikasnost lijekova proizvedenih do 1962. godine otvorila vrata potpunom razvoju
generikih proizvoda. Kao rezultat provedenog istraivanja ovih lijekova, proizvoai
lijekova mogli su poeti proizvoditi generike lijekove koji su bili ocijenjeni efikasnima bez
prethodnog provoenja istraivanja i prikupljanja podataka o provedenim studijama. Na taj su
nain brojni stari lijekovi proizvedeni prije 1962. godine, ako su proizvedeni po propisanoj
kemijskoj formuli, mogli ui na trite bez prethodnog istraivanja. esto se kao poetak
moderne generike farmaceutske industrije uzima odobravanje tzv. Drug Price Competition
i Patent Restoration Act iz 1984. godine. Ovaj zakon, esto nazivan i Hatch-Waxmanov Akt
doputao je proizvoaima prijavljivanje za generiku verziju proizvodnje svih lijekova
odobrenih nakon 1962. godine.
Generiki lijekovi osiguravaju jednako kvalitetnu terapiju po povoljnijim cijenama, te tako
omoguavaju izbor za one korisnike koji snose trokove, a to su vlada, osiguravajua drutva i
sami bolesnici. U svim razvijenim zemljama svijeta stoga se mijenjaju i zakonski propisi kako
bi se na najbolji nain iskoristili generiki lijekovi koji su oko 30% jeftiniji od originalnog
lijeka. Ukoliko na tritu postoji 1 10 generikih pripravaka originalnog lijeka, njihova
cijena je oko 61% cijene originalnog lijeka. Ako je njihov broj 21 24, tada je cijena samo
39% cijene originalnog lijeka. Primjenom generikih lijekova u SAD u se godinje utedi 8
10 milijardi dolara ( godinja potronja lijekova iznosi oko 100 milijardi dolara! ); u Italiji
se godinje utedi oko 415 milijuna eura. Prema procjenama u godini u kojoj ivimo ( 2010.
godina ) 75% ukupne potronje lijekova u svijetu init e generiki lijekovi. U nedostatku

sredstava za lijekove, Hrvatska sigurno nee biti izuzetak u pokuaju da se optimalizira

primjena generikih lijekova. Preduvjet je, meutim, adekvatna farmaceutska inspekcija kako
bi se osigurala trajna kvaliteta generikih proizvoda. Postoji, naime, realna opasnost da
generiki proizvod tokom godina ne zadri kvalitetu koja je bila prisutna i provjerena u
trenutku registracije, to, naravno, vrijedi i za originalne lijekove.
HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, javna ustanova,
administrativno tijelo koje provodi prava i obveze iz podruja zdravstvenog osiguranja. U
provedbi osnovnoga zdravstvenog osiguranja HZZO provodi politiku razvoja i unapreivanja
zdravstvene zatite u svezi s osnovnim zdravstvenim osiguranjem, obavlja poslove u svezi s
ostvarivanjem prava osiguranih osoba, planira i prikuplja novana sredstva osnovnoga
zdravstvenog osiguranja te plaa usluge zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim
djelatnicima, sudjeluje u predlaganju osnovne mree zdravstvene djelatnosti, obavlja poslove
ugovaranja sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim djelatnicima, utvruje
cijenu zdravstvene zatite, obavlja nadzor poslovanja zdravstvenih ustanova. Na naelima
solidarnosti i uzajamnosti HHZO osigurava glavninu zdravstvenih rizika ( oko 80 90%
trokova zdravstvenih ustanova i privatnih zaposlenika isplauje se putem osiguranja koje
provodi HZZO ). Druga osiguranja i sami pacijenti snose ostali dio trokova zdravstvene
zatite, uglavnom zdravstvene skrbi za vrijeme bolesti. Dio trokova preventivne zatite i
javnozdravstvenih mjera snose dravni, upanijski i opinski proraun, te poduzea koja su
obvezna osiguravati trokove zatite na radu i rizike profesionalnih bolesti.

INCIDENCIJA ( uestalost ) bolesti odnosno oboljelih osoba, govori o pojavi novih bolesti
koje su se pojavile tijekom odreenog razdoblja, odnosno osoba koje su oboljele u tom
razdoblju.
INTEGRIRANA ZDRAVSTVENA ZATITA, povezivanje dijelova u cjelinu;
koordiniranje razliitih aktivnosti kako bi se osiguralo harmonino funkcioniranje cjeline. U
sluaju pruanja zdravstvenih usluga to bi znailo: povezivanje inputa pruanja zdravstvene
zatite, upravljanja zdravstvenim sustavom i organizacije pruanja usluga, ega je rezultat
olakani pristup zdravstvenoj zatiti, poboljana efikasnost zdravstvenog sustava i kvaliteta
usluga te podignuta razina zadovoljstva onih koji se tim uslugama koriste. Istie se da
integracija omoguava veu efikasnost i efektivnost, manje dupliciranja i neiskoritenosti
kapaciteta, fleksibilnije pruanje zdravstvenih usluga, bolju koordinaciju i kontinuitet

zdravstvenog sustava. Svjetska zdravstvena organizacija znaenje integracije vidi u njenoj

sposobnosti da potakne holistiki i personalni pristup viedimenzionalnim zdravstvenim
potrebama. Veina autora ekonomike zdravstva u integraciji vide skup metoda i modela
financiranja, administracije, organizacije, pruanja usluga od primarne do klinike razine, ija
implementacija osigurava povezanost, usklaivanje i suradnju unutar zdravstvenog sektora te
zdravstvenog i socijalnog sektora.
KAKWANI INDEKS PROGRESIVNOSTI, indeks koji mjeri tzv. vertikalnu pravednost u
financiranju zdravstvene zatite. U osnovi mogu se javiti tri situacije: progresivnost koja
pretpostavlja da participacija u trokovima rasta kako rastu prihodi pojedinaca bogati
plaaju vie u odnosu na siromane, proporcionalnost pretpostavlja proporcionalnu
participaciju u odnosu na prihode, i regresivnost koja podrazumijeva manje izdvajanje za one
s visokim prihodima bogati, dakle, plaaju proporcionalno prihodima manje od siromanih.
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE, subjekt najvie razine
upravljanja zdravstvom u zemlji. Odgovorno je za sveukupno planiranje i upravljanje
zdravstvenom slubom, te za provoenje zakona i drugih propisa. U Hrvatskoj je ovo
podruje regulirano dvama osnovnim zakonima: Zakonom o zdravstvenoj zatiti i Zakonom o
zdravstvenom osiguranju, donesenima 1993. godine. Zakonima su regulirana pitanja ustroja
sustava zdravstva, prava i obveze zdravstvenih djelatnika i osiguranika i drugih korisnika,
nain financiranja i druga ekonomska pitanja. Ministarstvo je neposredno odgovorno i za
funkcioniranje i rad klinikih bolnica i nacionalnih instituta
MORBIDITET, pobol, mjera koja govori intenzitetu pojave bolesti, odnosno oboljelih osoba
u populaciji. Moe biti opi ili specifini, ovisno o tome da li se odnosi na pojedinu kategoriju
bolesti ili promatranog stanovnitva. Morbiditet kao pojam esto se upotrebljava u mnogo
irem znaenju, tako da mu u praksi definicija nije tono odreena, jer se temelji na drugim
pojmovima koji nisu potpuno jasni ( definicija bolesti, dijagnostike mogunosti, klasifikacija
teine bolesti, i slino ). Zbog toga je vano da se pri uporabi pojma morbiditet to detaljnije
opiu ti elementi. Na primjer, morbiditetom se oznauje broj osoba u kojih je ustanovljena
bolest nakon to su traile pomo. Kod morbiditeta se trebaju razlikovati dva kljuna sadraja
vidi: incidencija ( uestalost ) i prevalencija ( proirenost ) morbiditeta

NAELA SUVREMENE ZDRAVSTVENE ZATITE, polaze od prioriteta primarne

zdravstvene zatite, jedinstvenosti i cjelovitosti pristupa u rjeavanju zdravstvenih problema,
stalnosti lijenika, aktivnoj participaciji korisnika u svim oblicima zdravstvene zatite i
zdravstvene politike.
NAELA ZDRAVSTVENE ZATITE U HRVATSKOJ, temelji funkcioniranja sustava
zdravstvene zatite u zemlji. Zakon o zdravstvenoj zatiti utvruje da se zdravstvena zatita
provodi na naelima sveobuhvatnosti ( sveobuhvatnost zdravstvene ukljuuje sve graane
Republike ), naelima kontinuiranosti ( postie se ukupnom organizacijom zdravstva,
osobito na razini primarne zdravstvene djelatnosti koja prua neprekidnu zdravstvenu zatitu
puanstvu kroz sve ivotne dobi ), naelu dostupnosti zdravstvene zatite ( ostvaruje se
takvim rasporedom zdravstvenih ustanova i zdravstvenih djelatnika na podruje Republike
koji e omoguiti graanima podjednake uvjete zdravstvene zatite, naroito u primarnoj
zdravstvenoj zatiti ), naelu cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zatite ( osigurava se
putem slobodnog izbora doktora medicine i doktora stomatologije koji provode mjere za
unapreenje zdravlja i prevenciju bolesti ), naelo specijaliziranog pristupa ( osigurava se
organiziranjem i razvijanjem posebnih specijaliziranih klinikih, javno zdravstvenih
dostignua i znanja te njihovom primjenom u praksi.
NEFORMALNI OBLICI PLAANJA U ZDRAVSTVU, javljaju se u obliku ex-post
darova poslije pruene zdravstvene usluge kao izraz zahvalnosti lijeniku/sestri ili ex-ante
plaanje prije medicinskog tretmana da bi se dodatno osigurala kvalitetna zdravstvena
usluga. U Hrvatskoj se neformalni oblici plaanja zdravstvenih usluga prepoznaju kroz tzv.
plave kuverte.
Zbog nelegalnosti ovog oblika plaanja ne zna se njegova prava veliina a sve informacije se
zasnivaju na otkrivenim sluajevima. Postoje neki dokazi da su ovi oblici plaanja
zdravstvenih usluga dosta raireni u Grkoj ( vidi fakelaki ), a registrirani su takoer i u
nekim razvijenijim zemljama. Ovaj oblik nelegalnog privatnog plaanja zdravstvenih usluga
svakako je najraireniji u zemljama sredinje i istone Europe. Razloge za to treba traiti
ponajprije u opem nedostatku sredstava za zdravstvenu zatitu u javnom sektoru. Razlog
privatnog plaanja u zdravstvu je nerazvijenost ili nepostojanje privatne prakse, tako da onima
s novcem i eljnih platiti za bru i adekvatniju uslugu ne preostaje drugo. Postoje i kulturalni
imbenici koji utjeu na tu pojavu koja nije samo prisutna u sustavu zdravstva.

NEGATIVNO SELEKCIONIRANJE ( engl. adverse selection ), problem koji nastaje kada

osiguravatelj ne moe odrediti stvarnu stopu osiguranja ili premiju pa propie prosjenu, to je
privlano za ljude s viim stupnjem rizika od prosjenog i odbija ljude s ispodprosjenim
stupnjem rizika, koji mogu napustiti osiguranje. Tako u osiguranju ostaju osobe s visokim
rizicima, to nuno dovodi do poveanja premija. Ovaj problem se javlja naroito u uvjetima
preteitog privatnog financiranja zdravstvene zatite
OBAMINA ZDRAVSTVENA REFORMA, Jedno od predizbornih obeanja aktualnog
amerikog predsjednika Baracka Obame bila je reforma zdravstvenog sustava Sjedinjenih
Amerikih Drava. U uvjetima velikog proraunskog deficita u zemlji, ameriki
predsjednik je za dodatnog neprijatelja imao konzervativne republikance, ali i
konzervativce iz redova demokrata. Pojedini kritiari su ili tako daleko da nisu ustezali ni od
osobnih uvreda. Unato tome to i postojei zdravstveni sustav na odreeni nain ( kroz
Medicare programe ) skrbi o osobama iznad 65 godina ivota, obiteljima s niskim
primanjima, jo uvijek postoji neprihvatljivi broj osoba koje nemaju nikakvo zdravstveno
osiguranje( oko 54 milijuna osoba ). Kritiari Obamine reforme zdravstvenog sustava svoje
uporite imaju u injenici da su rashodi za Medicare programe u 2010. godine iznosili preko
500 milijardi dolara. Ako se tome dodaju rashodi za posebne Medicaid programe od 250
milijardi dolara, tada moebitna vea prava osiguranicima mogu ugroziti gospodarski rast i
razvoj zemlje. Po planu za zdravu Ameriku, koji su pod imenom Plan for a healthy America
pokrenuli predsjednik Obama i potpredsjednik Joe Biden, poslodavci e moi osigurati
efikasnije osiguranje za svoje osiguranike, a osiguravajue kompanije e moi osigurati
osiguranicima izbor lijenika i zatitu bez utjecaja i nadzora Vlade, to znai da njihov izbor
sa njihovim doktorima nee biti blokiran i ograniavan. Malim poslodavcima e se osigurati
e se osigurati povoljan Tax kredit za zdravstvenu zatitu njihovih radnika.
Obamin plan reforme zasniva se na 8 temeljnih principa: garantiran izbor lijenika i
zdravstvenog plana, dostupnost zdravstvenog osiguranja, osiguranje sigurne kvalitetne
zdravstvene zatite za pacijente, zatita obiteljskog financijskog zdravlja, ulaganje za
prevenciju i zatitu, osiguranje prenosivosti zatite, odravanje trajne budetske podrke i
tenja univerzalnosti.
Reforma treba pridonijeti stabilnosti i sigurnosti onih koji ve imaju osiguranje kroz zabranu
osiguravajuim kuama da otkazuju police kada se osoba razboli ili obvezu osiguravatelja da
plaaju sistematske preglede i preventivnu njegu.

Za milijun Amerikanaca bez zdravstvenog osiguranja predloeno je stvaranje burzi

osiguranja, mjesta gdje bi pojedinci i mali poduzetnici mogli zajedno pregovarati o cijenama,
kao to to ine velike tvrtke ili sindikati za svoje lanove. Obama tvrdi kako je vana
konkurencija u osiguravajuem sektoru, koja je u SAD-u vrlo slaba: u 34 amerike savezne
drave 75% trita kontrolira pet ili manje osiguravajuih kompanija, a u Alabami 90% trita
kontrolira samo jedna kompanija. Ono to je bilo najspornije jest uvoenje tzv. javne opcije,
odnosno dravnog osiguranja koje je bilo konkurencija privatnim osiguranjima. Protivnici te
ideje tvrdili su kako bi se uvoenjem javne opcije stvorila nepotena trina utakmica, dok su
liberalni demokrati isticali da osiguravajua drutva nee spustiti cijene ako se ne ponudi i
javna opcija.
Obama vjeruje da e ulaganjem u zdravstvenu informacijsku tehnologiju, prevenciju i bolju
koordinaciju smanjiti trokove zdravstvene zatite za 2.500 dolara. U tom cilju elio je dobiti
suglasnost amerikog kongresa za poveanje poreza i smanjenje kotanja Medicare, s kojim
bi se osiguralo dio sredstava za zdravstveno osiguranje neosiguranih Amerikanaca.
Obama je naglaavao kako reforma, koja e sljedeih deset godina Ameriku stajati 900
milijardi dolara, ukljuujui i ogranienu opciju javnog zdravstvenog osiguranja, koja bi
pokrivala manje od 5 posto Amerikanaca, nee poveati deficit prorauna. Takoer je
obeavao da nee potpisati zakon koji bi poveao dravni deficit. Reforma zdravstva je
usvojena u Kongresu s tankim ali dovoljnim brojem kongresmena koji su je podrali, te
ostaje javnosti vidjeti kao e se u praksi primijeniti. Ne smije se zaboraviti da e uvoenje
naglaeno socijalnih ( kritiari su ih nazvali socijalistikih! ) komponenti u zdravstveni sustav
trine provenijencije naii na nemale probleme u svakodnevnom ivotu.
OUTSOURCING U BOLNIKOJ ZDRAVSTVENOJ ZATITI. Pojmovno odreenje
outsourcinga kae da je outsourcing ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili itavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima ( outsourcerima ) koji na taj nain preuzimaju
odgovornost za obavljanje jedne ili vie poslovnih funkcija i aktivnosti. Outsourcing je
upravljaka strategija prema kojoj se izdvaja i prenosi veina nebitnih funkcija posebnim
dobavljaima. Rije je o stratekoj uporabi vanjskih ljudskih i materijalnih resursa za
provoenje aktivnosti tradicionalno obavljanih pomou internog osoblja i resursa.
Upravljaka strategija bolnikih zdravstvenih ustanova primjereno tehnologiji proizvodnje i
pruanja zdravstvenih usluga treba definirati nebitne poslovne funkcije koje se obavljaju
pomou internog osoblja ( prehrana, transport, marketing, odravanje, osiguranje,
raunovodstvo, informacijske tehnologije, odnosi s javnou ).

PARTICIPACIJA U ZDRAVSTVU. Korisnik moe biti obvezan sudjelovati u trokovima

zdravstvene zatite u sluaju bolesti; propisi kojima se reguliraju ta pitanja moraju biti takvi
da sudjelovanje u trokovima ne predstavlja preveliko optereenje, odnosno da ne odvraa od
koritenja zdravstvene zatite
Konvencija broj 102 o minimalnoj normi socijalnog osiguranja Ope konferencije
Meunarodne organizacije rada ( u Hrvatskoj je Konvencija prihvaena 20. prosinca 1954.
godine ).
Participacija u zdravstvu predstavlja sudjelovanje korisnika u izravnom plaanju zdravstvene
zatite ( engleski termin za izravno plaanje zdravstvene zatite je cost sharing ). U
Hrvatskoj se jo javlja slian sadraj, doplata trokova, koji jasno naglaava sudjelovanje
korisnika u pokriu trokova u zdravstvu. Jedno i drugo treba razlikovati od doprinosa
zdravstvenog osiguranja koji se alimentira iz plae zaposlenih, a koji je temeljni instrument
javnog financiranja zdravstva. Sistematizacija vrsta participacije polazi od slijedeih oblika:
- suosiguranje predstavlja vrstu participacije pri kojoj korisnik ( osiguranik ) plaa izravno
odreeni postotak zatite, na primjer, 10,20,50 posto cijene pregleda, lijeenja, lijekova i
slino,
- franiza, osiguranik snosi sve trokove do odreene granice; ostale trokove snosi
zdravstveno osiguranje,
- suplaanje ili doplata po usluzi: osiguranik plaa odreenu novanu svotu za svaku uslugu (
bolniki dan, pregled, recept ili lijek ),
Poseban oblik participacije predstavljaju tzv. selektivne participacije kod kojih osiguranici
veeg dohotka ili poreznih obveza plaaju vee iznose ili postotke participacije. Primjeri
kanadskog zdravstvenog osiguranja sugeriraju sljedeu shemu selektivne participacije:
- selektivno neosiguranje: neke manje znaajne zdravstvene usluge iskljuuju se iz osiguranja
i takve usluge korisnik plaa iz vlastitog depa,
- dvojni sistemi: kada je odreenu zdravstveno zatitnu potrebu mogue zadovoljiti na vie
naina, osiguranje pokriva trokove jeftinijeg. Na primjer, ako je stanovitu rutinsku operaciju
mogue izvriti ambulantno, a korisnik zahtijeva hospitalizaciju, onda zdravstveno osiguranje
pokriva osnovni troak a pacijent dodatak,
- glavni medicinski rizici: osiguranje pokriva sve trokove za izabrani broj bolesti ( dijagnoza
); za ostale postoje visoke franize,

extra naplate: zdravstveno osiguranje nadoknauje odreenu prosjenu cijenu svake usluge
( ime garantira minimalnu kvalitetu ) a zdravstvena ustanova od pacijenta naplauje dio
cijene prema kvaliteti pruene usluge,
- prepakiranje usluga: sustav blizak dvojnom sustavu i sustavu ekstra naplata, s time to
ovdje osiguranje snosi odreeni minimum trokova za garantiranu kvalitetu, dok pacijent
samostalno odluuje da li e prihvatiti taj minimum ili e doplatiti za bolju kvalitetu ( ovu
vrstu participacije poznaje i sustav zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj, na primjer, kod
pokrivanja trokova ortopedskih pomagala, nabavke naoala, i slino ).
Uvoenje participacije u zdravstvu donosi odreene socijalno- medicinsko ekonomske
posljedice. Promatrajui problem uvoenja participacije u duhu sintagmi participacija tjera
pacijenta da dvaput promisli prije nego to ode lijeniku ili participacija eliminira
nepotrebno koritenje zdravstvene zatite ili ini pacijenta svjesnim trokova, moglo bi se
automatski opravdati uvoenje participacije. Ipak, da bi opravdalo uvoenje participacije,
itav sustav participacija treba biti usklaen s dohodovnim mogunostima onih koji je
plaaju; treba biti precizno utvren sustav iznimaka; sustav participacija ne smije biti
optereen skupim i sloenim administrativnim procedurama. Sustav participacije u osnovi
treba destimulirati nepotrebnu i prekomjernu utilizaciju ( koritenje zdravstvene zatite ).
Ukupni ekonomski efekti participacije moraju biti pozitivni; participacija svojom visinom ne
smije naruiti naela na kojima se temelji zdravstveni sustav zemlje.
Implementacija participacije u pojedini zdravstveni sustav nuno donosi ekonomske i
socijalne efekte. U osnovi ekonomskih efekata lei injenica smanjenja zdravstvene potronje
i stvaranje novih prihoda u zdravstvu. Uobiajeno se javljaju izvorni i posredni ekonomski
efekti participacije. Izvorni efekti predstavljaju preraspodjelu tereta financiranja zdravstvene
zatite izmeu drave i korisnika zdravstvene zatite. Sporedni ekonomski efekti
podrazumijevaju smanjenje koritenja zdravstvene zatite i s tim u vezi zdravstvene potronje.
Usporeujui iskustva uvoenja participacije u zdravstveni sustav pojedinih zemalja, moe se
primijetiti ogranieno djelovanje participacije: smanjena utilizacija smanjuje varijabilne, ali
ne i fiksne trokove koji u zdravstvu dominiraju. Rasponi udjela participacije od 1 3% u
ukupnim prihodima zdravstva pojedinih zemalja ukazuju na skromne rezultate u smanjivanju
zdravstvene potronje. Dapae, skupi administrativni i komplicirani aparat pojede sve
moebitne pozitivne financijske efekte uvoenja participacije. Poseban problem se javlja kod
onih zemalja gdje mogui vei iznosi participacije pogoravaju ionako teku socijalnu
situaciju veine stanovnika.

Socijalni efekti participacije pokazuju da uvoenje participacije uvijek znaajnije utjee na

ponaanje pacijenta loijeg imovinskog i socijalnog statusa, to oteava poznato naelo o
dostupnosti zdravstvenog osiguranja neovisno o dohodovnom i imovinskom cenzusu
pojedinca.
Postoje stajalita prema kojima je siromanije stanovnitvo, u uvjetima pada ivotnog
standarda, sklono tedjeti na nain da vri pritisak na hospitalizaciju. Boravkom u bolnici
ostvaruju utede na trokovima prehrane, osobnoj njezi, komunalnim uslugama, i slino. Da
bi participacija bila uspjena u eliminaciji nemedicinski odnosno socijalno motivirane
prekomjerne utilizacije, morala bi biti izrazito visoka, oko 40 50% nezdravstvenih trokova
boravka u bolnici. Tako visoka participacija je socijalno neprihvatljiva. Rjeenje spomenutog
problema na vidiku je kroz primjenu selektivnog sustava bolnikih participacija: dulji boravak
u bolnici bio bi penaliziran veim udjelom u trokovima smjetaja i prehrane u bolnici.
Uvoenje participacije u zdravstveni sustav Hrvatske javilo se u jeku teke ekonomske i
socijalne situacije tijekom poetka devedesetih godina prolog stoljea. To je rezultiralo
prevelikim brojem osiguranih osoba koje su bile osloboene plaanja participacije. Osigurane
osobe ne sudjeluju u pokriu dijela trokova zdravstvene zatite kada zdravstvenu zatitu
koriste zbog ozljeda na radu ili oboljenja od profesionalnih bolesti, po preventivnim mjerama
utvrenim planom i programom mjera zdravstvene zatite, prigodom lijeenja od zaraznih
bolesti, u sluaju materinstva i djece do navrene 18. godine ivota, prigodom lijeenja od
duevnih bolesti koje predstavljaju opasnost za njihov ivot ili ivot graana, ako im je
utvren status hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, te lanovi njihovih obitelji. Potrebno
je istaknuti da je implementacija participacije u zdravstvenom sustavu Hrvatske predmet
stalnih rasprava i shodno tome u stalnoj prilagodbi financijskih mogunosti sustava.
PRAVEDNOST U FINANCIRANJU ZDRAVSTVENE ZATITE ( engl. equtiy ),
openito pretpostavlja povezanost participacije pojedinca u pokrivanju trokova pruene
zdravstvene usluge i njegovih stvarnih financijskih mogunosti. Predstavlja temeljno pitanje u
funkcioniranju svakoga zdravstvenog sustava: pojedinci s nejednakim financijskim
mogunostima trebali bi nejednako plaati zdravstveni zatitu. Dakako, teko je rei da je
danas u svijetu ostvaren princip pravednosti. Moe se openito rei da su zdravstveni sustavi
u kojima postoji vea solidarnost i uzajamnost u pokrivanju trokova zdravstvene zatite vie
pravedni u odnosu na one zdravstvene sustave u kojima se zdravlje trino valorizira putem
ponude i potranje.

PREMIJA OSIGURANJA, instrument financiranja privatnog zdravstvenog osiguranja. To

su uplate u gotovini putem kojih se pojedinci osiguravaju za odreeni period ( obino godinu
dana ). Premije se odreuju na temelju procjene rizika. Mogu biti odreene prema
individualnom riziku pojedinca ( na temelju procijenjene vjerojatnosti trokova zdravstvene
zatite odreenog pojedinca ). Premije se mogu odreivati na temelju procjene rizika na razini
skupine ( tako da oni koji su u skupini visokih zdravstvenih rizika plaaju vie, a oni u skupini
niskih zdravstvenih rizika plaaju manje ), ili se premije mogu odrediti regionalno, prema
prosjenom riziku populacije u odreenoj geografskoj regiji.
PREVALENCIJA ( proirenost ) bolesti odnosno oboljelih osoba, govori o broju svih bolesti
odnosno oboljelih osoba u odreenom trenutku ili razdoblju. Kao i incidencija, ona se, u
pravilu izraava u odnosu na broj osoba koje su u promatranom razdoblju bile izloene riziku.
RAUNOVODSTVO TROKOVA U BOLNICAMA, Poveanje ekonomske efikasnosti
bolnica kao trokovno veoma zahtjevnog dijela zdravstvenog sustava nuno je povezano s
odgovarajuim rjeenjima u podruju raunovodstva trokova. Moderni pristup pitanjima
raunovodstva trokova u bolnicama poznaje barem dvije metode. To su ABM pristup
( activity based management ) j JIT pristup ( jus in time ).
ABM pristup nalae bolnici kao gospodarskom subjektu da smanjuje one aktivnosti koje
smanjuju efikasnost bolnice, odnosno potrebno je smanjiti udjele onih aktivnosti koje ne
predstavljaju dodanu vrijednost. Openito se smatra da je rije o imovini koja slui odreenim
zajednikim potrebama bolnice a koja kao takva moe predstavljati veliki potencijal za
smanjenje trokova. Raunovodstveni sustav ABM trebao bi razluiti poslove u kojima dolazi
do stvaranja dodane vrijednosti od onih u kojima do toga ne dolazi, ali istodobno i poticati
smanjenje trokova, prvenstveno kod ve spomenutih non-value added poslova. Svaka
aktivnost bolnice koja ne dovodi do stvaranja dodane vrijednosti treba biti posebno
dokumentirana, obrazloena, izraena u novcu i bez obzira to bi raunovodstvu sve ovo bilo
dovoljno, mora biti reducirana postupno, ali konstantno. ABM metoda je podruje u kojem
dolazi do izraaja povezanost raunovodstvenih i financijskih znanja i vjetina. To je metoda
koja pomae da bolnice razvijaju dugorone odnose sa svojim dobavljaima te s drugim
bolnicama, jer e upravo tako postupno sniavati operativne trokove koji su nuni u uvjetima
uestalih promjena poslovnih partnera ( dobavljaa hrane, poduzea za pranje rublja,
dobavljai informatike tehnologije ). Tako e bolnica imati koristi, jer e moi postii
ekonomiju obujma a istodobno kroz suradnju s drugim bolnicama ulagati u ljudske resurse.

Naravno da nije iskljuena mogunost stratekog povezivanja s ostalim sudionicima u

zdravstvenom sustavu.
JIT pristup nudi rjeenje, ali zahtijeva potpuno podreivanje njegovim pravilima. Osnovno
pravilo je da se s poslovnim partnerima ( prije svega dobavljaima ) sklapaju kvalitetni i
dugoroni aranmani da bi na taj nain svaki oblik suradnje bio kvalitetniji, bri i efikasniji.
Just in time pristup zahtijeva da se zdravstveni materijal bolnicama dostavlja u pravi
trenutak, tako da bolnice ne gube vrijeme i novac na skladitenje materijala koji ionako gubi
na vrijednosti. Poeljno je da skladitenje bude briga drugih ( napose dobavljaa ), s kojima
bolnica ima dugorone aranmane. Prema tome, sklapanje mjesenih ugovora ili pojedinane
narudbe od razliitih dobavljaa nije u skladu s JIT naelima, budui da su neizravni trokovi
takvih aktivnosti preveliki. Uz dugorone ugovore stvara se uzajamno povjerenje, rizik
dobavljaa se smanjuje, i tako bolnica i dobavlja zajedno nastupaju na tritu s vie
samopouzdanja.
Menadment ponude najbitniji je segment menaderskog pristupa industriji zdravlja, a
prema iskustvima visokorazvijenih zemalja nedvojbeno je da je just in time pristup dao
izvanredne rezultate u smanjivanju trokova bolnikog poslovanja. Ipak, pojedine bolnice se
suzdravaju u primjeni tog pristupa navodei pri tome da je prilino rizino uzeti samo
njegove prednosti, a zanemariti nedostatke. Za njih je klasina metoda vlastitoga skladitenja
zdravstvenog materijala ( napose skladitenja i pripreme hrane ) prihvatljivija u odnosu na
iroku paletu dobavljaa potrebnih roba i usluga. Dugorono gledajui, rastui trokovi
dranja prekobrojne imovine u bolnicama daju prednost primjeni JIT pristupa.
SELEKCIONIRANJE RIZIKA ( engl. cream-skimming ili cherry-picking ), osiguravatelj
kroz premije koje nisu odreene prema riziku ili na druge naine eli privui osobe s
ispodprosjenim rizicima ili odbiti one koji imaju iznadprosjene rizike. Karakteristino za
zemlje u kojima glavnu rije u zdravstvenoj zatiti imaju osiguravajue kue.

SMJERNICE I PROTOKOLI U ZDRAVSTVU, Da bi se unaprijedila suradnja razliitih

sektora, neophodna je uestala primjena smjernica i protokola u zdravstvenoj zatiti. Ti
mehanizmi mogu osigurati uspjenu koordinaciju usluga, usklaivanje dijagnostikih
procedura, terapija i medicinskih postupaka meu institucijama koje pacijentu. pruaju
zdravstvenu zatitu. Iskustvo pokazuje da smjernice i protokoli moraju biti koncenzualno
izraeni od strane razliitih aktera zdravstvenog sustava, kako bi se osigurala njihova

uinkovita implementacija i uspjeno provoenje u praksi. Treba naglasiti da su potrebna

daljnja istraivanja da bi se smjernice uinile jo ustalijim alatom zdravstvenih djelatnika,
povezivanje razliitih sektora zdravstvene zatite podupire izrada smjernica uklopljena u
kontekst financiranja usluga i mehanizama isplate plaa te utjecaja koje ti elementi imaju
jedni na druge.
TAMPAR,Andrija, lijenik, strunjak za socijalnu medicinu i higijenu i organizator javnog
zdravstva. Kao funkcionar ministarstva zdravlja razvio je izmeu dva svjetska rata iroku
djelatnost oko organizacije zdravstvene slube i zdravstvenog prosvjeivanja. Osnovao je
iroku mreu dispanzera u cijeloj zemlji ( bivoj Jugoslaviji ), podigao Centralne higijenske
zavode ( u Zagrebu 1922. a u Beogradu 1926. godine ). Za veliki napredak javnoga zdravstva
u naim krajevima posebno je zasluan i osnivanjem kole narodnog zdravlja ( 1927. godine )
koja danas nosi njegovo ime. Od 1924. godine predava, od 1939. godine redoviti profesor
socijalne medicine na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu gdje je u poslijeratnim
godinama kao dekan reorganizirao nastavu medicine, davi joj preventivnu i socijalnu
orijentaciju. Poslije Drugog svjetskog rata sudjeluje u osnivanju Svjetske zdravstvene
organizacije i 1946. godine postaje njezinim prvim predsjednikom. Od 1947.godine do smrti
bio je predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
ZDRAVIZAM, marketinki pristup u promociji farmaceutskih proizvoda. Ve dulji niz
godina farmaceutske kompanije u promociji svojih proizvoda vrlo agresivno nastupaju u
medijima s ciljem uvjeravanja u zdravstvenu djelotvornost istih. Ovaj oblik silovanja
suvereniteta potroaa nerijetko nema uporite u stvarnom pozitivnom uinku farmaceutskih
proizvoda na zdravlje korisnika/potroaa. Iza raznih promotivnih akcija ( ublaavanja tegoba
kroninih bolesti, mravljenja, lijepog izgleda tijela i due ) nerijetko stoji elja za stvaranjem
to veeg profita farmaceutskih kompanija. Zdravstveni profesionalci ( lijenici specijalisti )
uglavnom s rezervom prihvaaju ovaj agresivni nastup farmaceutskih kompanija, istiui da
je za zdrav i dugi ivot vaan stil ivota i razvijeni osjeaj preventivnog pristupa bolesti i
zdravlju.
ZDRAVLJE KAO IZVOZNI PROIZVOD
U globalnoj trinoj utakmici poloaj klasinih izvoznih proizvoda je sve tei budui da se
proizvodi iste kvalitete negdje drugdje mogu proizvesti jeftinije. Kako bi se osigurao poloaj
zemlje na svjetskom tritu, potrebno je razviti inovativne proizvode i usluge s kojima e se
osvojiti novi kupci na meunarodnim tritima;

Meutim, u razvoju uslunog sektora, s naglaskom na turizam nije postignuto dovoljno. To je

potaklo inicijativu da se zdravlje kao usluga ponudi na svjetskom tritu, te na taj nain
unaprijedi meunarodna suradnja i razvoj gospodarstva i zdravstva, zajedno i pojedinano.
Ali, istovremeno da se njeguje i tradicija!
Naime, prije sto godina je na tisue pacijenata iz cijeloga svijeta dolazilo u ljeilita i
sanatorije na zdravstvenu njegu, lijeenje i/ili oporavak. Lista gostiju danas se ita kao
Whos Who? iz svijeta slavnih. Meutim, dva su svjetska rata i mnogobrojne pogreke u
politici zdravstva unitili tu tradiciju te je konano dolo vrijeme da se ponovno izgradi.
Danas se procjenjuje da je godinja zarada od zdravstvenog turizma oko 60 milijardi dolara, a
realna predvianja govore da e u iduim godinama porasti na 100 milijardi dolara. U
svjetskim okvirima u zdravstveni turizam su se na vrijeme i punim pogonom ubacili Indija,
Singapur, Tajland i Filipini, iji se prihod od zdravstvenog turizma broji u milijardama dolara.
Slovenija svoju turistiku ponudu temelji na wellnessu, a kod nas ne postoji zakon koji bi
regulirao takvu vrstu turizma.
Sjedinjene Amerike Drave predstavljaju pravi primjer kako se uspjeno nude usluge iz
podruja zdravstva. Amerike klinike su obradom inozemnih pacijenata zaradile ogromne
profite koje su investirale u opremanje bolnica to je, naravno, donijelo korist domaem
stanovnitvu;
U Velikoj Britaniji je takoer prije nekoliko godina obraen veliki broj inozemnih pacijenata.
Lijenici iz Londona su izvodili redovite operacije srca na njemakim pacijentima. Meutim,
kao posljedica promaene reforme zdravstva dolo je do raspada trita zdravstva. Vrijeme
ekanja pacijenata na operacije iznosilo je ak i nekoliko godina. Stoga je sve vei broj
pacijenata dolazilo na obradu iz Engleske u Njemaku;
Njemake klinike nude zdravstvene usluge na najviem nivou a ni trokovi obrade u
meunarodnoj usporedbi nisu previsoki. Naprotiv, prije bi se reklo da su niski i ak su do 50%
nii od trokova u SAD-u kod sranih operacija;
Kako bi se postigla meunarodna konkurentnost, u Njemakoj klinike se trebaju natjecati
inovativnim postupcima terapija i dijagnoza. Stoga se odluka Zdravstvenog osiguranja o
uskraivanju preuzimanja trokova obrade smatra kratkovidnom;
Na primjerima odreenih klinika moe se vidjeti sve mogunosti koje stoje u natjecanju za
meunarodne klijente. U centru za srce i reumu u jednoj njemakoj klinici ( Kerckhof- klinika

u Bad Nauheimu ) je u proteklim godinama obraeno pacijenata iz vie od 20 zemalja, pri

emu je velik broj doao iz Srednjeg Istoka i golfskih regija;
Ukoliko uspiju u privlaenju veeg broja inozemnih pacijenata, moe doi do zaustavljanja
trenda smanjivanja krevetnog fonda. Daleko je pametnije jedan dio bolnikih kreveta, koji
nee biti upotrijebljeni od strane domaeg stanovnitva, namijeniti inozemnim pacijentima.
Kreveti se zadravaju za sluaj odreenih demografskih promjena ili epidemija;
Obrada inozemnih pacijenata moe biti izvor osiguranja egzistencije klinike. Kao posljedica
sve nie granice broja kreveta i krutog budeta, politika zdravstva ima tetan utjecaj na
potranju. Ukoliko zbog poveane potranje doe do porasta operacija, u blagajne klinika e
dospjeti milijunski iznosi; Nemali broj klinika je zbog poveanih zahtjeva za povratkom
novca dospio u potekoe, a usmjeravanje na inozemne pacijente bi ih moglo spasiti. U
prolosti su razni komplicirani propisi vezani za ulazak u Njemaku bili zapreka inozemnim
pacijentima, posebno u nesreama koje su traile hitnu intervenciju. Zahvaljujui odreenim
intervencijama u Ministarstvu gospodarstva (!) klinike u Njemakoj dobivaju prednost u
meunarodnoj utakmici na tritu zdravlja;
Analitiari i prognostiari se slau u jednom u sljedeih 20 godina poslovna struktura u
bolnikom sektoru e se radikalno promijeniti. Privatni sektor koji sa sadanjih 7% jo nije
toliko znaajan bi trebao narasti na 25 40 posto. Usporedno e doi do pada udjela javnoga
sektora te se kao posljedica takvog razvoja oekuju rastui trokovi u zdravstvenom sustavu;
Opi zakljuak koji se namee u svezi financiranja bolnike zdravstvene zatite u Njemakoj
jest injenica da se privatizacija bolnica u mnogim sluajevima moe oznaiti kao najbolji put
izlaska iz financijske krize.

Gdje je Hrvatska?
Zdravlje kao izvozni proizvod u Hrvatskoj se uglavnom promilja kroz zdravstvenu funkciju
turizma. Pri tome se istie medikamendozni utjecaj turizma na zdravlje i kondiciju ljudi. U
pravilu, turizam djeluje kao preventiva a manje kao kurativa. Meutim, za neke bolesti
preporuuje se i turistika kurativa ( lijeenje u toplicama, talasoterapija );
Zbog sve veih zdravstvenih problema koje donosi oneienje i kvaliteta rada i ivota
( stres ) moe se oekivati vei i dinaminiji razvoj zdravstvenog turizma s elementima
meunarodne utakmice na tritu zdravlja;
Raspoloiva zdravstvena statistika u Hrvatskoj ne daje nam primjereni uvid u opseg i
strukturu pruene zdravstvene zatite graanima koji nisu ukljeni u sustav zdravstvenog
osiguranja u Hrvatskoj. Prema nekim izvorima zdravstveno turistika ponuda u zaradi od
turizma sudjeluje tek sa 0,5 posto; S obzirom na opu recesiju u Europi, cijene zdravstvenih
usluga u naoj zemlji su zapadnoeuropskom tritu prihvatljivije. Stomatoloke usluge su tri
puta jeftinije, kao i estetski zahvati, dok su pojedine operacije i deseterostruko jeftinije.

ZDRAVSTVENI SUSTAV HRVATSKE, dio irega politiko socijalno gospodarskog

sustava zemlje koji, institucionalno ureen, predstavlja temelj za organiziranje, financiranje i
provoenje zdravstvene zatite. Sm pojam sustava implicite pretpostavlja da poiva na
odreenim naelima ( vidi naela zdravstvene zatite u Hrvatskoj ), na nainu
organiziranja i provoenja zdravstvene zatite, na definiranju prava i dunosti graana u
ostvarivanju zdravstvene zatite, na osnivanju i organiziranju zdravstvenih ustanova, te na
definiranju i ustroju zdravstvenih ustanova.
Svaki zdravstveni sustav, pa tako i zdravstveni sustav Hrvatske, poiva na temeljima koji nisu
plod jednokratnog dogaanja, kratkog vremena svekolikih promjena u socijalnom, politikom
i gospodarskom smislu. Dapae, povijesni zasadi glede kolektivnog pristupa fenomenu
zdravlja/bolesti batine i sadanje generacije. Ti povijesni zasadi mogu biti ili ve jesu
ugroeni djelatnim nastupom novog konteksta funkcioniranja svijeta ( konteksta
globalizacije ) u kojem nita nije isto kao prije. Kontroverze vremena u kojem ivimo mogle
bi se svesti na nekoliko sadraja: javno privatno, reforma, racionalizacija, trite drava,
participacija, siromani bogati, i slino. U svemu ovome postavlja se temeljno pitanje: gdje
je Hrvatska i njezino zdravstvo? Sadraj koji slijedi nije dovoljno iscrpan da bi otkrio
odgovore na sva pitanja. Ipak, itatelju daje mogunost (ne)prihvaanja jednog pogleda na
zbilju hrvatskoga zdravstva.

Organiziranje i provoenje zdravstvene zatite. Zdravstvena zatita u Hrvatskoj provodi se u

jedinstvenom sustavu zdravstvene djelatnosti primjenom mjera primarne, specijalistiko
konzilijarne i bolnike zdravstvene zatite, te zdravstvenu djelatnost na tercijarnoj razini.
Primarna zdravstvena zatita obuhvaa: sudjelovanje u podizanju i odravanju psihofizike i
radne sposobnosti djelatnika, uenika i studenata, mladei portaa, puanstva starijeg od 65
godina, invalida i drugih osoba, sudjelovanje u provoenju preventivnih, higijenskoepidemiolokih mjera zdravstvene zatite, mjere zdravstvene zatite djece predkolskog
uzrasta, brigu o zdravstvenoj zatiti ena za vrijeme trudnoe, mjere zdravstvene zatite osoba
sa smetnjama u razvoju, hitnu medicinsku pomo.
Primarna zdravstvena zatita provodi se i organizira u timovima u kojem sudjeluju najmanje
doktor medicine i medicinska sestra, odnosno zdravstveni tehniar. Poslove u primarnoj
zdravstvenoj zatiti obavljaju doktori medicine, specijalisti ope medicine, pedijatri,
specijalisti ginekologije, kolske medicine, epidemiologije, ekologije i socijalne medicine, sa
svojim suradnicima. Zdravstveni djelatnici u primarnoj zdravstvenoj zatiti svojim radom
potiu i usmjeravaju samozatitne aktivnosti osiguranja. Na primarnoj razini zdravstvene
zatite organiziraju se domovi zdravlja, ustanove za hitnu medicinsku pomo i ustanova za
zdravstvenu njegu u kui.
Specijalistiko konzilijarna djelatnost obuhvaa sloenije mjere i postupke u pogledu
prevencije, dijagnosticiranja te lijeenja bolesti i ozljeda, provoenja ambulantne
rehabilitacije.
Bolnika zdravstvena djelatnost obuhvaa dijagnosticiranje, lijeenje i medicinsku
rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te boravak i prehranu bolesnika u bolnicama.
Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaa djelatnost klinika, klinikih bolnica i
klinikih bolnikih centara.
Uz spomenute razine zdravstvene zatite potrebno je istaknuti djelatnost zdravstvenih zavoda:
javno- zdravstvena djelatnost, djelatnost medicine rada, djelatnost transfuzijske medicine i
djelatnost zatite mentalnog zdravlja. Uz reene oblike i razine pruanja zdravstvenih usluga u
Hrvatskoj, potrebno je istaknuti i svojevrsne partnere u sustavu zdravstva. Kao krovna
organizacija zdravstvenog sustava nalazi se Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske koje
je odgovorno za sveukupno planiranje i upravljanje zdravstvenom slubom, te za provoenje
zakona i drugih propisa koji se odnose na pruanje zdravstvene zatite. Dva temeljna zakona
su Zakon o zdravstvenoj zatiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju. Ministarstvo je, takoer,
odgovorno za funkcioniranje i rad klinikih bolnica i nacionalnih instituta. Uz Ministarstvo

zdravstva kao krovnu organizaciju cjelokupnoga zdravstvenog sustava, javljaju se upanijska

i gradska zdravstvena vlast koja je odgovorna za funkcioniranje opih bolnica i zdravstvene
slube na prvoj razini ( domovi zdravlja, specijalne bolnice, poliklinike, ljekarne, upanijski
zavodi za javno zdravstvo i privatne prakse ). Tu su jo Hrvatska lijenika, stomatoloka i
farmaceutska komora, Hrvatski lijeniki zbor i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Komora ima posebnu ulogu u zastupanju lanove svoje profesije prema drugim interesnim
skupinama ( HZZO, Ministarstvo zdravstva ). Isto tako, Komora radi na poboljanju unutarnje
kohezije u profesiji, etikog ponaanja, strunog napredovanja i licenciranja. lanstvo u
komori je obvezno. Hrvatski lijeniki zbor je struna dobrovoljna organizacija lijenika i
stomatologa koja se brine o strunom usavravanju lanova, meunarodnom povezivanju,
etikom ponaanju, te drugim pitanjima profesije. Amortizacija kao izdatak ukinuta je
zdravstvenim ustanovama 1992. godine i na taj nain su smanjeni ukupni izdaci zdravstvenih
ustanova. Bez obzira to amortizacije vie ne postoji kao izdatak, zdravstvene ustanove svake
godine vre otpis vrijednosti svoje imovine, tako da se iz godine u godinu vrijednost imovine
zdravstvenih ustanova smanjuje. Istovremeno, ulaganja koja se vre u objekte i novu opremu,
nedostatna su za kompenzaciju spomenutog smanjenja vrijednosti imovine.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, ( HZZO ), javna ustanova, administrativno tijelo
koje provodi zakonom utvrena prave i obveze iz podruja zdravstvenog osiguranja. U
provedbi osnovnoga zdravstvenog osiguranja HZZO provodi politiku razvoja i unapreivanja
zdravstvene zatite u svezi s osnovnim zdravstvenim osiguranjem, obavlja poslove u svezi
sostvarivanjem prava osiguranih osoba, planira i prikuplja novana sredstva osnovnog
zdravstvenog osiguranja te plaa usluge zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim
djelatnicima, sudjeluje u predlaganju osnovne mree zdravstvene djelatnosti, obavlja poslove
ugovaranja sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim djelatnicima, utvruje
cijenu zdravstvene zatite, obavlja nadzor poslovanja zdravstvenih ustanova. Na naelima
solidarnosti i uzajamnosti HZZO osigurava glavninu zdravstvenih rizika ( oko 80 90%
trokova zdravstvenih ustanova i privatnih zaposlenika isplauje se putem osiguranja koje
provodi HZZO ). Druga osiguranja i sami pacijenti snose ostali dio trokova zdravstvene
zatite, uglavnom zdravstvene skrbi za vrijeme bolesti. Dio trokova preventivne zatite i
javnozdravstvenih mjera snose dravni, upanijski i opinski proraun, te poduzea koja su
obvezna osiguravati trokove zatite na radu i rizike profesionalnih bolesti. Zdravstveni
sustav Hrvatske ima jedan od najveih udjela javne zdravstvene potronje. S udjelom
zdravstvene potronje od 8,4% u BDP u 2007. godine i 7,8% BDP a u 2008. godini
Hrvatska pripada skupini zemalja s najviom zdravstvenom potronjom u Europi.

Potrebno je istai da Hrvatska ima mjeoviti model financiranja zdravstva. Pored osnovnih
izvora sredstava ( zdravstvenog doprinosa ) tu se nalaze jo sredstva dravnog prorauna,
sredstva upanija, lokalnih jedinica i djelomina participacija korisnika zdravstvene zatite.
Stopa zdravstvenog doprinosa obraunava se na plau i iznosi 15 posto. Isti iznos stope bio je
i poetkom 90 tih, ali se tada dijelio izmeu radnika i poslodavca, tj. obraunavao se iz
plae i na plau. Kasnijih godina dolazi do povisivanja stope ( npr. na 18% 1998. godine ), a
onda ponovno do sniavanja te preraspodjele plaanja izmeu zaposlenih i poslodavaca.
Takoer, od 2002. godine doprinose vie ne prikuplja autonomno HZZO, ve se oni
prikupljaju putem dravnog prorauna i potom prosljeuju u HZZO, to dijelom mijenja
izvorni karakter autonomnog sustava socijalnog osiguranja. Ovdje je potrebno istai da u
prihode HZZO a, pored spomenutih doprinosa, ulaze prihodi od 3% na mirovine vee od
5.305 kuna, 3% na mirovine branitelja, 32% na promet duhanskih preraevina i jo neki drugi
doprinosi.
Pokrie trokova u primarnoj zdravstvenoj zatiti osigurava sustav glavarina, a od 2004.
godine uveden je i mehanizam plaanja prema usluzi, najprije za preventivne, a potom i za
kurativne programe i postupke. Od 2005. godine uveden je i mehanizam plaanja po
terapijskom postupku ( ili tzv. sustav dijagnostikih skupina, engl. DRG ). Bolnike
zdravstvene ustanove financiraju se putem mjesenih prorauna limita koji ustanove
pravdaju ispostavljenim raunima za izvreni rad. I ovdje se, uz definiranje ukupnog
prorauna, bolnika zdravstvena zatita financira mehanizmom plaanja prema usluzi, te
plaanja po terapeutskom postupku. Kapitalne investicije financiraju se sredstvima HZZO a,
ministarstva, decentraliziranih sredstava kojima raspolau regionalna i lokalna samouprava, te
putem donacija. Dravni proraun takoer ima vanu ulogu u financiranju javne zdravstvene
zatite, istraivanja i razvoja, kolovanja zdravstvenih djelatnika, deficita fondova socijalnog
osiguranja i zdravstvenog osiguranja nezaposlenih.
Glede kretanja strukture prihoda i rashoda HZZO a potrebno je istai da obvezni doprinosi
pokrivaju veinu zdravstvene potronje. Ukupni prihodi obveznog zdravstvenog osiguranja
ostvareni su 2009. godine u iznosu od 20.972.109306 kuna, te su u odnosu na prethodnu
godinu 3,89 posto vei. No, ve 2010. godine ostvareni prihodi su se znaajno smanjili, te su
iznosili 19.266.553. 357 kuna. Uzroci pada prihoda HZZO a mogli bi se nai na strani
kretanja broja zaposlenih u zemlji. Broj zaposlenih zapoeo je pad u drugoj polovici 2008.
godine s prvim naznakama recesije gospodarstva. Takva situacija se produljila i intenzivirala
u 2009. i 2010. godini, da bi se nastavila i u poetku 2011. godine. Prema podacima DZS a,
posao je u razdoblju kolovoz 2008. kolovoz 2010. godine izgubilo oko 143 tisue radnika

to je utjecalo na pad mjesenih i ukupnih prihoda od doprinosa. Usporedimo li mjesenu

razinu uplaenih doprinosa u 2009. i prvoj polovici 2010. godine moe se vidjeti kako su
uplate bile manje u gotovo svim mjesecima ( osim prosinca ) u odnosu na prosjene mjesene
uplate 2008. godine. Daljnji porast nezaposlenosti odraziti e se preko smanjenja potranje za
privatnim zdravstvenim uslugama i jo veeg pritiska na javni zdravstveni sektor smanjenje
raspoloivog dohotka primorati e dio stanovnitva na supstituciju privatnih javnim
zdravstvenim uslugama. Veliki broj zaposlenih koji ne primaju plau i kojima poslodavci ne
uplauju doprinose dodatno pogorava situaciju s prikupljanjem sredstava. Na temelju nekih
procjena o broju radnika u tom statusu, stvaran broj zaposlenih koji plaa doprinose potkraj
2010. godine iznosio bi svega 1,35 milijuna ( procjene od oko 70 tisua radnika koji rade, a ne
primaju plau i uz stopu nezaposlenosti od 18,7 posto krajem 2010. godine ).
Sa stajalita ostvarenih i planiranih izdataka iz dravnog prorauna potrebno je istai da se
stalno javlja problem financijskog servisiranja istih. Problem e i dalje biti prisutan ukoliko se
nastavi trend smanjivanja broja uplatitelja doprinosa za zdravstvenu zatitu. Dominantni udio
u ukupnim javnim rashodima za zdravstvo zauzimaju rashodi za sekundarnu zdravstvenu
zatitu, prvenstveno bolniku zdravstvenu zatitu. Na nju je 2009. i 2010. godine otpadalo
blizu 50% ukupnih javnih rashoda za zdravstvo. Ipak, biljei se stanoviti relativni pad tih
rashoda. Ono, to na neki nain ohrabruje, jest skroman rast rashoda za prevenciju, posebne
zdravstvene programe i primarnu zdravstvenu zatitu. Ukoliko imamo na umu da su
prevencija i primarna zdravstvena zatita relativno manje trokovno zahtjevne grane
medicine, u odnosu na bolniku zdravstvenu zatitu, tada svaki pomak u strukturi financiranja
prema ovim granama, svakako raduje. Stavka bolovanja isto tako pokazuje znakove
smanjivanja. Analiza strukture zdravstvenih osiguranika posebno je interesantna. Stanje i
promjene u gospodarskom razvoju zemlje presudni su za broj i strukturu osiguranika u
zdravstvu. Promjene koje nastaju u strukturi korisnika znaajno utjeu na financijske tokove
sustava zdravstvenog osiguranja. Udio radno aktivnog stanovnitva koji plaa doprinose za
zdravstveno osiguranje kree se oko jedne treine od ukupnog broja osiguranika a broj
korisnika koji spadaju u kategoriju Nezaposleni ili umirovljenici tijekom posljednjih
nekoliko godina biljei sve bri rast. Kako te dvije skupine pridonose najmanje a
umirovljenici e vjerojatno biti meu najeim korisnicima zdravstvenih usluga, promjene u
profilu korisnika zdravstvene zatite vjerojatno e imati za posljedicu vee trokove i manje
prihode u budunosti.
U razdoblju sijeanj prosinac 2009. godine na Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje
evidentirano je prosjeno 4.343.476 osoba, to je 0,50% ili 21.749 osoba manje u odnosu na

isto razdoblje prethodne godine. Aktivnih osiguranika je evidentirano 1.546.484, to je za

2,26% ili za 35.777 osiguranika manje u odnosu na razdoblje sijeanj prosinac 2008.
godine. Pokazatelji demografske statistike u Hrvatskoj daju naslutiti sve vei pritisak
stanovnitva starije ivotne dobi na zdravstveni sustav jer je zdravstvena potronja u tim
dobnim skupinama u pravilu najvea. Oekuje se nastavak trenda pogoranja omjera radno
sposobnog stanovnitva i stanovnitva koje nije ekonomski aktivno. Stoga e se u skoroj
budunosti postaviti pitanje odrivosti sustava financiranja zdravstvene zatite kakav danas
postoji.
Plava knjiga hrvatskog zdravstva utvruje vremenske i kadrovske normative zdravstvenih
ustanova: ona je dokument na osnovi kojega se vri obraun i fakturiranje zdravstvenih
usluga. Preteiti dio Plave knjige su cijene ljudskoga rada u zdravstvenim ustanovama. To je
njezin temeljni nedostatak. Cijene ostalih, prvenstveno materijalnih inputa su zanemarene. To
direktno utjee na poslovanje pojedinih zdravstvenih ustanova. Premirane su radno intenzivne
djelatnosti, a podcijenjene su materijalno ( kapitalno ) intenzivne djelatnosti. Poznata je
injenica da kirurke djelatnosti uglavnom ostvaruju vee ili manje gubitke, dok internistike
djelatnosti ostvaruju pozitivan financijski rezultat. Na taj nain ukupni financijski rezultat
pojedine zdravstvene ustanove ovisi o njezinoj strukturi, odnosno udjelu pojedinih
specijalistikih slubi. Osim toga, Plava knjiga nije odgovarajue nadopunjavana tako da niz
usluga ne postoji odgovarajua ifra, niti cijena. Koritenjem ifre najslinije usluge, ili dvije
ili vie usluga kao supstitut za stvarno izvrenu uslugu ne pridonosi se transparentnosti
stvarno izvrenog rada.
Polazne osnove reforme zdravstvenog sustava Hrvatske javljaju se kao posljedica
viegodinjeg nazadovanja i stagnacije. Upravljanje. Planiranje i financiranje sustava na
makro i mikro razini ne zadovoljava. Zapostavljena primarna zdravstvena zatita, okosnica
svakog zdravstvenog sustava, predimenzionirana specijalistiko konzilijarna zdravstvena
zatita i prekomjerna potronja lijekova dovoljan su razlog za reformske zahvate u sustavu.
Za ostvarivanje nove zdravstvene politike u Hrvatskoj postavljaju se sljedei ciljevi razvoja
zdravstva:
1. produljenje trajanja ivota prednost e se dati mjerama koje smanjuju rizik od prerane
smrti;
2. poboljanje kvalitete ivota u vezi sa zdravljem sprijeiti ili umanjiti gubitak kvalitete
ivota zbog zdravstvenih problema;
3. smanjenje razlika u zdravlju i zdravstvu smanjiti razlike meu graanima u odnosu na
njihove mogunosti ostvarivanja prava na zdravlje.

Operativni ciljevi reforme, koja se provodi dulji niz godina, su:

1. ogranienje rasta zdravstvenih trokova i uspostavljanje stabilnosti sustava: ograniiti rast
trokova u zdravstvu, zaustaviti rast gubitaka, uravnoteiti odnos prihoda i rashoda, sanirati
gubitke iz prolih godina, uspostaviti uredno plaanje u sustavu zdravstva, poveati
sposobnost za samostalno poslovanje kljunih zdravstvenih ustanova;
2. uvoenje planiranja i upravljanja u sustav zdravstva donosi prednosti: ograniavanje
trokova, osiguranje univerzalnog pristupa obveznoj zdravstvenoj zatiti, financijska
stabilizacija sustava, poveanje djelotvornosti zdravstvenog sustava. Nedostaci ovakvog
pristupa upravljanja zdravstvom umanjiti e se kroz jaanje elemenata trine samoregulacije,
demonopolizaciju institucija koje kupuju ili pruaju zdravstvene usluge, demonopolizaciju
proizvoaa lijekova i opreme;
3. reorganizacija sustava financiranja i plaanja zdravstvenih usluga sadanji sustav
financiranja zdravstva temelji se na izdvajanju iz plaa i na plae, oko 16 posto. Danas oko
1,2 milijuna osiguranika snosi trokove zdravstvene zatite za oko 90% stanovnika. To je
nepovoljna struktura financiranja zdravstva. Stoga svaki rast broja zaposlenih u zemlji je
nuna pretpostavka ublaavanja financijskih problema u sustavu. Budunost financiranja
zdravstva u Hrvatskoj treba se temeljiti na veem broju izvora: doprinosu( zaposlenih )
graana, sredstvima dravnog prorauna, dodatnom zdravstvenom osiguranju, te udjelu
graana kroz tzv. trokove iz depa. Cilj reorganizacije sustava financiranja jest uvesti tzv.
standardni paket zdravstvenih usluga iju bi vrijednost pokrivao sustav obveznog
zdravstvenog osiguranja, dok bi se postupci iznad standarda pokrivali individualnim policama
dopunskog zdravstvenog osiguranja.
4. Jaanje preventivne i primarne zdravstvene zatite. Struktura bolesti i uzroka smrti
stanovnika Hrvatske upuuje na visoku zastupljenost patologije na koju se moe preventivno
djelovati. U prvom redu ona se odnosi na puenje lou prehranu,pretilost, alkoholizam.
Poznato je, takoer, da jaanje raznih preventivnih oblika zdravstvene zatite generira nie
trokove u zdravstvu; to u krajnjoj liniji smanjuje rashode na razini cijeloga sustava.
Potronja lijekova u Hrvatskoj. Znaajna stavka u rashodima zdravstvenog sustava Hrvatske.
Potronju lijekova u zemlji, svako sa stajalita svoje uloge u potronji lijekova, prate i
analiziraju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i
farmaceutska industrija. Potronju lijekova je mogue pratiti bar na tri naina:

Hrvatski zavod za javno zdravstvo potronju prati kroz ATK/DDD sustav ( anatomsko
terapijsko kemijski sustav Razvrstavanja lijekova ). Lijekovi su razvrstani po
skupinama, obzirom na organski sustav na kojem ostvaruju uinak, te glede svojih
terapijsko kemijskih osobitosti;

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prati vrijednost potroenih lijekova u

nacionalnoj valuti;

Farmaceutska industrija potronju lijekova prati kroz analizu prodaje, distribucije,

propisivanja i konzumiranja istih. Hrvatsko farmaceutsko trite vrijedilo je 2009.
godine oko 992 milijuna dolara, to je iznosilo oko 1,9% svjetskog farmaceutskog
trita. Po ukupnoj potronji Hrvatska je bila iste godine 59. zemlja u svijetu. Po
potronji po stanovniku bila je 29. zemlja u svijetu. Hrvatska ima najveu potronju po
stanovniku od svih centralnih i istonih zemalja Europe koje nisu anice Europske
unije.

Potronja lijekova ini 26,1% ukupne zdravstvene potronje u zemlji. Prema podacima HZZO
2008. godine je izdano ak oko 42 milijuna recepata za lijekove, to je znaajan porast u
odnosu na 2001. godinu ( oko 29 milijuna ). Tako je i broj recepata po osiguraniku HZZO a
porastao od 7,5 ( 2004. godine ) na 9,64 recepata po osiguranoj osobi HZZO a u 2008.
godini. U 2009. godini HZZO je za lijekove na recept izdvojio 3,3 milijarde kuna, s tim da je
vie od pola tog iznosa izdan umirovljenicima, te dodatnih 1 milijardu na bolnike lijekove.
Ukupni javni trokovi zdravstvene zatite u zemlji koje pokriva Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje u 2009. godini iznosili su 17,556 milijardi kuna, dok su isti trokovi
2008. godine iznosili 17,24 milijardi kuna.
Udio trokova za lijekove u Hrvatskoj je 125% vii nego u Austriji, dvostruko vii nego u
Poljskoj, te 85% vii nego u Njemakoj. Ipak, rije je o usporedbi zemalja s velikim
razlikama u ukupnim izdvajanjima za zdravstvo. Austrija i Njemaka i neke druge europske
zemlje imaju daleko izdanije zdravstvene proraune od Hrvatske, tako da usporedbe
postotaka samih udjela koji se izdvajaju za lijekove ne daju pravu sliku stanja. U zemljama s
veim zdravstvenim proraunom, u koje se ubrajaju Njemaka i Austrija, gledano u
postocima, na lijekove odlazi manji dio prorauna za zdravstvo, no njihovi iznosi su daleko
vei. Ukoliko usporedimo izdvajanja za lijekove u Hrvatskoj s visinom zdravstvenog
prorauna koje izdvajaju, primjerice Austrija i Njemaka, tada je slika jasnija, jer je vidljivo

da Hrvatska za lijekove izdvaja znatno manje od tih zemalja: Hrvatska izdvaja po stanovniku
255 dolara, Austrija 459 dolara, Njemaka 681 dolar, Slovenija 377 dolara a eka 412
dolara. Prema izdvajanjima za zdravstvo, Hrvatska se nalazi daleko iza nekih spomenutih
zemalja. Tako, na primjer, u Njemakoj zdravstveni proraun po stanovniku 2009. godine
iznosi 5.164 dolara, u Austriji 4.478 dolara, to je daleko vie od 1.169 dolara zdravstvenog
prorauna po stanovniku u Hrvatskoj.
Trite lijekova u Hrvatskoj se znaajno poveava posljednjih godina s prosjenim godinjim
rastom 15 do 20 posto. Bolniki lijekovi ine oko 20 posto trita, a u izvanbolnikom ostatku
oko 20 posto ine tzv. OZC ( engl. over the counter ) ili bezreceptni lijekovi. Pretpostavlja se
da e se udio bezreceptnih lijekova poveavati. U Hrvatskoj su uojiva dva trenda drukija od
ostalih tranzicijskih zemalja: vie od 50 posto trita lijekova ine generiki lijekovi, koji su
nedavno bili samo 5 do 10 posto jeftiniji od originalnih i inovativnih lijekova. Prema
podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode graani Hrvatske su na lijekove u
2009. godini potroili 4,615 milijardi kuna, ili oko pola milijarde kuna vie u odnosu na 2008.
godinu. Kao i proteklih godina, najvie su se troile tablete za smirenje, lijekovi protiv
visokog tlaka i masnoa u krvi, zatim andoli i aspirini te razliita sredstva protiv bolova.
U ukupnom bezreceptnom tritu lijekovi vrijednosno dre preko polovice trinog udjela.
Ostatak se odnosi na dodatke prehrani, kozmetiku i medicinska pomagala.
Izvanbolnika potronja lijekova izgleda ovako:

Lijekovi na recept sudjeluju s 92,86% prema broju DDD/1000 stan./dan, dok prema
financijskoj potronji njihov udio iznosi 96,93 posto;

Lijekovi koji se izdaju bez recepta ine prema broju DDD/1000 stan/dan 7,13%, dok
prema financijskoj potronji njihov udio iznosi 2,96 posto.

Sanacije poslovanja zdravstvenih ustanova postale su uobiajeni dio financiranja poslovanja

zdravstvenih ustanova. Naalost, niti jedna sanacija dosada nije imala dugorono pozitivan
efekt. Samo trenutni efekt sanacije ukazuje na nunost preispitivanja sustava financiranja, s
jedne strane, i uvjeta poslovanja zdravstvenih ustanova, s druge strane. Analiza dosada
obavljenih sanacija pokazala je da se odreene zdravstvene ustanove pojavljuju vie puta u
procesu sanacije. Postavlja se otvoreno pitanje da li sanacije stimuliraju zdravstvene ustanove
na poveanu efikasnost rada, racionalizaciju u poslovanju i ekonomiziranje.
Uzroci smrtnosti stanovnika Hrvatske. S medicinskog i ekonomskog stajalita posebnu
vanost ima analiza vodeih uzroka smrti stanovnika pojedine zemlje. S medicinskog
stajalita, prije svega, potrebno je uiniti napore spreavanja pojave pojedinih bolesti, njihovo

iskorijenjivanje, pronai efikasne metode lijeenja. S ekonomskog stajalita potrebno je

izvriti analizu trokova u zdravstvu koji su prouzroeni pojavom i irenjem bolesti,
lijeenjem, nesposobnosti zbog bolesti ili pak trokovi prouzroeni preranom smrti pojedinca.
Potrebno je rei da su uzroci obolijevanja i smrti ovjeka danas dominantno pod utjecajem
stila ivota, to god to u javnozdravstvenom smislu znailo. Udio genetskih faktora polako ali
stalno slabi. Primjereno i pravovremeno prepoznavanje svih problema vezanih uz patologiju
stanovnitva znaajno se smanjuju javni i privatni trokovi u zdravstvu. To se posebno odnosi
na kronine bolesti koje kroz dugotrajno i neizvjesno lijeenje predstavljaju posebni izazov
modernoj medicini. Promatrajui uzroke smrti stanovnika Hrvatske kroz protok vremena ,
moe istaknuti 5 ( pet ) najeih uzroka smrti: bolesti srca i krvnih ila, karcinomi, ozljede i
trovanja, fibroza i ciroza jetre i kronine opstruktivne bolesti plua. Ipak, u
javnozdravstvenom smislu, vodei uzroci smrti nalaze se kod bolesti srca i krvnih ila sa
znaajnim udjelom u prijevremenom umiranju i obolijevanju, te maligne bolesti ( novotvorine
). Dobna granica obolijevanja se tokom vremena znaajno sputala, tako da nekadanje
vjerojatne godine obolijevanja i umiranja vie ne vrijede. Tim vie dolazi do izraaja mogui
snaniji zamah preventivnih oblika zdravstvene zatite. Zanimljiva je spolna struktura smrti u
Hrvatskoj. Vodei uzroci smrti kod ena su bolesti srca i krvnih ila, te endokrine bolesti, te
bolesti prehrane i metabolizma. Kod mukaraca dominiraju bolesti karcinoma, bolesti dinog
sustava, probavnog sustava, te ozljede i trovanja. Dakako, treba spomenuti injenicu da i ene
i mukarci imaju u odreenim segmentima istu patologiju. Sa stajalita hospitalizacije
bolesnika, potrebno je istai da su najee hospitalizirani bolesnici s bolestima srca i krvnih
ila, te bolesnici kod kojih utvren odreeni oblik karcinoma ( kod ena rak dojke, modani
udar, shizofrenija, bolesti mokranih i spolnih organa; kod mukaraca angina pektoris, rak
bronha i plua, bolesti probavnog sustava ).