Stanični ciklus

Dioba stanice – mitoza

Kontrola staničnog
ciklusa
MITOZA je stanična dioba pri kojoj iz jedne (somatske-majčine)
nastaju dvije kćerinske stanice genetički identične ishodišnoj
majčinoj stanici.
Mitozom organizam:
1. RASTE
2. OBNAVLJA MRTVE ili
OŠTEĆENE STANICE
3. PRECIZNO PRENOSI
GENETIČKI MATERIJAL

Odlike živih bića

1. individualnost
2. stanična građa
3. metabolizam
4. aktivni rast
5. nadražljivost
6. razmnožavanje (reprodukcija) –
nastanak novih jedinki (ili identičnih
ili sličnih) i nasljeđivanje
7. evolucija
RASPODJELA HROMOSOMA TOKOM
MITOTIČKE DIOBE
2n

2n 2n

“Omnis cellula e cellula” Virchow Rudolf, 1855

DIOBA STANICE
 udvostručavanje (replikacija) genetičkog materijala
 raspodjela i dijeljenje staničnog materijala
 razdvajanje i podjela stanice
 JEDNOSTANIČNI ORGANIZMI
Razmnožavanje dijeljenjem samo jedne stanice

100 μm Bakterija Echerichia coli

Ameba - jednostanični eukariot;

dioba na dvije stanice
Stanice koje se stalno dijele: EPITELNE

Stanice koje se dijele jednom godidišnje:

HEPATOCITI

Stanice koje se nikada ne dijele:

ŽIVČANE
 STANIČNI CIKLUS
Stanični ciklus je razdoblje između dvije stanične diobe
MITOZA JE DIO STANIČNOG CIKLUSA
G1 faza
KARIOKINEZA- CITOKINEZA-
S faza dioba jezgre dioba
G2 faza citoplazme

mitoza

􀂙 stanični ciklus je određen slijed događanja koji započinje

nastankom stanice i traje do: - njene podjele na dvije nove stanice
- njene smrti
􀂙 većinu staničnog ciklusa čini interfaza
􀂙 nakon interfaze slijedi dioba stanice (mitotička faza)
 Dvije faze:
1. INTERFAZA (rast i priprema stanica)
2. MITOTIČKA FAZA (dioba stanica)

INTERFAZA 90%

S
(sinteza DNA)
G1 INT 40%
25%

G2
25%
 PROKARIOTI
 ne postoje organele
 genetička informacija pohranjena
je u obliku kružne molekule DNA
(nukleoid)
 molekula DNA vezana je za
membranu bakterijske stanice na
jednom mjestu (mjesto početka
replikacije – engl. origin)

Dioba stanice u prokariota

􀂙 Proces nespolnog razmnožavanja u prokariota
naziva se binarno cijepanje ili binarna fisija.
􀂙 Dvije nastale stanice su jednake originalnoj
roditeljskoj stanici,svaka s jednom molekulom DNA
􀂙 Nakon replikacije DNA, kako se stanica izdužuje
dolazi do odvajanja udvostručene (replicirane)
molekule DNA
Binarna fisija mjesto
početka
stanična
stijenka
replikacije
plazma
membrana
E.coli bakterijska
kružna DNA

dvije kopije
početka
replikacije

mjesto mjesto
početka početka
replikacije replikacije

septum
 Višestanični organizmi
 Stanična dioba tokom:
- razvitka iz oplođenog jajašca
- rasta
- obnavljanja organizma
- popravljanja oštaćenih tkiva

Rast i razvitak.
Obnavljanje tkiva.
Stanice blastule morskog ježinca
Iz stanica koštane srži nastati
Paracentrotus lividus (LM)
će stanice krvi (LM)
20 µm 20 µm
 Genetički materijal
 diobom stanice nastaju dvije
genetički istovjetne stanice kćeri
Stanična DNA
 stanica udvostruči svoj genetički  u jezgri
materijal (genom)  “pakirana” u hromosomima
 svaka stanica kćeri dobija tačnu  nakupina hromosoma
kopiju genetičkog materijala, DNA (obojena naranđasto) i
vidljiva unutar jezgre
epitelne stanice skočimiša.
Stanica se priprema za diobu
 jezgra
Jezgra
jezgra
1µm jezgrica

hromatin
jezgrina ovojnica:
unutrašnja
membrana

vanjska
membrana

jezgrine pore

kompleks pora
zrnati ER
površina jezgrine ovojnice
ribosom
1µm
jezgrina fibrozna lamina
0,25µm
kompleks pora
Uvećana slika
jezgrine ovojnice
 Hromosomi
 U EUKARIOTA
􀂙 hromatin (DNA/proteinski
kompleks)
􀂙 kondenzacija tokom
stanične diobe u hromosome
 Kondenzacija hromosoma

Dvostruka
zavojnica
Nukleozomi- oblik krunice

Hromatinsko vlakno

Relaksirani
hromatin

Kondenzirani hromatin

Hromatida i
hromosom
 Građa metafeznog hromosoma
 Najkondenziraniji oblik hromosoma
Metacentrični
hromosom

Akrocentrični
hromosom

Submetacentrični
hromosom
 Hromosom
 svaki hromosom sastavljen od dvije sestrinske
hromatide, odnosno dvije istovjetne molekule DNA
(semikonzervativna replikacija) spojene
centromerom
 CENTROMERA
􀂙 primarno suženje hromosoma
􀂙 kondenziraniji dio DNA
􀂙 neophodna za pričvršćivanje niti diob.
vretena
 odvajanjehromosom
sestrinskih
se sastoji hromatida tijekom
Sestrinskediobe
hromatide
od jedne kromatide

Udvostručen
udvostručenje kromosom

dioba centromera
 Eukariotska stanica ima mnoštvo
hromosoma. Prije udvostručavanja,
svaki hromosom sastoji se od jedne
molekule DNA. Udvostručavanje
hromosoma
(sinteza DNA)
centromera
Kada se udvostruči, hromosom se
sastoji od dvije hromatide povezane
centromerom. Svaka hromatida
sastoji se od jedne molekule DNA.
odvajanje sestrinske
sestrinskih hromatide
hromatida

Mehanički procesi odvajaju sestrinske

hromatide na dva hromosoma koji se
odvoje u dvije zasebne stanice kćeri.
sestrinske hromatide
centromere
 Hromosomi
U životinja
 Somatske (nespolne) stanice- imaju dva seta hromosoma, tj. po
dva jednaka hromosoma (diploidan broj, 2n)
 Gameti (spolne stanice)- imaju jedan set hromosoma tj. samo
po jedan hromosom (haploidan broj, n)
 Tokom životnog ciklusa većine životinja, samo sjemene i jajne
stanice imaju haploidan broj hromosoma
Diploidna stanica (2n) Haploidna stanica (n)
po dvije kopije kromosoma jedna kopija kromosoma
 Održavanje broja hromosoma
 Svaka vrsta ima specifičan broj hromosoma
 Većina sisara ima od 6 do 90 hromosoma u diploidnoj stanici
 Čovjek ima 2 seta od 23 hromosoma
 Prilikom stapanja haploidnih gameta, nasljeđujemo od svakog roditelja po
jedan set hromosoma (22 autosoma + 1 polni hromosom (gonosom)= 46

􀂙 Jezgra somatske stanice

prolazi
MITOZU, diobu jezgre, nakon
koje broj hromosoma ostaje
konstantan jer se prije diobe
javlja DNA REPLIKACIJA,
udvostručavanje hromosoma
􀂙 Nakon mitotičke diobe, iz 2n
roditeljske stanice nastale su
dvije 2n stanice kćeri
Hromosomi ljudske stanice
kariogram

kariotip
Vrsta broj hromosoma (2n)

Homo sapiens (čovjek) 46

Mus musculus (kućni miš) 40
Drosophila melanogaster (vinska mušica) 8
Canis familiaris (pas) 78
Gallus gallus (kokoš) 78
Muntiacus reevesi (kineski muntjak, jelen)23
Muntiacus muntjac (indijski muntjak) 6
Myrmecia pilosula (mrav) 2
Parascaris equorum (askarid,parazitski crv)2
Cambarus clarkii (slatkovodni rak) 200
Equisetum arvense (livadna preslica) 216
Zea mays (kukuruz) 20
Caenorhabditis elegans (crv, obilić) 2
Saccharomyces cerevisiae (kvasac) 32
Arabidopsis thaliana (uročnjak) 10
 INTERFAZA
 Rast i priprema za diobu, 90% vremena, a sastoji se od 3 dijela
 G1 faza (G= gap, engl.-prekid,praznina manjak)
- stanica raste tj. povećava svoj volumen sintetizirajući
tRNA, mRNA, ribosome i enzime
- repliciraju se organeli
 S faza (engl. synthesis= sinteza)
- replikacija DNA
- sinteza proteina (histona) udruženih sa DNA u
hromatin i enzima uključenih u sintezu DNA
- dužina trajanja S faze gotovo je istovjetna za sve
stanice organizama nekih vrsta
 G2 faza - sinteza proteina potrebnih za mitozu (proteini
diobenog vretena)
- metabolički događaji koji omogućuju mitozu
 Trajanje staničnog ciklusa
 Sve stanice prolaze isti stanični ciklus
 Razlika u dužini trajanja pojedinih faza između:
- istih vrsta stanica u različitih vrsta organizama
- različitih vrsta stanica jedne jedinke
a) trajanje interfaze u većine sisara je 20-tak sati, ali embrionalne
stanice završe cijeli ciklus za samo nekoliko sati
b) stanice kože neprekidno se dijele tokom cijelog života jedinke
c) nervne i mišićne stanice se nikad ne dijele

Razlika u trajanju staničnog ciklusa između

boba (Vicia faba) i čovjeka (Homo sapiens)
Faza Glavna zbivanja Vrijeme trajanja (sati)
Vicia faba Homo sapiens
G1 Udvostručenje broja organela 4,9 6,3
S Replikacija DNA 7,5 7,0
G2 Sinteza proteina 4,9 2,0
M Mitoza/citokineza 2,0 0,7
Ukupno: 19,3 16,0
 Stanična dioba
 Dva dijela stanične diobe
KARIOKINEZA- podjela jezgre, tj. genetičkog materijala
CITOKINEZA- podjela citoplazme
 Ako podjelom jezgre nastaju
a) dvije genetički istovjetne stanice koje imaju isti broj
hromosoma kao i stanice iz koje su nastale – MITOZA
b) četiri genetički različite stanice koje imaju dvostruko manji
broj hromosoma od stanice iz koje su nastale – MEJOZA
- u spolnom razmnožavanju
- spolne stanice (gameti) nastaju nakon smanjenja
broja hromosoma
 Diobeno vreteno
 Struktura izgrađena centrosom
od mikrotubula
 U životinjskim i
nekim biljnim
stanicama, diobeno mikrotubuli
vreteno nastaje od
centrosoma centrioli
 Kontrolira gibanje
hromosoma tokom
kariokineze

uzdužni presjek poprečno presjek

jednog centriola mikrotubuli drugog centriola
 Elementi citoskeleta
 Svi elementi citoskeleta imaju ulogu u staničnoj diobi

INTERMEDIJARNI FILAMENTI MIKROTUBULI AKTINSKI FILAMENTI

 Mikrotubuli (mikrocjevčice)
Mikrotubule nastaju udruživanjem (polimerizacijom) heterodimera uz energiju GTP-a

PRODUŽIVANJE SKRAĆIVANJE
(POLIMERIZACIJA) (DEPOLIMERIZACIJA)
MIKROTUBULA MIKROTUBULA
dodavanje dimera na + kraju gubitak dimera na - kraju
 Polimerizaciju tubulina u mikrotubule kontroliraju raznolike
tvorbe čiji je skupni naziv SREDIŠTA ORGANIZACIJE MIKROTUBULA
(engl. microtubule organizing centers= MTOC)
 Tim tvorbama pripadaju:
- CENTRIOLI
- BAZALNA TJELAŠCA
(baza bičeva / treplji)
- CENTROMERE HROMOSOMA

Centrioli i mikrotubuli
 Pericentriolarni materijal i centrioli
Polarni kraj (+)  Pericentriolarni materijal (matriks centrosoma)
 proteinska struktura ( u njima nastaju
mikrotubuli diobenog vretena, dakle, centrosom je
sjedište organizacije mikrotubula MTOC)
 Centrioli upravljaju polimerizacijom
pojedinačnih mikrotubula koji se zrakasto
šire od centriola
 Stanice koje se više ne dijele (neuroni)
otpuštaju mikrotubule iz centrosoma

􀂙 Minus krajevi mikrotubula u

interfaznoj stanici uloženi su u
matriks centrosoma (središte
organizacije mikrotubula; MTOC)
􀂙 Plus krajevi su slobodni i
rastu.
 Udvostručavanje centrosoma
 Prije diobe (G1 – S faza)
 Odvajaju se centrioli, a novi centrioli rastu iz kratke diskoidalne
strukture pod pravim uglom na roditeljski centriol
 Aster (zvijezda)-
područje kratkih
mikrotubula koje se
zrakasto šire iz
centrosoma prema
polu stanice
 Većina biljaka i
gljiva nema
centriole, ali
diobeno vreteno se
formira tokom
diobe
 Mikrotubuli diobenog
aster
vretena
centrosom
 Povezuju se na
sestrinske
kinetohore hromatide metafazna ploča
(proteini na
centromeri) kinetohor

 Razmještaju
hromosome u
metafaznu ploču Preklapajući
nekinetohorni
(ekvatorijalnu (polarni)
kinetohorni
mikrotubuli 0,5µm
ravan) mikrotubuli

mikrotubuli

hromosomi

centrosom

1µm
Metafazni hromosom
Građa
– kinetohora – proteinski kompleks
(+RNA u sisavaca)
 Mikrotubuli u diobi stanice
 Centromere kao središta organizacije mikrotubula
 Otpuštanje tubulinskih dimera na + kraju (skraćivanje
kinetohornog mikrotubula ) zbog proteina (MCAK) iz
familije kinezina koji se nalazi u kinetohorima

centromera
kinetohora

otpušteni
tubulinski dimeri
 Kretanje mikrotubula tokom diobe
 Nekinetohorni (polarni) mikrotubuli suprotnih polova
 Preklapaju se, međusobno “osiguravaju”, izdužuju stanicu
Sile povlačenja Sile guranja

Kinetohorne niti Polarne niti vretena (one koje

postaju kraće i se nisu vezale za hromosome)
povlače hromatide postaju duže; na mjestima
prema polovima preklapanja dolazi do klizanja i
odguravanja prema polovima
 Anafaza i telofaza
 U ANAFAZI
- odvajaju se sestrinske hromatide
- kinetohorne niti diobenog vretena povlače sestrinske
hromatide prema suprotnim polovima stanice
 U TELOFAZI
- genetički istovjetne jezgre stanica kćeri na suprotnim
polovima stanice
kinetohora
pol diobenog
vretana
 kolhicin
sestrinske kinetohor centrosom
kromatide sestrinske stanični
hromatide kinetohora zid

POLUŽIVOT
MIKROTUBULA
 Nekoliko minuta
 Može se modificirati stanična
astralni
djelovanjem nekih membrana kinetohorni stanična
kinetohorni polarni mikrotubuli
spojeva mikrotubuli mikrotubuli mikrotubuli membrana

 Kolhicin- alkaloid koji

inhibira polimerizaciju
(veže se za heterodimere i
zaustavlja polimerizaciju zbog
nedostatka raspoloživih
heterodimera u citoplazmi)
(koristi se u citogenetičkim
analizama za zaustavljanje stanica
u metafazi mitoze)
 MITOZA
priprema #1 #2

G2 FAZA INTERFAZE PROFAZA PROMETAFAZA

centrosomi rano
(s parovima diobeno dijelovi kinetohore
aster udvostrućeni vreteno aster jezgrine
centriola) nekinetohorni
hromatin ovojnice mikrotubuli

plazmatska centromere
Jezgrica membrana Kromosom, sastoji se od kinetohorni
(nukleolus) jezgrina ovojnica dvije sestrinske kromatide pol diobenog vretena mikrotubuli
 #3 #4 #5

sestrinski
hromosomi
rascjepna
metafazna brazda stvaranje
ploča jezgre
diobeno vreteno

centrosom na stvaranje
jednom polu jezgrine
diobenog vretena ovojnice
 KASNA INTERFAZA
Kromosomi nisu vidljivi –
rahlo pakirani u strukturu
kromatinskih niti
Centrioli s vanjske strane jezgre

centrioli u
centrosomu aster
hromatin
jedarce

plazmatska
jedrova opna membrana
PROFAZA
RANA I KASNA PROFAZA

hromosomi
centrioli u centrosomu aster
plazmamembrana

jedarce
centromera

kinetohorni
hromosom
mikrotubul

centromera
PROMETAFAZA
METAFAZA
ANAFAZA
 ANAFAZA I POČETAK CITOKINEZE

hromosomi
stanica kćeri
pol
ćelije
TELOFAZA

jedarce
rascjepna
brazda
 BILJNA ĆELIJA
kondenzacija
jezgra jezgrica hromosoma hromosom

1. Profaza 2. Prometafaza 3. Metafaza 4. Anafaza. 5. Telofaza.

Kondenzira se Naziru se Završeno je Odvajaju se Stvaraju se jezgre
kromatin.Počinje kromosomi; svaki formiranje kromatide svakog kćeri. Istovremeno,
nastajati jezgrica. je diobenog vretena kromosoma i započinje i
Iako se još ne sastavljen od dvije i kromosomi kromosomi kćeri citokineza: stanična
vidi na slici formira identične pričvršćeni se pomiču prema ploča, koja će
se diobeno vreteno sestrinske mikrotubulima za polovima stanice podijeliti citoplazmu
kromatide. Kasnije, kinetohore su kako se skraćuju na dva dijela, raste
u prometafazi, u smješteni u kinetohorni prema vanjskom
potpunosti će se metafaznoj ploči. mikrotubuli. rubu roditeljske
razgraditi jezgrina stanice.
ovojnica.
 CITOKINEZA
􀂙 Citokineza ili “cijepanje” citoplazme slijedi mitozu, diobu
jezgre
􀂙 Novostvorene stanice kćeri dobijaju dio staničnih organela
koji
je udvostručen tokom prijašnje interfaze (G1)
􀂙 U stanicama koje nemaju staničnu stijenku (životinjske
stanice) krajem anafaze započinje stvaranje rascijepne
brazde (engl. cleavage furrow), ali potpuno odvajanje
stanica kćeri završava neposredno prije sljedeće interfaze
􀂙 Rascijepna brazda nastaje kao posljedica kontrakcija
aktinskih mikroniti (mikrofilamenata)koje sa citoplazmatske
strane utora oblikuju kontraktilni prsten. Kako se prsten
kontrahira, tako se smanjuje promjer stanice.
􀂙 ispod st. membrane u većini stanica
􀂙 sudjeluju u citokinezi
 Citokineza u animalnim stanicama

􀂙 citokineza se odvija
Stvaranje kontraktilnog prstena
procesom koji se
u citokinezi animalnih stanica
naziva brazdanje –
stvara se rascijepna
brazda

100 µm

rascjepna
brazda

kontraktilni prsten od stanice kćeri

mikrofilamenata
 Citokineza u biljnim stanicama

􀂙 stvara se fragmoplast
(nakupine mjehurića
Golgijeva tijela i mikro-
filamenata), a njihovim
stapanjem nastaje
stanična ploča, pa
zatim stanična opna
mjehurići GA stanična stijenka
koji stvaraju roditeljske stanice
FRAGMOPLAST nova stanična stijenka
primarna
stijenka
stanična ploča
plazmodezmiji

vezikule

vezikule
Začetak stijenka
Golđijev
stanične ploče
aparat
mikrofilamenti
Profazni pojas mikrotubula i
mikrofilamenata u biljaka
Intermedijarni filamenati
• učvršćivanje jezgre i određenih organela

􀂙 Prije profaze niti

aktina
i mikrotubuli uz samu
plazmatsku membranu
􀂙 Mikrotubuli nestaju • tvore jezgrinu laminu na unutarnjoj
na strani jezgrine opne – fosforilacija lamina –
početku mitoze i signal za razgradnju jezgrine opne
javljaju se krajem
telofaze
􀂙 Osnova za
 Kontrola staničnog ciklusa-
kritične tačke staničnog ciklusa
 Kontrolne tačke tokom staničnog ciklusa omogućavaju provjeru
pravilnosti udvostručavanja genetičkog materijala (replikacije) i
pravilnost raspodjele hromosoma
 Tačke provjere staničnog ciklusa G kontrolna
tačka
1

- tokom G1 faze, a prije S faze

- tokom G2 faze, a prije M faze kontrolni
(tačnost replikacije DNK) G faza
sistem
1
S faza

- tokom M faze, a prije završetka

G faza
faze mitoze (stanica provjerava da li su 2

svi hromosomi pravilno raspoređeni u

metafaznoj ploči, tj. u ekvatorijalnoj ravni) M kontrolna
tačka G2 kontrolna
 U S fazi ne postoje tačke provjere tačka
 Stanični ciklus kontroliraju:
a) unutarstanični signali (ciklini i ciklin-ovisne kinaze)
b) izvanstanični signali
c) mitogeni
d) faktori rasta i hormoni
 Signal molekula koja stimulira ili inhibira metabolički događaj
 Telomere i stanični sat
 Genska kontrola staničnog ciklusa
a) enzimi koji mogu spriječiti replikaciju
b) DNK tokom S faze
c) genska kontrola na početku svake faze- inicijacija
sljedeće faze signalom unutar stanice
 STANIČNI CIKLUS
 Staničnim diobama povećava se broj somatskih stanica
 Stanična dioba postoji tokom čitavog života. Tako organizam
zamjenjuje “istrošene” i oštećene stanice, te zacjeljuje ozljede.
 Apoptoza (programirana stanična smrt) smanjuje broj stanica
 I dioba stanice i apoptoza javljaju se tokom normalnog rasta i
razvitka

KONTROLA STANIČNOG CIKLUSA

􀂙 Ulazak G0 fazu
􀂙 Programirana stanična smrt (apoptoza)
􀂙 Dioba
􀂙 normalna
􀂙 neprestalne diobe – tumorske
stanice
 G0 faza- faza mirovanja
 Ako ne postoji dovoljan poticaj
za pokretanje s kritičnih tački
(posebno iz G1 u S fazu)
stanica ulazi u G0 fazu
 Većina stanica u ljudskom
organizmu su u G0 fazi, a
neke specijalizirane (nervne i
mišićne) stanice se nikad ne
dijele.
 Moguć izlazak iz G0 faze uz
poticaj faktora rasta
 Kontrolne tačke staničnog ciklusa
Pogreške u duplikaciji ili segregaciji
centrosoma zakoče stanicu u
prijelazu iz G2 u M fazu

G1 S G2 M

G1/S kontrolna G2/M kontrolna Anafazna

točka tačka kontrolna točka

Oštećenje DNA zakoči Spriječeno gibanje Dvostruki

početak replikacije i replikacijske vilice lomovi u DNA Kromosomi koji
zaustavi stanicu na zaustavi stanicu na zakoče prijelaz nisu pričvršćeni
prelazu iz G1 u S fazu. prijelazu iz G2 u M iz G2 u M fazu nitima diobenog
fazu. vretena zakoče
početak anafaze
Propust kontrolnih tačaka
aneuploidija tetraploidija
(poliploidija)

Propust kontrolne tačke Propust kontrolne

provjere diobenog vretena tačke provjere
udvostručavanja
centrosoma

diploid

Propust kontrolne tačke provjere oštećenja DNA

translokacija delecija umnožavanje gena

Ili hromosoma
Nepravilna dioba hromosoma
Gubitak kontrole staničnog ciklusa u
tumorskim stanicama
 Tumorske stanice
- ne reaguju normalno na tjelesne kontrolne mehanizme
Stanice tumora ne posjeduju
- tvore tumore potrebu o pričvršćivanju za
- više od 10 trilijuna stanica (10¹³) kod čovjekapodlogu ili gustoćom ovisnoj
kontaktnoj inhibiciji.
- tumor supresorski geni
- onkogeni
 6 stvari zbog kojih nastaje tumor
- rast bez prisustva faktora rasta Tumorske stanice. Tumorske 25 μm
- zanemaren stop signal za prestanak stanice uobičajeno se nastavljaju
dijeliti i više od jednog sloja
stanica, formirajući na taj način
rasta stanice grumen isprepletenih stanica.
- DNK mutacije, niski oksidativni stres? Stanica ne umire.
- Angiogeneza
- Besmrtnost
- Metastazira
 TUMOR (RAK)
 Maligni tumor nadire u okolno tkivo i mogu metastazirati
 Izlazak stanica primarnog tumora u druge dijelove tijela gdje
one mogu formirati sekundarne tumore

4. Mali postotak
tumorskih stanica
1. Tumor nastaje iz 2. Stanice tumora 3. Stanice tumora se šire Č može preživjeti i
jedne jedine stanice nadiru u okolno tkivo putem limfnih i krvnih žila O formirati novi tumor
u druge dijelove tijela. u drugom dijelu tijela
V
J
E
tumor
K
limfna žila

žljezdano tkivo
tumorske
krvna žila
stanice raka metastaze
 VAŽNOST MITOZE KAO STANIČNE DIOBE
 Rast i razvitak organizma
- Gotovo svi višestanični organizmi su nastali diobom zigota
- Novonastale stanice i dalje se dijele, a kako se proces
nastavlja povećava se broj stanica i organizam raste
 “Održavanje” organizma
- Iako pojedinačna stanica može odumrijeti, proces stanične
diobe zamjenjuje mrtve stanice novim
- Primjer, eritrociti, epitelne stanice kože ili crijeva neprekidno
se gube, a diobama se nadomještaju izgubljene stanice
 Popravljanje oštećenih tkiva
- Ubrzane i učestale diobe stanica koštanog tkiva omogućuje
spajanje fragmenata nastalih prilikom prijeloma i zarastanja kosti
- Kako organizam stari, učestalost diobe se smanjuje pa je broj stanica koje
odumiru veći od broja stanica koje nastaju. Posljedica toga je zamjenjivanje
dijela stanica vezivnim tkivom i smanjivanje organizma