FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

I RAČUNARSTVA

BIOMEDICINSKA INFORMATIKA -1
 National Health Care Spending

National health spending is expected to reach $2.5

trillion in 2009, accounting for 17.6 percent of the gross
domestic product (GDP). By 2018, national health care
expenditures are expected to reach $4.4 trillion—more than
double 2007 spending.
National health expenditures are expected to increase
faster than the growth in GDP: between 2008 and 2018, the
average increase in national health expenditures is expected to
be 6.2 percent per year, while the GDP is expected to increase
only 4.1 percent per year.
 Krajem 2006. godine to je kod nas 7,4
posto, no realno prema projekcijama
Ministarstva financija izdvajanja za
zdravstvo iznosila su 6,5 posto BDP-a.

Usporedbe radi,
2000. godine taj postotak je bio 9 posto,
SUSTAV ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

RESORNO MINISTARSTVO +
SUSTAV ZDRAVSTVENE (SOCIJALNE)
ZAŠTITE

⇒ HZ (Hrvatski zavod) ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

⇒ HZ ZA JAVNO ZDRAVSTVO
⇒ HZ ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU
⇒ HZ ZA LIJEKOVE
⇒ HZ ZA KONTROLU IMUNOBIOLOŠKIH PREPARATA
⇒ HZ ZA TOKSIKOLOGIJU
⇒ HZ ZA MEDICINU RADA
⇒ HZ ZA ZAŠTITU OD ZRAČENJA
♦ Administrativno - upravno - financijski dio
www.mzss.hr
 HRVATSKI ZAVOD
ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

• Kao metoda društvene intervencije u području zdravstvene

sigurnosti zdravstveno osiguranje sustav je pokrivanja
troškova zdravstvene zaštite unaprijed. Pretpostavka za to
je uplaćivanje doprinosa ili poreza (ovisno o pristupu u
pojedinim zemljama) u zajednički fond te zakon kojim se
regulira raspon zdravstvenih usluga te troškove kojih će se
pokriti sredstvima iz tog fonda. Prema Zakonu o
zdravstvenome osiguranju u Republici Hrvatskoj
zdravstveno osiguranje može biti obvezno i dobrovoljno.
Obvezno zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod
za zdravstveno osiguranje (HZZO).
 HRVATSKI ZAVOD
ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
U provedbi obveznoga zdravstvenog osiguranja
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
(podijeljen je na direkciju i 20 područnih ureda) obavlja niz poslova poput:

• provođenja politike razvoja i unapređivanja zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog

osiguranja
• obavljanja poslova povezanih s ostvarivanjem prava osiguranih osoba, brige o zakonitom
ostvarivanju tih prava te pružanja potrebne stručne pomoći u ostvarivanju prava i zaštiti
interesa osiguranih osoba
• planiranja novčanih sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja te plaćanje usluge
ugovornim subjektima HZZOa
• predlaganja ministru zaduženome za zdravstvo osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti
sukladno posebnomu zakonu, zatim opseg prava na zdravstvenu zaštitu, davanja mišljenje o
osnivanju zdravstvenih ustanova i odobrenju rada zdravstvenih radnika u privatnoj praksi radi
uključenja u osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti
• ugovaranja s ugovornim subjektima HZZO-a
• utvrđivanja cijene zdravstvene zaštite u ukupnome iznosu za punu vrijednost prava iz
obveznoga zdravstvenog osiguranja te načina ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu na
teret sredstava HZZO-a u slučajevima kada osigurane osobe ne mogu ostvariti zdravstvenu
zaštitu kod ugovornih subjekata HZZO-a u roku propisanome općim aktom HZZO-a
• osiguravanja provedbe međunarodnih ugovora u dijelu koji se odnosi na zdravstveno
osiguranje
• nadziranja ispunjavanja ugovornih obveza ugovornih subjekata HZZO-a sukladno sklopljenomu
ugovoru.
 HRVATSKI ZAVOD
ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
 HRVATSKI ZAVOD
ZA JAVNO ZDRAVSTVO

• Javno zdravstvo temelji svoje djelovanje na podacima koji

se prikupljaju u zdravstvenome sustavu cijele zemlje.
Krovna je javnozdravstvena ustanova zadužena za cijelu
zemlju Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
Usmjereno na lokalno djelovanje, javno se zdravstvo
usmjerava na manje zemljopisne cjeline. U Hrvatskoj su to
u prvome redu županije u kojima su javnozdravstvene
aktivnosti osigurane djelovanjem županijskih zavoda za
javno zdravstvo.
 HRVATSKI ZAVOD
ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Javno zdravstvo prikuplja podatke i informacije o zdravlju i bolesti te
zdravstvenome djelovanju koji se odnose na sljedeće djelatnosti i
ustanove:

• obiteljsku medicinu
• zdravstvena zaštitu dojenčadi i male djece
• preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu školske djece
• medicinu rada
• zdravstvenu zaštitu žena
• hitnu medicinsku pomoć
• stomatološku zdravstvenu zaštitu
• patronažu i kućnu njegu
• specijalističko polikliničku djelatnost
• stacionarnu zdravstvenu zaštitu
• registre kroničnih bolesti (još o registrima u MI)
• preventivne djelatnosti (npr. cijepljenja)
• Državni zavod za statistiku.
SUSTAV ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

⇒ PREVENTIVA (BRIGA POJEDINCA O SEBI)

⇒ PRETRAŽIVANJE
⇒ EPIDEMIOLOŠKA ZAŠTITA
⇒ REHABILITACIJSKE USTANOVE
⇒ KUĆNA NJEGA

♦ Medicinski dio
SUSTAV ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

U zdravstvenom sustavu RH postoje primarna,

sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita.

⇒ PRIMARNA ZAŠTITA (obiteljska medicina, domovi zdravlja,

zdravstvene stanice, itd.)

⇒ SEKUNDARNA ZAŠTITA (polikliničko-konzilijarna dijagnostika)

⇒ TERCIJARNA (BOLNIČKA) ZAŠTITA (hospitalizacija)

♦ Medicinski dio
 PRIMARNA ZAŠTITA
Preko 90% stanovništva Hrvatske registrirano je kod liječnika primarne
zdravstvene zaštite, odnosno kod izabranog liječnika obiteljske medicine, pedijatra i
ginekologa u primarnoj zaštiti.

Liječnici primarne zdravstvene zaštite prikupljaju dvije vrste podataka. To su

podaci koji daju važne informacije za administrativne funkcije i podaci koji služe
medicinskoj svrsi (nema jasne podjele jer mnoge informacije važne za
administrativne funkcije mogu služiti za planiranje i programiranje zdravstvene
zaštite).

Liječnici primarne zdravstvene zaštite većinu informacija prikupljaju i bilježe u

zdravstveni karton bolesnika koji može biti vođen na papiru ili imati oblik
elektroničkoga zdravstvenog zapisa.

Jedna je od najvažnijih značajka liječničkog rada holistički pristup.

Taj pristup definira skrb o bolesniku tako da liječnik pri razmatranju
problema koji bolesnik ima uzima u obzir fizičke simptome, psihološke
značajke te značajke emocionalnog i socijalnog okružja u kojemu bolesnik
živi i djeluje.
 SEKUNDARNA ZAŠTITA
(polikliničko-konzilijarna dijagnostika)

Pretrage koje se ne mogu izvesti na primarnoj razini

zaštite!
(zašto: Liječnik obiteljske medicine nije dovoljno stručan i nema složenu
i skupu opremu)

• Pacijent se odmah javlja na pregled liječniku-specijalisti

ili prvo obavlja dijagnostiku (o čemu odlučuje polikliničko-
konzilijarna služba) pa nakon toga ide na pregled liječniku.

U polikliničku zdravstvenu zaštitu uključeno je više radnih

mjesta: šalteri, specijalističke ordinacije i dijagnostički i
biokemijski laboratoriji;
na pr. EKG, EEG, EMG, ergometrija,ultrazvuk srca, ultrazvuk abdomena, dopler
krvnih žila, holter EKG-a,holter tlaka, laboratorijski nalazi, slike - RTG,CT,
MRI i sl., itd.
 TERCIJARNA (BOLNIČKA) ZAŠTITA
Najsloženiji dio zdravstvene skrbi
HOSPITALIZACIJA

• Opća administracija pacijenta

• Administraciju ambulantnoga (polikliničkoga) pacijenta
• Administraciju stacionarnoga pacijenta

Zajedničke medicinske djelatnosti:

• 1. Laboratoriji
• 2. Radiologija i slične djelatnosti
• 3. Patologija
• 4. Transfuziologija
• 5. Dokumentacija intenzivne medicine
• 6. Ljekarna
• 7. Arhiva
• 8. Prehrana
 Welcome To The
(Almost)
Digital Hospital
Paris says out with the bedside chart
and in with the electronic patient
record

prepisano iz IEEE SPECTRUM, March 2002

 PROCJENA UČINKOVITOSTI PRIMJENE
NOVIH TEHNOLOGIJA
U
ZDRAVSTVU
(HEALTH TECHNOLOGY ASSESSMENT)

uključuje procjenu učinkovitosti

POSTUPAKA I NAČINA ISPITIVANJA, LIJEČENJA,

BOLNIČKE NJEGE I REHABILITACIJE BOLESNIKA,
(uključivši svu opremu i lijekove).
Taj pojam uključuje i PREVENTIVNU SKRB i KUĆNU
NJEGU (posebno starijih osoba).
HEALTH TECHNOLOGY ASSESSMENT

• PODRUČJA PRIMJENE
• UČINKOVITOST
• PROCJENA RIZIKA
• CIJENA / KORIST

wwww.inahta.org www.dihta.dk
HEALTH TECHNOLOGY ASSESSMENT

• PODRUČJA PRIMJENE
• UČINKOVITOST
• PROCJENA RIZIKA
• CIJENA / KORIST

wwww.inahta.org www.dihta.dk
 PODRUČJA PRIMJENE
• PREVENTIVNA SKRB (na koji način spriječiti pojavu bolesti ? )
• PRETRAŽIVANJE (što ranije uočiti znakove pojave bolesti ili rizične
čimbenike, kako bi se spriječio ili usporio razvoj bolesti )

• DIJAGNOSTIKA (što ranije, temeljem simptoma, utvrditi sindrom i

dijagnosticirati oboljenje )

• TERAPIJA (nastojanje vanjskom pomoći bolesnika vratiti u zdravo

stanje )

• REHABILITACIJA (nastojanje da se organizmu bolesnika što bolje

vrate sve funkcije koje je imao prije bolesti/nesreće )

• KUĆNA NJEGA (briga za bolesnike izvan I, II i III nivoa zaštite) )

 UČINKOVITOST
• PITANJA

- DA LI JE UPORABA NOVIH TEHNOLOGIJA

ZNANSTVENO OPRAVDANA I DOKAZANA ?
- DA LI SU UČINCI BOLJI ( novi simptomi, ranija
dijagnostika + uspješnija terapija, uspješnija
rehabilitacija, itd.) OD ONIH KOJE DAJU POZNATA
(STARA) RJEŠENJA ?
- DA LI NOVE TEHNOLOGIJE ZAMIJENJUJU
NEŠTO OD STARIH ?
 PROCJENA RIZIKA
• PITANJE

- DA LI JE UPORABA NOVIH TEHNOLOGIJA, U

BILO KOJOJ MJERI I NA BILO KOJI NAČIN,
OPASNA ZA PACIJENTA, KORISNIKE ILI
OKOLIŠ ?
 CIJENA / KORIST
• PITANJA
- DA LI JE UPORABA NOVIH TEHNOLOGIJA MOGUĆA UZ
POSTOJEĆE FINANCIJSKE RESURSE ?
- DA LI JE TOLIKO VAŽNA (KORISNA!) DA OPRAVDAVA
NOVA, DODATNA ULAGANJA ?
- DA LI IMA DOVOLJNO POTENCIJALNIH PACIJENATA (
cijena pregleda, amortizacija opreme, iskorištenost bolničkog
osoblja, itd.) ?
- DA LI UPORABA NOVIH TEHNOLOGIJA POVEĆAVA
RENTABILNOST POSLOVANJA MEDICINSKE USTANOVE ?
- DA LI UPORABA NOVIH TEHNOLOGIJA POVEĆAVA
RENTABILNOST POSLOVANJA SUSTAVA ZDRAVSTVENE
ZAŠTITE ZEMLJE ?
 German Election Campaign: BVMed presents “10 point plan for
advanced medical technology”
18.08.2009 - Berlin.

BVMed has published a “10 point plan" for the care of

patients with advanced medical technology as basis for the
health policy discussions that are to come in the next few
months. The points presented provide so called
"Wahlprüfsteine" for the Bundestag election campaign on
September 27 and should give impetus for the elaboration
of the new government program.

BVMed
Bundesverband Medizintechnologie e.V. (the German Medical Technology Association)

Iz http://www.bvmed.de/presse.php?11179&l=2

BVMed Press Release Archives on the internet at

http://www.bvmed.de/struktur.php?5&l=2
 German Election Campaign: BVMed presents
"10 point plan for advanced medical technology"
BVMed's plan "10 points for providing patients with advanced medical
technology" in detail :

1. The quality rating of medical devices must be demonstrated by means

of the CE quality mark
2. Access to medical-technical innovations should be designed to be
unbureaucratic and flexible

3. It must be possible to introduce medical-technical innovations into

hospitals without restrictions
4. We advocate an innovation pool to accelerate the introduction of
medical-technological innovations into the SHI (Statutory Health
Insurance)
5. We campaign for a tax-advantaged innovation saving scheme
(Steuer-begunstiges Innovation Sparen, SIS)
6. We consider health services research a useful and
necessary joint task for all players in the healthcare
system
7. Cooperation between medical institutions and
industry is desired and essential
for the improvement of patient care
8. Emphasis must again be on the quality of medical
devices (e.g. regarding aids and appliances).
Patients must be able to freely choose their service
provider and their products
9. Homecare should become regular part of SHI
10. Telemedicine should become part of regular care
GDJE JE TU MJESTO
I KOJA KORIST OD
MEDICINSKE
INFORMATIKE
I
INFORMACIJSKO -
KOMUNIKACIJSKIH
TEHNOLOGIJA ?
 BIOMEDICINSKA INFORMATIKA
(MEDICINSKA INFORMATIKA,
ZDRAVSTVENA INFORMATIKA,
INFORMATIKA U ZDRAVSTVU, itd.)
je samo
DIO
PRIMJENE SUVREMENIH TEHNOLOŠKIH
DOSTIGNUĆA
U
SUSTAVU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
JEDNE ZEMLJE
 MEDICINSKA INFORMATIKA ??

Postoji veći broj definicija “Medicinske informatike” – koje, više ili

manje, uzimaju u obzir znanstvenu i/ili praktičnu stranu ovog područja:
• Medicinska informatika je znanost koja korištenjem različitih
analitičkih alata razvija procedure (algoritme) za upravljanje,
kontrolu procesa, podršku odlučivanju i znanstvenu analizu
podataka iz područja medicine;
• Medicinska informatika obuhvaća teorijske i praktične vidove
komunikacija i obradbe informacija, temeljenih na znanju i
iskustvima nastalim u procesima vezanim za medicinsku i
zdravstvenu zaštitu;
• Medicinska informatika razvija metode i sustave za prikupljanje,
procesiranje i interpretaciju podataka o pacijentu – uz pomoć znanja
prikupljenih u znanstvenim medicinskim istraživanjima,
itd.
 ŠTO JE ONDA MEDICINSKA INFORMATIKA ?

iz 1970’tih
INFORMATIQUE MEDICALE !!
= MEDICAL INFORMATICS !!
Do tada

MEDICAL COMPUTER SCIENCE

MEDICAL INFORMATION SCIENCE
COMPUTERS IN MEDICINE
HEALTH INFORMATION SYSTEMS, etc.

INFORMATIQUE = COMPUTER SCIENCE & ENGINEERING!

 MALO POVIJESTI
• U Francuskoj su 1962. osnovali društvo za automatsku
obradu informacija, a pri davanju imena tom društvu
Dreyfus je došao na sretnu misao da spoji riječi u izrazu
information et électronique (informacija i elektronika), pa
je nastalo društvo Société d´Informatique Appliquée
(Društvo za primijenjenu informatiku).
• Tako je disciplina, koju su u SAD-u pretežito nazivali
computer science (računalna znanost), dobila naziv
informatique (informatika).
• Nova je riječ tako dobro primljena da se brzo proširila, pa je
već 1967. Francuska akademija (L´Académie française)
objavila definiciju informatike kao „znanosti o prikladnoj
obradi podataka, osobito s pomoću automatskih strojeva,
koja se smatra potporom znanjima u području znanosti,
ekonomije i društva“.
 ŠTO JE ONDA MEDICINSKA INFORMATIKA ?

PRIMIJENJENA INFORMATIKA U
ZDRAVSTVU!
(ili INFORMATIKA PRIMJENJENA U ZDRAVSTVU?)

koja se dijeli na :

• ZDRAVSTVENA INFORMATIKA
(HEALTH-CARE INFORMATICS)

• (BIO) MEDICINSKA INFORMATIKA

(BIO-MEDICAL INFORMATICS)
ŠTO JE ONDA MEDICINSKA INFORMATIKA ?

J.H.van Bemmel, M.A.Musen:

HANDBOOK OF MEDICAL INFORMATICS,

Springer Verlag, 1997/99/01

ŠTO JE ONDA MEDICINSKA INFORMATIKA ?
I. DATA AND INFORMATION
1.INTRODUCTION
2.INFORMATION AND COMMUNICATION
II. DATA IN COMPUTERS
3.DATA PROCESSING
4.DATABASE MANAGEMENT
5.TELECOMMUNICATION, NETWORKING AND INTEGRATION
III. DATA FROM PATIENTS
6.CODING AND CLASSIFICATION
7.THE PATIENT RECORDS
8.BIOSIGNAL ANALYSIS
9.MEDICAL IMAGING
10.IMAGE PROCESSING AND ANALYSIS
IV. PATIENT CENTERED INFORMATION SYSTEMS
11.PRIMARY CARE
12.CLINICAL DEPARTMENT SYSTEMS
13.CLINICAL SUPPORT SYSTEMS
14.NURSING INFORMATION SYSTEMS
 ŠTO JE ONDA MEDICINSKA INFORMATIKA ?
V. MEDICAL KNOWLEDGE AND DECISION SUPPORT
15.METHODS FOR DECISION SUPPORT
16.CLINICAL DECISION-SUPPORT SYSTEMS
17.STRATEGIES FOR MEDICAL KNOWLEDGE ACQUISITION
18.PREDICTIVE TOOLS FOR CLINICAL DECISION SUPPORT
VI. INSTITUTIONAL INFORMATION SYSTEMS
19.MODELLING OF HEALTH CARE FOR INFORMATION SYSTEMS DEVELOPEMENT
20.HOSPITAL INFORMATION SYSTEMS: CLINICAL USE
21.HOSPITAL INFORMATION SYSTEMS: TECHNICAL CHOICES
22.HEALTH INFORMATION RESOURCES
VII. METHODOLOGY FOR INFORMATION PROCESSING
23.LOGICAL OPERATIONS
24.BIOSTATISTICAL METHODS
25.BIOSIGNAL PROCESSING METHODS
26.ADVANCES IN IMAGE PROCESSING
27.PATTERN RECOGNITION
28.MODELLING FOR DECISION SUPPORT
29.STRUCTURING THE COMPUTER-BASED PATIENT RECORDS
30.EVALUATION OF CLINICAL INFORMATION SYSTEMS
ŠTO JE ONDA MEDICINSKA INFORMATIKA ?

VIII. METHODOLOGY FOR INFORMATION SYSTEMS

31.HUMAN-COMPUTER INTERACTION IN HEALTH CARE
32.COST AND BENEFITS OF INFORMATION SYSTEMS
33.SECURITY IN MEDICAL INFORMATION SYSTEMS
34.STANDARDS IN HEALTH-CARE INFORMATICS AND TELEMATICS IN EUROPE
35.PROJECT MANAGEMENT
XI. MEDICAL INFORMATICS AS A PROFESSION
36.EDUCATION AND TRAINING IN MEDICAL INFORMATICS
37.INTERNATIONAL DEVELOPEMENTS IN MEDICAL INFORMATICS
ŠTO JE ONDA MEDICINSKA INFORMATIKA ?

INFORMATIKA PRIMIJENJENA U ZDRAVSTVU!

MEDICINSKA INFORMATIKA

Josipa Kern i Mladen Petrovečki (ur.)

Medicinska naklada, Zagreb, 2009.
 MEDICINSKA INFORMATIKA
Josipa Kern i Mladen Petrovečki (ur.), Medicinska naklada, Zagreb,2009.

• 1. Medicinska informatika
• 2. Podaci o bolesniku
• 3. Informacijski sustavi u zdravstvu
• 4. Integrirani zdravstveni informacijski sustav
• 5. Temeljni pojmovi i medicinske klasifikacije
• 6. Organizacija podataka
• 7. Internet u medicinskoj struci i znanosti
• 8. Biometrija
• 9. Medicinsko odlučivanje
• 10. Zdravstvena telematika i telemedicina
• 11. Normizacija u medicinskoj informatici
• 12. Zaštita podataka u medicini i zdravstvu
• 13. Znanstvene informacije u medicini i zdravstvu
++++ do 20. poglavlja
 ZAŠTO INFORMATIKA ?
PROBLEMI ??
• SKUPA JE
• ZAHTIJEVA REORGANIZACIJU SUSTAVA
ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SKRBI
• ZAHTIJEVA DODATNU EDUKACIJU (OTPOR!!)
LIJEČNIKA I BOLNIČKOG OSOBLJA
• ZAHTIJEVA ZAPOŠLJAVANJE STRUČNJAKA
NOVIH PROFILA
• TEŠKO JE PRIHVATLJIVA I ZA KORISNIKE (NOVI
NAČIN RAZMIŠLJANJA I PRISTUPA)
 ZAŠTO INFORMATIKA ?
KORISTI ??
MOGUĆE I MJERLJIVE KORISTI !!
• IZDVAJANJA ZA ZDRAVSTVO IZ BND-a SU ODMAH IZA
IZDVAJANJA ZA VOJSKU (MOGUĆE VELIKE UŠTEDE!!)
• BRIGA ZA OSOBNO ZDRAVLJE I ZA ZDRAVLJE
SVOJIH BLIŽNJIH JE JEDNO OD PRIMARNIH ŽIVOTNIH
OPTEREĆENJA SVIH LJUDI
• NAPRETKOM ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SKRBI
POVEĆAVA SE BROJ STARIJIH OSOBA
• NAPRETKOM SUVREMENIH MEDICINSKO-
INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA
POVEĆAVA SE MOGUĆNOST BRIGE POJEDINCA ZA
SAMOG SEBE
 ZAŠTO INFORMATIKA ?
KORISTI ??
MOGUĆE KORISTI !!
• UČINKOVITIJI RASPORED OSOBLJA I RADA U SVIM
PROSTORIMA MEDICINSKOG CENTRA
• SMANJENJE PREOPERATIVNOG ČEKANJA I BORAVKA U
BOLNICI
• SMANJENJE VRŠNIH OPTEREĆENJA I RAVNOMJERNIJA
RASPODJELA POSLA PO ODJELIMA
• SMANJENJE BROJA REDUNDANTNIH PRETRAGA, NALAZA I
POSLA
• BOLJA ISKORISTIVOST SVIH RASPOLOŽIVIH PROSTORA U
MEDICINSKOM CENTRU (AMBULANTI, BOLNIČKIH SOBA,
OPERACIJSKIH DVORANA, POMOĆNIH PROSTORA, itd.)
• BRŽA OBRADBA NEHOSPITALIZIRANIH PACIJENATA
• BRZA DOSTUPNOST SVIM REZULTATIMA PRETRAGA
• LAKA I INTEGRIRANA OBRADBA I POHRANA (??) PODATAKA
 ZAŠTO INFORMATIKA ?
MJERLJIVE KORISTI !!
• POVEĆANJE PROTOČNOSTI PACIJENATA
(SMANJENJE VREMENA ČEKANJA I NEIZVJESNOSTI!)

• SMANJENJE TRAJANJA BORAVKA U

BOLNIČKOJ USTANOVI
• POVEĆANJE UČINKOVITOSTI RADA
LIJEČNIKA I BOLNIČKOG OSOBLJA
• POVEĆANJE SIGURNOSTI PACIJENATA U
UČINKOVITU DIJAGNOSTIKU I TERAPIJU
• POVEĆANJE UČINKOVITOSTI UPORABE
ELEKTROMEDICINSKIH UREĐAJA I OPREME
• POVEĆANJE KAKVOĆE PRUŽENIH USLUGA
PACIJENTIMA
 ZAŠTO INFORMATIKA ?
MJERLJIVE KORISTI !!
• MATERIJALNI TROŠKOVI POSLOVANJA
USTANOVE
• SMANJENJE TRAJANJA BORAVKA U
BOLNIČKOJ USTANOVI
• POVEĆANJE UČINKOVITOSTI RADA
LIJEČNIKA I BOLNIČKOG OSOBLJA
• NABAVA NOVE OPREME I INVESTICIJSKO
ODRŽAVANJE
• KOORDINACIJA RADA RAZLIČITIH SLUŽBI
• ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD (?)
 ZDRAVSTVENA INFORMATIKA
• ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE SKRBI NA SVA
TRI NIVOA (primarna, sekundarna i tercijarna)
• ADMINISTRACIJA
• FINANCIJSKO POSLOVANJE
• NABAVA I POTROŠNJA (medicinski uređaji i
oprema, lijekovi, hrana, potrošni materijali,
bolnička oprema, energenti, medicinski plinovi,
itd.)
• BOLNIČKI INFORMACIJSKI SUSTAVI (DJELOMIČNO!)
• ELEKTRONIČKI ZAPISI O PACIJENTIMA
• EKSPERTNI SUSTAVI
• TELEMEDICINA (DJELOMIČNO!)
(BIO) MEDICINSKA INFORMATIKA
PACIJENT KAO IZVOR PODATAKA
• PROBLEMI PRIKUPLJANJA I POHRANE
PODATAKA (ANAMNEZA, STATUS, BIOLOŠKI
SIGNALI, BIOELEKTRIČKI SIGNALI,
MEDICINSKE SLIKE, itd.)
• DIJAGNOSTIKA (OBRADBA PODATAKA,
SIGNALA I SLIKA) I ODLUČIVANJE
• TERAPIJA I REHABILITACIJA
• BIOSTATISTIKA
 +
KOMUNIKACIJSKI PROBLEMI

UJEDNAČAVANJE = NORMIZACIJA

1. STRUKTURIRANJE PODATAKA I KODNIH SUSTAVA

2. UJEDNAČAVANJE BAZA PODATAKA
3. UJEDNAČAVANJE (interoperabilnost)
KOMUNIKACIJSKIH PROTOKOLA, ČAK I NA
MEĐUNARODNOJ RAZINI (DICOM, PACS, HL7)
4. UMREŽAVANJE – VERTIKALNO I HORIZONTALNO
(lokalno, međubolničko, međugradsko, državno,
međudržavno)
 PODRUČJA LJUDSKE AKTIVNOSTI
( PACIJENT KAO IZVOR PODATAKA )

Bilo koja ljudska djelatnost može se – pojednostavljeno – podijeliti u 3

faze:
1. Promatranje + prikupljanje informacija (mjerenje)
2. Analiza + donošenje zaključaka (teorijsko razmatranje)
3. Djelovanje + akcija (eksperiment, pokus)

U zdravstvenoj zaštiti te tri faze su

Dijagnostičko – terapijski ciklus

1. Promatranje i prikupljanje informacija o pacijentu;
2. Dijagnoza
3. Terapija
PACIJENT KAO IZVOR PODATAKA

PROMATRANJE

PODATAK INFORMACIJA

PACIJENT ODLUKA

TERAPIJA DIJAGNOZA
PLAN
 PRIKUPLJANJE PODATAKA

Prikupljanje podataka o pacijentu često predstavlja proces koji ima

presudni značaj za kakvoću svih narednih radnji.

Izvori podataka su višestruki:

¾ prethodni podaci (anamneza),

¾ neposredno promatranje (status),
¾ pacijentovi odgovori na upite,
¾ rezultati fizioloških i biokemijskih pretraga,
¾ snimke različitih bioloških signala,
¾ medicinske slike,itd.
 TIPOVI ZDRAVSTVENIH PODATAKA
KOJE TREBA POHRANITI, PRENOSITI, itd.
Strukturirani podaci
• Numeričke vrijednosti i kodirane vrijednosti atributa (u
bazama podataka),
• Rezultati mjerenja raznih bioloških signala
• Rezultati normiranih laboratorijskih nalaza, itd.,itd.

Nestrukturirani podaci
• tekst unesen u računalo
• tekst kao izdiktiran medicinski nalaz
• prikazi slika, bilješke, itd.,itd.
 PROBLEMI PRI PRIKUPLJANJU PODATAKA

Obzirom na važnost procesa prikupljanja ovih podataka bitno je

napomenuti s kojim se mnogobrojnim poteškoćama pri tom susreće
medicinsko osoblje:

• pacijent ne mora davati točne odgovore;

• prethodni podaci ne moraju biti kompletni;
• vanjske smetnje mogu uzrokovati pogrešne rezultate
pretraga ili neodgovarajuće zapise bioloških signala ili
slika;
• simptomi se javljaju povremeno i nisu prisutni tijekom
pregleda, itd.
 VRSTE ZAPISA O PACIJENTU

• Tradicionalni zapisi

• Vremenski orijentirani zapis (time-oriented medical

record) = po vremenu
• Problemski orijentiran medicinski zapis (problem-
oriented medical record)
In a POMR or problem oriented medical record, the record is kept
together by problem number (a number is assigned to each problem.
Progress notes in these records are kept in SOAP format =
S=subjective (chief complaint, present illness), O=objective (physical
exam, labs), A=assessment (diagnosis, prognosis), P=plan
(treatment).
• Medicinski zapis orijentiran izvoru podataka
(source- oriented medical record)

In a SOMR or source oriented medical record, the record is kept

together by subject matter (labs are all together, progress notes are
all together). Progress notes in a SOMR are written in paragraph
format.

• Računalni zapis o pacijentu

 HRVATSKI ZAVOD
ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
CILJ:
ELEKTRONIČKI ZDRAVSTENI ZAPIS
(EZZ, EPR, EHR,…)
Dijelovi kliničkog informacijskog sustava
• Kaos
 You have to
have Standards !

prepisano iz IEEE Spectrum, March 2002

CILJ KOMUNIKACIJSKE NORMIZACIJE
( HL7 !!??)
 Hospital Information Systems and HL7

Virology Cardiology

Clinical Radiology
Pathology

Bloodbank
Micro- Intensive
biology Care
 Hospital Information Systems and HL7

Virology Cardiology

3.3.5 Transfer patient - event A02 (first example)

MSH|^~\&|R EGA DT|M CM|IFENG||199601110500||A DT^A02|000001|P|2.3|||<cr>

EVN |A02|199601110520||01||199601110500<cr>
PID|||191919^^^GENHOSP|253763|M ASSIE^JAM ES^A||19560129|M|||171
ZOB ER LEIN^^ISHPEMING^MI^49849^""^||(900)485-5344|

HL7
(900)485-5344||S|C |10199925|371-66-9256||
(900)545-1200|EM^EMPLOYER |19940605||PROGRAM MER|||ACM E SOFTW AR E
C OM PA NY<cr>
PV1||I|SIC U^0001^01^GEN HOSP|||6N^1234^A^GENHOSP|0200^JONES,
GEORGE|0148^A DDISON,JA MES||ICU||||
||||0148^AN DERSON,C ARL|S|1400|A|||||||||||||||||GEN HOSP|||||199501102300|<cr>

Clinical
On January 11th, 1996 at 0500, Jam es A. M assie condition becam e worse due to
a com plication. As a result, he was transferred to the surgical ICU (SICU). The
transfer was recorded on the M CM system on January 11, 1996 at 0520. He was
assigned to room 0001, bed 1. When Patient Jam es A. M assie was transferred to
SIC U, his hospital service changed to ICU and his attending doctor changed to
Radiology
Pathology
Dr. George Jones.

Bloodbank
Micro- Intensive
biology Care
 Vizija modernih zdravstvenih
sustava
Medicinska sestra
Laboratorij Liječnik

Ljekarna

Ministarstvo
zdravstva

HL7
Bolnice

HL7

Osiguravajuće društvo

Javno zdravstvo

Integrirani bolnički sustav !

 Hrvatski projekt informatizacije
(primarne) zdravstvene zaštite
Opća praksa, zubari,
Laboratoriji pedijatri, ginekolozi, itd.
- Završeno
Ljekarne - U tijeku
- Slijedeći korak
- Budućnost
HL7 Ministarstvo
zdravstva

Rješenje integriranog
HL7 Informacijskog sustava
zdravstva (o tome u
Bolnice
idućem nastavku!) HL7

Nacionalna informatička
infrastruktura u zdravstvu

Integrirani bolnički HL7 Osiguravajuća društva

informacijski sustavi

Sigurnost
Javno zdravstvo
 KORISNI LINKOVI
www.inahta.org
www.dihta.org
http://www.newapproach.org
http://www.cenorm.be
http://www.cenelec.be
http://www.iso.org
http://www.iec.org
http://www.hzn.org
http://www.aami.org
http://www.bvmed.de
http://www.ecri.org
http://www.hl7.org
http://www.healthpropress.com