aPriprema nastavnika za realizaciju nastavne jedinice ‘Odgo} i obrazovane ace za demokratsti dj Teg fednakovadan kao estak ble pripere 2aivotu procesusocjalne integrace najmadih ‘rut Imaju vid da su nek porocie2a- kaze u prenoSenju osnownih edgojnih vele- dnosti eenja. treba trait! sklskim 1 invaninsttsionalnim oblicimaradas3djecom. Name, namjera ovog modula jeste da se razmisj o huranokvaltetnoj alu koa) se Ue uestvuje bez prise, ideoloske indoktr- nacjewkoojsecjene primjenjuu deta prava fe) Proce tole socjaizacj ko nastavici nas {oje sprovert u interakesi sa ueenicma ‘omoguéava da se obezbijedadekvatna Komu- Iikaci wenicima iosigura motive za rad (Ova) proces predstavijn nasil br. Sha navedenin wodech princpa rac sa erica [este obezbedivanje sigue sislene sedine 2a wen koja doprinoskreiranju prostor! 22 njegove ulijtivane u raaite aktivnost u raztedu.Stoge,ukolko su matwvacie faktor Ueenika da uestuju u raznim aktivnostima mnogo jati od prepreka na koje uéenik mode raz te ukalito je utenik pibvacen, do- brodotao i osjeéase‘Sigurim’ uel, umanjule Se verovatnota da eta ist uni bit rihator ential, Konfkt kao dia iskustve ont su do svakednevnogiskusta u poro- ‘cl Ho zai ako u elo mer jet a na formiranje odredenih obrazaca ponaiana i fading jebavanjasvih narednih sukabe. Prema 'straivaju Rouceka (prema ofovie 1978), 70% ‘ena je imal rato neugednih doa u Skolko su vezan za uspjeh Konikane odnase sanastayniima, Koni neagode koje ueenk ofivava Bho osnouni ss pokretae nega tivnog stava prema Sal, prema uZena vie inosnom sstemu ko ona froklamia. Unutar konfkta se esto razvanekaposebna dnarika ‘oj otedava ih éakpotpuno skhutueprimjenu dogovorenih praia jer prozlaze i rach pottebs interes perspetitaoxaba Kaj su ont. ako svaka Komunicacja, pa ak ko iktn, uljutje i nova kustva, saznanja, ‘eekiveia, u koniltrin stechomo erie esto reagraju agresjom ik polagenjem, Sto Ustine ne jebava konfikt. Nevjesen Koni vad do dugottajene fastranost, ojecaja tse, zabrinutostiqubitasamopouzdanjai samopoitovanj. U nekim lulturama se pre= pore iabjegavane sukola er je weezer Imijenje da e wijeme uns sve asukob ce neko drug nijedt Opet u neki» drug ku Rurama mast se suodi sa sukobom Jerse Suk shwatakao bik ukjotreba pobjednik U rnenasiinom rjedavaniu sukoba nije el sukob [abject mit ga usmyeit ka pobjedenom ik po ‘aenom nego nauét koje Gano vestine pm Jeni kako bismo se s nj uspeino nos Secanje th vjeStina pomate dea u jcaniu Samopouzdanjauéenika | star ed njega Zu Vrstekonflikata Usitucjma u Kojima su prepreke ze osvarenje lj aja van nas, govorno ovanskom ko fit Stuacjeu koja tetkedoncsimo oaluks, ‘dugouladime, te nam se pregreke namedu2bog ‘ate neodluenest, govormoo unutrasnjem ko ‘kt. Govrimo © mjedovitom konflitu kad frmamo kembinocj jedniht drug Ronit nfl se odvjaju kroz rant faze konfikta LU predfaz se mogu prepoznailatentni ii mani fest’ kof al eon ot wvek) ne ocenjla ‘negative. Ufa estalacje konica cele po- Sbna dnarka koja zaitran dlovarjeukon- fu U tw "asl anatnavana rad seo tome dasezajchi¢k sutvor poner defiise|igrad, aa‘Ove faze senazvju avin" konfikta Tokom + _iitihfaza konfikta potrebno Je posjeovatt posebnu sposobnost za prepeznavanye smi Vane pronalaske jefenjakonfikta, Dinarika konfikta uti ina promjenu ponaéanakonfikt= rihstrana U zodteni fazama kona Kore hacia je veoma ograncena, konflktne strane primeéujs uglavnom one oh die razdvaa, Beano tobi se maglo aznat kao za)edndka, epovjerenje medu njima raste, 2 resavanje problema se ne smatra zajednighimzadatkom. Nenastino rjedavanjakonfiktnih stwacia Nova tol a8 nove nastavike sa kompetenc Jama koje raz arave | emocionalne-soct— Jalnevezeukomunkacj suéenicima iukome ce Imat ulogu pedagoga mediators ukolxo dade do konica medu ueenicima. Staka grup pa takoirazredna raspolaenizom Socysnin intake koje nastoe da zadovolle eke od svoj poureba Osnova yeitne djelotvorneg komenicranja je prhuatanj injenicadasvakakomunikacatete Gvosmjerno ida svakaakeja zazivaodredenu Feakei. Ako osviestimo nacine ne Komu- hace sa ueeicima ne samo da matemo ae Jenit kako jet komunikacja dob, nego ‘motema sted! nove nadine wipostavlians hon ‘kta sna, Ukoko smo pak sues da nas ‘credeni vid komonikace od strane uni vi- eda, mora bso osvestit nae ponadane w {dnosupremanjima Name, unatinu obracana veoma esto syjesno il nesvesno se prenos! poruka utencima uKome se kris ez nepri- Ihaéanja (Gordon 1983). JA poruke"|aktivno slufane su pode nan obraéanja uéeriku u ea) njegovog ponatanj, Aktivno sudane Je Decne beth este rei hernias Uukome nastavikpokazuje svar interes z.0%6 Sto utenik gover: Us) neverbanog aspesta komuniacje Ke | prenosena JA poruka mate bth zaajan w uspostadjnju Kontakta 5a Utenicima razwanju njegovanuth odnosakao | uebostanom razumijevanja Takveintervence rnastayikapojaéavaju. moguénost ueekéa Utena u donodenj praia odukau ezredu to obacava deci viéezadovolstva|uspieha | siminacj steahova of nastajenje honfikta. Uz kth slfanje vala korstit | drug bine f- tore dobre komunikacije ka St su postovan Zinterestanosttoleraciaautentiost ema aa ta 2a uspjeino gefavanje konfiktnih sta ‘aino edefnictibitne pojave ukonfikt bose ‘dinose na situs koje ueerike uvatew ko ‘ike, intenaiet ponavanjanjegove kljuene ‘taro. Interven na jefavanjukonfikta reba ddabude pravomemena ln asertvan nadinazre Jena ako post nz azn een u zav- ‘ost od vste Kontak uu pitanj ae oof med wznlema poste 2ajednit ko ‘aclu jelavanjuovog problema: Uprver Kora se udeni raza pomjeraj sa miesta ode Se desiokanfile kako bi powatll kantolu nad obom \imalivemena ds razmile o=vor po= sup. Vadno eda su deca pod nadzorom ko ‘nolo, ane same ypucena da sama oduu hol, ‘ugao neko digo mjesto Sk. Drughkorak se ods! na posredovanje med Ltenicima | daanju denvele da objasnesijed ddosadsj, Svakem ogeniksu proces intervece Je neophodnoindvotljedhako padre dati mu ‘maguenost da azmislosvom ponasanju koje ‘mazete povezt sa konkretnim stuacjama fz Stakodnevnog vata kako bt on #0 na. pra= ‘eignom primer njemu liskom, mogao svat ‘naueteventsino povezaesojeponasane sa pravlime kon donesena na vou razteda ‘oj susastani io Kuénog eda Sele Nakon to ‘Reni Katu 8 im je potrebno i sasldau ta tteba drugo) esobi da bi ce nhov! odnast, bola svaka se strana sli da e pokusati ura nett toe potrebrodrugome Petrebno eda se obje strane usaglase | pristanu na ko- ‘promis. Uspjena slucja je kada obj strane ostiana ono Sto ee, Ukoliko wen is sam ‘magi da dodu do refera samostana, mode | nastavrik.ponust neki so) pln sen. Na- ‘ojsepriikombjsinavans prfagedtt Komi ics uta ake bi uzenia vat prjeciog 130 bal shat njegovu sw Konan do= ‘oro potalnadefinlatuplsan) fra Kos Se. potwrdujeusmena od strane oba ucenika Sadrta} dogovera koje w form ugovora, ob Invatat postedce koje sros! uzenik, uiolko prekSi dati docovor Potrebno je sno formu Tina hoje stove posed kena sporazum, sojene bitebaleds budu nejasnedvosmislene Bezobara napepisan|ugovor medu uéeicima, ‘asta dai ulog da prati nadie po: hatanjeoba uezrla. U proces nadziania, pa {aki alujnim ueretima u tks jako je vaio ‘enka pokazat pozitvna osietana | zaintere= +