IZVORI PROFESIONALNOG

STRESA I SAGORIJEVANJE NA
POSLU
Matea Mati
Kristina Suac
Antonija Vuleti
Anela Jerkovi

UVOD
Burnout ili profesionalno sagorijevanje opisuje
se kao niz tjelesnih i mentalnih simptoma
iscrpljenosti, odnosno kao odloeni odgovor na
kronine emocionalne i interpersonalne stresne
dogaaje na ranom mjestu.Odnosi se na
specifian tip napetosti koji odraava vjerovanje
da su resursi koje osoba posjeduje da bi se
suoila sa stresnim situacijama nedovoljni ili
nepostojei,
to
dovodi
do
osjeaja
bespomonosti,
umora,
iscrpljenosti
i
kognitivnog gubitka.

STRES U RADNOJ OKOLINI

Model koji je dobro primjenjiv za podruje
istraivanja stresa socijalnih radnika je McGrathov
model (1976.), po kojem radna okolina postaje
stresna kada ovjek poinje opaati radnu situaciju
kao prijeteu. McGrath stres prema izvorima u
organizaciji svrstava u est kategorija: stres koji
proizlazi iz: prirode radnih zadataka, okruenja
ponaanja, fiziko-tehnikih uvjeta rada, radne uloge,
loih meuljudskih odnosa, stresne dispozicije
inherentne strukturi linosti koju odreena osoba
unosi u radnu sredinu.

 S obzirom da je gotovo nemogue razlikovati i klasificirati

psiholoke i socijalne stresore, uobiajeno ih je nazivati
psihosocijalnim stresorima. Prema veini autora njihov broj
u socijalnom i fizikom okruenju zapravo je beskonaan. U
najopenitijem smislu, stresori se dakle odnose na bilo koje
fizikalne i socijalne okolinske uvjete ili unutranje zahtjeve
koje pojedinac opaa kao stvarno ili potencijalno prijetee,
tetne ili deprivirajue. Iako su psihosocijalni stresori
razliiti i mnogobrojni, imaju neto zajedniko: vrlo su esti,
mogu ozbiljno naruiti zdravlje, nedovoljno su istraeni i od
posebnog su znaenja za suvremenu medicinu.

POTISKIVANJE (INHIBICIJA)
EMOCIJA
Ruminiranje se odnosi na sklonost ponavljanja misli, osjeaja i scena
povezanih sa prolim stresnim dogaajima i konflikt koji iz njih proizlaze,
emocionalna inhibicija podrazumijeva supresiju otvorenog izraavanja
emocija. Pennebaker iz svojih istraivanja pokazuje da potiskivanje
traumatskih informacija i emocija zahtijeva mentalni napor koji poveava
doivljaj stresa. Po njemu inhibicija emocija je nezdrava zbog dva razloga;
prvo, ona slui kao kumulativni stresni podraaj, i drugo, sprjeava
kognitivnoafektivne procese asimilacije.
Naime, stresni dogaaji koji nisu asimilirani ostaju u svijesti osobe kao
neeljene i ponavljajue (ruminirajue) misli. U skladu sa Zeigarnikefektom, ljudi su skloni pamtiti nedovrene zadatke , pa neasimilirani
stresni dogaaji ostaju u svijesti i dovode do takvih misli. Ruminiranje o
stresnim dogaajima dovodi do negativnih emocija te do kognitivnog i
ponaajnog izbjegavanja uzroka stresne epizode.

Faze sindroma sagorijevanja

Kako prepoznati sindrom sagorijevanja kod sebe ili
svojih blinjih, klijenta itd.
Faza medenog mjeseca - Posao vas veseli, ispunjeni ste
entuzijazmom, osjeate se ispunjeno, nijedan zadatak vam nije
preteak.
Realnost - Uoavate da ipak nije sve tako savreno, ef vam
postavlja sve vie i sve tee zadatke. Vi se sve vie trudite,
radite napornije, razoarenje i frustracija postaju svakodnevica.
Zapoinju ogovaranja i podmetanja na radnom mjestu, kui
dolazite sve kasnije, a prekovremeni sati se ne plaaju. Shvaate
da vas posao ne zadovoljava ni socijalno ni financijski.

 Faza razoaranja. Upali ste u zatvoreni krug - postajete

umorni i nervozni, naglo mravite ili se debljate te imate
problema sa spavanjem. Osjeate ljutnju i krivite druge za ono
to vam se dogaa. Otvoreno poinjete biti kritini prema
nadreenima i kolegama. Osjeate se bespomono.
Anksioznost i depresija postaju dio vae svakodnevnice, esto
ste bolesni.
Alarmna faza. Iscrpljeni ste, vae mentalne i fizike rezerve
su potroene. Imate osjeaj stalnog neuspjeha, gubite
samopouzdanje i vjeru u sebe. Osjeate se nesposobnima da
napravite bilo kakve promjene u svom ivotu. Ova faza je
ozbiljna i ako ne potraite pomo moe ostaviti ozbiljne
posljedice na vae zdravlje. ivot vam se sada ini poprilino
besmislenim i osjeate konstantni oaj.

PROFESIONALNI STRES U RADU

SOCIJALNIH RADNIKA
Okruenje ustanova socijalne skrbi, u kojoj
pored
ostalih
pomauih
profesija
preteno rade socijalni radnici, ini se vrlo
pogodnim situacijskim okvirom za provjeru
hipoteza izvedenih iz suvremenih modela
stresa.
Posao socijalnog radnika je nesumnjivo
jedan od stresnijih meu pomauim
profesijama.

 Socijalni rad je specifina profesionalna aktivnost kojoj je cilj

da pridonosi boljoj uzajamnoj adaptaciji individua, obitelji,
skupina i socijalne okoline u kojoj oni ive te razvijaju
samopotovanje i samoodgovornost pojedinca.

Socijalni radnik je profesionalac, humanist koji pomae

ljudima da identificiraju, pribave i iskoriste konkretne resurse
neophodne za njihovo bolje funkcioniranje, te pomae ljudima
u njihovoj interakciji s drugim ljudima i sa sustavima u
njihovoj ivotnoj okolini.

 Pomagai koji se odluuju za ta zanimanja su

esto entuzijasti, perfekcionisti i osobe koje
idealiziraju svoje zanimanje i imaju visoka
oekivanja te su esti kandidati za
sagorijevanje. Od izvora stresa specifinih za
profesiju socijalnih radnika najei su:

rad s klijentima raznovrsnih problema i

patologije

 nemogunost
udovoljavanja
klijentovim
zahtjevima zbog objektivnih okolnosti (nedostatak
sredstava, institucija i dr.)
neizvjesnost oko ishoda pruenog savjeta i
pomoi
osjeaj prevelike odgovornosti zbog diskrecionog
prava (sloboda
odluivanja ) u donoenju
vanih ivotnih odluka
rad u tekim sluajevima socijalne bijede i
neimatine
problemi u meuljudskim odnosima
esta izloenost strunjaka kritikama javnosti.

 Stres je takoer povezan i sa stresorima koji

proizlaze
iz
osobina
radne
okoline,
organizacije rada i naina komuniciranja u
organizaciji
kao
i
mnogim
drugim
svakodnevnim specifinim imbenicima koje
je teko kvalificirati u odreene kategorije jer
su previe ovisni o itavom sklopu odnosa u
ukupnoj socijalnoj situaciji u kojoj se
dogaaju. Sve to moe s vremenom dovesti do
razornih posljedica kako po samog strunjaka
tako i na kvalitetu i razinu strunog rada u bilo
kojoj stuci.

KAKO POMOI SEBI I/ILI SVOJIM

KLIJENTIMA
problemu usmjereno suoavanje (traenje
informacija, planiranje, poduzimanje akcija,
usmjeravanje na pozitivne aspekte situacije,
traenje podrke).
emocijama usmjereno suoavanje (traenje
socijalne podrke; otvoreno iskazivanje
emocija, njegovanje dobrih meuljudskih
odnosa; izbjegavanje prevelike impulsivnosti,
nauiti podnijeti poraz).

 izbjegavanje (negiranje, bijeg u matu,

ponaajno
izbjegavanje,
mentalno
ili
ponaajno dezangairanje).

METODA I METODA
RELAKSACIJE
Mentalna relaksacija s pomou
razmiljanja
Voena fantazija
Progresivna miina relaksacija
Autogeni trening

ZAKLJUAK
Nain na koji se osoba suoava sa stresom ovisi o
osobnim znaajkama i kapacitetima svakog
pojedinca, pri emu izrazitu vanost ima kako osoba
interpretira odreene situacije. Ako ste u ulozi
pomogaa , pojedincu treba pomoi da se izventilira i
skupa s njim pronai najvei izvor stresa za njega.
Nemojte gajiti negativne osjeaje ili neprijateljstvo
prema bilo kome na poslu, u vaoj obitelji ili bilo
gdje drugdje. To e uvijek otetiti vas i uzrokovati
dodatni stres. Pronaite naina da im brzo oprostite i
izgladite sve nesporazume.

Literatura

Ajdukovi M. i Ajdukovi D. - Pomo i samopomo u skrbi za mentalno zdravlje

pomagaa, 1996.
Ajdukovi, M., Ajdukovi, D. i Ljubotina, D. (1997.) Mental health of helpers: A
necessary ingredient of trauma recovery training and assistance in war zones. U:
Ajdukovi, D. (ur.); Trauma Recovery training: Lessons Learned. Zagreb: Society for
Psychological Assistance.
Havelka, M. (1999.) Zdravstvena psihologija. Zagreb: Medicinski fakultet
Sveuilita u Zagrebu.
LeiToevski, D. (1992.) Distimini poremeaj tipologija i veza sa poremeajima
linosti. Doktorska disertacija. Beograd: Medicinski fakultet.
Ljubotina, D. i Drui, O. (1996.) Sindrom izgaranja na poslu kod pomagaa i
imbenici koji utjeu na stupanj izgaranja. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada,
3.
krinjar, J. (1996.) Odnos zanimanja i strategija savladavanja Burnout sindroma. 32.
(1), 25- 36.
Uloga sociodemografskih karakteristika i radnih uvjeta u izgaranju na poslu (
http://hrcak.srce.hr/file/219658)