SADRAJ

UVOD.............................................................................................................. 3
1.

SOCIJALNA ZATITA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE...................................4

2.

SUSTAV SOCIJALNE SKRBI U NORDIJSKIM DRAVAMA................................6

2.1. Obitelj i djeca............................................................................................... 7

2.2. Obiteljske mirovine, starost i invalidnost.............................................................8
2.3. Zdravstvena zatita i bolest..............................................................................9
3. OSOBNI OSVRT O VOLONTERSKOJ PRAKSI U DANSKOJ.................................10
ZAKLJUAK.................................................................................................. 13
LITERATURA................................................................................................. 14

UVOD

Nordijske zemlje ( Danska, Finska, Island, Norveka i vedska) razvile su

osobiti tip socijalne drave i socijalne politike. Ovaj tip socijalnog reima naziva se
skandinavskim,

nordijskim,

institucionalno-redistributivnim,

odnosno

socijal-

demokratskim. Ovaj socijalni reim ima duboku ukorijenjenost u tradiciji, povijesnom

razvoju i religiji u ovim zemljama. Razvoj socijalnih reima odgovarao je socijalnoekonomskoj strukturi i politikim odnosima u ovim zemljama. Univerzalnost socijalnih
prava na kojima se osnivaju ovi reimi ima svoje korijene u koaliciji izmeu socijaldemokratskih i seljakih partija.
Danska je jedna od drava koja se ubraja u drave skandinavskog socijalnog
sustava. Danska ima stroga pravila ali i izdana davanja na socijalnom podruju.
Danska je jo od sredine 1970-ih patila od visoke nezaposlenosti i sve do reformi trita
rada 1994. godine nije osobitu vanost pridavala aktivnoj politici trita rada kao druge
skandinavske zemlje. Sustav naknada za vrijeme nezaposlenosti bio je izdaan,
pogotovo za skupine s niskim dohotkom jer je postojalo ogranienje najveeg iznosa
naknada. Visoka stopa radne aktivnosti ponajvie je bila uvjetovana visokom stopom
aktivnosti ena.
U ovom seminarskom radu ici cu od opcenitog dijela , to jest o ureenju
socijalnog sustava, kolstva, zatiti obitelji te o najvanijem djelu za rad o volonterskoj
praksi koju Danska ve godinama prakticira i koja je veoma dobro ureena zbog
detaljne organizacije socijalnok i kolskog sustava.

1. SOCIJALNA ZATITA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE

Moemo rei da je Europa kolijevka socijalne zatite. U prolim su se stoljeima,
sustavi socijalne zatite razvijali od veoma skromnih oblika do sloenih i obuhvatnih
sustava. Drave lanice osiguravaju veinu svojeg stanovnitva od socijalnih rizika kao
to su starost, invalidnost, nezaposlenost, bolest, itd. Moemo rei da od ranih pedesetih
do kasnih ezdesetih godina dvadesetoga stoljea financiranje socijalne zatite nije bilo
problematino.1
Veina drava lanica Europske unije stvorila je velike javne dugove, djelomino zbog
politikog pritiska na poveanje potronje iznad granica oporezivanja, ali i zbog
strukturnih promjena. Globalizacija i europska integracija stvorile su novo okruje za
socijalnu politiku zemalja lanica (ali i nelanica) Europske unije. Iako se veina pitanja
vezanih uz socijalnu zatitu rjeava na nacionalnoj razini, pri donoenju nacionalnih
socijalno-politikih odluka mora se uzeti u obzir postojanje internacionalnog trita. U
ovome desetljeu financiranje socijalne zatite unutar Europske unije pokrenulo je vie
rasprava nego ikada prije, a razlozi su za to vidljivi u visokoj nezaposlenosti, u
demografskim promjenama, u starenju stanovnitva, u promjenama u strukturi obitelji,
poveanoj internacionalnoj konkurentnosti. Budui da su izazovi veoma veliki ne
postoji samo jedno ad hoc rjeenje za financiranje socijalne zatite, ve je potrebno
objektivno razmotriti razliite pristupe i mogunosti. 2
Budui da su zemlje lanice Unije gospodarski veoma razliito razvijene, one imaju i
sustave socijalne zatite vrlo razliito ureene. Jaz izmeu zemalja uzrokovan je
razliitom

gospodarskom

razvijenou,

demografskim

promjenama,

stopom

nezaposlenosti i ostalim institucionalnim, socijalnim i ekonomskim imbenicima. U

veini zemalja lanica EU porast trokova socijalne zatite usporen je u posljednjim
godinama dvadesetoga stoljea.

1 K. M. Dahl i dr. Sustav socijalne skrbi i upravljanje ekonomskimrizikom nezaposlenosti: primjer

Danske, Danski nacionalni institut za drutvena istraivanja, 2003, Kopenhagen. Pregledano na :
http://hrcak.srce.hr/file/8929 (11.12.2014).

2 Isto
3

Socijalni trokovi u nekim europskim zemljama (posebno u Finskoj, Danskoj i

vedskoj) vei su nego u ostalim zemljama lanicama, nii su u Italiji, (koja ima razinu
BDP po stanovniku samo malo niu od Nizozemske i Francuske) panjolskoj i Irskoj.
Razlike u visini socijalnih trokova proizlaze iz razliitih poreznih stopa i socijalnih
transfera, a to znai da prikaz veine trokova stvara netoan dojam relativnog troka
socijalne zatite u EU.3

3 Isto
4

2. SUSTAV SOCIJALNE SKRBI U NORDIJSKIM DRAVAMA

Skandinavske zemlje imaju specifian model socijalne politike koji se odlikuje
visokim izdvajanjima za socijalnu sigurnost, pretenim financiranjem putem poreza,
preventivnim djelovanjem u odnosu na socijalne rizike i snanim univerzalizmom.
Mada je skandinavska socijalna politika sada pod snanim pritiskom trendova
globalizacije te zahtjevima za redukcijom trokova, ona ipak u mnogoemu ostaje
pouna za druge zemlje. U ovom prilogu dajemo relativno iscrpne podatke koji
svjedoe o socijalnoj politici u skandinavskim zemljana.4
Ovaj tip socijalnih reima ima duboku ukorijenjenost u tradiciji, povijesnom razvoju
i religiji u ovim zemljama. Razvoj socijalnih reima odgovarao je socijalno-ekonomskoj
strukturi i politikim odnosima u ovim zemljama. Univerzalnost socijalnih prava na
kojima se osnivaju ovi reimi ima svoje korijene u koaliciji izmeu socijaldemokratskih i seljakih partija. Prvu tipologiju socijalnih politika ovog stoljea
napravio je Richard Titmuss (1974). Model socijalne politike koji se vee uz navedene
zemlje on naziva institucionalno-redistributivnim. Naglasak je na transferima u kojima
dravne institucije imaju ulogu djeljitelja socijalne pravde.5
Socijalne drave u ovim zemljama u 70-tim i 80-tim godinama razvijaju se kao
bitno razliite od drugih drava. U ovom vremenu one su obiljeene socijalnim
programima socijaldemokratskih stranaka. Najznaajniji doprinos istraivanju ovog
modela dali su G. Esping-Andersen, W. Korpi i M. Shalev. Esping-Andersen (1990)
napravio je prvu empirijsku provjeru tipova socijalnih reima raunajui koeficijent

4 G. Beovan i A. Milii Pokazatelji o sustavu socijalne sigurnosti u nordijskim zemljama ,

Revija za socijalnu politiku, Svezak 4, Br. 2, 1997., Studijski centar socijalnog rada Pravnog
fakulteta, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb. Pregledano na :
http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/400/404 (18.12.2014).
5 Isto.
5

derobizacije (decommodification). Ovo istraivanje pokazalo je da Finska ne pripada

socijaldemokratskom tipu socijalnih reima.6

Od 1979. godine stalno tijelo u Nordijskom ministarskom vijeu i Nordijskom

odboru za socijalnu politiku je Odbor. Meu nordijskim zemljama postoje znaajne
demografske razlike. U svih pet zemalja prisutna je opa tendencija ka porastu udjela
najstarijih dobnih skupina. Istovremeno, broj male djece je u porastu. Nordijske zemlje
imaju vie stope fertiliteta od zemalja tadanje Europske Unije. Island ima 2.2, vedska
2.1, Norveka 1.9, Danska i Finska po 1.8. Njemaka i Italija imaju 1.3, a panjolska
1.2.7

2.1.

Obitelj i djeca

U nordijskim zemljama ene sudjeluju na tritu rada u jako velikom broju, i ene u
branoj zajednici i one koje nisu. Znaajno je da obitelji s samohranim roditeljem, su
velika veina samohrane majke. U svim je zemljama dobro izgraen sustav mjera za
naknadu gubitka dohotka usljed trudnoe, poroda ili usvojenja. Vlada odobrava i
naknadu obiteljima s djecom. Obitelji prema potrebi mogu takoer primiti i stambene
subvencije. Samohrani roditelji primaju odreenu svotu za uzdravanje od roditelja koji
ne ivi s djetetom. Ako ova svota ne bi bila isplaena tada bi ju isplatila drava.8

6 Isto.
7 Isto.
8 Nav dj.: K. M. Dahl i dr.
6

Pravo na djeji doplatak ostvaruje se u svim zemljama neovisno od primanja

roditelja i na njega se ne plaaju porezi. U Danskoj se to pravo ostvaruje do 18 godina
djeteta. Djeji doplatak se financira iz prorauna.9
Stambene subvencije izuzetno su vaan dio socijalne sigurnosti obitelji. Visoki
standard stanovanja i relativno dostupni stanovi svim graanima posebno su obiljeje
socijalne politike u danskoj. Stambene subvencije odreuju se u odnosu na dohodak
obitelji i ne ulaze u poreznu osnovicu.10

2.2.

Obiteljske mirovine, starost i invalidnost

Svi graani nordijskih zemalja u dobi od 16/18 do 65/70 godina mogu zatraiti
prijevremenu mirovinu ukoliko zbog bolesti, invalidnosti ili socijalnih razloga nisu u
mogunosti zadrati radno mjesto. Svi graani od 65/67 godina pa nadalje ostvaruju
pravo na staraku mirovinu, iako je mogue prethodno ispitivanje imovinskog stanja.
Mirovine obuhvaaju osnovnu mirovinu, dopunsku mirovinu i dodatne mirovinske
sheme. Kao dopuna mirovini u svim zemljama postoji takoer i mogunost dobivanja
stambenih subvencija, ovisno o prihodima osobe. Dok s jedne strane postoji odreena
slinost meu zemljama to se tie veliine osnovne mirovine, s druge strane, razlike su
znaajne to se tie visine dopunske mirovine i dodatnih mirovinskih shema.11
U svim zemljama tei se za time da se omogui graanima da to je due mogue
ostanu u svom vlastitom domu. Da bi to osigurali, postoji tzv. servis za pomo u kui
koji slui da bi pomagao oko ienja, kuhanja itd. Postoji takoer sustav kune njege
za one koji trebaju njegu, ali je mogu primiti i kod kue. U svim zemljama postoji
posebno prilagoen smjetaj za starije i invalide, ba kao i domovi za njegu osoba s
posebnim potrebama. Izdaci za starije i invalide obuhvaaju najvei dio izdataka
socijalne sigurnosti, a to se u najveoj mjeri odnosi na mirovine.

9 Nav dj : G. Beovan i A. Milii.

10 Isto.
11 S. Krtali Kakva e biti nordijska socijalna drava u 21. Stoljeu, Izvorni znanstveni rad,
2004, Zagreb. Pregledano na: http://hrcak.srce.hr/file/22585 (19.12.2014).
7

2.3.

Zdravstvena zatita i bolest

U svim zemljama ostvarene su nadoknade za sluaj bolesti ili putem ugovora s

poslodavcem ili putem javnog zdravstvenog osiguranja. Za kratko vrijeme izbivanja
uslijed bolesti postoje razliiti rokovi za poetno kvalifikatorno razdoblje i razliita
pravila vezana uz ostanak kod kue s bolesnim djetetom. 12 Dio radne snage, po zakonu
ili po ugovoru s poduzeima, tijekom bolesti prima punu plau, dok veina ljudi ipak
prima naknadu kroz shemu javnog zdravstvenog osiguranja. U veini zemalja postoji
ogranienje za visinu nadoknade u sluaju bolesti.
Za sluaj bolesti svi stanovnici imaju pravo na lijeenje kod lijenika ope prakse,
kod specijaliste ili u bolnici. Veinu trokova vezanih uz bolest plaa drava. Ipak,
postoje odreeni iznosi koje osoba mora platiti da bi pokrila manji dio tih trokova.
Ukupni trokovi vezani uz bolest znaajno variraju od zemlje do zemlje.13

12Isto.
13 Isto.
8

3. OSOBNI OSVRT O VOLONTERSKOJ PRAKSI U DANSKOJ

Poetkom ove akademske godine odluio sam otii u Dansku na volontersku praksu,
u tom podhvatu pomogao mi je AISEC. U Danskoj sam saznao mnoge stvari o
socijalnom sustavu te zemlje, o kojoj se pria da ak i osobe koje koriste socijalnu skrb
ive normalno i bez problema se uklapaju u drutvo , za to mogu rei da je istina.
Studenti koji redovito studiraju mogu ivjeti u branoj ili izvanbranoj zajednici i imati
djecu, te iako nemaju posao izdravanje obitelji im je omogueno zahvaljujui
potporama danske vlade. Svi redoviti studenti studij mogu pohaati potpuno besplatno i
mjeseno primati stipendiju koja mjeseno iznosi i vie od 800 eura. Djeca studenataroditelja pohaaju vrti koji se nalazi u kampusu, a njihovi roditelji-studenti primaju
novanu naknadu koja im slui kao pomo u uzdravanju. Redovnim studentima Vlada
daje petogodinju potporu, a studenti-roditelji mogu dobiti dodatnu potporu od Vlade u
vremenu od 12 mjeseci, i to 6 mjeseci majka i 6 mjeseci otac. Ovakvim sustavom
potpora potie se ne samo obrazovanje nego i natalitet. Sustav socijalne brige i
sigurnosti u Danskoj, kao i u drugim zemljama Europske unije, openito obuhvaa
besplatnu zdravstvenu skrb, potporu za dugoronu nezaposlenost, brigu za trudnice i
povlastice za brigu o djeci.
9

Danski dravljani koji ive u zemlji imaju razliite kategorije mirovina, a nakon 67
godina svi imaju pravo na starosnu mirovinu. Dodatne mirovine ostvaruju oni koji rade
najmanje 9 sati tjedno. Poseban sustav dodatnih mirovina namijenjen je za mirovine
udovica/udovaca i djece umrlih osiguranika. Tim sustavom upravlja sredinje tijelo
vezano uz Ministarstvo rada. Osim toga, postoji jo nekoliko mirovinskih fondova
utemeljenih kolektivnim ugovorima.14 I u ovom podrunju se volontiranje veoma cijeni.
Postoje razliiti programi ukljuivanja umirovljenika u drutvo , osim pomaganja
volonteri se u ovom podruju bave i obrazovanjem starijih kao na primjer , obrazovanje
za rad na raunalima itd.
Moja saznanja najvie su se ticala kolovanja, i primjetio sam da nije nuno da
briljira na svim podrujima moes biti dobar u jednoj stvari i svi e poticati razvoj toga
to ti idi. Razgovarao sam i sa profesorom koji radi u toj koli i on mi je objesnio neke
stvari u vezi socijalne skrbi. Ispriao mi je kako njegov otac ve godinama koristi
mirovinu iz zdravstvenih razloga i naravno drava mu to odobrava dok god mu je
potrebno. Proao je kroz vie testova ali ispunjava uvijete i dobio je ono to drava
obeava.
Zdravstvena zatita pokriva cijelu populaciju, a njome upravljaju i financiraju je
regionalni i lokalni organi. Zdravstveno osiguranje u nadlenosti je Ministarstva
zdravstva, a fondovima novanih naknada za bolest i materinstvo takoer upravljaju
lokalni organi. Opi obiteljski dodaci i ostale obiteljske naknade takoer su u
nadlenosti lokalnih organa, a na sredinjoj razini ove naknade nadzire Ministarstvo
poreza i taksi i Ministarstvo socijalnih djelatnosti. Osiguranje nezaposlenosti je
dobrovoljno, fondovi tog osiguranja raspodijeljeni su po razliitim granama, a sredinji
je fond u nadlenosti Ministarstva rada. Doprinose za osiguranje u sluaju
nezaposlenosti plaaju zaposlenici i poslodavci.
Nordijska socijalna drava bitno je razliita od ostalih europskih socijalnih drava,
jer su te zemlje razvile veoma specifian, jedinstven i nadasve kvalitetan model i sustav
socijalne zatite i socijalne politike koji se odlikuje visokim izdvajanjima za socijalnu
14
Kakva
socijalna
prava
imaju
graani
Europske
unije
Pregledano
http://www.vecernji.hr/eucionica/kakva-socijalna-prava-imaju-gradjani-europske-unije-514255
(19.12.2014).

na:

10

sigurnost, preteno fi nanciran iz poreza. One su razvile poseban tip socijalne drave i
socijalne politike koji je poznat je pod nazivom skandinavski, nordijski ili
socijaldemokratski model drave blagostanja. On ima dugu ukorijenjenost u njihovom
povijesnom razvitku, tradiciji i kulturi. Sustavi socijalne zatite u nordijskim zemljama
obuhvaaju mnogobrojne programe pomoi i usluge obiteljima i djeci, nezaposlenima,
usluge zdravstvene zatite, usluge bolesnima, starima i invalidnima, obiteljske i ostale
mirovine, kvalitetne programe stambene politike i ostale socijalne potpore.15
Moje volontiranje dio je ovog naina poticanja studenata, dobio sam priliku raditi u
koli. Intenzivni program sadravao je edukaciju o svim predmetima u koli, razvoju
ivotnih vjetina, implementaciji programa za osobe sa problemima ponaanja, pristupu
u edukaciji mladaij, socijalnoj podrci, primjerni sporta u sklopu psihosocijalne
podrke, samozastupanju i osnaivanju mladih. U danskoj se je volontiranje gleda kao
alat za inkluziju mladih.
U danskoj djeluje 65 volonterskih centara, samo u Kopenhagenu ih je oko 7.
Volontira oko 40 % stanovnitva, najvie volontera je iz dobne skupine izmeu 30 i 49
godina a najmanje u dobi ispod 29. Danskoj je zemlja koja je poznata po tome da ima
veliki broj imigranata , ak oko 6% populacije, veina volonterskih organizacija bavi se
upravo imigrantima i njihovom boljom prilagodbom. Volontiranje nije samo namjenjeno
za kole. Volontera moete pronai i u najobinijem kafiu gdje osobe ue i stjeu
iskustvo za posao. Volonteri su ukljueni i u sustav socijalne srbi. Od volontera se
oekuje rad u malim grupama s interaktivnim metodama. U potpunosti sam zadovoljan
svojim iskustvom jer sam postigao i profesionalni i osobni razvoj. Naravno nije sve bilo
savreno jer smo ipak udaljeni od obitelji i prijatelja i priraodno je da nam nedostaju.
Ovom praksom sam testirao sebe i svoje sposobnosti u nepoznatome okruenju i stalno
sam sebi ponavljao ciljeve i zato sam otiao . Treba iskoristiti svaku priliku koja se
prua za profesionalno, osobno usavravanje i sticanje novih vjetina. Mislim da sam
tokom ove prakse uspio spojiti ugodno s korisnim ono to sam uio iz socijalne politike
godinama na fakultetu, vidio sam i uivo. Iz ovog iskustva izaao sam kao zrelija osoba
i s puno novih iskustava, te me ovo iskustvo motivira da ubrzo odem u novu avanturu te
iskoristim svoja saznanja do maksimuma.

15 Nav. dj. : S. Krtali.

11

ZAKLJUAK
Prouavanjem literature o socijalnoj skrbi u Danskoj da se zakljuiti da je jedna
od najureenijih drava u Europskoj uniji to jest da ima najsreeniji socijalni sustav. Uz
stroge provjere klijenata koji koriste socijalne usluge dolaze i veoma izdana pomaganja
uz kojih se moe veoma dobro ivjeti u toj dravi. U ovoj zemlji volonteri su cjenjeni i
ulae su u njihovu edukaciju.
Moj osobni dojam poto sam bio na volonterskoj praksi je veoma pozitivan.
Ureenost drave je na svjetskom nivou i ono to se da proitati u lancima i knjigama
je istina . Nitko u ovoj dravi nije zakinut za kolovanje koje eli, drava prua
sigurnost i blagostanje jer joj je svaki graanin vaan i gleda se potencijal svakog
pojedinca.
Mislim da je Danska primjer kako bi svaki socijalni sustav trebao izgledati, jer
gledajui nau dravu vidimo da postoje ne ravnopravnosti i u kolstvu i u socijalnom
sustavu i hitno se treba mijenjati i bar priblino prisloniti ovom nordijskom obliku
socijalne skrbi. U Bosni i Hercegovini za sada jo nije procvijetala volonterska praksa
na nain kao u Danskoj gdje se na taj nain pomae mladima za pronalazak posla,
nadam se da e uskoro zaivjeti i da e na taj nain pomoi mladima.

12

LITERATURA
-

S. Krtali Kakva e biti nordijska socijalna drava u 21. Stoljeu, Izvorni

znanstveni

rad,

2004,

Zagreb.

Pregledano

na:

http://hrcak.srce.hr/file/22585

(11.1.2015).
- Kakva socijalna prava imaju graani Europske unije Pregledano na:
http://www.vecernji.hr/eucionica/kakva-socijalna-prava-imaju-gradjani-europskeunije-514255 (10.1.2015).
- G. Beovan i A. Milii Pokazatelji o sustavu socijalne sigurnosti u nordijskim
zemljama , Revija za socijalnu politiku, Svezak 4, Br. 2, 1997.,

Studijski centar

socijalnog rada Pravnog fakulteta, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb. Pregledano na :

http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/400/404 (9.1.2015).
- K. M. Dahl i dr. Sustav socijalne skrbi i upravljanje ekonomskim rizikom
nezaposlenosti: primjer Danske, Danski nacionalni institut za drutvena istraivanja,
2003, Kopenhagen. Pregledano na : http://hrcak.srce.hr/file/8929 (17.12.2014).

13

14