Professional Documents
Culture Documents
PLINOVI
6.1.0. (DM) TEMPERATURA
1. Na termometru je oitana temperatura zraka od 290 K. Kolika je temperatura zraka u Celzijevim
stupnjevima?
A.
B.
C.
D.
15 C
17 C
19 C
21 C
za 13 C
za 30 C
za 260 C
za 286 C
2. Balon volumena 20 l napunjen je kisikom koji je pri 16 C pod tlakom od 100 kPa. Odredi
njegov volumen pri 0 C i tlaku od 800 hPa.
3. Vodik odreene mase zauzima volumen od 20 cm3 pri 5 C i normiranom tlaku od
1 013 hPa. Odredi njegov volumen pri 30 C uz tlak 0.1 MPa.
4. Meteoroloki balon, na mjestu gdje je puten, pri temperaturi 20 C i tlaku
101 325 Pa ima volumen 100 litara. Koliki mu je volumen u dijelu atmosfere s deset puta manjim
tlakom i temperaturom -97 C?
5. Plin se, u cilindru motora s unutarnjim izgaranjem od 50 cm3, u osnovnom stanju nalazi pri 20 C
i tlaku 100 kPa. Nakon kompresije volumen plina sa smanji 15 puta, a tlak iznosi 4 500 kPa.
Kolika je temperatura nakon kompresije?
6.3. JEDNADBA STANJA IDEALNOG PLINA
1. Koliko se molekula kisika nalazi u posudi volumena 0.5 l pri tlaku od 101 325 Pa i temperaturi
27 C ?
2. Koliki je volumen 1 kg duika na temperaturi 27 C i tlaku od 101 325 Pa ?
3. Kisik volumena 100 cm3 pri tlaku 102 kPa ima temperaturu 30 C. Odredite broj molekula kisika u
posudi.
4. Kolika je masa helija koji na temperaturi 27 C i tlaku od 100 kPa ima volumen 1 litru ?
5.dm Koja od navedenih tvrdnji ne vrijedi za model idealnoga plina?
A. Kinetika energija nasuminoga gibanja estica plina manja je od potencijalne energije njihova
meusobnoga djelovanja.
B. estice plina se stalno nasumino gibaju.
C. Sudari estica plina sa stijenkama posude su savreno elastini.
D. Temperatura plina proporcionalna je srednjoj kinetikoj energiji nasuminoga gibanja estica
plina.
6.dm Koja od navedenih tvrdnji ne vrijedi za model idealnoga plina?
A. Potencijalna energija meusobnoga djelovanja estica plina je zanemariva.
B. estice plina se stalno nasumino gibaju.
C. Sudari estica plina sa stijenkama posude nisu savreno elastini.
D. Temperatura plina je proporcionalna srednjoj kinetikoj energiji nasuminoga gibanja estica
plina.
* 7.dm Idealni plin temperature T zagrije se tako da se srednja kinetika energija nasuminoga
gibanja njegovih estica udvostrui. Kolika je temperatura plina nakon zagrijavanja?
Smanjit e se 4 puta.
Smanjit e se 2 puta.
Poveat e se 2 puta.
Poveat e se 4 puta.
*10dm. Odredite unutarnju energiju idealnoga plina koji sadri 10 23 estica na temperaturi 200 K.
11dm. Idealnom plinu se izohorno povea temperatura za 300 K. Pritom mu se tlak povea tri puta.
Kolika je bila poetna temperatura plina?
A. 100 K
B. 150 K
C. 300 K
12dm. Temperatura idealnoga plina je 0 C. Na kojoj e temperaturi obujam plina biti dva puta vei
od obujma plina pri 0 C ako se tlak plina dri stalnim?
A.
0K
B. 137 K
C. 273 K
D. 546 K
13dm. Temperatura idealnoga plina je 0 C. Na kojoj e temperaturi tlak plina biti dva puta vei od
tlaka plina pri 0 C ako se obujam plina dri stalnim?
A.
0K
B. 137 K
C. 273 K
D. 546 K
14dm. Obujam idealnoga plina pri temperaturi od 293 K je 1 m3. Pri stalnome tlaku temperatura
idealnoga plina naraste na 353 K. Odredite obujam plina pri toj temperaturi.
15dm. Obujam idealnoga plina pri temperaturi od 293 K je 1m3. Pri stalnome tlaku temperatura
idealnoga plina naraste na 353 K. Odredite obujam plina pri toj temperaturi.
16dm. Idealnom plinu se izobarno povea temperatura na 600 K. Pritom mu se obujam povea
dva puta. Kolika je poetna temperatura plina?
17dm. Idealnom plinu volume se prvo izobarno smanji na polovini poetne vrijednosti, a zatim tlak
izotermno udvostrui. Koji graf opisuje navedeni proces?
TA
TB
TC
TD
V1 < V2
V1 > V2
V1 = V2
TERMODINAMIKA
1. usvojenost nastavnih sadraja termodinamike
1. Definiraj: unutarnju energiju, temperaturu, apsolutnu nulu, taljenje, kristalizaciju, kondenzaciju,
talite, vrelite, toplinu, specifini toplinski kapacitet, specifinu latentnu toplinu faznog prijelaza.
2. Nabroji: osnovne postavke korpuskularno - kinetike teorije, fazne prijelaze, naine
rasprostiranja topline, naine kako tijelu moemo promijeniti unutarnju energiju, specifine
promjene stanja plina, osnovne elemente toplinskog stroja, toplinske strojeve.
3. Kako glasi: zakon smjese (Richmanovo pravilo), prvi zakon termodinamike, drugi zakon
termodinamike.
4. Opii: kako i zato difuzija ovisi o temperaturi, Celsiusovu temperaturnu ljestvicu, Kelvinovu
temperaturnu ljestvicu, razliku izmeu vrstog i plinovitog agregatnog stanja, prijenos topline
strujanjem i voenjem, termiko irenje tijela u ovisnosti o agregatnom stanju, princip rada
topliskog stroja.
Opii pomou korpuskularno - kinetike teorije: agregatna stanja tvari, fazne prijelaze, voenje
topline.
5. Objasni: zato svako tijelo ima unutarnju energiju, zato razliite predmeti u istoj prostoriji
doivljavamo kao hladne ili tople (npr. ako stanemo bosi jednom nogom na ploice, a drugom na
parket u istoj prostoriji), odakle razlike izmeu mediteranske i pustinjske klime na istoj geografskoj
duini.
6. Preraunaj:
sobna temperatura
tjelesna temperatura ovjeka
efektivna temperatura povrine Marsa
efektivna temperatura povrine Merkura
t / C
20
36
T/K
223
450
7. razumijevanje
1. Zato dio poda poploen keramikim ploicama osjeamo hladnijim od parketom obloenog
dijela poda u istoj prostoriji?
2. tap A poetne duljine 2 m produlji se za 0.6 mm ako mu povisimo temperaturu za 15 C.
tap B poetne duljine 1 m produlji se za 0.4 mm ako mu povisimo temperaturu za 5 C.
Kada bi poetne duljine tapova bile jednake, koji bi se tap vie produljio za isto poveanje
temperature?
3. Tijela 1 i 2 imaju jednake mase. Dijagram pokazuje
ovisnost promjene temperature
o dovedenoj toplini.
Koja je od navedenih tvrdnji tona?
A. Tijelo 1 ima vei specifini toplinski kapacitet od tijela 2.
B. Tijelo 1 ima manji specifini toplinski kapacitet od tijela 2.
C. Tijela 1 i 2 imaju jednak specifini toplinski kapacitet.
4. Dva tijela razliitih masa i jednakih poetnih temperatura prime jednaku koliinu topline i
postignu istu temperaturu. To znai da:
A. tijelo vee mase ima manji specifini toplinski kapacitet
B. tijelo vee mase ima vei specifini toplinski kapacitet
C. tijela imaju isti specifini toplinski kapacitet
D. iz podataka se ne moe odrediti odnos specifinih toplinskih kapaciteta
5. Tijela od aluminija ( specifini toplinski kapacitet aluminija je 920 J / kg K) i olova
( specifini toplinski kapacitet olova je 130 J / kg K) jednakih masa zagrijemo do 100 C i zatim
stavimo svako u posudu s istom koliinom vode sobne temperature. Posude su izolirane od okoline.
Usporedi temperature vode u posudama nakon postizanja termike ravnotee. Obrazloi.
6. Specifina toplina isparavanja vode iznosi 2260 kJ/kg. Vodena para mase 0.5 kg i
temperature 100 C kondenzira se u vodu temperature 100 C.
Koja se od navedenih izmjena topline dogodila tijekom toga procesa?
A.
B.
C.
D.
Rjeenja
1. usvojenost nastavnih sadraja
termodinamike
6.
t / C
T/K
293
309
- 50
177
3. specifini toplinski kapacitet
1. 1 725 J
2. 82,7 C
3. 28 J
4. 10,4 C
5. 900 J/(kg K)
5. Richmannovo pravilo
1. 32,9 C.
2. 60 C
3. 20 l
4. 15,6 l