NAGLASAK I NAGLASNE CJELINE

Naglasak je isticanje jednoga sloga u riječi silinom, duljinom i

visinom tona. Hrvatski standardni jezik ima četiri naglaska.
kratkosilazni naglasak (\\)

kratkouzlazni naglasak (\)

dugosilazni naglasak (^)

dugouzlazni naglasak (/)

djȅlo, djȅtelina, kȉša, krȕna

čòvjek, nòsiti, predòčiti, sèstra

bȏr, lijȇp,
prâvda, rȏg, rijȇč

literatúra, rúka, pristúpiti, obítelj

Kratkouzlazni je naglasak kratak, malo usporen s uzlaznim
tonom.

Kratkosilazni je naglasak kratak, odsječen sa silaznim tonom.

Dugouzlazni je naglasak dug s uzlaznim tonom.

Dugosilazni je naglasak dug sa silaznim tonom.

Naglasci se u hrvatskome standardnom jeziku raspodjeljuju u

skladu s ovim pravilima:

1. Naglasak ne može biti na zadnjemu slogu riječi.

2. Jednosložne riječi imaju samo silazne naglaske.

3. Višesložne riječi mogu imati bilo koji od četiriju naglasaka

na prvome slogu.

4. Na unutarnjim slogovima višesložne riječi mogu biti samo

uzlazni naglasci.
Duljina (–), ako je ima, uvijek je iza naglaska, npr. nèprāvda,
prȅdosjećāj. Jedna riječ može imati i više duljina, npr. G
djèvojākā.

Riječi koje imaju svoj naglasak zovu se naglasnice ili toničke

riječi, a riječi koje nemaju svoj naglasak nenaglasnice, klitike
ili atoničke riječi. Nenaglasnice se dijele na prednaglasnice,
proklitike ili prislonjenice i zanaglasnice, enklitike ili
naslonjenice. Prednaglasnica se naslanja na naglašenu riječ iza
sebe (npr. u kuću , na stol), a zanaglasnica na naglašenu riječ
ispred sebe ( volim ga, mislio je). Zanaglasnice ne mogu imati
naglasak, a u određenim uvjetima naglasak može prelaziti na
prednaglasnicu, npr. nà mjesto, ȕ grād. U hrvatskome
standardnom jeziku prednaglasnice mogu biti svi jednosložni
(npr. bez, do, iz, kod, kroz, na) i neki dvosložni prijedlozi
(npr. ispod, iznad, među, mimo), veznici (npr. i, pa, te) i
čestice (npr. ne, ni). Zbog toga što se zanaglasnice naslanjaju
na riječi ispred sebe, pri uporabi zanaglasnica treba paziti na
njihov položaj u rečenici. (Vidi poglavlje Red riječi u
rečenici.)

Rečenica se dijeli na naglasne cjeline tako da se odijele

skupine riječi koje imaju jedan naglasak.

U rečenici Djèčāk je | ìšao | ù škōlu, | a djevòjčica | ȕ grād.

prednaglasnice su u i a, a zanaglasnica je je.
U rečenici Vȉdio ga je | u kínu | kako glȅdā | fȉlm.
prednaglasnice su u i kako, a zanaglasnice ga i je.

Akcenat
1. Akcenat u bosanskome jeziku
2. Književni bosanski jezik poznaje četiri različita akcenta. To
su: kratkosilazni koji se obilježava znakom [‶], kratkouzlazni
za koji koristimo ovaj znak [‵], dugosilazni [⁀] i dugouzlazni
akcenat sa znakom [′].
3. 0Nosilac akcenta je samoglasnik u naglašenom slogu.
4. 0Dakle, kada riječ podijelimo na slogove, primjećujemo da
se slog odlikuje nekom dužinom, određenom visinom tona i
jačinom tona. Po tome ćemo razlikovati akcente.
5. Akcentovan slog je onaj slog koji je dominantan u nekoj
riječi. To je slog koji se ističe. PLAnina, KUća, SUNce
6. 0SKIJE: kako se najbrže spuštate niz brdo - na dvjema ili
na jednoj skiji? 0 Naravno , na dvjema, pa je ovo podsjećanje
na KRATKOSILAZNI AKCENAT
7. 0BRDO: А kad se spustite niz brdo, а nema žičare –
duuuugoooo se penjete, pa je ovo podsjećanje na
DUGOUZLAZNI AKCENAT;
8. 0Јedna skija: као кratkosilazni аli jedna crta –
КRATKOUZLAZNI;
9. 0ЈEDNA SKIJA: SUPROTNO OD KRATKOUZLAZNOG
– DUGOUZLAZNI
10. ODREĐIVANJE AKCENTA 01. korak – MJESTO
AKCENTA 0Određivanje mjesta akcenta: 0SUN-CO-KRET–
na posljednjem nije ,ili sun-CO- kret ili suncoKRET. 0Dakle
na prvom slogu SUNcokret 0Fo- TE- lja, МAS-li-nа, КLA-
vir…
11. ODREĐIVANJE AKCENTA 02. кorak: DUG –
KRАТАК 03. korak: SILAZNI - UZLAZNI
12. PRAVILA AKCENTOVANJA 0Glavna pravila
akcentovanja riječi u bosanskim jeziku su: 0 1. Jednosložne
naglašene riječi mogu imati samo silazne akcente
(kratkosilazni - konj ili dugosilazni – dan)
13. PRAVILA AKCENTOVANJA 02. Višesložne riječi
mogu imati bilo koji od navedena četiri akcenta, ali silazni
akcenti mogu biti samo na prvom slogu višesložne riječi.
14. PRAVILA AKCENTOVANJA 03. NA PRVOM SLOGU
MOŽE STAJATI SVAKI AKCENAT; 04. NA
POSLJEDNJEM SLOGU NIKAD NE STOJI AKCENAT.
15. PRAVILA AKCENTOVANJA 0Postoje i kratke riječi
koje nemaju sopstveni akcenat pa ga poprime od riječi koja im
slijedi ili prethodi. Prve nazivamo proklitike, a druge
enklitike. To su predlozi, riječce, veznici i. Primjeri: u, od, iz,
se i sl.
16. 2 kratka  dòsada  dȍsada
17. RASPODJELA akcenta Akcenatski sistem temelji se na
novoštokavskoj akcentuaciji i ima 4 naglaska /akcenta: 
kratkosilazni – brzi: kȕća  dugosilazni – zlâto 
kratkouzlazni - spori: žèna  dugouzlazni – rúka