Medjunarodna Klasifikacija Oboljenja MKF Bos Lat

MKF
Svjetska Zdravstvena Organizacija

eneva
Meunarodna
klasikacija
funkcionisanja,
onesposobljenja
i
zdravlja
(MKF)
Publikacija Svjetske Zdravstvene Organizacije 2001

Pod nazivom International classification of functioning, disability and
health (ICF)
Svjetska Zdravstvena Organizacija 2001
Generalni direktor Svjetske Zdravstvene Organizacije garantuje izdavaka
prava za izdanje u Bosni i Hercegovini Educaid-u,
Meunarodne klasifikacije, funkcionisanja, onesposobljenja i zdravlja (MKF)
Zvanian prevod MKF-a na slubene jezike naroda u BiH, uz odobrenje Svjetske
Zdravstvene Organizacije iz eneve, omoguilo Ministarstvo vanjskih poslova
Republike Italije i regije Emilia Romagna i Marche kroz program: Skrbnitvo
i ponovno ukljuenje maloljetnika sa posebnim fizikim i psihikim potrebama
i promocija poduzetnitva u sektoru socijalnih poslova u Bosni i Hercegovini
cod.AID5766.01.4 koji je u BiH implementiran u periodu od 15. maja 2005.
do 15. maja 2009. godine.
PROJEKAT IZDAVA:
Via Manzoni 40, 61100 Pesaro-Italy

PREVOD:
Belma Goralija, dr.med.
mr.sci. Anja Tomi ia, dr.med.
LEKTOR:
Kerim Zvizdi
TAMPA:
tamparija FOJNICA d.o.o. Fojnica
Biblioteka SZO-e Podaci o katalogizaciji-objavljivanju

Meunarodna klasifikacija funkcionisanja, onesposobljenja i zdravlja: MKF
1. Ljudski razvoj 2. Tjelesna konstitucija 3. Status zdravlja 4. Procjena
onesposobljenja 5. Socioekonomski faktori 6. Uzronost 7. Klasifikacija 8.
Uputstva
I. Naslov: MKF
(ISBN 92 4 154542 9)
(NLM klasifikacija: W 15)

Publikacije Svjetske Zdravstvene Organizacije uivaju zatitu autorskih prava
u skladu sa odredbama Protokola 2 Univerzalne Konvencije o autorskim
pravima. Sva prava pridrana.
Stavovi izneeni i prezentacija materijala u ovoj publikaciji ne podrazumijevaju
bilo kakvo miljenje i stavove Sekretarijata Svjetske Zdravstvene Organizacije
koje se odnose na pravni status bilo koje zemlje, teritorije, grada ili oblasti ili
njenih organa ili koje se odnosi na razgranienje njenih granica.
Pominjanje odreenih kompanija ili odreenih proizvoda proizvoaa
ne podrazumijeva da su oni prihvaeni ili preporueni od strane Svjetske
Zdravstvene Organizacije i da se preferiraju vie u odnosu na sline koje nisu
spomenuti. Iako se mogu oekivati greke i omake, nazivi vlasnikih proizvoda
se razlikuju po poetnom veliku slovu.
Sadraj
A. Uvod ...................................................................................................... 1
1. Istorijat ......................................................................................... 3
2. Ciljevi MKF-a ............................................................................. 5
3. Karakteristike MKF-a ................................................................. 7
4. Pregled MKF komponenti ......................................................... 10
5. Model funkcionisanja i onesposobljenja .................................... 18
6. Upotreba MKF-a 21
B. Jednostepena klasifikacija ...................................................................... 27
C. Dvostepena klasifikacija ....................................................................... 31
D. Detaljna klasifikacija sa definicijama ..................................................... 45
Tjelesne funkcije ............................................................................ 47
Tjelesne strukture ........................................................................ 105
Aktivnosti i uestvovanje .............................................................. 123
Faktori okruenja ......................................................................... 171
E. Aneksi ................................................................................................ 209
1. Taksonomika i terminoloka pitanja ...................................... 211
2. Smjernice za ifriranje u MKF-u .............................................. 219
3. Mogua upotreba liste Aktivnosti i Uestvovanje ..................... 234
4. Primjeri sluajeva ..................................................................... 238
5. MKF i osobe sa onesposobljenjem .......................................... 242
6. Etike smjernice za upotrebu MKF-a ..................................... 244
7. Saetak procesa revizije ........................................................... 246
8. Budui pravci za MKF .............................................................. 250
9. Predloeni MKF podaci potrebni za idealne i minimalne ......... 253
informacionesisteme ili ispitivanja u zdravstvu
10. Zahvale ............................................................................... 254
F. Indeks .................................................................................................. 257
MKF
Uvod
MKF
1.
Uvod
Istorijat
Ovo izdanje sadri Meunarodnu Klasifikaciju Funkcionisanja, Onesposobljenja i

Zdravlja, poznatu kao MKF (ICF)1. Sveukupni cilj MKF klasifikacije je da se
obezbijedi jedinstveni i standardni jezik i okvir za opisivanje zdravlja i stanja koja
su u vezi sa zdravljem. Ona definie komponente zdravlja i neke zdravstvene
komponente dobrobiti (kao to su edukacija i rad). Domeni sadrani u MKF
se mogu, prema tome, posmatrati kao domeni zdravstva i domeni u vezi sa
zdravstvom. Ovi domeni su opisani iz perspektive tijela, pojedinca i drutva, u
dvije osnovne liste: (1) Funkcije i strukture tijela; i (2) Aktivnosti i uestvovanje.2
Kao klasifikacija, MKF sistematino grupie razliite domene3 za osobu u datim
zdravstvenim stanjima (npr., ta osoba sa oboljenjem ili poremeajem radi
ili moe raditi). Funkcionisanje je zajedniki termin koji obuhvata sve tjelesne
funkcije, aktivnosti i uestvovanje; slino tome, onesposobljenje slui kao zajedniki
termin za oteenja, ograniene aktivnosti ili restrikcije u uestvovanju. MKF
takoe navodi faktore okruenja koji su interakciji sa svim ovim pojmovima. Na
ovaj nain, ona omoguava da korisnik zabiljei korisne profile funkcionisanja,
onesposobljenja i zdravlja pojedinaca u razliitim domenima.
MKF pripada porodici meunarodnih klasifikacija kreiranih od strane
Svjetske Zdravstvene Organizacije (SZO) za aplikaciju razliitim aspektima
zdravlja. SZO porodica meunarodnih klasifikacija prua okvir za kodiranje
irokog dijapazona informacija o zdravlju (npr., dijagnoza, funkcionisanje
i onesposobljenje, razlozi za potraivanje zdravstvenih usluga) i koritenje
standardizovanog zajednikog jezika koji dozvoljava komunikaciju o zdravlju i
zdravstvenoj zatiti irom svijeta u razliitim disciplinama i naukama.
U SZO meunarodnoj klasifikaciji, zdravstvena stanja (oboljenja, poremeaji,
povrede itd.) se primarno klasificiraju u MKB-10 (skraenica za Meunarodnu
Tekst predstavlja reviziju Meunarodne klasikacije oteenja, onesposobljenja i hendikepa

(ICIDH), koja je prvi put objavljena od strane Svjetske zdravstvene organizacije u svrhu studija,
1980.godine. Kreirana nakon sistematinih studija na terenu i meunarodnih konsultacija tokom
proteklih pet godina, ona je prihvaena za meunarodnu upotrebu 22.Maja, 2001.godine, od
strane Pedeset-etvrte Svjetske zdravstvene skuptine (rezolucija WHA54.21).
Ovi termini, koji zamjenjuju ranije koritene termine oteenje, onesposobljenje i

hendikep, proiruju obim klasikacije da bi omoguili da pozitivna iskustva budu opisana.
Novi termini su nadalje denisani u ovom Uvodu i detaljno obraeni unutar klasikacije. Treba
napomenuti da se ovi termini koriste sa specinim znaenjima koja se mogu razlikovati od
njihove svakodnevne upotrebe.
Domen je praktian i svrsishodan skup srodnih ziolokih funkcija, anatomskih struktura,

djelovanja, zadataka ili oblasti ivota.
Uvod
MKF
Klasifikaciju Bolesti, deseta revizija)4, to obezbjeuje etioloki okvir.

Funkcionisanje i onesposobljenje udrueni sa zdravstvenim stanjima su
klasificirani u MKF-u. MKB-10 i MKF su, prema tome, komplementarne,
5
a korisnici se motiviu da zajedno koriste ova dva lana SZO porodice
meunarodnih klasifikacija. MKB-10 prua dijagnozu oboljenja,
poremeaja ili drugih zdravstvenih stanja i ove informacije se obogauju
dodatnim informacijama obezbijeenim MKF-om po pitanju funkcionisanja6.
Informacije o dijagnozi skupa sa funkcionisanjem pruaju iru i svrsishodniju
sliku zdravlja ljudi ili populacija, to se potom moe koristiti u svrhu
donoenja odluka.
SZO porodica meunarodnih klasifikacija prua dragocjeno orue za opisivanje
i poreenje zdravlja u populacijama u meunarodnom kontekstu. Informacije o
mortalitetu (koje prua MKB-10) i zdravstvenim ishodima (koje prua MKB10) se mogu kombinirati u zbirnim mjerama zdravlja populacije za praenje
zdravlja populacije i njegovu distribuciju, kao i za procjenu doprinosa razliitih
uzroka mortaliteta i morbiditeta.
MKF se odmakla od klasifikacije posljedica oboljenja (verzija iz 1980.
godine) i postala klasifikacija komponenti zdravlja. Komponente zdravlja
identificira konstituente zdravlja, dok se posljedice fokusira na uticaju bolesti
ili drugih zdravstvenih stanja koja mogu uslijediti kao rezultat. Prema tome,
MKF zauzima neutralan stav po pitanju etiologije, tako da istraivai mogu
izvlaiti slobodne zakljuke koristei odgovarajue naune metode. Slino
tome, ovakav pristup se takoe razlikuje od odrednice zdravlja ili riziko
faktori pristupa. Da bi se omoguila studija odrednica ili riziko faktora, MKF
ukljuuje listu faktora okruenja koji opisuju kontekst u kojem pojedinci ive.
Meunarodna statistika klasikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema, deseto izdanje,

Vol. 1-3, eneva, Svjetska zdravstvena organizacija, 1992-1994.
Takoe je vazno prepoznati preklapanja izmeu MKB-10 i MKF-a. Obje klasikacije poinju
sa tjelesnim sistemima. Oteenja se odnose na tjelesne strukture i funkcije, koje su obino
dijelovi procesa bolesti i, prema tome, takoe su koritena i u MKB-10. Ipak, MKB-10koristi
oteenja (kao znakove i simptome) kao dijelove konstelacije koja formira bolest ili, ponekad,
kao razlog kontaktiranja zdravstvenih slubi, dok MKF sistem koristi oteenja kao probleme u
tjelesnim funkcijama i strukturama udruenim sa zdravstvenim stanjima.
Dvije osobe sa istom bolesti mogu imati razliite stepene funkcionisanja, a dvije osobe sa
istim stepenom funkcionisanja ne moraju imati isto zdravstveno stanje. Zbog toga, zajednika
upotreba poboljava kvalitet podataka za medicinske svrhe. Koritenje MKF-a ne bi trebalo da
mimoilazi redovne dijagnostike procedure. Za druge svrhe, MKF se moe koristiti sam.
MKF
2.
Uvod
Ciljevi MKF-a
MKF je multisvrsishodna klasifikacija dizajnirana da slui raznim

disciplinama i razliitim sektorima. Njeni specifini ciljevi su rezimirani kako
slijedi:
x
x
x
x
Da prui naunu osnovu za razumijevanje i studiranje zdravlja i stanja

vezanih za zdravlje, ishode i odrednice;
Da uspostavi zajedniki jezik za opisivanje zdravlja i stanja vezanih za
zdravlje u cilju poboljanja komunikacije izmeu razliitih korisnika,
kao to su zdravstveni radnici, istraivai, kreatori politika i javnost,
ukluujui osobe sa onesposobljenjima;
Da omogui poreenje podataka meu razliitim zemljama,
zdravstvenih disciplina, usluga i vremena;
Da obezbijedi sistematinu shemu kodiranja za sisteme informisanja
u zdravstvu.
Ovi ciljevi su meusobno povezani, obzirom da potreba za MKF-om i

koritenje MKF-a zahtijeva kreiranje svrsishodnog i praktinog sistema koji
mogu koristiti razni korisnici za zdravstvene politike, osiguravanje kvaliteta i
procjenu rezultata u razliitim kulturama.
2.1 Primjena MKF-a

Od svog objavljivanja kao peobne verzije 1980.godine, ICIDH se krositila u
razliite svrhe, kao na primjer:
x
x
x
x
x
kao statistiki instrument : kod prikupljanja i registracije podataka ( npr. u

demografiji, u studijama i istraivanjima o stanovnitvu ili u informativnim
sistemima);
kao istraivaki instrument: za mjerenje rezultata, kvaliteta ivota i
okolinskih faktora;
kao kliniki instrument: u procjenama potreba, u kombinovanju tretmana i
specifinih uvjeta, u procjenama za orjentaciju, u rehabilitaciji i vrednovanju
rezultata;
kao instrument socijalne politike: planiranje socijalne zatite, sistema
naknada, planiranja i realizacije politikih projekata;
kao obrazovni instrument: planiranje kurikuluma i poboljanja saznanja i
socijalnih akcija.
Obzirom da je MKF prvenstveno klasifikacija zdravlja i stanja vezanih za

zdravlje, ona se takoe koristi od strane sektora kao to su osiguranje, socijalna
sigurnost, rad, edukacija, socijalna politika i razvoj opteg zakonodavstva
5
Uvod
MKF
(legislative), kao i modifikacije okruenja. Prihvaena je kao jedna od UN

socijalnih klasifikacija i na nju referiraju i ona inkorporira Standardna pravila
za izjednaavanje mogunosti za osobe sa onesposobljenjem.7 Prema tome, MKF
prua odgovarajui instrument za implementaciju navedenih mandata
meunarodnih ljudska prava, kao i dravnog zakonodavstva.
MKF je korisna za iroki spektar razliitih primjena, na primjer za socijalnu
sigurnost, evaluaciju u regulisanoj zdravstvenoj zatiti, studije populacije na
lokalnim, nacionalnim i meunarodnim nivoima. Ona nudi kenceptualni okvir
za informacije koje su primjenjive na linoj zdravstvenoj zatiti, ukljuujui
prevenciju, promociju zdravlja, te poboljanje uestvovanja uklanjanjem ili
ublaavanjem socijalnih potekoa i podravanjem obezbjeivanja socijalne
podrke i onih koji je pruaju. Takoe je korisna za analizu sistema zdravstvene
zatite, u smislu evaluacije i formulisanja politike.
Standardna pravila za izjednaavanje mogunosti za osobe sa onesposobljenjem. Usvojeno od

strane Generalne skuptine Ujedinjenih Nacija na njenoj 48-oj sesiji, 20.Decembra 1993.godine
(rezolucija 48/96). New York, NY, UN odjela za javne informacije, 1994.godine.
MKF
3.
Uvod
Karakteristike MKF-a
Klasifikacija bi trebala biti jasna po pitanju onoga to klasificira: njenu

sveobuhvatnost , njen obim, njene jedinice klasifikacije, njenu organizaciju, te
kako su svi ovi elementi strukturirani po pitanju njihovog meusobnog odnosa.
Sljedee poglavlje opisuje ove osnovne karakteristike MKF-a.
3.1 Sveobuhvatnost MKF-a

MKF obuhvata sve aspekte ljudskog zdravlja i neke komponente dobrobiti
relevantne za zdravlje i opisuje ih u smislu zdravstvenih domena i domena
vezanih za zdravstvo.8 Klasifikacija se zadrava u irem kontekstu zdravlja i ne
pokriva stanja koja nisu vezana za zdravlje, kao to su ona koja su uzrokovana
socioekonomskim faktorima. Na primjer, zbog svoje rase, spola, religije ili
drugih socioekonomskih karakteristika, ljudima se moe uskratiti sprovoenje
zadataka u svom trenutanom okruenju, ali ovo nisu restrikcije uestvovanja
vezane za zdravstvo kako je klasificirano u MKF-u.
Postoji iroko rasprostranjeno pogreno miljenje da se MKF bavi samo
ljudima sa onesposobljenjem; u stvari, ona se bavi svim ljudima. Zdravlje i stanja
u vezi sa zdravljem udruena sa svim zdravstvenim stanjima mogu se opisati
koritenjem MKF-a. Drugim rijeima, MKF ima univerzalnu primjenu.9
3.2 Obim MKF-a

MKF prua opis situacija u pogledu ljudskog funkcionisanja i njegovih
restrikcija, te slui kao okvir za organiziranje ovih informacija. Ona strukturira
informacije na svrsishodan, meusobno povezan i lako dostupan nain.
MKF organizira informacije u dva dijela. Dio 1 se bavi Funkcionisanjem i
Onesposobljenjima, dok Dio 2 pokriva Kontekstualne faktore. Svaki dio sadri
dvije komponente:
1.
Komponente Funkcionisanja i onesposobljenja
Komponenta Tijelo ukljuuje dvije klasifikacije, jednu koja se bavi

funkcionisanjem tjelesnih sistema i jednu koja se bavi tjelesnim strukturama.
Poglavlja u obje klasifikacije su organizirana prema tjelesnim sistemima.
8
Primjeri zdravstvenih domena ukljuuju gledanje, sluanje, hodanje, uenje i pamenje,

dok primjeri domena koji se odnose na zdravlje ukljuuju transport, obrazovanje i socijalne
interakcije.
Bickenbach JE, Chatterji S, Badley EM, stn TB. Models of disablement, universalism and the
ICIDH, Social Science and Medicine, 1999, 48:1173-1187.
Uvod
MKF
Komponenta Aktivnosti i Uestvovanje pokriva itav dijapazon domena koji

indiciraju aspekte funkcionisanja i iz perspektive pojedinca i iz perspektive drutva.
2.
Komponente Kontekstualnih faktora
Spisak Faktora okruenja je prva komponenta Kontekstualnih faktora. Faktori

okruenja imaju uticaj na sve komponente funkcionisanja i onesposobljenja,
a organizirani su redom od neposrednog (najblieg) okruenja pojedinca do
opteg okruenja.
Lini faktori su takoe komponenta Kontekstualnih faktora ali oni nisu klasificirani
u MKF-u zbog velikih socijalnih i kulturolokih razlika u vezi sa njima.
Komponente Funkcionisanja i onesposobljenja u Dijelu 1 MKF-a se mogu
izraziti na dva naina. S jedne strane, one se mogu koristiti za indiciranje
problema (npr., oteenje, ograniene aktivnosti ili restrikcija u uestvovanju
saete u zajednikom nazivu onesposobljenje); s druge strane, one mogu indicirati
neproblematine (odnodno, neutralne) aspekte zdravlja i stanje vezanih za
zdravlje koji su saeti u zajednikom nazivu funkcionisanje).
Ove komponente funkcionisanja i onesposobljenja se interpretiraju pomou
etiri odvojena ali povezana pojma. Ovi pojmovi se operacionalizuju
koritenjem kvalifikatora. Tjelesne funkcije i strukture se mogu tumaiti
putem promjena u fiziolokim sistemima ili u anatomskim strukturama. Za
komponentu Aktivnosti i uestvovanje, na raspolaganju su dva pojma: kapacitet
i izvedba (vidi poglavlje 4.2).
Funkcionisanje i onesposobljenje pojedinca je nastalo kao dinamina interakcija10
izmeu odreenih stanja zdravlja (oboljenja, poremeaji, povrede, traume itd.)
i kontekstualnih faktora. Kao je gore navedeno, Kontekstualni faktori ukljuuju
i line faktore i faktore okruenja. MKF ukljuuje sveobuhvatnu listu faktora
okruenja kao esencijalnu komponentu klasifikacije. Faktori okruenja su u
interakciji sa svim komponentama funkcionisanja i onesposobljenja. Osnovni
pojam komponente Faktora okruenja je uinak koji omoguava ili ometa
karakteristike fizike, socijalne i sfere stavova.
3.3. Jedinice klasifikacije

MKF klasificira zdravlje i stanja u vezi sa zdravljem. Jedinica klasifikacije
je, prema tome, kategorije unutar zdravstvenih domena i domena vezanih
za zdravlje. Stoga je vano naglasiti da u MKF-u pojedinci nisu jedinice
klasifikacije; to znai MKF ne klasificira ljude nego opisuje situaciju svakog
pojedinca unutar lepeze zdravstvenih domena i domena vezanih za zdravlje.
tavie, opis se uvijek pravi unutar konteksta faktora okruenja i linih faktora.
10
Ova interakcija se moe posmatrati kao proces ili rezultat, ovisno o korisniku.
MKF
Uvod
3.4 Prezentacija MKF-a

MKF je prezentirana u dvije verzije, u cilju zadovoljavanja potreba razliitih
korisnika za raznovrsne nivoe detalja.
Puna verzija MKF-a, kakva je ova, prua klasifikaciju na etiri nivoa detalja.
Ova etiri nivoa mogu biti saeti u sistem kalsifikacije vieg nivoa, koji
ukljuuje sve domene na drugom nivou. Sistem sa dva nivoa se takoe moe
nai kao kratka verzija MKF-a.
Uvod
4.
MKF
Pregled komponenti MKF-a
11
DEFINICIJE11
U kontekstu zdravlja:
Tjelesne funkcije su zioloke funkcije tjelesnih sistema (ukljuujui
psiholoke funkcije).
Tjelesne strukture su anatomski dijelovi tijela kao to su organi, udovi i
njihove komponente.
Oteenja su problemi u tjelesnoj funkciji ili strukturi, kao to su znaajne
devijacije ili nedostaci (gubici).
Aktivnost je izvrenje zadatka ili radnje od strane pojedinca.
Uestvovanje je ukljuenost u ivotne situacije.
Ogranienja aktivnosti su potekoe sa kojima se pojedinac moe
susresti tokom provoenja aktivnosti.
Restrikcije u uestvovanju su problemi sa kojima s epojedinac moe
susresti tokom ukljuivanja u ivotne situacije.
Faktori okruenja ine zika, socijalna i okruenja stavova u kojima
ljudi ive i vode svoje ivote.
Pregled ovih koncepata je prikazan u Tabeli 1; oni su nadalje objanjeni u
operativnim terminima u Poglavlju 5.1. Kao to tabela navodi:
x MKF ima dva dijela, od kojih se svaki sastoji od dvije komponente:
Dio 1. Funkcionisanje i onesposobljenje
(a) Tjelesne funkcije i strukture
(b) Aktivnosti i uestvovanje
x
11
Dio 2. Kontekstualni faktori

(a) Faktori okruenja
(b) Lini faktori
Svaka komponenta moe biti izraena i pozitivnom i negativnom
terminologijom.
Vidi takoe Aneks 1, taksonomika i terminoloka pitanja.
10
MKF
x
Uvod
Svaka komponenta se sastoji od razliitih domena i, unutar svakog od

domena, kategorija, koje predstavljaju jedinice klasifikacije. Zdravlje
i stanja u vezi sa zdravljem pojedinca mogu biti registrovani odabirom
odgovarajueg koda kategorije, a potom dodavanja kvalifikatora, koji
predstavljaju numerike ifre koje odreuju stepen funkcionisanja ili
onesposobljenja u toj kategoriji ili stepen do kojeg je faktor okruenja je
onaj koji to omoguava ili ometa.
Tabela 1. Pregled MKF-a

Dio 1:
Funkcionisanje i onesposobljenje
Dio 2:
Kontekstualni faktori
Komponente
Tjelesne funkcije
i strukture
Aktivnosti i
uestvovanje
Faktori
okruenja
Lini faktori
Domeni
Tjelesne funkcije
Tjelesne
strukture
Polja ivota
(zadaci,
akcije)
Vanjski
uticaji na
funkcionisanje i
onesposoblljenje
Unutranji uticaji
na funkcionisanje
i onespoaobljenje
Promjene
u tjelesnim
funkcijama
(zioloke)
Kapacitet
Izvravanje
zadataka u
standardnom
okruenju
Pojmovi
Promjene
u tjelesnim
strukturama
(anatomske)
Pozitivni
aspekt
Funkcionalni
i strukturalni
integritet
Izvoenje
Izvravanje
zadataka u
trenutnom
okruenju
Omoguavanje
ili ometanje
uinka
karakteristika
zikog,
socijalnog i
svijeta stavova
Aktivnosti
Uestvovanje
Uticaj
karakteristika
pojedinca
Nije primjenjivo
Olakice
Funkcionisanje
Negativni
aspekt
Oteenje
Ogranienje
aktivnosti
Ogranieno
uestvovanje
Onesposobljenje
11
Nije primjenjivo
Barijere/
prepreke
Uvod
MKF
4.1 Tjelesne funkcije, strukture i oteenja

Definicije: Tjelesne funkcije su fizioloke funkcije tjelesnih sistema (ukljuujui
Tjelesne strukture su anatomski dijelovi tijela kao to su organi,
ekstremiteti i njihove komponente.
Oteenja su problemi u tjelesnim funkcijama i strukturama kao to su
znaajne devijacije ili gubici.
(1) Tjelesne funkcije i tjelesne strukture su klasificirane u dva razliita dijela.
Ove dvije klasifikacije su namijenjene za paralelno koritenje. Na primjer,
tjelesne funkcije ukljuuju osnovna ljudska ula kao to su funkcije vida i
njene strukturalni korelati postoje u formi oka i struktura vezanih za oko.
(2) Tijelo se odnosi na ljudski organizam u cjelosti; prema tome, on ukljuuje
mozak sa svojim funkcijama, odnosno um. Mentalne (ili psiholoke)
funkcije su, prema tome, podvedene pod tjelesne funkcije.
(3) Tjelesne funkcije i strukture su klasificirane prema tjelesnim sistemima;
posljedica toga, tjelesne strukture se ne smatraju organima.12
(4) Oteenja struktura mogu ukljuivati anomalije, defekte, nedostatke
(gubitke) ili druge znaajne devijacije u tjelesnim strukturama. Oteenja
su konceptualizirana u skladu sa biolokim poznavanjem na nivou tkiva ili
elija, te na subcelularnom ili molekularnom nivou.
Ipak, iz praktinih razloga, ovi nivoi nisu navedeni.13 Bioloke osnove za
oteenja su bile vodilja klasifikacije i moe se nai prostora za irenje
klasifikacije na celularnom ili molekularnom nivou. Za medicinske korisnike
treba napomenuti da oteenja nisu isto to i patologija koja lei u njihovoj
osnovi, nego predstavljaju manifestacije tih patolokih promjena.
(5)
Oteenja predstavljaju devijaciju od odreenin generalno prihvaenih

populacionih standarda u biomedicinskom statusu tijlea i njegovih funkcija, a
12
Iako se nivo organa spominje u verziji ICIDH iz 1980.godine, denicija organa nije jasna.
Oko i uho se tradicionalno smatraju organima; ipak, teko je identicirati i denisati njihove
granice, a isto vai i za ekstremitete i unutranje organe. Umjesto pristupa koritenjem termina
organ, koji implicira postojanje entiteta ili jedinice unutar tijela, MKF zamjenjuje ovaj termin
terminom tjelesna struktura.
13
Na ovaj nain, oteenja ifrirana koritenjem pune verzije MKF-a bi trebala biti detektovana
i uoena od strane drugih ili od strane osobe o kojoj se govori direktnom observacijom ili
zakljuivanjem na osnovu observacija.
12
MKF
Uvod
definicija njihovih konstituenata se donosi od strane onih koji su kvalificirani

da ocjenjuju fizike i mentalne funkcije prema ovim standardima.
(6) Oteenja mogu biti privremena ili trajna; progresivna, regresivna ili statika;
intermitentna ili kontinuirana. Devijacija od populacione norme moe biti
blaga ili teka i moe vremenom fluktuirati. Ove karakteristike su sadrane
u daljim opisima, uglavnom u kodovima, putem kvalifikatora nakon take.
(7) Oteenja se ne nadovezuju na etiologiju ili na tokako su se razvijala; na primjer,
gubitak vida ili ekstremiteta moe biti posljedica genetske abnormalnosti ili
povrede. Prisustvo oteenja implicira uzrok; ipak, uzrok ne moe biti dovoljan
za objanjenje rezulatirajueg oteenja. Isto tako, kada postoji oteenje,
postoji i disfunkcija u tjeesnim funkcijama ili strukturama, ali to moe biti u
vezi sa bilo kojom bolesti, poremeajem ili fiziolokim stanjem.
(8) Oteenja mogu biti dio ili izraz zdravstvenog stanja, ali ona neophodno
ne indiciraju prisustvo bolesti ili da pojedinca treba tretirati kao bolesnika.
(9) Oteenja su ira i obimnija nego poremeaji ili oboljenja; na primjer,
gubitak noge je oteenje tjelesne strukture, ali nije poremeaj ili oboljenje.
(10) Oteenja mogu rezultirati drugim oteenjima; na primjer, nedostatak
miine snage moe otetiti funkcije kretanja, srane funkcije mogu biti u
vezi sa deficitom u respiratornim funkcijama, a oteena percepcija moe
biti u vezi sa funkcijama miljenja.
(11) Neke kategorije Tjelesnih funkcija i strukturalnih komponenti se izgleda
preklapaju sa MKB-10 kategorijama, naroito po pitanju simptoma i
znakova. Ipak, svrhe ove dvije klasifikacije su razliite. MKB-10 klasificira
simptome u posebnim poglavljima da bi se dokumentovao morbiditet
ili koritenje usluga, dok ih MKF prikazuje kao dio tjelesnih funkcija,
to se moe koristiti za prevenciju ili identifikaciju pacijentovih potreba.
to je najvanije, u MKF-u, klasifikacija Tjelesnih funkcija i struktura je
namijenjena za koritenje skupa sa kategorijama Aktivnosti i uestvovanje.
(12) Oteenja su klasificirana u odgovarajue kategorije koritenjem
definisanih identifikacionih kriterija (npr., kao prisutna ili odsutna, u
ovisnosti o nivou praga. Ovi kriteriji su isti za tjelesne funkcije i strukture.
Oni su: (a) gubitak ili nedostatak; (b) redukcija; (c) dodatak ili viak; i (d)
devijacija. Jednom kada postoji oteenje, moe se stepenovati po pitanju
svoje teine koritenjem generikih kvalifikatora u MKF-u.
(13) Faktori okruenja su u interakciji sa tjelesnim funkcijama, kao to postoji
interakcija izmeu kvaliteta zraka i disanja, svjetla i vida, zvuka i sluanja,
stimulusa koji odvlai panju i panje, sastava tla i ravnotee, temperature
oko nas i regulacije tjelesne temperature.
13
Uvod
MKF
4.2 Aktivnosti i uestvovanje/ogranienja aktivnosti i

restrikcije u uestvovanju
Definicije:
Aktivnost je izvravanje zadatka ili radnje od strane pojedinca.

Uestvovanje je ukljuenost u ivotnu situaciju.
Ogranienja aktivnosti su tekoe sa kojima se pojedinac moe
susresti tokom izvravanja aktivnosti.
Restrikcije u uestvovanju su problemi sa kojima se pojedinac
moe susresti tokom ukljuivanja u ivotne situacije.
(1) Domeni za komponente Aktivnosti i uestvovanje su prikazani na jednoj listi

koja pokriva itav obim ivotnih polja (od osnovnog uenja i posmatranja
do kompozitnih polja kao to su meusobne interakcije ili zaposlenje).
Komponenta se moe koristiti za opis aktivnosti (a) ili uestvovanje (p), ili
oboje. Domeni ove komponente su kvalificirani sa dva izvoenja i kapaciteta.
Zbog toga informacije prikupljene sa liste pruaju matricu podataka koja
nema preklapanja ili vika podataka (vidi Tabelu 2).
Tabela 2. Aktivnosti i uestvovanje: matrica informacija
Kvalifikatori
Domeni
Izvoenje
d1
Uenje i primjenjivanje znanja
d2
Opti zadaci i zahtjevi
d3
Komunikacija
d4
Mobilnost
d5
Briga o samom sebi
d6
Domai ivot
d7
Meupersonalne interakcije i odnosi
d8
Glavne ivotne oblasti
d9
Zajednica, socijalni i civilni ivot
14
Kapacitet
MKF
Uvod
(2) Kvalifikator izvedbe opisuje ta pojedinac radi u svom trenutnom okruenju.

Obzirom da trenutno okruenje ukljuuje i drutveni kontekst, izvedba se
moe shvatiti i kao ukljuenost u ivotnu situaciju ili proivljeno iskustvo
ljudi u aktuelnom kontekstu u kojem ive.14 Ovaj kontekst ukljuuje faktore
okruenja sve aspekte fizikog, drutvenog i svijeta stavova koji se mogu
kodirati koritenjem komponente Faktora okruenja.
(3) Kvalifikator kapaciteta opisuje sposobnost pojedinca da izvri zadatak
ili radnju. Ovaj pojam ima za cilj da pokae najvei mogui nivo
funkcionisanja koji odreena osoba moe dosei u datom domenu i u
datom momentu. Da bi se procijenila ukupna sposobnost pojedinca,
moramo imati standardizirano okruenje da bi se neutralizirao varirajui
uticaj razliitih okruenja na sposobnost pojedinca. Ovo standardizirano
okruenje moe biti: (a) aktuelno okruenje koje se obino koristi za
procjenu kapaciteta u okruenju testiranja; ili (b) u sluajevima gdje ovo
nije mogue, pretpostavljeno okruenje za koje se smatra da ima uniforman
uticaj. Ovakvo okruenje se moe nazvati uniformnim ili standardnim
okruenjem. Zbog toga, kapacitet reflektira okruenju prilagoenu
sposobnost pojedinca. Ovo prilagoavanje mora biti isto za sve osobeu
svim zemljama, da bi se omoguila meunarodna usporedba. Karakteristike
uniformnog ili standardnog okruenja mogu biti kodirane koritenjem
klasifikacije Faktora okruenja. Rascjep izmeu kapaciteta i izvoenja
reflektira razliku izmeu uticaja trenutanih i uniformnih okruenja i
prua korisna uputstva po pitanju onoga to se moe uraditi na okruenju
pojedinca da bi se popravilo izvoenje.
(4) I kvalifikatori kapaciteta i kvalifikatori izvoenja mogu nadalje biti koriteni
sa ili bez pomonih instrumenata ili line pomoi. Dok ni pomagala ni
lina pomo ne eliminiu oteenje, oni mogu ukloniti ogranienja u
funkcionisanju u odreenim domenima. Ova vrsta kodiranja je naroito
korisna da se identificira koliko bi funkcionisanja bilo ogranieno kod
pojedinca bez pomonih instrumenata (pomagala) (vidi uputstva za
kodiranje u Aneksu 2).
(5) Tekoe ili problemi u ovim domenima se mogu pojaviti kada postoji
kvalitativna ili kvantitativna alteracija u nainu na koji pojedinac sprovodi
ove funkcije domena. Ogranienja ili restrikcije se procjenjuju naspram
14
Denicija uestvovanja donosi sa sobom koncept ukljuivanja. Neke predloene denicije

ukljuenosti inkorporiraju uestvovanje, ukljuenost ili angaovanje u oblasti ivota, biti
prihvaen ili imati pristup neophodnim resursima. Unutar matrice informacija u Tabeli 2, jedini
mogui indikator uestvovanja je ifrovanje kroz izvedbu. Ovo ne znai da se uestvovanje
automatski poistovjeuje sa izvedbom. Koncept ukljuenosti bi takoe trebalo razlikovati od
subjektivnog doivljavanja ukljuenosti (osjeaj pripadnosti). Korisnici koji ele odvojeno
ifrirati ukljuenost bi trebali pogledati uputstva za ifriranje u Aneksu 2.
15
Uvod
MKF
generalno prihvaenih standarda populacije. Standard ili norma sa kojom se

kapacitet i izvoenje pojedinca uporeuje je ona koja je karakteristina za
osobu bez slinog zdravstvenog stanja (oboljenja, poremeaja ili povrede,
itd.). Ogranienje ili restrikcija registruje nesuglasje izmeu uoene i
promatrane izvedbe. Oekivana izvedba je populacijska norma, koja
predstvalja iskustvo ljudi bez odreenog zdravstvenog stanja. Ista norma
se koristi u kvalifikatoru kapaciteta tako da pojedinac moe zakljuiti ta se
moe uraditi na okruenju pojedinca u cilju popravljanja njegove izvedbe.
(6) Problem sa izvoenjem moe rezultirati direktno iz sociajalnog okruenja,
ak i kada osoba nema oteenja. Na primjer, osoba koja je HIV-pozitivna
bez ikakvih simptoma ili obljenja, ili neko sa genetskom predispozicijom
za odreeno oboljenje, ne mora imati oteenja ili moe posjedovati
zadovoljavajui kapacitet za rad, a da njeno izvoenje ipak ne bude tako
dobro zbog uskraivanja pristupa uslugama, diskriminacije ili stigme.
(7) Teko je razlikovati Aktivnosti od Uestvovanja na bazi domena u
komponenti Aktivnosti i uestvovanje. Slino tome, praviti razliku izmeu
individualnih i drutvenih perspektiva na osnovu domena nije bilo
mogue zbog internacionalnih varijacija i razlika u pristupima profesionalaca
i teoretskih okvira. Prema tome, MKF prua jednu listu koja se, ukoliko to
korisnici ele, moe koristiti za razlikovanje aktivnosti i uestvovanja na
njihove vlastite operativne naine. Ovo je nadalje objanjeno u Aneksu 3.
Postoje etiri mogua nalina da se to uradi:
(a) oznaiti neke domene kao aktivnosti a ostale kao uestvovanje, ne
dozvoljavajui bilo kakva preklapanja;
(b) isto ko pod (a), ali dozvoliti dejlimino preklapanje;
(c) oznaiti sve navedene domene kao aktivnosti, a iroke naslove
kategorije kao uestvovanje;
(d) koristiti sve domene i kao aktivnosti i kao uestvovanje.
4.3. Kontekstualni faktori
Kontekstualni faktori predstavljaju kompletnu pozadinu ivota pojedinca
i ivljenja. Oni ukljuuju dvije komponente: faktor okruenja i line faktore
koji mogu imati uticaj na pojedinca sa zdravstvenim stanjem i zdravljem i
stanjima vezanim za zdravlje tog pojedinca.
Faktori okruenja ine fiziko, drutveno i okruenje stavova u kojem ljudi ive i
vode svoje ivote. Ovi faktori su vanjski za pojedince i mogu imati pozitivan ili
negativan uticaj na ponaanje pojedinca kao lana drutva, na sposobnost pojedinca
za izvravanje radnji ili zadataka ili na tjelesnu funkciju ili strukturu pojedinca.
(1) Faktori okruenja su organizovani u klasifikaciji tako da se
fokusiraju na dva razliita nivoa:
16
MKF
(a)
(b)
Uvod
Individualni u neposrednom okruenju pojedinca, ukljuujui

okruenja kao to su kua, radno mjesto i kola. U ovaj nivo su
ukljuene i fizike i materijalne karakteristike okruenja sa kojima se
pojedinac susree licem u lice, kao i direktni kontakti sa drugima, kao
to su porodica, poznanici, vrnjaci i nepoznate osobe.
Drutveni formalne i neformalne drutvene strukture, slube i
sveobuhvatni pristupi ili sistemi u zajednici ili drutvu koji imaju
uticaj na pojedinca. Ovaj nivo ukljuuje organizacije i slube vezane
za radno okruenje, aktivnosti zajednice, vladine agencije, usluge
komunikacije i transporta i neformalne drutvene mree, kao i
zakone, regulative, formalna i neformalna pravila, stavove i ideologije.
(2) Faktori okruenja su u interakciji sa komponentama Tjelesnih funkcija i

struktura i Aktivnostima i uestvovanjem. Za svaku komponentu, priroda
i obim te interakcije mogu biti elaborirani buduim naunim radom.
Onesposobljenje je karakterizirano kao ishod ili rezultat kompleksnih
odnosa izmeu zdravstvenog stanja pojedinca i linih faktora, te vanjskih
faktora koji predstavljaju okolnosti u kojima pojedinac ivi. Zbog ovih
odnosa, razliita okruenja mogu imati veoma razliit uticaj na sitog
pojedinca sa datim zdravstvenim stanjem. Okruenje sa barijerama ili
bez olakica e ograniiti ponaanje pojedinca; druga okruenja koja
pruaju bolje uslove mogu poboljati to ponaanje. Drutvo moe ometati
ponaanje pojedinca zato to ili kreira barijere (npr., nepristupane zgrade)
ili ne obezbjeuje olakice (npr., nedostupnost pomonih sredstava).
Lini faktori predstavljaju odreenu pozadinu ivota i ivljenja pojedinca i
sadre karakteristika pojedinca koje nisu dio zdravlja ili zdravstvenih stanja.
Ovi faktori mogu ukljuivati spol, rasu, dob, druga zdravstvena stanja,
kondiciju, ivotni stil, obiaje, odgoj, stilove noenja sa ivotnim prilikama,
socijalnu pozadinu, edukaciju, profesiju, prolo i sadanje iskustvo (dogaaje iz
ranijeg ivota i posljedine dogaaje), sveukupni ablon ponaanja i karakter,
individualne psiholokeprednosti i druge karakteristike, od kojih svi ili samo
neki mogu igrati ulogu u onesposobljenju na bilo kojem nivou. Lini faktori
nisu klasificirani u MKF-u. Ipak, ukljueni su u Sliku 1 da bi se pokazao njihov
doprinos koji moe imati uticaj na ishod razliitih intervencija.
17
Uvod
5.
MKF
Model funkcionisanja i onesposobljenja
5.1 Proces funkcionisanja i onesposobljenja

Kao klasifikacija, MKF ne modelira proces funkcionisanja i onesposobljenja.
Ipak, ona se moe koristiti za opisivanje procesa tako to prua instrumente za
mapiranje razliitih pojmova i domena. Ona prua multiperspektivni pristup
klasificiranju funkcionisanja i onesposobljenja kao interaktivnog i evolutivnog
procesa. Ona prua graevinske blokove za korisnike koji ele da kreiraju
modele i analiziraju razliite aspekte ovog procesa. U tom smislu, MKF se
moe posmatrati kao jezik: tekst koji e s njom biti kreiran ovisi o korisnicima,
njihovoj kreativnosti i njihovoj naunoj orijentaciji. Da bi se vizueliziralo
trenutno shvatanje interakcija razliitih komponenti, diagram prezentiran u
Slici 1 moe biti od koristi.15
Slika 1. Interakcije meu komponentama MKF-a
Zdravstveno stanje
(poremeaj ili bolest)
Tjelesne funkcije
i strukture
Aktivnosti
Faktori okruenja
15
Uestvovanje
Lini faktori
MKF se znaajno razlikuje od ICIDH verzije iz 1980.godine u opisivanju meusobnog

odnosa izmeu funkcionisanja i onesposobljenja.Treba napomenuti da skoro nijedan dijagram
nee biti kompletan i da je sklon pogrenom interpretiranju zbog kompleksnosti interakcija
u multidimenzionalnom modelu. Nacrtani model ilustrira multiple interakcije. Drugi opisi
koji indiciraju druge vane take u procesu su svakako mogui. Interpretacije interakciju
meu razliitim komponentama i pojmovima takoe mogu varirati (na primjer, uticaj faktora
okruenja na tjelesne funkcije se sigurno razlikuje od njihovog uticaja na uestvovanje).
18
MKF
Uvod
U ovom diagramu, funkcionisanje pojedinca u specifinom domenu predstavlja

interakciju ili kompleksan odnos izmeu zdravstvenog stanja i kontekstualnih
faktora (odnosno, faktora okruenja i linih faktora). Postoji dinamina
interakcija meu ovim entitetima: intervencije u jednom entitetu imaju
potencijal da modificiraju jedan ili vie drugih entiteta. Ove interakcije su
specifine i nisu uvijek u prediktabilnoj jedan-na-jedan relaciji. Interakcija
funkcionie u dva pravca; prisustvo onesposobljenja moe ak modificirati samo
zdravstveno stanje. Da bi se odredilo ogranienje u kapacitetu zbog jednog
ili vie nedostataka ili restrikcija izvedbe zbog jednog ili vie ogranienja,
esto moe biti poeljno. Ipak, vano je prikupiti podatke o ovim pojmovima
neovisno, a potom istraiti povezanost i uzrone veze meu njima. Ako je
potrebno opisati zdravstveno iskustvo u cjelosti, sve komponente su korisne.
Na primjer, pojedinac moe:
x
Imati oteenja bez ogranienja kapaciteta (npr., izoblienost kod

lepre ne mora imati uticaj na kapacitet pojedinca);
x
Imati probleme sa izvoenjem i ograniene kapacitete bez evidentnih

oteenja (npr., smanjeno izvoenje dnevnih aktivnosti povezano sa
mnogim oboljenjima);
x
Imati probleme sa izvoenjem bez oteenja ili ogranienja

kapaciteta (npr., HIV-pozitivna osoba ili bivi pacijent koji se
oporavio od mentalnog oboljenja suoavaju se sa stigmatizacijom ili
diskriminacijom u meuljudskim odnosima ili poslu);
x
Imati ogranienja kapaciteta bez pomoi, a nemati problema sa

izvoenjem u trenutanom okruenju (npr., osobi sa ogranienjem
u kretanju drutvo moe obezbijediti pomonu tehnologiju da bi se
mogla kretati okolo);
x
Iskusiti stepen povratnog uticaja (npr., nedostatak koritenja

ekstremiteta moe uzrokovati miinu atrofiju; institucionalizacija
moe dovesti do gubitka socijalnih vjetina).
Primjeri sluajeva u Aneksu 4 nadalje ilustriraju mogunosti interakcije meu

pojmovima.
Shema prikazana na Slici 1 demonstrira ulogu kontekstualnih faktora (npr.,
fakori okruenja i lini faktori) u procesu. Ovi faktori su u interakciji sa
pojedincem sa zdravstvenimstanjem i odreuju nivo i obim funkcionisanja
pojedinca. Faktori okruenja su ekstrinzini za pojedinca (npr., stavovi drutva,
arhitekturalne karakteristike, pravosudni sistem) i klasificirani su u klasifikaciji
Faktora okruenja. Lini faktori, s druge strane, nisu klasificirani u trenutnoj
verziji MKF-a. Oni ukljuuju spol, rasu, dob, kondiciju, stil ivota, obiaje,
stilove noenja sa ivotnim situacijama i druge sline faktore. Njihova procjena
se preputa korisniku, ukoliko je to potrebno.
19
Uvod
MKF
5.2 Medicinski i socijalni modeli

itav dijapazon konceptualnih modela16 je preporuavan za razumijevanje i
objanjenje onesposobljenja i funkcionisanja. Ovo moe biti izraeno jezikom
medicinskog modela naspram socijalnog modela. Medicinski model posmatra
onesposobljenje kao problem osobe, direktno uzrokovan oboljenjem, traumom
ili nekim drugim zdravstvenim stanjem koje zahtijeva medicinsku brigu
pruenu u formi individualnog tretmana od strane profesionalaca. Tretiranje
onesposobljenja je usmjereno ka izljeenju ili prilagoavanju pojedinca i
promjeni ponaanja. Medicinska briga se posmatra kao glavno pitanje i, na
politikom nivou, osnovni odgovor je modificiranje ili reformisanje politike
zdravstva. Socijalni model onesposobljenja, s druge strane, posmatra pitanje
uglavnom kao sociajlno kreiran problem i, u osnovi, kao pitanje potpune
integracije pojedinca u drutvo. Onesposobljenje nije stribut pojedinca nego
kompleksan zbir stanja, od kojih su mnogi kreirani socijalnim okruenjem.
Zbog toga menadment problema zahtijeva socijalnu akciju i drutvo u cjelosti
ima kolektivnu odgovornost da kreira modifikacije u okruenju, neophodne
za potpunu ukljuenost ljudi sa onesposobljenjem na svim poljima drutvenog
ivota. Zbog toga je ovo pitanje stava ili ideoloko pitanje i zahtijeva socijalne
promjene to, na politikom nivou, postaje pitanje ljudskih prava. Za ovaj
model, onesposobljenje je politiko pitanje.
MKF se bazira na integraciji ova dva suprotna modela. Da bi se sauvala
integracija razliitih perspektiva funkcionisanja, koristi se biopsihosocijalni
pristup. Zbog toga, MKF pokuava da disegne sintezu, u cilju obezbjeivanja
koherentne stava razliitih perspektiva zdravlja, iz bioloke, individualne i
drutvene perspektive.17
16
Termin model ovdje znai pojam ili paradigmu, to se razlikuje od upotrebe termina u
prethodnom poglavlju.
17
Vidi takoe Aneks 5 MKF i osobe sa onesposobljenjem.
20
MKF
6.
Uvod
Upotreba MKF-a
MKF je klasifikacija ljudskog funkcionisanja i onesposobljenja. Ona

sistematino grupie zdravlje i domene vezane za zdravlje. Unutar svake
komponente, domeni su nadalje grupisani prema njihovim zajednikim
karakteristikama (kao to je njihovo porijeklo, vrsta ili slinost) i poredani na
svrsishodan nain. Klasifikacija je organizirana prema skupini principa (vidi
Aneks 1). Ovi principi se bave meusobnom povezanou nivoa i hijerarhijom
klasifikacije (skupine nivoa). Ipak, neke kategorije u MKF-u su aranirane na
ne-hijerarhijski nain, bez redoslijeda ali kao ravnopravni lanovi te oblasti.
Slijede strukturalne karakteristike klasifikacije koje imaju uticaj na njenu upotrebu.
(1) MKF prua standardne operativne definicije zdravlja i domena vezanih
za zdravlje naspram vernakularne definicija zdravlja. Ove definicije
opisuju osnovne atribute svakog domena (npr., kvaliteti, svojstva i odnosi)
i sadre nformacije o tome ta je ukljueno a ta izbaeno u svakom
domenu. Definicije sadre esto koritene kljune take za procjenu, tako
da mogu biti prevedene u upitnike. Nasuprot tome, rezultati iz postojeih
instrumenata za procjenu mogu biti kodirani u MKF terminologiju. Na
primjer, funkcije gledanja su definisane u smislu funkcija osjeaja forme
i kontura, sa razliitih udaljenosti, koritenjem jednog ili oba oka, tako da
stepen oteenja vida moe biti kodiran u nivo blagog, umjerenog, tekog
ili totalnog oteenja, u odnosu na ove parametre.
(2) MKF koristi alfanumeriki sistem u kojem se slova b, s, d i e koriste
da oznae Tjelesne funkcije, Tjelesne strukture, Aktivnosti i uestvovanje,
te Faktore okruenja. Ova slova prate numerike ifre koje poinju sa
brojem poglavlja (jedan broj), potom slijedi drugi nivo (dva broja), te trei
i etvrti nivo (po jedan broj za svaki nivo).
(3) MKF kategorije su smjetene tako sa su ire kategorije definisane tako da
ukljuuju detaljnije podkategorije starije kategorije. (Na primjer, Poglavlje
4 u komponenti Aktivnosti i uestvovanje, po pitanju mobilnosti ukljuuje
odvojene kategorije koje se tiu stajanja, hodanja, noenja stvari itd.). Kratka
(koncizna) verzija pokriva dva nivoa, dok se puna (detaljna) verzija proiruje
na etiri nivoa. ifre kratke i pune verzije korespondiraju, a kratka verzija
moe se moe izvesti iz pune verzije.
(4) Svaka osoba moe imati itav dijapazon ifri na svakom nivou. One mogu
biti neovisne ili u meusobnom odnosu.
(5) MKF ifre se smatraju potpunim samo uz prisustvo kvalifikatora,
koji oznaava magnitudu nivoa zdravlja (npr., ozbiljnost problema).
Kvalifikatori su kodirani kao jedan, dva ili vie brojeva nakon take (ili
21
Uvod
MKF
separatora). Koritenje bilo koje ifre treba biti propraeno barem jednim
kvalifikatorom. Bez kvalifikatora, ifre nemaju osnovno znaenje.
(6) Prvi kvalifikator za Tjelesne funkcije i strukture, izvoenje i kvalifikatori
kapaciteta za Aktivnosti i uestvovanje, kao i prvi kvalifikator za Faktore
okruenja opisuju stepen problema u svakoj od komponenti.
(7) Sve tri komponente klasificirane u MKF-u (Tjelesne funkcije i strukture,
Aktivnosti i uestvovanje, te Faktori okruenja) su kvantificirane
koritenjem iste generike skale. Imati problem moe znaiti oteenje,
ogranienje, restrikciju ili barijeru, ovisno o pojmu. Odgovarajue
kvalifikacijske rijei kako je prikazano nie u zagradi bi trebalo birati prema
relevantnom domenu klasifikacije (gdje xxx znai broj domena na drugom
nivou). Da bi se ova kvantifikacija koristila na univerzalan nain, procedure
procjene se moraju razviti kroz istraivanje. iroki dijapazon procenata se
obezbijeen za one sluajeve gdje su kalibrirani instrumenti za procjenu ili
drugi standardi na rapolaganju za kvantificiranje oteenja, ogranienosti
kapaciteta, problema sa izvoenjem ili barijere. Na primjer, kada se navede
bez problema ili kompletan problem, kodiranje ima marginu greke
do 5%. Umjereni problem se definie kao pola vremena ili pola skale
ukupne teine problema. Procente treba kalibrirati u razliitim domenima
sa osvrtom na relevantne standarde populacije kao promile.
xxx.0
xxx.1
xxx.2
xxx.3
xxx.4
xxx.8
xxx.9
BEZ problema
(nikakav, odsutan, zanemariv,...)
0-4%
BLAGI problem
(blag, slab,...)
5-24%
UMJEREN problem (srednji,poprilian,...)
25-49%
TEKI problem
(velik,ekstreman,...)
50-95%
KOMPLETAN problem
(totalni,...)
96-100%
nespecificirano
nije primjenjivo
(8)
U sluaju faktora okruenja, ovaj prvi kvalifikator se moe koristiti

za oznaavanje ili stepen pozitivnog uticaja okruenja, npr. olakice,
ili stepen negativnog uticaja, npr. barijere. Oba koriste istu skalu od 0
do 4, ali da bi se oznaila olakica taka se zamijeni znakom plus: na
primjer, e110+2. Faktori okruenja mogu biti kodirani (a) u odnosu na
svaki pojam pojedinano ili (b) sveukupno, bez reference na bilo koji
pojedinani pojam. Preferira sa prva opcija, obzirom da ona identificira
uinak i atribuciju jasnije.
(9)
Za razliite korisnike, bilo bi korisno dodati druge vrste informacija

kodiranju svake stavke. Postoje razni dodatni kvalifikatori koji mogu biti
korisni. Tabela 3 prikazuje detalje kvalifikatora za svaku komponentu,
kao i predloene dodatne kvalifikatore koje treba kreirati.
(10)
Opis zdravlja i domena koji su u vezi sa zdravljem odnose se na njihovu

upotrebu u datom momentu (odnosno, kao brze snimke). Ipak, upotreba
22
MKF
Uvod
u viestrukim vremenskim takama je mogua za opisivanje trajanja

tokom vremena i procesa.
(11)
U MKF-u, zdravlju pojedinca i stanjima koja se tiu zdravlja je dat itav

dijapazon kodova koji obuhvataju dva dijela klasifikacije. Zbog toga,
maksimalni broj ifara po osobi moe biti 34 na jednocifrenom nivou
(8 ifara za tjelesne funkcije, 8 ifara za tjelesne strukture, 9 ifara za
izvoenje i 9 ifara za kapacitet). Slino tome, za stavke sa dva nivoa,
ukupan broj ifara je 362. Na detaljnijim nivoima, broj ovih ifara se
penje na 1424 stavke. U primjeni MKF-a u stvarnom ivotu, set od 3
do 18 kodova moe biti adekvatan za opisivanje sluaja sa preciznou
od dva nivoa (tri broja). Generalno, detaljnija verzija sa etiri nivoa se
koristi za specijalistike usluge (npr., ishodi rehabilitacije, gerijatrija),
gdje se klasifikacija sa dva nivoa moe koristiti za studije i klinike
ishode evaluacije.
Dodatne upute za kodiranje su date u Aneksu 2. Korisnicima se preporuuje

da prou trening za koritenje klasifikacije, preko SZO-a i njene mree
kolaboracionih centara
23
Uvod
MKF
Tabela 3. Kvalifikatori
Komponente
Tjelesne
funkcije (b)
Prvi kvalikator
Generiki kvalikator sa negativnom
skalom koriten za indiciranje
stepena ili obima oteenja
Drugi kvalikator
Nema ga
Primjer: b167.3 za indiciranje

tekog oteenja kod specinih
mentalnih funkcija jezika
Tjelesne
strukture (b)
Generiki kvlaikator sa negativnom

skalom je koriten za indiciranje
stepena ili obim oteenja
Primjer: s730.3 za indiciranje

tekog oteenja gornjih
ekstremiteta
Aktivnosti i
uestvovanje (d)
0 nema promjene u strukturi

1 totalno odsutna
2 djelimino odsutna
3 dodatni dio
4 aberantne dimenzije
5 prekid kontinuiteta
6 devijacioni poloaj
7 kvalitativne promjene
u strukturi, ukljuujui
akumulaciju tenosti
8 nije specicirano
9 nije primjenjivo
Primjer: s730.32 za indiciranje
parcijalnog nedostatka gornjeg
ekstremiteta
Izvoenje
Kapacitet
Generiki kvalikator
Generiki kvalikator
Problem u trenutnom okruenju

pojedinca
Ogranienej bez pomoi
Primjer: d5101.1_ za indiciranje

blagih potekoa sa pranjem cijelog
tijela, sa upotrebom pomagala koja
su na raspolaganju pojedincu u
njegovom ili njenom okruenju
Faktori
okruenja (e)
Koriten za indiciranje prirodu

promjene u odgovarajuoj
tjelesnoj strukturi:
Generiki kvalikator, sa
negativnom i pozitivnom skalom,
za oznaavanje stepena barijera i
olakica ponaosob
Primjer: e130.2 za indiciranje da
proizvodi za edukaciju predstavljaju
umjerenu barijeru. Nasuprot tome,
e130+2 indicira da proizvodi za
edukaciju predstavljaju model
umjerenih olakica
24
Primjer: d5101._2 za indiciranje

umjerenih potekoa sa pranjem
cijelog tijela; podrazumijeva
da postoje umjerene potekoe
bez upotrebe pomagala ili line
pomoi
Nema ga
MKF
Uvod
Prihvatanje MKF-a za meunarodnu upotrebu od strane

54. Svjetske skuptine zdravlja
Rezolucija WHA54.21 glasi kako slijedi:
Pedeset-etvrta Svjetska zdravstvena skuptina,
1.
PRIHVATA drugo izdanje Meunarodne klasifikacije oteenja,
onesposobljenja i hendikepa (ICIDH), sa naslovom Meu narodna
klasifikacija funkcionisanja, onesposobljenja i zdravlja, dalje u tekstu skraeno
nazvana MKF;
2.
POZIVA drave lanice da koriste MKF u svojim istraivanjima,
studijama i izvjetajima kao adekvatnu, imajui u vidu specifine situacije u
zemljama lanicama i, naroito, u pogledu moguih buduih revizija;
3.
ZAHTIJEVA od Generealnog direktora da obezbijedi podrku
zemljama lanicama, na njihov zahtjev, u koritenju MKF-a.
25
MKF
Jednostepena klasifikacija
MKF
Jednostepena
klasifikacija
Lista naslova poglavlja u klasifikaciji
27
MKF
Tjelesne funkcije
Poglavlje 1
Mentalne funkcije
Poglavlje 2
Senzorne funkcije i bol
Poglavlje 3
Glas i funkcije govora
Poglavlje 4
Funkcije kardiovaksularnog, hematolokog, imunolokog i

respiratornog sistema
Poglavlje 5
Funkcije digestivnog, metabolikog i endokrinog sistema
Poglavlje 6
Genitourinarne i reproduktivne funkcije
Poglavlje 7
Neuromuskuloskeletalne funkcije i funkcije u vezi sa pokretom
Poglavlje 8
Funkcije koe i srodne strukture
Tjelesne strukture
Poglavlje 1
Strukture nervnog sistema
Poglavlje 2
Oko, uho i srodne strukture
Poglavlje 3
Strukture ukljuene u glas i govor
Poglavlje 4
Strukture kardiovaskularnog, imunolokog i respiratornog

sistema
Poglavlje 5
Strukture vezane za digestivni, metaboliki i endokrini sistem
Poglavlje 6
Strukture vezane za genitourinarni i reproduktivni sistem
Poglavlje 7
Strukture vezane za kretnje
Poglavlje 8
Koa i srodne strukture
28
MKF
Aktivnosti i uestvovanje
Poglavlje 1
Uenje i primjenjivanje znanja
Poglavlje 2
Poglavlje 3
Komunikacija
Poglavlje 4
Mobilnost
Poglavlje 5
Briga o samom sebi
Poglavlje 6
ivot u kui
Poglavlje 7
Meuljudske interakcije i odnosi
Poglavlje 8
Glavna ivotna podruja
Poglavlje 9
Zajednica, drutveni i civilni ivot
Faktori okruenja
Poglavlje 1
Proizvodi i tehnologija
Poglavlje 2
Prirodno okruenje i promjene okruenja napravljene od strane

ovjeka
Poglavlje 3
Podrka i odnosi
Poglavlje 4
Stavovi
Poglavlje 5
Slube, sistemi i politike
29
MKF
Dvostepena klasifikacija
MKF
Dvostepena
klasifikacija
Lista naslova poglavlja i prvi nivo
grananja u klasifikaciji
31
MKF
TJELESNE FUNKCIJE
Poglavlje 1 Mentalne funkcije
Globalne mentalne funkcije (b110-b139)
b110 Funkcije svijesti
b114 Funkcije orijentisanja
b117 Intelektualne funkcije
b122 Globalne psihosocijalne funkcije
b126 Funkcije temperamenta i linosti
b 130 Funkcije energije i poriva
b134 Funkcije spavanja
b139 Globalne mentalne funkcije, drugaije specificirano i nespecificirano
Specifine mentalne funkcije (b140-b189)
b140 Funkcije panje
b144 Funkcije pamenja
b147 Psihomotorne funkcije
b152 Emocionalne funkcije
b156 Funkcije percepcije
b160 Funkcije miljenja
b164 Kognitivne funkcije vieg nivoa
b167 Mentalne funkcije jezika
b172 Funkcije raunanja
b176 Mental funkcije nizanja kompleksnih pokreta
b180 Doivljavanje funkcija samog sebe i funkcija vremena
b189 Specifine mentalne funkcije, drugaije specificirano i nespecificirano
b198 Mentalne funkcije, drugaije specificirano
b199 Mentalne funkcije, nspecificirano
Poglavlje 2 Senzorne funkcije i bol

Gledanje i srodne funkcije (b210-b229)
b210 Funkcije gledanja
b215 Funkcije struktura koje okruuju oko
b220 Senzacije vezane za strukturu oka i okolnih struktura
b229 Gledanje i srodne funkcije, drugaije specificirano i nespecificirano
Funkcije sluanja i vestibularne funkcija (b230-b249)
b230 Funkcije sluanja
b235 Vestibularne funkcije
b240 Senzacije u vezi s funkcijama sluanja i vestibularnim funkcijama
b249 Funkcije sluanja i vestibularne funkcije, drugaije specificirano ili
nespecificirano
Dodatne senzorne funkcije (b250-b279)
b250 Funkcija ukusa
33
b255
b260
b265
b270
b279
MKF
Funkcija mirisa
Proprioceptivne funkcije
Funkcija dodira
Senzorne funkcije u vezi sa temperaturom i drugim stimulusima
Dodatne senzorne funkcije, drugaije specificirano ili nespecificirano
Bol (b280-b289)
b280 Senzacija bola
b289 Senzacija bola, drugaije specificirano ili nespecificirano
b298 Senzorne funkcije i bol, drugaije specificirano
b299 Senzorne funkcije i bol, nespecificirano
Poglavlje 3 Glas i funkcije govora

b310
b320
b330
b340
b398
b399
Funkcije glasa
Funkcije artikulacije
Tenost i ritam funkcija govora
Alternativne funkcije vokalizacije
Glas i funkcije govora, drugaije specificirano
Glas i funkcije govora, nespecificirano
Poglavlje 4 Funkcije kardiovaskularnog, heamtolokog,

imunolokog i respiratornog sistema
Funkcije kardiovaskularnog sistema (b410-b429)
b410 Funkcije srca
b415 Funkcije krvnih sudova
b420 Funkcije krvnog pritiska
b429 Funkcije kardiovaskularnog sistema, drugaije specificirano i
nespecificirano
Funkcije hematolokog i imunolokog sistema (b430-b439)
b430 Funkcije hematolokog sistema
b435 Funkcije imunolokog sistema
b439 Funkcije hematolokog i imunolokog sistema, drugaije specificirano i
nespecificirano
Funkcije respiratornog sistema (b440-b449)
b440 Respiratorne funkcije
b445 Funkcije respiratornih miia
b449 Funkcije respiratornog sistema, drugaije specificirano i nespecificirano
Dodatne funkcije i senzacije kardiovaskularnog i respiratornog
sistema (b450-b469)
b450 Dodatne respiratorne funkcije
b455 Vjebanje funkcija tolerancije
b460 Senzacije u vezi sa kardiovaskularnim i respiratornim funkcijama
b469 Dodatne funkcije i senzacije kardiovaskularnog i respiratornog sistema,
drugaije specificirano i nespecificirano
34
MKF
b498 Funkcije kardiovaskularnog, heamtolokog, imunolokog i

respiratornog sistema, drugaije specificirano
b499 Funkcije kardiovaskularnog, hematolokog, imunolokog i
respiratornog sistema, nespecificirano
Poglavlje 5 Funkcije digestivnog, metabolikog i

endokrinog sistema
Funkcije koje se odnose na digestivni sistem (b510-b539)
b510 Ingestivne funkcije
b515 Digestivne funkcije
b520 Funkcije asimilacije
b525 Funkcije defekacije
b530 Funkcije odravanja teine
b535 Senzacije vezane za digestivni sistem
b539 Funkcijekoje se odnose na digestivni sistema, drugaije specificirano i
nespecificirano
Funkcije u vezi sa metabolikim i endokrinim sistemom (b540-b559)
b540 Opte metabolike funkcije
b545 Funkcije vode, minerala i balansa elektrolita
b550 Funkcije termoregulacije
b555 Funkcije endokrinih lijezda
b559 Funkcije u vezi sa metabolikim i endokrinim sistemom, drugaije
specificirano i nespecificirano
b598 Funkcije digestivnog, metabolikog i endokrinog sistema, drugaije
specificirano
b599 Funkcije digestivnog, metabolikog i endokrinog sistema,
nespecificirano
Poglavlje 6 Genitourinarne i reproduktivne funkcije

Urinarne funkcije (b610-b639)
b610 Urinarne ekskretorne funkcije
b620 Funkcije uriniranja
b630 Senzacije vezane za urinarne funkcije
b639 Urinarne funkcije, drugaije specificirano i nespecificirano
Genitalne i reproduktivne funkcije (b640-b679)
b640 Seksualne funkcije
b650 Menstrualne funkcije
b660 Funkcije prokreacije
b670 Senzacije vezane za genitalne i reproduktivne funkcije
b679 Genitalne i reproduktivne funkcije, drugaije specificirano i nespecificirano
b698 Genitourinarne i reproduktivne funkcije, drugaije specificirano
b699 Genitourinarne i reproduktivne funkcije, nespecificirano
35
MKF
Poglavlje 7 Neuromuskuloskeletne funkcije i funkcije koje se

odnose na kretanje
Funkcije zglobova i kostiju
b710 Funkcije mobilnosti zglobova
b715 Funkcije stabilnosti zglobova
b720 Funkcije mobilnosti kostiju
b729 Funkcije zglobova i kostiju, drugaije specificirano i nespecificirano
Miine funkcije (b730-b749)
b730 Funkcije miine snage
b735 Funkcije miinog tonusa
b740 Funkcije miine izdrljivosti
b749 Miine funkcije, drugaije specificirano i nespecificirano
Funkcije kretnji (b750-b789)
b750 Funkcije motornih refleksa
b755 Funkcije reakcija nevoljnih kretnji
b760 Kontrola funkcija voljnih kretnji
b765 Funkcije nevoljnih kretnji
b770 Funkcije obrazaca hoda
b780 Senzacije u vezi sa funkcijama miia i kretnji
b789 Funkcije kretnji, drugaije specificirano i nespecificirano
b798 Neuromuskuloskeletne funkcije i funkcije vezane za kretnje, drugaije
specificirano
b799 Neuromuskuloskeletne funkcije i funkcije vezane za kretnje, nespecificirano
Poglavlje 8 Funkcije koe i srodnih struktura

Funkcije koe (b810-b849)
b810 Protektivne funkcije koe
b820 Reparatorne funkcije koe
b830 Druge funkcije koe
b840 Senzacije vezane za kou
b849 Funkcije koe, drugaije specificirano i nespecificirano
Funkcije kose i noktiju (b850-b869)
b850 Funkcije kose
b860 Funkcije noktiju
b869 Funkcije kose i noktiju, drugaije specificirano i nespecificirano
b898 Funkcije koe i srodnih struktura, drugaije specificirano
b899 Funkcije koe i srodnih struktura, nespecificirano
36
MKF
TJELESNE STRUKTURE
Poglavlje 1 Strukture nervnog sistema
s110
s120
s130
s140
s150
s198
s199
Strukture mozga
Kimena mofina i strukture
Struktura modanih ovojnica
Struktura simpatikog nervnog sistema
Struktura parasimpatikog nervnog sistema
Struktura nervnog sistema, drugaije specificirano
Struktura nervnog sistema, nespecificirano
Poglavlje 2 Oko, uho i srodne strukture

s210
s220
s230
s240
s250
s260
s298
s299
Struktura one duplje

Struktura one jabuice
Struktura oko oka
Struktura vanjskog uha
Struktura srednjeg uha
Struktura unutranjeg uha
Oko, uho i srodne strukture, drugaije specificirano
Oko, uho i srodne strukture, nespecificirano
Poglavlje 3 Strukture koje se odnose na glas i govor

s310
s320
s330
s340
s398
s399
Struktura nosa
Struktura usta
Struktura farinksa
Struktura larinksa
Strukture vezane za glas i govor, drugaije specificirano
Strukture vezane za glas i govor, nespecificirano
Poglavlje 4 Strukture kardiovaskularnog,

s410
s420
s430
s498
Struktura kardiovaskularnog sistema

Struktura imunog sistema
Struktura respiratornog sistema
Struktura kardiovaskularnog, imunolokog i respiratornog sistema,
drugaije specificirano
s499 Struktura kardiovaskluarnog, imunolokog i respiratornog sistema,
nespecificirano
Poglavlje 5 Strukture koje se odnose na digestivni,

metaboliki i endokrini sistem
s510 Struktura pljuvanih lijezda
s520 Struktura jednjaka
s530 Struktura eluca
37
MKF
s540
s550
s560
s570
s580
s598
Struktura crijeva
Struktura guterae
Struktura jetre
Struktura une kese i vodova
Struktura endokrinih lijezda
Strukture vezane za digestivni, metaboliki i endokrini sistem, drugaije
specificirano
s599 Strukture vezane za digestivni, metaboliki i endokrini sistem,
nespecificirano
Poglavlje 6 Strukture koje se odnose na genitourinarni i

reproduktivni sistem
s610
s620
s630
s698
Struktura urinarnog sistema

Struktura zdjelinog dna
Struktura reproduktivnog sistema
Strukture vezane za genitourinarni i reproduktivni sistem, drugaije
specificirano
s699 Strukture vezane za genitourinarni i reproduktivni sistem,
nespecificirano
Poglavlje 7 Strukture koje se odnose na kretanje

s710
s720
s730
s740
s750
s760
s770
s798
s799
Struktura glave i vratne regije

Struktura ramene regije
Struktura gornjih ekstremiteta
Strukture pelvine regije
Struktura donjih ekstremitete
Struktura trupa
Dodatne muskuloskeletne strukture vezane za kretnje
Strukture vezane za kretnje, drugaije specificirano
Strukture vezane za kretnje, nespecificirano
Poglavlje 8 Koa i srodne strukture

s810
s820
s830
s840
s898
s899
Struktura podruja koe

Struktura konih lijezda
Struktura noktiju
Struktura kose
Koa i srodne strukture, drugaije specificirano
Koa i srodne strukture, nespecificirano
38
MKF
AKTIVNOSTI I UESTVOVANJE
Poglavlje 1 Uenje i primjenjivanje znanja
Svrsishodna senzorna iskustva (d110 d129)
d110 Gledanje
d115 Sluanje
d120 Druga svrsishodna ula
d129 Svrsishodna senzorna iskustva,drugaije specificirana i nespecificirana
Osnovna uenja
d130 Oponaanje
d135 Vjebanje
d140 Uenje itanja
d145 Uenje pisanja
d150 Uenje raunanja
d155 Sticanje vjetina
d159 Osnovno uenje, drugaije specificirano i nespecificirano
Primjena znanja (d160 d179)
d160 Fokusiranje panje
d163 Razmiljanje
d166 itanje
d170 Pisanje
d172 Raunanje
d175 Rjeavanje problema
d177 Donoenje odluka
d179 Primjenjivanje znanja, drugaije specificirano il nespecificirano
d198 Uenje i primjenjivanje znanja, drugaije specificirano
d199 Uenje i primjenjivanje znanja, nespecificirano
Poglavlje 2 Opti zadaci i zahtjevi
d210 Obavljanje jednostavnih zadataka
d220 Obavljanje viestrukih zadataka
d 230 Izvravanje rutinskih dnevnih aktivnosti
d240 Noenje sa stresom i drugim psiholokim zahtjevima
d298 Opti zadaci i zahtjevi, drugaije specificirani
d299 Opti zadaci i zahtjevi, nespecificirani
Poglavlje 3 Komunikacija
Komunikacija primanje (d310 d329)
d310 Komunikacija primanje govornih poruka
d315 Komunikacija primanje neverbalnih poruka
d320 Komunikacija primanje formalnih poruka na znakovnom jeziku
d325 Komunikacija primanje pisanih poruka
d329 Komunikacija primanje, drugaije specificirano ili nespecificirano
39
MKF
Komuniciranje proizvoenje (d330 d349)

d330 Govor
d335 Proizvoenje neverbalnih poruka
d340 Proizvoenje poruka u formalnom znakovnom jeziku
d345 Pisanje poruka
d349 Komunikacija proizvoenje, drugaije specificirano i nespecificirano
Konverzacija i koritenje pomagala i tehnika za komunikaciju (d350 d369)
d350 Konverzacija
d355 Diskusija
d360 Koritenje pomagala i tehnika za komunikaciju
d369 Konverzacija i koritenje pomagala i tehnika za komunikaciju, drugaije
d398 Komunikacija, drugaije specificirano
d399 Komunikacija, nespecificirano
Poglavlje 4 Mobilnost
Mijenjanje i zadravanje pozicije tijela (d410 d429)
d410 Mijenjanje osnovnog poloaja tijela
d415 Zadravanje poloaja tijela
d420 Samostalno premijetanje
d429 Mijenjanja i zadravanje pozicije tijela, drugaije specificirano i
nespecificirano
Noenje, pomjeranje i rukovanje predmetima (d430 d449)
d430 Podizanje i noenje predmeta
d435 Pomjeranje predmeta donjim ekstremitetima
d440 Fino koritenje ruku
d445 Koritenje ake i ruke
d449 Noenje, pomjeranje i rukovanje predmetima, drugaije specificirano i
nespecificirano
Hodanje i kretanje (d450 d469)
d450 Hodanje
d455 Kretanje
d460 Kretanje na razliitim lokacijama
d465 Kretanje uz pomou pomagala
d469 Hodanje i kretanje, drugaije specificirano i nespecificirano
Kretanje koritenjem prevoznih sredstava (d470 d489)
d470 Koritenje prevoznih sredstava
d475 Vonja
d480 Jahanje ivotinja za prevoz
d489 Kretanje koritenjem prevoznih sredstava, drugaije specificirano i
nespecificirano
d498 Mobilnost, drugaije specificirano
d499 Mobilnost, nespecificirano
40
MKF
Poglavlje 5 Briga o samom sebi

d510 Samostalno pranje
d520 Njega dijelova tijela
d530 Vrenje nude
d540 Oblaenje
d550 Jedenje
d560 Pijenje
d570 Briga o vlastitom zdravlju
d598 Briga o smaom sebi, drugaije specificirano
d599 Briga o samom sebi, nespecificirano
Poglavlje 6 ivot u kui

Sticanje neophodnih stavri (d610 d629)
d610 Sticanje mjesta za ivot
d620 Sticanje dobara i usluga
d629 Sticanje neophodnih stvari, drugaije specificirano i nespecificirano
Kune obaveze (d630 d649)
d630 Pripremanje jela
d640 Obavljenje kunih poslova
d649 Kune obaveze, drugaije specificirano i nespecificirano
Briga o predmetima u kui i pomaganje drugima (d650 d669)
d650 Briga o predmetima u kui
d660 Pomanganje drugima
d669 Briga o predmetima u kui i pomaganje drugima, drugaije
d698 ivot u kui, drugaije specificirano
d699 ivot u kui, nespecificirano
Poglavlje 7 Meuljudske interakcije i odnosi
Opte meuljudske interakcije (d710-d729)
d710 Osnovne meuljudske interakcije
d720 Sloene meuljudske interakcije
d729 Opte meuljudske interakcije
Posebni meuljudski odnosi (d730 d779)
d730 Odnos sa nepoznatima
d740 Formalni odnosi
d750 Neformalni drutveni odnosi
d760 Odnosi u porodici
d770 Intimne veze
d779 Posebni meuljudski odnosi, drugaije specificirano i nespecificirano
d798 Meuljudske interakcije i odnosi, drugaije specificirano
d799 Meuljudske interakcije i odnosi, nespecificirano
41
MKF
Poglavlje 8 Glavna ivotna podruja

Obrazovanje (d810 d839)
d810 Neformalno obrazovanje
d815 Predkolsko obrazovanje
d820 kolsko obrazovanje
d825 Struno obrazovanje
d830 Visoko obrazovanje
d839 Obrazovanje, drugaije specificirano i nespecificirano
Posao i zaposlenje (d840 d859)
d840 Biti pripravnik (priprema za posao)
d845 Sticanje, zadravanje i prekidanje zaposlenja
d850 Plaeno zaposlenje
d855 Neplaeno zaposlenje
d859 Posao i zaposlenje, drugaije specificirano i nespecificirano
Ekonomski ivot (d860 d879)
d 860 Osnovne ekonomske transakcije
d865 Sloene ekonomske transakcije
d870 Ekonomska samodovoljnost
d879 Ekonomski ivot, drugaije specificirano i nespecificirano
d898 Glavna ivotna podruja, drugaije specificirano
d899 Glavna ivotna podruja, nespecificirano
Poglavlje 9 Zajednica, drutveni i civilni ivot

d910
d920
d930
d940
d950
d998
d999
ivot u zajednici
Rekreacija i slobodno vrijeme
Religija i duhovnost
Ljudska prava
Politiki ivot i dravljanstvo
Zajednica, drutveni i civilni ivot, drugaije specificirano
Zajednica, drutveni i civilni ivot, nespecificirano
42
MKF
FAKTORI OKRUENJA
Poglavlje 1 Proizvodi i tehnologija
e110 Proizvodi ili substance za linu upotrebu
e115 Proizvodi i tehnologija za linu upotrebu u svakodnevnom ivotu
e120 Proizvodi i tehnologija za lino kretanje u zatvorenom i otvorenom
prostoru i transport
e125 Proizvodi i tehnologija za komunikaciju
e130 Proizvodi i tehnologija za obrazovanje
e135 Proizvodi i tehnologija za zaposlenje
e140 Proizvodi i tehnologija za kulturu, rekreaciju i sport
e145 Proizvodi i tehnologija za prakticiranje religije i duhovnosti
e150 Proizvodi i tehnologija za dizajniranje, konstrukciju i gradnju zgrada za
javnu upotrebu
e155 Proizvodi i tehnologija za dizajniranje, konstrukciju i gradnju zgrada za
privatnu upotrebu
e160 Proizvodi i tehnologija razvoja zemlje
e165 Imovina
e198 Proizvodi i tehnologija, drugaije specificirano
e199 Proizvodi i tehnologija, nespecificirano
Poglavlje 2 Prirodno okruenje i promjene okruenja

napravljene od strane ovjeka
e210
e215
e220
e225
e230
e235
e240
e245
e250
e255
e260
e298
Fizika geografija
Stanovnitvo
Flora i fauna
Klima
Prirodne pojave
Pojave koje uzrokuje ovjek
Svjetlo
Promjene vezane za vrijeme
Zvuk
Vibracije
Kvalitet vazduha
Prirodno okruenje i promjene okruenja napravljene od strane ovjeka,
e299 Prirodno okruenje i promjene okruenja napravljene od strane ovjeka,
nespecificirano
Poglavlje 3 Podrka i odnosi
e310 Ua porodica
e315 ira porodica
e320 Prijatelji
e325 Poznanstva, kolege vrnjaci, komije i lanovi zajednice
e330 Ljudi na vlasti
43
e335
e340
e345
e350
e355
e360
e398
e399
MKF
Ljudi u podreenom poloaju

Pruatelji line njege i personalni asistenti
Nepoznate osobe
Pripitomljene ivotinje
Zdravstveni radnici
Drugo struno osoblje
Podrka i odnosi, drugaije specificirano
Podrka i odnosi, nespecificirano
Poglavlje 4 Stavovi
e410
e415
e420
e425
e430
e435
e440
e445
e450
e455
e460
e465
e498
e499
Individualni stavovi lanova ue porodice

Individualni stavovi lanova ire porodice
Individualni stavovi prijatelja
Individualni stavovi poznanika, kolega vrnjaka, susjeda i lanova zajednice
Individualni stavovi osoba na vlasti
Individualni stavovi ljudi u podreenom poloaju
Individualni stavovi pruatelja line njege i personalnih asistenata
Individualni stavovi nepoznatih osoba
Individualni stavovi zdravstvenog osoblja
Individualni stavovi drugog strunog osoblja
Stavovi drutva
Drutvene norme, obiaji i ideologije
Stavovi, drugaije specificirano
Stavovi, nespecificirano
Poglavlje 5 Slube, sistemi i politike

e510
e515
e520
e525
e530
e535
e540
e545
e550
e555
e560
e565
e570
e575
e580
e585
e590
e595
e598
e599
Slube, sistemi i politike za proizvodnju iroke potronje

Arhitektonske i graevinske slube, sistemi i politike
Slube, sistemi i politike prostornog ureenja
Stambene slube, sistemi i politike
Komunalne slube, sistemi i politike
Slube, sistemi i politike komunikacije
Slube, sistemi i politike prevoza
Slube, sistemi i politike civilne zatite
Pravne slube, sistemi i politike
Slube, sistemi i politike udruenja i organizacija
Slube, sistemi i politike za medije
Ekonomske slube, sistemi i politike
Slube, sistemi i politike socijalne zatite
Slube, sistemi i politike opte socijalne podrke
Zdravstvene slube, sistemi i politike
Slube, sistemi i politike obrazovanja i obuavanja
Slube, sistemi i politike rada i zapoljavanja
Politike slube, sistemi i politike
Slube, sistemi i politike, drugaije specificirano
Slube, sistemi i politike, nespecificirano
44
MKF
Uvod
MKF
Detaljna klasifikacija
sa definicijama
Sve kategorije unutar klasifikacije sa
svojim definicijama, ukljuenjima
i iskljuenjima
45
MKF
Tjelesne funkcije
TJELESNE FUNKCIJE
Definicije:
Tjelesne funkcije su fizioloke funkcije sistema tijela (ukljuujui

Oteenja su problemi u tjelesnim funkcijama ili strukturama, kao
znaajna devijacija ili gubitak.
Kvalifikator
Generiki kvalifkator sa negativnom skalom, koriten za indiciranje obima ili
veliine oteenja:
xxx.0 BEZ oteenja
xxx.1 BLAGO oteenje
xxx.2 UMJERENO oteenje
xxx.3 TEKO oteenje
xxx.4 KOMPLETNO oteenje
xxx.8 nespecificirano
xxx.9 nije primjenjivo
(nikakvo, odsutno, zanemarivo,...)

0-4%
(blago, salbo,...)
5-24%
(srednje,poprilino,...)
25-49%
(veliko,ekstremno,...)
50-95%
(totalno,...)
96-100%
itav dijapazon procenata je obezbijeen za sluajeve gdje su obezbijeeni

kalibrirani instrumenti za procjenu ili drugi standardi za kavntifikaciju
oteenja tjelesne funkcije. Na primjer, kada se ifrira bez oteenja ili
kompletno oteenje tjelesne funkcije, ova skala moe imati granicu greke do
5%. Umjereno oteenje se uopteno podrazumijeva oteenje koje dosee do
polovine skale totalnog oteenja. Procente treba kalibrirati za razliite domene,
sa osvrtom na populacione standarde kao promile. Da bi se ova kvantifikacija
koristila uniformno, kroz istraivanja treba kreirati procedure procjene.
Za dalja objanjenja konvencija kodiranja u MKF-u, pogledati Aneks 2.
47
Tjelesne funkcije
MKF
Poglavlje 1
Mentalne funkcije
Ovo poglavlje se bavi funkcijama mozga: i globalnim mentalnim fnkcijama,
kao to su svijest, energija i poriv, i specifinim mentalnim funkcijama, kao to
su memorija, jezik i mentalne funkcije raunanja.
Globalne mentalne funkcije (b110-b139)

b110
Funkcije svijesti
Opte mentalne funkcije stanja svijesti i budnosti, ukljuujui
bistrinu i kontinuitet budnog stanja.
Ukljuuje: funkcije stanja, kontinuiteta i kvaliteta svijesti; gbitak svijesti,
koma, stanja vegetiranja, fuge, stanja transa, stanja posjedovanja,
lijekovima inducirana promjena svijesti, delirijum, stupor
Iskljuuje: funkcije orijentisanja (b114); funkcije energije i poriva (b130);
funkcije spavanja (b134)
b114
b1100
Stanje svijesti
Mentalne funkcije koje, kada se promijene, proizvode stanja
kao to su pomuenje svijesti, stupor ili komu.
b1101
Kontinuitet svijesti
Mentalne funkcije koje proizvode vjetako odravanje
budnog stanje, opreznost, budnost i, kada se prekinu, mogu
proizvesti fuge, trans ili druga slina stanja.
b1102
Kvalitet svijesti
Mentalne funkcije koje, kada se promijene, utiu na
promjene u karakteru osjeaja budnosti i svijesti, kao to su
lijekovima inducirana stanja delirijuma.
b1108
Funkcije svijesti, drugaije specificirano
b1109
Funkcije svijesti, nespecificirano
Funkcije orijentacije
Opte mentalne funkcije poznavanja i utvrivanja odnosa sa samim
sobom, sa drugima, prema vremenu i prema okruenju.
Ukljuuje: funkcije orijentisanosti u vremenu, prostoru i prema drugim
licima; orijentisanost prema sebi i drugima; disorijentisanost u vremenu,
prostoru i prema drugim licima
48
MKF
Tjelesne funkcije
Iskljuuje: funkcije svijesti (b110); funkcije panje (b140); funkcije

pamenja (b144)
b1140
Orijentisanost u vremenu
Mentalne funkcije koje proizvode svijest o danu, datumu,
mjesecu i godini.
b1141
Orijentisanost u prostoru
Mentalne funkcije koje proizvode svijest o lokaciji, kao to je
neposredno okruenje pojedinca, njegov/njen grad ili drava.
b1142
Orijentisanost prema licima

Mentalne funkcije koje proizvode svijest o vlastitom
identitetu i o licima u neposrednom okruenju.
b11420 Orijentisanost prema samom sebi
Mentalne funkcije koje proizvode svijest o
vlastitom identitetu.
b11421 Orijentisanost prema drugim licima
Mentalne funkcije koje proizvode svijest o
identitetu drugih osoba u neposrednom okruenju.
b11428 Orijentisanost prema licima, drugaije specificirano

b11429 Orijentisanost prema licima, nespecificirano
b117
b1148
Funkcije orijentacije, drugaije specificirano
b1149
Funkcije orijentacije, nespecificirano
Intelektualne funkcije
Opte mentalne funkcije, potrebne za razumijevanje i konstruktivnu
integraciju razliitih mentalnih funkcija, ukljuujui sve kognitivne
funkcije i njihov razvoj tokom ivota.
Ukljuuje: funkcije intelektualnog razvoja; intelektualna retardacija,
mentalna retardacija, demencija
Iskljuuje: funkcije memorije (b144); funkcije miljenja (b160);
kognitivne funkcije vieg nivoa (b164)
b122
Globalne psihosocijalne funkcije

Opte mentalne funkcije, kako se razvijaju tokom ivota, potrebne
za razumijevanje i konstruktivnu integraciju mentalnih funkcija koje
vode formiranju meupersonalnih vjetina potrebnih za uspostavljanje
recipronih socijalnih interakcija, u smislu i znaenja i svrhe.
Ukljuuje: kao kod autizma
49
Tjelesne funkcije
b126
MKF
Temperament i funkcije linosti

Opte mentalne funkcije konstitualne dispozicije pojedinca da
reaguje na odreeni nain na situacije, ukljuujui grupu mentalnih
karakteristika koje ine pojedinca drugaijim od ostalih.
Ukljuuje: funkcije ekstraverzije, introverzije, saglaavanja, svjesnosti,
psihike i emocionalne stabilnosti i otvorenost ka sticanju iskustva;
optimizam; traganje za novim; povjerenje; vjerovanje
Iskljuuje: intelektual funkcije (b117); energija i funkcije poriva (b130);
psihomotorne funkcije (b147); emotivne funkcije (b152)
b1260
Ekstraverzija
Mentalne funkcije koje proizvode mentalnu dispoziciju
za otvorenost, drutvenost i demonstriranje, nasuprot
stidljivosti, restrikciji i inhibiciji.
b1261
Saglaavanje
Mentalne funkcije koje proizvode linu dispoziciju za
kooperativnost, prijateljstvo i susretljivost, nasuprot
neprijateljstvu, oponiranju i prkoenju.
b1262
Svjesnost
Mentalne funkcije koje proizvode dispoziciju kao to
je naporan rad, metodinost i skrupuloznost, nasuprot
mentalnim funkcijama koje proizvode dispoziciju kao to je
lijenost, nepouzdanost i neodgovornost.
b1263
Psihika stabilnost
Mentalne funkcije koje proizvode linu dispoziciju kao
to je blagi temperament, smirenost i sabranost, nasuprot
iritabilnosti, zabrinutost, muiavosti i promjenama
raspoloenja.
b1264
Otvorenost ka sticanju iskustva

Mentalne funkcije koje proizvode linu dispoziciju kao to
je znatielja, imaginacija, istraivanje i traganje za iskustvom,
nasuprot stagnaciji, nepridavanju panje i emocionalnoj
bezizraajnosti.
b1265
Optimizam
Mentalne funkcije koje proizvode linu dispoziciju kao
to je veselost, ivost i nadanje, nasuprot malodunosti,
neraspoloenosti i oajavanju.
50
MKF
b130
Tjelesne funkcije
b1266
Povjerenje
Mentalne funkcije koje proizvode dispoziciju kao to je
samouvjerenost, drskost i nadmenost, nasuprot blagosti,
nesigurnosti i samoomalovaavanju.
b1267
Vjerovanje
Mentalne funkcije koje proizvode dispoziciju kao to je ovisnost
i principijelnost, nasuprot prevrtljivosti i nedrutvenosti.
b1268
Temperament i funkcije linosti, drugaije specificirano
b1269
Temperament i funkcije linosti, nespecificirano
Energija i funkcije poriva

Opte mentalne funkcije fiziolokih i psiholokih mehanizama koji
uzrokuju da pojedinac ide u pravcu zadovoljavanja specifinih potreba
i optih ciljeva na uporan nain.
Ukljuuje: funkcije nivoa energije, motivacije, apetita, udnje (ukljuujui
elju za substancama koje se mogu zloupotrijebiti) i kontrola impulsivnosti..
Eksluzije: funkcije svjesti (b110); temperament i funkcije linosti (b126);
funkcije spavanja (b134); psihomotorne funkcije (b147); emotivne
funkcije (b152).
b1300
Nivo energije
Mentalne funkcije koje proizvode ivost i snagu.
b1301
Motivacija
Mentalne funkcije koje proizvode poticaj na djelovanje;
svjesni i nesvjesni poriv za akcijom.
b1302
Apetit
Mentalne funkcije koje prozvode prirodnu enju ili elju,
naroito prirodnu i ponavljajuu elju za hranom i piem.
b1303
udnja
Mentalne funkcije koje proizvode potrebu za konzumiranjem
substanci, ukljuujui substance koje se mogu zloupotrijebiti.
b1304
Kontrola impulsivnosti
Mentalne funkcije koje reguliu i opiru se iznenadnim
intenzivnim potrebama da se neto uradi.
b1308
Energija i funkcije poriva, drugaije specificirano
b1309
Energija i funkcije poriva, nespecificirano

51
Tjelesne funkcije
b134
MKF
Funkcije spavanja
Opte mentalne funkcije periodinog, reverzibilnog i selektivnog
fizikog i mentalnog neangaovanja u neposrednom okruenju,
udrueno sa karakteristinim fiziolokim promjenama.
Ukljuuje: funkcije koliine spavanja, te pojavljivanje, odravanje i
kvalitet sna; funkcije koje ukljuuju ciklus sna, kao tosu insomnija,
hipersomnija i narkolepsija
Iskljuuje: funkcije svijesti (b110); energije i funkcije poriva (b130);
funkcije panje (b140); psihomotorne funkcije (b147)
b139
b1340
Koliina sna
Mentalne funkcije ukljuene u vrijeme provedeno u stanju
sna tokom diurnalog ciklusa ili cirkadijalnog ritma.
b1341
Pojava sna
Mentalne funkcije koje proizvode tranziciju izmeu budnog
stanja i sna.
b1342
Odravanje sna
Mentalne funkcije koje odravaju stanje spavanja.
b1343
Kvalitet sna
Mentalne funkcije koje proizvode prirodan san koji vodi ka
optimalnom fizikom i mentalnom odmoru i relaksaciji.
b1344
Funkcije koje ukljuuju ciklus sna

Mentalne funkcije koje proizvode REM fazu sna (u vezi sa
sanjanjem) i NREM fazu sna (karakteriziranu tradicionalnim
konceptom sna kao vrijeme smanjene fizioloke i psiholoke
aktivnosti).
b1348
Funkcije sna, drugaije specificirano
b1349
Funkcije sna, nespecificirano
Globalne mentalne funkcije, drugaije specificirano i

nespecificirano
52
MKF
Tjelesne funkcije
Specifine mentalne funkcije (b140-b189)

b140
Funkcije panje
Specifine mentalne funkcije fokusiranja na vanjske stimulue ili
unutranje iskustvo u traenom periodu vremena.
Ukljuuje: funkcije odravanja panje, prebacivanja panje, raspodjele
panje, dijeljenja panje; koncentracija; odvlaenje panje
Iskljuuje: funkcije svijesti (b110); energija i funkcije poriva (b130);
funkcije sna (b134); funkcije pamenja (b144); psihomotorne funkcije
(b147); perceptualne funkcije (b156)
b1400
Odravanje panje
Mentalne funkcije koje proizvode koncentraciju za traeni
period vremena.
b1401
Prebacivanje panje
Mentalne funkcije koje dozvoljavaju
koncentracije sa jednog stimulusa na drugi.
refokusiranje
b1402
Rasporeivanje panje
Mentalne funkcije koje dozovljavaju fokusiranje na dva ili
vie stimulusa u isto vrijeme.
b1403
Dijeljenje panje
Mentalne funkcije koje dozvoljavaju fokusiranje na isti
stimulus od strane dvoje ili vie ljudi, kao to se dijete i
vaspita fokusiraju na igraku.
b1408 Funkcije panje, drugaije specificirano

b1409 Funkcije panje, specificirano
b144
Funkcije memorije
Specifine mentalne funkcije registrovanja i pohranjivanja informacija
te, ukoliko je potrebno, traganje za njima.
Ukljuuje: funkcije kratkorone i dugorone memorije, neposredna, skora
i daleka memorija; raspon memorije; traganje za sjeanjem; pamenje;
funkcije koje se koriste kod prisjeanja i uenja, kao kod nominalne,
selektivne i disocijativne amnezije
Iskljuuje: funkcije svijesti (b110); funkcije orijentacije (b114); intelektualne
funkcije (b117); funkcije panje (b140); perceptualne funkcije (b156);
funkcije miljenja (b160); kognitivne funkcije vieg nivoa (b164); mentalne
funkcije jezika (b167); funkcije raunanja (b172)
53
Tjelesne funkcije
MKF
b1440
Kratkorona memorija
Mentalne funkcije koje proizvode privremeno, neprekinuto
pohranjivanje memorije u trajanju od oko 30 sekundi odakle
se sjeanje gubi ukoliko se konsolidira u dugoronu memoriju.
b1441
Dugorona memorija
Mentalne funkcije koje proizvode sistem memorisanja
koji dozvoljava dugorono pohranjivanje informacija iz
kratkorone memorije, te autobiografsku memoriju za prole
dogaaje i semantiku memoriju za jezik i injenice.
b1442
Traganje za memorijom
Specifine mentalne funkcije prizivanja informacija
pohranjenih u dugoronoj memoriji i dovoenje istih u svijest.
b1448
Funkcije memorije, drugaije specificirano
b1449
Funkcije memorije, nespecificirano
b147
Psihomotorne funkcije
Specifine mentalne funkcije kontrole i motornih i psiholokih
dogaaja na nivou tijela.
Ukljuuje: funkcije psihomotorne kontrole, kao to su psihomotorna
retardacija, uzbuenje i agitacija, dranje, katatonija, negativitet,
ambitendencija, ehopraksija i eholalija; kvalitet psihomotornih funkcija
Iskljuuje: funkcije svijesti (b110); funkcije orijentacije (b114);
intelektualne funkcije (b117); energija i funkcije poriva (b130); funkcije
panje (b140); mentalne funkcije jezika (b167); mentalne funkcije
sekvenciranja kompleksnih pokreta (b176)
b1470
Psihomotorna kontrola
Mentalne funkcije koje reguliu brzinu ponaanja ili vremena
odgovora koje ukljuuju i motorne i psiholoke komponente,
kao kod prekida kontrole koja proizvodi psihomotornu
retardaciju (usporeno kretanje i usporen govor; smanjena
gestikulacija i spontanost ili psihomotorno uzbuenje
(prekomjerna bihejvioralna i kognitivna aktivnost, obino
neproduktivna i esto kao odgovor na unutranju tenziju kao
kod lupkanja prstima, krenje ruku, agitacije ili nemira).
b1471
Kvalitet psihomotornih funkcija

Mentalne funkcije koje proizvode neverbalno ponaanje
ispravnim slijedom i karakter njihovih subkomponenti, kao
to su koordinacija izmeu ruke i oka ili hoda.
b1478 Psihomotorne funkcije, drugaije specificirano

54
MKF
Tjelesne funkcije
b1479
b152
Psihomotorne funkcije, nespecificirano
Emotivne funkcije
Specifine mentalne funkcije u vezi sa komponenti osjeaja i afektivnih
komponenti procesa u mozgu.
Ukljuuje: funkcije adekvatnih emocija, regulisanje i raspon emocija; afekt;
tuga, srea, ljubav, strah, ljutnja, mrnja, napetost, nemir, radost, alost;
labilnost emocija; splanjavanje afekta
Iskljuuje: temperament i funkcije linosti (b126); energija i funkcije poriva
(b130)
b156
b1520
Adekvatnost emocija
Mentalne funkcije koje proizvode usaglaenost osjeaja
ili afekta sa situacijom, kao to je srea prilikom primanja
dobrih vijesti.
b1521
Regulisanje emocija
Mentalne funkcije koje kontroliu iskustvo i ispoljavanje afekta.
b1522
Raspon emocija
Mentalne funkcije koje proizvode spektar iskustava javljanja
afekta ili osjeaja poput ljubavi, mrnje, nemira, tuge, radosti,
straha i ljutnje.
b1528
Emotivne funkcije, drugaije specificirano
b1529
Emotivne funkcije, nespecificirano
Funkcije percepcije
Specifine mentalne funkcije prepoznavanja i interpretiranja
senzornih stimulusa.
Ukljuuje: funkcije auditorne, vizualne, olfaktorne, gustatorne, taktilne i
vizuelnoprostorne percepcije, kao to su halucinacija ili iluzija
Iskljuuje: funkcije svijesti (b110); funkcije orijentacije (b114); funkcije
panje (b140); funkcije memorije (b144); mentalne funkcije jezika (b167);
gledanje i srodne funkcije (b210-b229); slune i vestibularne funkcije
(b230-b249); dodatne senzorne funkcije (b250-b279)
b1560
Auditorna percepcija
Mentalne funkcije ukljuene u diskriminirajue zvukove,
tonove, visoki tonovi i druge akustine stimuluse.
55
Tjelesne funkcije
MKF
b1561
Vizualna percepcija
Mentalne funkcije ukljuene u razlikovanje oblika, veliine,
boje i drugih onih stimulusa.
b1562
Olfaktorna percepcija
Mentalne funkcije ukljuene u razlikovanju mirisa.
b1563
Gustatorna percepcija
Mentalne funkcije ukljuene u razlikovanju ukusa, kao rto su
slatki, kiseli, slani i gorki stimulusi, detektovani od strane jezika.
b1564
Taktilna percepcija
Mentalne funkcije ukljuene u razlikovanju teksture, kao to
su grubi ili glatki stimulusi, detektovani dodirom.
b1565
Vizuelnoprostorna percepcija
Mentalne funkcije ukljuene u razlikovanju vidom relativne
pozicije predmeta u okruenju ili u odnosu na samog sebe.
b1568
Funkcije percepcije, drugaije specificirano
b1569
Funkcije percepcije, nespecificirano
b160
Funkcije miljenja
Specifine mentalne funkcije koje se odnose na idejne komponente
miljenja.
Ukljuuje: funkcije brzine, forme, kontrole i sadraja misli; funkcije
miljenja usmjerene ka cilju, funkcije miljenja koje nisu usmjerene ka cilju;
funkcije loginog miljenja, kao to su pritisak misli, let ideja, blokiranje
misli, inkoherencija misli, tangencijalnost, okolnosti, obmana, obsesije i
prinudne radnje
Iskljuuje: intelektualne funkcije (b117); funkcije memorije (b144);
psihomotorne funkcije (b147); funkcije percepcije (b156); kognitivne
funkcije vieg nivoa (b164); mentalne funkcije jezika (b167); funkcije
raunanja (b172)
b1600
Brzina misli
Mentalne funkcije koje upravljaju brzinom procesa
razmiljanja.
b1601
Forma misli
Mentalne funkcije koje organizuju proces miljenja
pitanju njihove koherentnosti i logike.
56
po
MKF
Tjelesne funkcije
b1602
Sadraj misli
Mentalne funkcije koje se sastoje od ideja prisutnih u procesu
razmiljanja i ono to je koneptualizirano.
Ukluuje: oteenja kao to su deluzije, precijenjene ideje i
somatizacija
b1603
Kontrola misli
Mentalne funkcije koje obezbjeuju voljnu kontrolu
miljenja i kao takve su prepoznate od strane pojedinca.
Ukljuuje: oteenjakao to su ruminacij,e obsesija, emitovanje
misli i inercija misli
b164
b1608
Funkcije miljenja, drugaije specificirano
b1609
Funkcije miljenja, nespecificirano
Kognitivne funkcije vieg nivoa

Specifine mentalne funkcije specijalno ovisne o frontalnim
renjevima mozga, ukljuujui kompleksna ponaanja usmjerena ka
cilju, kao to su donoenje odluka, abstraktno miljenje, planiranje i
sprovoenje planova, mentalna fleksibilnost, te odluivanje o tome
koja su ponaanja prikladna u odreenim okolnostima; esto nazvane
egzekutivne funkcije
Ukljuuje: funkcije abstrahovanja i organizovanja ideja; kontrola
vremena, uvid i ocjena ; formiranje koncepta, kategorizacija i kognitivna
fleksibilnost
Iskljuuje: funkcije memorije (b144); funkcije miljenja (b160); mentalne
funkcije jezika (b167); funkcije raunanja (b172)
b1640
Abstrahovanje
Mentalne funkcije kreiranja optih ideja, kvaliteta ili
karakteristika iz ili razliitih od konkretne stvarnosti,
specifinih predmeta ili stvarnih deavanja.
b1641
Organizacija i planiranje
Mentalne funkcije koordiniranja dijelova u cjelinu,
sistematizacije; mentalna funkcija ukljuena u razvijanju
metode nastavljanja ili djelovanja
57
Tjelesne funkcije
MKF
b1642
Kontrola vremena
Mentalne funkcije redanja dogaaja hronolokim redom,
rasporeujui koliinu vremena na dogaaje i aktivnosti.
b1643
Kognitivna fleksibilnost
Mentalne funkcije mijenjanja strategija ili mijenjanja
mentalnih sklopova, naroito kao kod ukljuivanja u
rjeavanje problema
b1644
Uvid
Mentalne funkcije svijesnosti i razumijevanja samog sebe i
svog ponaanja
b1645
Ocjena
Mentalne funkcije ukljuene u razvrstavanju razliitih opcija
i njihovu evaluaciju, kao to su one koje su ukljuene u
formiranje miljenja.
b1646
Rjeavanje problema
Mentalne funkcije identificiranja, analiziranja i integrisanja
inkongruentnih ili suprotnih informacija u rjeenje.
b1648
Kognitivne funkcije vieg nivoa, drugaije specificirano
b1649
Kognitivne funkcije vieg nivoa, nespecificirano
b167
Mentalne funkcije jezika

Specifine mentalne funkcije prepoznavanja i koritenja znakova,
simbola i drugih komponenti jezika
Ukljuuje: funkcije prijema i deifrovanja usmenih, pisanih ili drugih
formi jezika, kao to je jezik znakova; funkcije izraavanja usmenih,
pisanih ili drugih formi jezika; integrativne funkcije jezika, usmene i
pisane, kao to su one koje su ukljuene u receptivnoj, ekspresivnoj, Brocaovoj, Wernicke-ovoj i kondukcionoj afaziji
Iskljuuje: funkcije panje (b140); funkcije pamenja (b144); funkcije
percepcije (b156); funkcije miljenja (b160); kognitivne funkcije vieg
nivoa (b164); funkcije raunanja (b172); mentalne funkcije kompleksnih
pokreta (b176); Poglavlje 2 Senzorne funkcije i bol; Poglavlje 3 Glas i
funkcije govora
b1670
Prijem jezika
Specifine mentalne funkcije dekodiranja poruka u usmenoj,
pisanoj ili drugoj formi, kao to je jezik znakova, da bi se
shvatilo njihovo znaenje.
58
MKF
Tjelesne funkcije
b16700 Prijem usmenog jezika

Mentalne finkcije dekodiranja usmenih poruka da bi se
b16701 Prijem pisanog jezika
Mentalne funkcije dekodiranja pisanih poruka da bi se
b16702 Prijem jezika znakova
Mentalne funkcije dekodiranja poruka u jecima koji koriste
znakove rukama i drugim pokretima, da bi se shvatilo
njihovo znaenje.
b16708 Prijem jezika, drugaije specificirano
b16709 Prijem jezika, nespecificirano
b1671
Izraavanje jezika
Specifine mentalne funkcije neophodne za proizvodnju
svrsishodnih poruka u usmenoj, pisanoj, znakovnoj ili drugoj
formi jezika.
b16710 Izraavanje usmenog jezika

Mentalne funkcije neophodne za proizvodnju svrsishodnih
usmenih poruka.
b16711 Izraavanje pisanog jezika
pisanih poruka.
b16712 Izraavanje jezika znakova
poruka u jezicima koji koriste znakove rukama ili druge pokrete.
b16718 Izraavanje jezika, drugaije specificirano
b16729 Izraavanje jezika, nespecificirano
b1672
Integrativne funkcije jezika

Mentalne funkcije koje organizuju semantiko i simboliko
znaenje, gramatiku strukturu i ideje za proizvodnju poruka
u usmenim, pisanim ili drugim formama jezika.
b1678 Mentalne funkcije jezika, drugaije specificirano

b1679
Mentalne funkcije jezika, nespecificirano

59
Tjelesne funkcije
b172
MKF
Funkcije raunanja
Specifine mentalne funkcije determinisanja, aproksimacije
manipulacije matematikim simbolima i procesima.
Ukljuuje: funkcije sabiranja, oduzimanja i druge jednostavne matematike

kalkulacije; funkcije kompleksnih matematikih operacija
Iskljuuje: fnkcije panje (b140); funkcije memorije (b144); funkcije
miljenja (b160); kognitivne funkcije vieg nivoa (b164); mentalne
funkcije jezika (b167)
b176
b1720
Jednostavne kalkulacije
Mentalne funkcije raunanja sa brojevima, kao to je
sabiranje, oduzimanje, mnoenje i dijeljenje.
b1721
Kompleksne kalkulacije
Mentalne funkcije prevoenja problema sa rijeima u
aritmetike procedure, prevoenje matematikih formula u
aritmetike procedure i druge kompleksne manipulacije koje
ukljuuju brojeve.
b1728
Funkcije raunanja, drugaije specificirano
b1729
Funkcije raunanja, nespecificirano
Mentalne funkcije sekvenciranja kompleksnih pokreta

Specifine mentalne funkcije sekvenciranja i kkordiniranja
kompleksnih, svrsishodnih pokreta.
Ukljuuje: oteenja kao su ideacija, ideomotorinost, oblaenje,
okulomotorna i govorna apraksija
Iskljuuje: psihomotorne funkcije (b147); kognitivne funkcije
vieg nivoa (b164); Poglavlje 7 Neuromuskuloskeletne funkcije
i funkcije u vezi sa kretnjama
b180
Doivljavanje sebe i vremena

Specifine mentalne funkcije u vezi sa svijesti o svom identiteta, svom
tijela, svojoj pozicije u realnosti okruenja i vremena.
Ukljuuje: funkcije doivljavanje samog sebe, izgleda tijela i vremena
b1800
Doivljavanje sebe
Specifine mentalne funkcije svijesti svog vlastitog identiteta
i pozicije u realnosti okruenja
Ukljuuje: oteenja kao to su depersonalizacija i derealizacija
60
MKF
Tjelesne funkcije
b1801
Izgled tijela
Specifine mentalne funkcije vezane za reprezentaciju i
svijest o svom tijelu
Ukljuuje: oteenja kao to su fantomski ekstremiteti ili osjeaj
debljine ili mravosti
b1802
Doivljavanje vremena
Specifine mentalne funkcije subjektivnih doivljaja vezanih
za duinu i prolazak vremena.
Ukljuuje: oteenja kao to su jamais vu i deja vu
b1808
Doivljavanje sebe i funkcije vremena, drugaije

specificirano
b1809
Doivljavanje sebe i funkcije vremena, nespecificirano
b189
Specifine mentalne funkcije, drugaije specificirano i

nespecificirano
b198
Mentalne funkcije, drugaije specificirano
b199
Mentalne funkcije, nespecificirano
61
Tjelesne funkcije
MKF
Poglavlje 2

Ovo je poglavlje o funkcijama osjeta, gledanja, sluanja, ukusa itd. kao i o
osjeaju bola.
Gledanje i srodne funkcije (b210-b229)

b210
Funkcije gledanja
Senzorne funkcije koje se odnose na osjete prisustva svjetla i osjete
oblika, veliine, obrisa i boja vizuelnog podraaja.
Ukjuuje: funkcije otrine vida; funkcije vidnog polja; kvalitetu vida;
funkcije osjeta svjetla i boja, otrina vida za gledanje na daljinu i blizinu;
monokularni i binokularni vid; vizuelna kvaliteta slike; oteenja kao to
su miopija, hipermetropija, astigmatizam, hemianopsija, daltonizam,
tunelski vid, centralni i periferni skotomi, diplopija, nono sljepilo i
oteena prilagodljivost svjetlu.
Iskljuuje: funkcije percepcije (b156)
b2100
Funkcije otrine vida

Vidne funkcije osjeta oblika i konture, i za monokularni i
binokularni vid, na blizinu i na daljinu.
b21000 Binokularna otrina gledanja na daljinu

Vidne funkcije osjeta veliine, oblika i konture, koristei oba
oka, za predmete udaljene od oka.
b21001 Monokularna otrina gledanja na daljinu
Vidne funkcije osjeta veliine, oblika i konture, koristei
samo lijevo ili samo desno oko, za predmete udaljene od oka.
b21002 Binokularna otrina gledanja na blizinu
Vidne funkcije osjeta veliine, oblika i konture, koristei oba
oka, za predmete u blizini oka.
b21003 Monokularna otrina gledanja na blizinu
Vidne funkcije osjeta veliine, oblika i konture, koristei
samo lijevo ili samo desno oko, za predmete u blizini oka.
b21008 Funkcije otrine vida, drugaije specificirano
b21009 Funkcije otrine vida, nespecificirano
62
MKF
Tjelesne funkcije
b2101
Funkcije vidnog polja

Vidne funkcije koje se odnose na cijelo polje koje se moe
vidjeti fiksiranjem pogleda.
Ukljuuje: oteenja kao to su skotomi, tunelski vid, anopsija
b2102
Kvaliteta vida
Vidne funkcije koje ukljuuju osjetljivost na svjetlo, uoavanje
boja, osjetljivost na kontraste i ukupnu kvalitetu slike.
b21020 Osjetljivost na svjetlo

Vidne funkcije osjeta minimalne koliine svjetla (minimum
svjetla) i minimalne razlike u intenzitetu (razlika u jaini).
Ukljuuje: funkcije adaptacije na mrak; oteenja kao to
su nono sljepilo (hiposenzitivnost na svjetlo) i fotofobiju
(hipersenzitivnost na svjetlo).
b21021 Uoavanje boja
Vidne funkcije razlikovanja i slaganja boja.
b21022 Osjetljivost na kontraste
Vidna funkcija odjeljivanja figure od podloge, ukljuujui
minimalnu koliinu potrebnog osvjetljenja.
b21023 Vizuelna kvaliteta slike
Vidna funkcija koja ukljuuje kvalitetu slike.
Ukljuuje: oteenja kao to su uoavanje lutajuih svjetala,
oteenja kvaliteta slike (lebdea ili pauinasta slika), distorzija
slike i vienje zvjezdica ili bljeskova
b21028 Kvaliteta vida, drugaije specificirano
b21029 Kvaliteta vida, nespecificirano
b2108 Funkcije vida, drugaije specificirano
b2109
Funkcije vida, nespecificirano
63
Tjelesne funkcije
b215
MKF
Funkcije struktura pridrenih oku

Funcije struktura u oku i oko njega koje olakavaju vidnu funkciju.
Ukljuuje: funkcije unutranjih miia oka, kapka, vanjskih miia oka,
ukljuujui voljne i pokreta praenja te fiksaciju oka, suzne lijezde,
akomodaciju, refleks zjenice; oteenja kao to su nistagmus, kseroftalmija
i ptoza
Iskljuuje. Vidne funkcije (b210) ; poglavlje 7, Neuromiinoskeletne
funkcijei funkcije povezane sa pokretima
b2150
Funkcije unutranjih miia

Funkcije miia u oku, kao to je arenica koja odreuje
veliinu i oblik zjenice i one lee.
Ukljuuje: funkcije akomodacije; refleks zjenice
b2151
Funkcije onog kapka

Funkcije onog kapka, kao to je zatitni refleks.
b2152
Funkcije vanjskih miia oka

Funkcije miia koje koristimo za gledanje u razliitim
smjerovima, za praenje predmeta kako se pomie kroz vidno
polje, sakadni pokreti oka u svrhu registriranja pokretne
mete, i za fiksiranje oka.
Ukljuuje: nistagmus; koordinaciju oba oka
b220
b2153
Funkcija suznih lijezda

Funkcija suznih lijezda i kanala.
b2158
Funkcije struktura pridrenih oku, drugaije specificirano
b2159
Funkcije struktura pridrenih oku, nespecificirano
Osjeti povezani s okom i strukturama oko njega

Osjet umora, suhog oka, svrbea oka i srodni osjeaji.
Ukljuuje: osjeaj pritiska iz oka, osjeaj stranog tijela u oku, umor oka,
arenje; iritacija oka
Iskljuuje: osjeaj bola (b280)
b229 Gledanje i srodne funkcije, drugaije specificirano i nespecificirano
64
MKF
Tjelesne funkcije
Sluh i vestibularne funkcije (b230-b249)

b230 Slune funkcije
Senzorne funkcije povezane sa osjeajem prisustvo zvuka, otkrivanje

lokacije, visine, glasnosti i kvalitete zvuka.
Ukljuuje: funkcije sluha, razlikovanje sluha, lokalizacija izvora zvuka,
lateralizacija zvuka, razlikovanje govora; oteenja kao to su gluhoa,
nagluhost i gubitak sluha
Iskljuuje: funkcije percepcije (b156) i mentalne funkcije jezika (b167)
b235
b2300
Detekcija zvuka
Senzorne funkcije povezane s osjetom prisutnosti zvukova.
b2301
Razlikovanje zvuka
Senzorne funkcije povezane s osjetom prisutnosti zvuka koje
ukljuuju razlikovanje osnovnog zvuka i sintezu s oba uha,
razdvajanje i mijeanje.
b2302
Lokalizacija izvora zvuka

Senzorne funkcije odreivanja mjesta izvora zvuka.
b2303
Lateralizacija zvuka
Senzorne funkcije odreivanja od kuda zvuk dolazi, sa
lijeveili desne strane.
b2304
Razlikovanje govora
Senzorne funkcije povezane sa odreivanjem govornog
jezika i njegovim razlikovanjem od drugih zvukova.
b2308
Funkcije sluha, drugaije specificirano
b2309
Funkcije sluha, nespecificirano
Vestibularne funkcije
Senzorne funkcije unutranjeg uha povezane sa poloajem,
ravnoteom i kretanjem.
Ukljuuje: funkcije poloaja i osjeta poloaja, funkcije ravnotee tijela i
kretanja
Iskljuuje: osjete povezane sa sluhom i vestibularnim funkcijama (b240)
65
Tjelesne funkcije
MKF
b2350
Vestibularana funkcija poloaja

Senzorne funkcije unutranjeg uha povezane s odreivanjem
poloaja tijela.
b2351
Vestibularne funkcije ravnotee

Senzorne funkcije unutranjeg uha povezane sa ravnoteom.
b2352
Vestibularne funkcije odreivanja kretanja

Senzorne funkcije unutranjeg uha povezane sa odreivanjem
kretanja tijela, ukljuujui smijer i brzinu.
b2358
Vestibularne funkcije, drugaije specificirano
b2359
Vestibularne funkcije, nespecificirano
b240
Osjeaji povezani sa sluhom i vestibularnom funkcijom

Osjeaj vrtoglavice, propadanja i vertigo.
Ukljuuje: osjeaj zvonjenja u uima, iritacije u uhu, pritiska u uima,
munine povezane sa vrtoglavicom i vertigom
Iskljuuje: vestibularne funkcije (b235); osjeaj bola (b280)
b2400
Zvonjenje u uima
Osjeaj registriranja niskotonskog ukanja, piskanja ili
zvonjenja u uima.
b2401
Vrtoglavica
Osjet kretanja koji ukljuluje osjeaj kretanja bilo sebe bilo
okoline; osjeaj okretanja, njihanja ili naginjanja.
b2402
Osjeaj padanja
Osjeaj gubitka vrstog tla pod nogama i padanja.
b2403
Munina povezana sa vrtoglavicom ili vertigom

Osjeaj potrebe za povraanjem koji nastaje zbog vrtoglavice
ili vertigom.
b2404
Iritacija u uhu
Osjeaj svrbea ili drugi slini osjeaji u uhu.
b2405
Pritisak u uima
Osjeaj pritiska u uima.
b2408
Osjeaji povezani sa sluhom i vestibularnom funkcijom,

66
MKF
Tjelesne funkcije
b2409
b249
Osjeaji povezani sa sluhom i vestibularnom funkcijom,

nespecificirano
Sluh i vestibularne funkcije, drugaije specificirano i

nespecificirano
Dodatne senzorne funkcije (b250-b279)

b250 Funkcije okusa
Senzorne funkcije osjeta kvalitete gorine, salatkog, kiselog i slanog.

Ukljuuje: funkcije okusa; oteenja kao to su potpuni gubitak
okusa(ageuzija) i smanjeni osjeaj za okus (hipogeuzija)
b255
ulo mirisa
Senzorne funkcije ula mirisa i smrada.
Ukljuuje: olfaktorne funkcije; oteenja kao to su potpuni gubitak ula
mirisa ( anosmia) i smanjeni osjeaj za miris (hiposmija)
b260
Proprioceptivne funkcije
Senzorne funkcije osjeanja poloaja pojedinih dijelova tijela.
Ukljuuje: funkcije statestezije i kinestezije
Iskljuuje: vestibularne funkcije (b235); ula povezana sa miiima i
funkcijama kretanja (b78).
b265
Funkcije dodira
Senzorne funkcije osjeaja povrine i njene teksture ili kvalitete.
Ukljuuje: funkcije dodira, ulo dodiira; oteenja kao to su ukoenost,
anestezija, trnci, parestezija i hiperstezija
Iskljuuje: senzorne funkcije povezane sa temperaturom i drugim
podraajima (b270)
b270
Senzorne funkcije povezane sa temperaturom i drugim

podraajima
Senzorne funkcije osjeanja temperature, vibracija, pritiska i tetnih
podraaja.
Ukljuuje: funkcije osjetljivosti na temperaturu, vibracije, treenje ili
oscilacije, povrinski pritisak, duboki pritisak, osjeja arenja ili tetne
podraaje
Iskljuuje: funkcije dodira (b265); osjeaj boli (b280)
67
Tjelesne funkcije
MKF
b2700 Osjetljivost na temperaturu

Senzorne funkcije osjeaja hladnoe i toplote.
b2701 Osjetljivost na vibracije
Senzorne funkcije osjeaja treenja ili oscilacija.
b2702 Osjetljivost na pritisak
Senzorne funkcije osjeaja pritiska na kou ili na koi.
Ukljuuje: oteenja kao to su dodir, ukoenost, hipestezija,
hiperestezija, parestezija i trnci.
b2703
Osjetljivost na tetne podraaje

Senzorne funkcije osjeaja bolnih ili neugodnih osjeaja.
Ukljuuje: oteenja kao to su hipalgezija, hiperpatija, alodinija,
analgezija i anestezija doloroza
b2708 Senzorne funkcije povezane sa temperaturom i drugim

podraajima, drugaije specificirano
b2709 Senzorne funkcije povezane sa temperaturom i drugim
podraajima, nespecificirano
b279
Dodatne senzorne funkcije, drugaije specificirano i nespecificirano
Bol (b280-b289)
b280
Osjeaj boli
Osjeanje neugodnog osjeaja koji ukazuje na potencijalno ili stvarno
oteenje nekog dijela tijela.
Ukljuuje: osjeanje opte ili lokalizovane boli u jednom ili vie dijelova
tijela, bolove u dermatomima, probadajuu bol, areu bol, tupu bol,
perzistirajuu bol; oteenja kao to su mialgija, analgezija i hiperalgezija
b2800
Opta bol
Osjeanje neugodnog osjeaja koji ukazuje na potencijalno
ili stvarno oteenje pojedinih tjelesnih struktura koje se
osjea posvuda ili u cijelom tijelu.
b2801
Bol u dijelu tijela

ili stvarno oteenje pojedinih tjelesnih struktura koji se
osjeaju u odreenom dijelu ili dijelovima tijela.
68
MKF
Tjelesne funkcije
b28010 Bol u glavi i vratu

Osjeanje neugodnog osjeaja koji ukazuje na potencijalno ili
stvarno oteenje pojedinih tjelesnih struktura u glavi i vratu.
b28011 Bol u grudnom kou
stvarno oteenje pojedinih tjelesnih struktura u grudnom kou.
b28012 Bol u elucu ili abdomenu
ili stvarno oteenje pojedinih tjelesnih struktura u elucu ili
abdomenu.
Ukljuuje: bol u zdjelici
b28013 Bol u leima
stvarno oteenje pojedinih tjelesnih struktura u leima.
Ukljuuje: bol u trupu; bol u donjem dijelu lea
b28014 Bol u gornjim ekstremitetima
ili stvarno oteenje pojedinih tjelesnih struktura u jednom
ili oba gornja ekstremiteta, ukljuujui i ake.
b28015 Bol u donjim ekstremitetima
ili oba donja ekstremiteta, ukljuujui i stopala.
b28016 Bol u zglobovima
ili vie zglobova, ukljuujui male i velike zglobove.
Ukljuuje: bol u kuku; bol u ramenu
b28018 Bol u dijelu tijela, drugaije specificirano
b28019 Bol u dijelu tijela, nespecificirano
b2802
Bol u vie dijelova tijela

stvarno oteenje pojedinih tjelesnih struktura loaklizovanih
u nekoliko dijelova tijela.
69
Tjelesne funkcije
MKF
b2803 Zrakasto irenje bolova u dermatome

stvarno oteenje pojedinih tjelesnih struktura lokalizovanih
u podrujima koe koju inervira isti korjen ivca.
b2804 Zrakasto irenje bola u segmente ili regije
stvarno oteenje pojedinih tjelesnih struktura lokalizovanih
u podrujima koe razliitih dijelova tijela koje ne inervira
isti korjen ivca.
b289
Osjeaj boli, drugaije specificirano i nespecificirano
b298
Senzorne funkcije i bol, drugaije specificirano
b299
Senzorne funkcije i bol, nespecificirano
70
MKF
Tjelesne funkcije
Poglavlje 3
Funkcije glasa i govora

Ovo je poglavlje o funkcijama stvaranja glasa i govora.
b310
Funkcije glasa
Funkcije stvaranja razliitih zvukova prolaskom kroz larinks.
Ukljuuje: funkcije stvaranja i kvalitete glasa; funkcije fonacije, visine
glasa, glasnoe i drugih kvaliteta glasa; oteenja kao to su afonija,
disfonija, promuklost, hipernazalitet i hiponazalitet
Iskljuuje: mentalne funkcije jezika (b167); funkciju artikulacije (b320)
b3100
Stvaranje glasa
Funkcije stvaranja zvuka koordinacijom larinksa i okolnih
miia sa respiratornim sistemom.
Ukljuuje: funkcije fonacije, glasnoe; oteenje kao to je afonija
b3101
Kvalitet glasa
Funkcije stvaranja karakteristika glasa uklkjuujui visinu,
rezonancu i druge karakteristike.
Ukljuuje: funkcije visokog ili dubokog glasa; oteenja kao to
su hhipernazalnost, hiponazalnost, disfonija, promuklost ili
hrapavost.
b320
b3108
Funkcije glasa, drugaije specificirano
b3109
Funkcije glasa, nespecificirano
Funkcije artikulacije
Funkcije stvaranja govornih zvukova.
Ukljuuje: funkciju izgovora, artikulaciju fonema; spastinu, ataksinu,
flakcidnu dizartriju; anartriju
Iskljuuje: mentalne funkcije jezika (b167); funkcije glasa (b310)
71
Tjelesne funkcije
b330
MKF
Funkcije tenosti i ritma govora

Funkcije stvaranja toka i tempa govora.
Ukljuuje: funkcije tenosti, ritma, brzine i melodije govora: prosodiju i
intonaciju; poremeaje kao to su mucanje, zamuckivanje, spajanje slogova,
bradilaliju i tahilaliju
Iskljuuje: mentalne funkcije jezika (b167); funkcije glasa (b310); funkciju
artikulacije (b320)
b3300
Tenost govora
Funkcije stvaranja glatkog, neprekinutog toka govora.
Ukljuuje: funkcije glatkog toka govora; poremeaje kao to su
mucanje, zamuckivanje, spajanje slogova, poremeaj tenosti
govora, ponavljanje glasova, rijei ili dijelova rijei i nepravilne
prekide u govoru
b3301
Ritam govora
Funkcije modulacije glasa, brzine i promjene ablona govora.
Ukljuuje: oteenja kao to su stereotipni ili ponavljajui ritam
govora
b3302
Brzina govora
Funkcije brzine stvaranja govora.
Ukljuuje: oteenja kao to su bradilalija i tahilalija
b3303
b340
Melodinost govora
Funkcije modulacije visine govora.
b3308
Ukljuuje: prosodija govora, intonaciju, modulaciju govora;

oteenja kao to je monotoni govor
Funkcije tenosti i ritma govora, drugaije specificirano
b3309
Funkcije tenosti i ritma govora, nespecificirano
Alternativne funkcije vokalizacije

Funkcije stvaranja drugih naina vokalizacije.
Ukljuuje: funkciju stvaranja tona i raspona glasa kao to su pjevanje,
pjevuenje, tepanje i mumljanje; glasno plakanje i vritanje
Iskljuuje: mentalne funkcije jezika (b167); funkcije glasa (b310); funkcije
artikulacije (b320); tenost i ritam govora (b330)
72
MKF
Tjelesne funkcije
b3400
Stvaranje tona
Funkcije stvaranja muzikih vokalnih glasova.
Ukljuuje: odravati, modulirati i zavriti stvaranje
pojedinanih ili povezanih vokalizacija sa varijantama u visini
kao kod pjevanja, mrmljanje i pjevuenja
b3401
Stvaranje raspona glasa

Funkcije stvaranja razliitih vokalizacija.
Ukljuuje: funkcije tepanja kod djece
b3408
Alternativne funkcije vokalizacije, drugaije specificirano
b3409
Alternativne funkcije vokalizacije, nespecificirano
b398
Funkcije glasa i govora, drugaije specificirano
b399
Funkcije glasa i govora, nespecificirano
73
Tjelesne funkcije
MKF
Poglavlje 4.
Funkcije kardiovaskularnog,
hematolokog, imunolokog i
respiratornog sistema
U ovom poglavlju radi se o funkcijama koje su ukljuene u kardiovaskularni
sistem (funkcije srca i krvnih sudova), hematolokog i imunolokog sistema
(funkcije proizvodnje krvi i imuniteta) i respiratornog sistema (funkcije
respiracije i tolerancije napora)
Funkcije kardiovaskularnog sistema (b410-b429)

b410
Funkcije srca
Funkcije pumpanja krvi u odgovarajuim ili potrebnim koliinama i
pritiska u cijelom tijelu.
Ukljuuje: funkcije sranog otkucaja, ritma i minutnog volumena; snaga
kontrakcije ventrikularnih miia; funkcije sranih zalistaka; pumpanje
krvi kroz pluni krvotok; dinamika cirkulacije prema srcu; poremeaji kao
to su tahikardija, bradikardija i nepravilni otkucaji srca kao kod zatajenja
srca, kardiomiopatija, miokarditis i koronarna insuficijencija.
Iskljuuje: funkcije krvnih sudova (b415); funkcije krvnog pritiska (b429);
funkcije tolerancije napora
b4100 Otkucaji srca
Funkcije koje se odnose na broj kontrakcija koje srce napravi
svake minute.
Ukljuuje: poremeaji kao to su ubrzani otkucaji (tahikardija) ili
prespori otkucaji (bradikardija)
b4101 Ritam srca
Funkcije koje se odnose na regularnost otkucaja srca.
Ukljuuje: poremeaji kao to su aritmije
b4102 Kontraktilna snaga ventrikularnih miia
Funkcije koje se odnose na koliinu krvi koju ventrikularni
miii pumpaju tokom svakog otkucaja.
Ukljuuje: poremeaji kao to su smanjen minutni volumen
74
MKF
Tjelesne funkcije
b4103 Snabdijevanje srca krvlju

Funkcije koje se odnose na zapreminu krvi koja je na
raspolaganju sranom miiu.
Ukljuuje: poremeaji kao to je koronarna ishemija
b4108 Srane funkcije, drugaije specificirano
b4109
b415
Srane funkcije, nespecificirano
Funkcije krvnih sudova

Funkcije prenosa krvi kroz citavo tijelo.
Ukljuuje: funkcije arterija, kapilara i vena; vazomotorne funkcije; funkcije

plunih arterija, kapilara i vena; funkcije venskih zalistaka; poremeaji kao to
su blokada ili suenje arterija; ateroskleroza, arterioskleroza, tromboembolija i
proirene vene
Iskljuuje: srane funkcije (b410); funkcije krvnog pritiska (b420); funkcije
hematolokog sistema (b430); funkcije tolerancije napora
b4150
Funkcije arterija
Funkcije koje se odnose na protok krvi u arterijama
Ukljuuje: oteenja kao to je proirenje arterija; suenje arterija
kao to je intermitentna klaudikacija
b4151
Funkcije kapilara
Funkcije koje se odnose na protok krvi u kapilarima.
b4152
Funkcije vena
Funkcije koje se odnose na protok krvi u venama i na funkcije
venskih zalistaka.
Ukljuuje: poremeaji kao to su proirenje vena; suenje vena;
nedovoljno zatvaranje zalistaka kao kod proirenih vena
b4158
Funkcije krvnih sudova, drugaije specificirano
b4159
Funkcije krvnih sudova, nespecificirano
75
Tjelesne funkcije
b420
MKF
Funkcije krvnog pritiska

Funkcije odravanja pritiska krvi unutar arterija.
Ukljuuje: funkcije odravanja krvnog pritiska; povien i snien krvni
pritisak; poremeaji kao to su hipotenzija, hipertenzija i posturalna
hipotenzija
Iskljuuje: srane funkcije (b410); funkcije krvnog pritiska (b415); funkcije
tolerancije napora (b455)
b4200
Povien krvni pritisak

Funkcije koje se odnose na rast sistolikog ili dijastolikog
krvnog pritiska iznad normalnih vriejdnosti za tu dob.
b4201 Snien krvni pritisak

Funkcije koje se odnose na pad sistolikog ili dijastolikog
pritiska ispod normalnih vrijednosti za tu dob.
b4202 Odravanje krvnog pritiska
Funkcije koje se odnose na odravanje odgovarajueg krvnog
pritiska kao odgovor na promjene u tijelu.
b4208 Funkcije krvnog pritiska, drugaij specificirano
b4209 Funkcije krvnog pritiska, nespecificirano
b429
Funkcije kardiovaskularnog sistema, ostalo specificirano i

nespecificirano
Funkcije hematolokog i imunolokog sistema (b430-b439)

b430
Funkcije hematolokog sistema

Funkcije proizvodnje krvi, prenosa kisika i metabolita i zgruavanje krvi.
Ukljuuje: funkcije proizvodnje krvi i kotane sri; funkcije krvi kojima se
prenosi kisik; funkcije slezene koje su povezane sa krvlju; funkcije krvi koje
omoguavaju prenos metabolita; zgruavanje krvi; poremeaji kao to su
anemija, hemofilija i druge disfunkcije zgruavanja
Iskljuuje: funkcije kardiovaskularnog sistema (b410); funkcije imunolokog
sistema (b435); funkcije tolerancije napora (b455)
b4300 Proizvodnja krvi
Funkcije koje se odnose na proizvodnju krvi i svih njenih
konstituenata.
76
MKF
b435
Tjelesne funkcije
b4301
Funkcije krvi koje omoguavajun prenos kisika

Funkcije koje se odnose na kapacitet krvi da prenosi kisik
kroz itavo tijelo.
b4302
Funkcije krvi koje omoguavaju prenos metabolita

Funkcije koje se odnose na kapacitet krvi da prenosi
metabolite kroz itavo tijelo.
b4303
Funkcije zgruavanja
Funkcije koje se odnose na koagulaciju krvi, kao na mjestu
povrede.
b4308
Funkcije hematolokog sistema, drugaije specificirano
b4309
Funkcije hematolokog sistema, nespecificirano
Funkcije imunolokog sistema

Funkcije tijela koje se odnose na zatitu od stranih substanci,
ukljuujui infekcije, putem specifinih i nespecifinih imunolokih
odgovora.
Ukljuuje: imunoloki odgovor (specifini i nespecifini); reakcije preosjetljivosti; funkcije limfnih sudova i vorova; funkcije elijskog imuniteta, imuniteta
posredovanog antitijelima; odgovor na imunizaciju; poremeaji kao to je autoimunitet, alergijske reakcije, limfadenitis i limfedem
Iskljuuje: funkcije hematolokog sistema (b430)
b4350 Imunoloki odgovor
Funkcije odgovora osjetljivosti tijela na strane materije,
ukljuujui infekcije.
b43500 Specifini imunoloki odgovor
Funkcije odgovora senzibilizacije tijela na specifinu stranu
materiju.
b43501 Nespecifini imunoloki odgovor
Funkcije opeg odgovora senzibilizacije tijela na strane substance, ukljuujui infekcije.
b43508 Imunoloki odgovor, drugaije specificirano
b43509 Imunoloki odgovor, nespecificirano
b4351 Reakcije preosjetljivosti
77
Tjelesne funkcije
MKF
Funkcije poveane senzibilizacije tijela na strane substance,

kao to je to kod osjetljivosti na razliite antigene.
Ukljuuje: poremeaji kao to su preosjetljivost ili alergije
Iskljuuje: tolerancija na hranu (b5153)
b4352 Funkcije limfnih sudova
Funkcije koje se odnose na vaskularne kanale koji transportuju limfu.
b4353 Funkcije limfnih vorova
Funkcije koje se odnose na lijezde du toka limfnih sudova.
b4358 Funkcije imunolokog sistema, drugaije specificirano
b4359 Funkcije imunolokog sistema, specificirano
b439
Funkcije hematolokog i imunolokog sistema, drugaije

specicirano i nespecicirano
Funkcije respiratornog sistema (b440 b449)

b440
Respiratorne funkcije
Funkcije udisanja vazduha u plua, razmjene gasova izmeu vazduha i
krvi i izdisanja vazduha.
Ukljuuje: funkcije respiratorne stope, ritma i dubine; poremeaji kao
to su apnea, hiperventilacija, nepravilna respiracija, paradoksalna
respiracija i bronhijalni spazam, i kao kod plunog emfizema
Iskljuuje: funkcije respiratornih miia (b445); dodatne respiratorne
funkcije (b450); funkcije tolerancije napora
b4400
Brzina respiracije
Funkcije koje se odnose na broj udisaja u minuti.
Ukljuuje: poremeaji kao to su prebrzo disanje (tahipnea) ili
presporo disanje (bradipnea)
b4401
b4402
Ritam respiracije
Funkcije koje se odnose na periodinost i redovnost disanja.
Ukljuuje: poremeaji kao to je nepravilno disanje
Dubina respiracije
78
MKF
Tjelesne funkcije
Funkcije koje se odnose na volumen irenja plua tokom disanja.

Ukljuuje: poremeaji kao to je povrna ili plitka respiracija
b445
b4408
Respiratorne funkcije, drugaije specificirano
b4409
Respiratorne funkcije, nespecificirano
Funkcije respiratornih miia

Funkcije miia koji uestvuju u disanju.
Ukljuuje: funkcije torakalnih respiratornih miia; funkcije dijafragme; funkcije pomonih respiratornih miia
Iskljuuje: respiratorne funkcije (b440); dodatne respiratorne funkcije
(b450); funkcije tolerancije napora (b455)
b4450 Funkcije torakalnih respiratornih miia
Funkcije torakalnih miia koji uestvuju u disanju.
b4451 Funkcije dijafragme
Funkcije dijafragme ukljuene u disanje.
b4452 Funkcije pomonih respiratornih miia
Funkcije dodatnih miia koji su ukljueni u disanje.
b4458 Funkcije respiratornih miia, drugaije specificirano
b4459 Funkcije respiratornih miia, nespecificirano
b449
Funkcije respiratornog sistema, drugaije specicirano i

nespecicirano
Dodatne funkcije i senzacije

kardiovaskularnog i respiratornog sistema (b450-b46)
b450
Dodatne respiratorne funkcije

Dodatne funkcije koje se odnose na disanje, kao to su kaljanje,
kihanje i zijevanje.
Ukljuuje: funkcije puhanja, zvidanja i disanja na usta
79
Tjelesne funkcije
b455
MKF
Funkcije tolerancije napora

Funkcije koje se odnose na respiratorni i kardiovaskularni kapacitet
kakav je potreban za izdravanje fizikog napora.
Ukljuuje: funkcije fizike izdrljivosti, aoerobnog kapaciteta, ivotne
snage i naprezanja
Iskljuuje: funkcije kardiovaskularnog sistema (b410-b429); funkcije
hematolokog sistema (b430); respiratorne funkcije (b440); funkcije
respiratornih miia (b455); dodatne respiratorne funkcije (b450)
b460
b4550
Opta fizika izdrljivost

Funkcije koje se odnose na opti nivo tolerancije fizike
aktivnosti ili ivotnu snagu.
b4551
Aerobni kapacitet
Funkcije koje se odnose na stepen do kojeg osoba moe
vjebati bez ostajanja bez daha.
b4552
Podlonost umaranju
Funkcije koje se odnose na podlonost umaranju, na bilo
kom nivou napora.
b4558
Funkcije tolerancije napora, drugaije specificirano
b4559
Funkcije tolerancije napora, nespecificirano
Senzacije povezane sa kardiovaskularnim i respiratornim

funkcijama
Senzacije kao to su preskoen otkucaj srca, palpitacije i nedostajanje
vazduha.
Ukljuuje: osjeaj stezanja u grudima, osjeaj nepravilnog kucanja srca,
dispnea, nedostatak zraka, guenje, dahtanje i hripanje
Iskljuuje: osjeaj boli (b280)
b469
Dodatne funkcije i senzacije kardiovaskularnog i respiratornog

sistema, drugaije specificirano i nespecificirano
b498
Funkcije kardiovaskularnog, hematolokog, imunolokog i respiratornog sistema, drugaije specificirano
b499
Funkcije kardio kardiovaskularnog, hematolokog, imunolokog i

respiratornog sistema, nespecificirano
80
MKF
Tjelesne funkcije
Poglavlje 5
Funkcije digestivnog, metabolikog i endokrinog sistema

U ovom poglavlju radi se o funkcijama ingestije, digestije i eliminacije, kao i o
funkcijama koje su ukljuene u metabolizam i o endokrinim lijezdama.
Funkcije koje se odnose na digestivni sistem (b510-b539)
b510
Funkcije ingestije
Funkcije koje se odnose na uzimanje i postupanje sa vrstom hranom
ili tenou, kroz usta u tijelo.
Ukljuuje: funkcije sisanja, vakanja i grienja, postupanja sa hranom u
ustima, salivacije, gutanja, podrigivanja, regurgitacije, ispljuvavanja i
povraanja; poremeaji kao to su disfagija, aspiracija hrane, aerofagija,
prekomjerna salivacija, baljenje i nedovoljna salivacija
Iskljuuje: senzacije povezane sa digestivnim sistemom (b535)
b5100
Sisanje
Funkcije koje se odnose na uvlaenje u usta snagom usisavanja
proizvedenom pokretanjem obraza, usana i jezika.
b5101
Grienje
Funkcije cijepanja, mljevenja ili otkidanja hrane prednjim
zubima.
b5102
vakanje
Funkcije drobljenja, probijanja i usitnjavanja hrane zadnjim
zubima (npr. molarima).
b5103
Postupanje sa hranom u ustima

Funkcije premjetanja hrane po ustima zubima i jezikom.
b5104
Salivacija
Funkcija proizvodnje pljuvake u ustima.
81
Tjelesne funkcije
b5105
MKF
Gutanje
Funkcije premjetanja hrane i pia kroz usnu upljinu,
farinks i ezofagus u eludac odgovarajuim ritmom i
brzinom.
Ukljuuje: oralna, faringealna ili ezofagealna disfagija;
poremeaji u prolaenju hrane kroz ezofagus
b51050 Oralno gutanje

Funkcija proputanja hrane i pia kroz usnu upljinu
odgovarajuim tempom i brzinom.
b51051 Faringealno gutanje
Funkcija proputanja hrane i pia kroz farinks odgovarajuim
tempom i brzinom.
b51052 Ezofagealno gutanje
Funkcija proputanja hrane i pia kroz farinks odgovarajuim
tempom i brzinom.
b515
b5108
Gutanje, drugaije specificirano
b5109
Gutanje, nespecificirano
b5106
Regurgitacija i povraanje
Funkcije pomjeranja hrane ili tenosti u pravcu suprotnom
od ingestije, iz eluca ka ezofagusu pa prema ustima i
napolje.
b5108
Funkcije ingestije, drugaije specificirano
b5109
Funkcije ingestije, nespecificirano
Digestivne funkcije
Funkcije prenoenja hrane kroz gastrointestinalni trakt, razlaganje
hrane i apsorpcija nutrienata.
Ukljuuje: funkcije transporta hrane kroz stomak, peristaltika; razgradnja
hrane, proizvodnja enzima i aktivnosti u elucu i crijevima; absorpcija
nutrienata i tolerancija na hranu; poremeaji kao kod vika eluane kiseline
(hiperaciditet), malapsorpcija, netolerancija na hranu, hipermotilitet crijeva,
intestinalna paraliza, intestinalna opstrukcija i smanjena proizvodnja ui.
Iskljuuje: funkcije ingestije (b510); funkcije asimilacije (b520); funkcije
defekacije (b525); senzacije povezane sa digestivnim sistemom (b535)
82
MKF
Tjelesne funkcije
b5150
Transport hrane kroz eludac i crijeva

Funkcije peristaltike i srodne funkcije koje mehaniki pomijeraju hranu kroz eludac i crijeva.
b5151
Razgradnja hrane
Funkcije mehanikog reduciranja hrane na manje dijelove u
gastrointestinalnom traktu.
b5152
Absorpcija nutrienata
Funkcije prelaska nutrienata hrane i pia iz crijeva u krvotok.
b5153
Tolerancija na hranu
Funkcije prihvatanja odgovarajue hrane i pia za probavu, a
odbacivanje onoga to nije odgovarajue.
Ukljuuje: poremeaji kao preosjetljivost, netolerancija na gluten
b520
b5158
Digestivne funkcije, drugaije specificirano
b5159
Digestivne funkcije, nespecificirano
Funkcije asimilacije
Funkcije kojima se nutrienti pretvaraju u komponente ive tvari.
Ukljuuje: funkcije pohranjivanja nutrienata u tijelu
Iskljuuje: digestivne funkcije (b515); funkcije defekacije (b525); funkcije
odravanja teine (b530); ope metabolike funkcije (b540)
b525
Funkcije defekacije
Funkcije eliminacije raspadnih produkata i nesvarene hrane kao fecesa
i srodne funkcije.
Ukljuuje: funkcije eliminacije, konzistencija fecesa, uestalosti defekacije;
fekalna kontinencija, nadutost; poremeaji kaoto su konstipacija, dijareja,
vodenasta stolica i slabost analnog sfinktera ili inkontinencija
Iskljuuje: digestivne funkcije (b515); funkcije asimilacije (b520); senzacije
povezane sa digestivnim sistemom (b535)
b5250
Eliminacija fecesa
Funkcije eliminacije raspadnih produkata iz rektuma,
ukljuujui funkcije kontrakcije abdominalnih miia u toku
istog procesa.
83
Tjelesne funkcije
b530
MKF
b5251
Konzistencija fecesa
Konzistencija fecesa kao to je tvrda, vrsta, mekana ili vodenasta.
b5252
Uestalost defekacije
Funkcije koje su ukljuene u uestalost defekacije.
b5253
Fekalna kontinencija
Funkcije koje uestvuju u voljnoj kontroli nad funkcijom
eliminacije.
b5254
Nadutost
Funkcije koje su ukljuene u izbacivanje prekomjernih
koliina zraka ili gasova iz crijeva.
b5258
Funkcije defekacije, drugaije specificirano
b5259
Funkcije defekacije, nespecificirano
Funkcije odravanja tjelesne teine

Funkcije odravanja odgovarajue tjelesne teine, ukljuujui dobivanje na teini tokom razvojnog perioda.
Ukljuuje: funkcije odravanja prihvatljivog Indeksa tjelesne mase (ITM);
i poremeaji kao to su premala tjelesna teina, kaheksija, mravost,
prekomjerna teina, emacijacija, i kao kod primarne i sekundarne pretilosti
Iskljuuje: funkcije asimilacije (b520); opte metabolike funkcije (b540);
funkcije endokrinih lijezda (b555)
b535
Senzacije povezane sa digestivnim sistemom

Senzacije koje se javljaju usljed funkcija jedenja, pijenja i srodnih
digestivnih funkcija.
Ukljuuje: senzacije munine, osjeaj naduvenosti i osjeaj greva u abdomenu; punoa stomaka, osjeaj okruglosti eluca, spazam eluca, gasovi u
elucu i garavica
Iskljuuje: osjeaj boli (b280); funkcije ingestije (b510); digestivne funkcije
(b515); funkcije defekacije (b525)
b5350
Osjeaj munine
Osjeaj potrebe za povraanjem.
b5351
Osjeaj naduvenosti
Osjeaj distenzije eluca ili abdomena.
84
MKF
b539
Tjelesne funkcije
b5352
Osjeaj abdominalnih greva

Osjeaj spazmikih ili bolnih kontrakcija glatkih miia
gastrointestinalnog trakta.
b5358
Senzacije povezane sa digestivnim sistemom, drugaije

specificirano
b5359
Senzacije povezane sa digestivnim sistemom,

nespecificirano
Funkcije povezane sa digestivnim sistemom, drugaije specificirano i nespecificirano
Funkcije povezane sa metabolizmom i endokrinim

sistemom (b540-b559)
b540
Opte metabolike funkcije

Funkcije regulacije esencijalnih sastojaka organizma kao to su
ugljikohidrati, proteini i masti, konverzija jednih u druge i njihovo
pretvaranja u energiju.
Ukljuuje: funkcije metabolizma, bazalni metabolizam, metabolizam
ugljikohidrata, proteina i masti, katabolizam, anabolizam, proizvodnja
energije u organizmu; poveanje i smanjenje metabolizma
Iskljuuje: funkcije asimilacije (b520); funkcije odravanja tjelesne teine
(b530); funkcije balansa vode, minerala i elektrolita (b545); funkcije
termoregulacije (b550); funkcije endokrinih lijezda (b555)
b5400
Bazalni metabolizam
Funkcije ukljuene u koritenje kisika od strane tijela u
specifinim uslovima odmora i temperature.
Ukljuuje: poveanje ili smanjenje bazalnog metabolizma;
poremeaji kao kod hipertireoidizma i hipotireoidizma
b5401
Metabolizam ugljikohidrata
Funkcije ukljuene u proces kojim se ugljikohidrati u ishrani
pohranjuju i razgrauju u glukozu, a potom u ugljen-dioksid i
vodu.
b5402
Metabolizam proteina
Funkcije ukljuene u proces kojim se proteini u ishrani
pretvaraju u aminokiseline i dalje razgrauju u tijelu.
85
Tjelesne funkcije
b545
MKF
b5403
Metabolizam masti
Funkcije ukljuene u proces kojim se masti iz hrane pohranjuju
i razgrauju u organizmu.
b5408
Opte metabolike funkcije, drugaije specificirano
b5409
Opte metabolike funkcije, nespecificirano
Funkcije balansa vode, minerala i elektrolita

Funkcije regulacije vode, minerala i elektrolita u tijelu.
Ukljuuje: funkcije balansa vode, balansa minerala kao to su kalcij, cink
i eljezo, i balansa elektrolita kao to su natrij i kalij; poremeaji kao kod
retencije vode, dehidracija, hiperkalcemija, hipokalcemija, nedostatak
eljeza, hipernatrijemija, hiponatrijemija, hiperkalijemija i hipokalijemija.
Iskljuuje: funkcije hematolokog sistema (b430); opte metabolike funkcije
(b540); funkcije endokrinih lijezda (b555)
b5450
Balans vode
Funkcije ukljuene u odravanje nivoa ili koliine vode u
tijelu.
Ukljuuje: poremeaji kao to su dehidracija i rehidracija
b54500 Retencija vode

Funkcije ukljuene u zadravanju vode u tijelu.
b54501 Odravanje balansa vode
Funkcije ukljuene u odravanje optimalne koliine vode u
tijelu.
b54508 Funkcije balansa vode, drugaije specificirano
b54509 Funkcije balansa vode, nespecificirano
b5451
Balans minerala
Funkcije ukljuene u odravanje ravnotee izmeu uzimanja,
pohranjivanja, koritenja i izluivanja minerala u tijelu.
b5452
Balans elektrolita
Funkcije ukljuene u odravanje ravnotee izmeu unosa,
pohranjivanja, koritenja i izluivanja elektrolita u tijelu.
86
MKF
b550
Tjelesne funkcije
b5458
Funkcije balansa vode, minerala i elektrolita, drugaije

specificirano
b5459
Funkcije balansa vode, minerala i elektrolita, nespecificirano
Funkcije termoregulacije
Funkcije regulacije tjelesne temperature.
Ukljuuje: funkcije odravanja tjelesne temperature; poremeaji kao
hipotermija, hipertermija
Isklkjuuje: opte metabolike funkcije (b540); funkcije endokrinih lijezda
(b555)
b5500
Tjelesna temperatura
Funkcije ukljuene u regulaciju unutranje temperature tijela.
b5501
Odravanje tjelesne temperature

Funkcije ukljuene u odravanje optimalne tjelesne temperature dok se mijenja temperatura okruenja.
Ukljuuje: tolerancija na toplotu ili hladnou
b555
b5508
Funkcije termoregulacije, drugaije specificirano
b5509
Funkcije termoregulacije, nespecificirano
Funkcije endokrinih lijezda

Funkcije proizvodnje i regulacije nivoa hormona u tijelu, ukljuujui
cikline promjene.
Ukljuuje:
funkcije
hormonalnog
balansa;
hiperpituitarizam,
hipopituitarizam, hipertireoidizam, hipotireoidizam, hiperadrenalizam,
hipoadrenalizam,
hiperparatireoidizam,
hipoparatireoidizam,
hipergonadizam, hipogonadizam
Iskljuuje: opte metabolike funkcije (b540); funkcije balansa vode,
minerala i elektrolita (b545); funkcije termoregulacije (b550); seksualne
funkcije (b640); funkcije menstruacije (b650)
b559
Funkcije koje se odnose na metabolizam i endokrini sistem,

b598
Funkcije digestivnog, metabolikog i endokrinog sistema,

87
Tjelesne funkcije
b599
MKF
Funkcije digestivnog, metabolikog i endokrinog sistema, nespecificirano
88
MKF
Tjelesne funkcije
Poglavlje 6
Genitourinarne i reproduktivne funkcije

U ovom poglavlju radi se funkcijama uriniranja i reproduktivnim funkcijama,
ukljuujui seksualne i prokreativne funkcije.
Urinarne funkcije (b610-b639)

b610
Urinarne ekskretorne funkcije

Funkcije filtracije i skupljanja urina.
Ukljuuje: funkcije urinarne filtracije, skupljanje urina; poremeaji kao
to je renalna insuficijencija, anurija, oligurija, hidronefroza, hipotonini
mokrani mjehur i obstrukcije mokranih kanala
Iskljuuje: funkcije uriniranja (b620)
b6100 Filtracija urina
Funkcije filtracije urina od strane bubrega.
b6101 Skupljanje urina
Funkcije skupljanja i uvanja urina od strane uretera i mjehura.
b6108 Funkcije izluivanja urina, drugaije specificirano
b6109 Funkcije izluivanja urina, nespecificirano
b620
Funkcije uriniranja
Funkcije izbacivanja urina iz mokranog mjehura.
Ukljuuje: funkcije uriniranja, uestalosti uriniranja, zadravanja urina;
poremeaji kao to su stres inkontinencija, urgentna, refleksna, preljevna
i kontinuirana inkontinencija, curenje, automatski mjehur, poliurija,
retencija urina i urinarna urgencija
Iskljuuje: funkcije izluivanja urina (b610); senzacije povezane sa
urinarnim funkcijama (b630)
b6200 Uriniranje
Funkcije pranjenja mokranog mjehura.
Ukljuuje: poremeaji kao kod retencije urina
b6201 Uestalost uriniranja
Funkcije vezane za broj uriniranja.
89
Tjelesne funkcije
MKF
b6202 Urinarna kontinencija

Funkcije kontrole mokrenja.
Ukljuuje: poremeaji kao to su stres inkontinencija, urgentna,
refleksna, kontinuirana i mijeana inkontinencija
b6208 Funkcije uriniranja, drugaije specificirano
b6209 Funkcije uriniranja, nespecificirano
b630
Senzacije povezane sa urinarnim funkcijama

Senzacije koje se javljaju usljed pranjenja i srodnih urinarnih funkcija.
Ukljuuje: senzacije nepotpunog izbacivanja urina, osjeaj punoe u mjehuru
Iskljuuje: senzacije bola (b280); funkcije mokrenja (b620)
b639
Urinarne funkcije, drugaije specificirano i nespecificirano
Genitalne i reproduktivne funkcije (b640-b679)

b640
Seksualne funkcije
Mentalne i fizike funkcije koje se odnose na seksualni in, ukljuujui
faze uzbuivanja, pripreme, orgazma i zavretka.
Ukljuuje: funkcije faza seksualnog uzbuivanja, pripreme, orgazma,
i zavretka: funkcije povezane sa interesom za seks, izbedbom, erekcijom
penisa, erekcijom klitorisa, vlaenjem vagine, ejakulacijom, orgazmom;
poremeaji kao to su impotencija, frigidnost, vaginizam, prijevremena
ejakulacija, priapizam i odgoena ejakulacija
Iskljuuje: funkcije prokreacije (b660); senzacije povezane sa genitalnim i
reproduktivnim funkcijama (b670)
b6400 Funkcije faze seksualnog uzbuivanja
Funkcije seksualnog interesa i uzbuenja.
b6401 Funkcije faze pripreme za seksualni in
Funkcije ukljuenja u seksualni odnos.
b6402 Funkcije faze doivljavanja orgazma
Funkcije postizanja orgazma.
90
MKF
Tjelesne funkcije
b6403 Funkcije faze zavretka seskualnog ina

Funkcije zadovoljstva nakon orgazma i prateeg oputanja.
Ukljuuje: poremeaji kao nezadovoljstvo orgazmom
b6408 Seksualne funkcije, drugaije specificirano
b6409 Seksualne funkcije, nespecificirano
b650
Funkcije menstruacije
Funkcije povezane sa menstrualnim ciklusom, ukljuujui redovnost
menstruacije i izluivanje menstrualnih tenosti.
Ukljuuje: funkcije redovnosti i intervala menstruacije, obim menstrualnog
krvarenja, menarha, menopauza; poremeaji kao primarna i sekundarna
amenoreja, menoragija, polimenoreja i retrogradna menstrualnapremenstrualna napetost
Iskljuuje: seksualne funkcije (b640); funkcije prokreacije (b660); senzacije
povezane sa genitalnim i reproduktivnim funkcijama (b670); senzacija
boli (b280)
b6500
Redovnost menstrualnog ciklusa

Funkcije ukljuene u redovnost menstrualnog ciklusa.
Ukljuuje: preesta ili prerijetka pojava menstruacije
b6501
Interval izmeu menstruacija

Funkcije koje se odnose na duinu trajanja perioda izmeu
dva menstrualna ciklusa.
b6502
Obim menstrualnog krvarenja

Funkcije ukljuene u kvantitet menstrualnog krvarenja.
Ukljuuje: premalo menstrualnog krvarenja (hipomenoreja);
previe menstrualnog krvarenja (menoragija, hipermenoreja)
b6508
Funkcije menstraucije, drugaije specificirano
b6509
Funkcije menstruacije, nespecificirano
91
Tjelesne funkcije
b660
MKF
Funkcije prokreacije
Funkcije povezane sa plodnou, trudnoom, raanjem i laktacijom.
Ukljuuje: funkcije muke plodnosti i enske plodnosti, trudnoe i raanja, i
laktacije; poremeaji kao to su azoospermija, oligozoospermija, agalaktoreja,
galaktoreja, alaktacija i kao kod subfertilnosti, steriliteta, spontanih abortusa,
ektopine trudnoe, pobaaja, malog fetusa, hidramniona i prijevremenog
poroda, i zakanjeli porod
Iskljuuje: seksualne funkcije (b640); funkcije menstruacije (b650)
b6600 Funkcije povezane s fertilnou
Funkcije povezane sa sposobnou proizvodnje gameta za
prokreaciju.
Ukljuuje: poremeaji kao kod subfertilnosti i steriliteta
Iskljuuje: seksualne funkcije (b640)
b6601 Funkcije povezane sa trudnoom
Funkcije ukljuene u zainjanje i trudnou.
b6602 Funkcije povezane sa raanjem
Funkcije ukljuene tokom poroda.
b6603 Laktacija
Funkcije ukljuene u proizvodnju mlijeka i stavljanje mlijeka
djetetu na raspolaganje.
b6608 Funkcije prokreacije, drugaije specificirano
b6609 Funkcije prokreacije, nespecificirano
b670
Senzacije povezane sa genitalnim i reproduktivnim funkcijama

Senzacije koje nastaju iu seksualnog uzbuenja, odnosa, menstruacije
i srodnih genitalnih ili reproduktivnih funkcija.
Ukljuuje: senzacije dispareunije, dismenoreje, valova vruine tokom
menopauze i nonog znojenja tokom menopauze
Iskljuuje: osjeaj boli (b280); senzacije povezane sa urinarnim funkcijama
(b630); seksualne funkcije (b640); funkcije menstruacije (b650); funkcije
prokreacije (b660)
b6700 Nelagoda povezana sa seksualnim odnosom
Senzacije povezane sa seksualnim uzbuenjem, pripremom,
seksulanim odnosom, orgazmom i zavretkom odnosa.
92
MKF
Tjelesne funkcije
b6701 Neprijatan osjeaj povezan sa menstrualnim ciklusom

Senzacije koje su povezane sa menstruacijom, ukljuujui
pred- i post- menstrualne fazu.
b6702 Neprijatan osjeaj povezan sa menopauzom
Senzacije povezane sa prestankom menstrualnog ciklusa.
Ukluuje: talasi vruine i nono znojenje tokom menopauze
b6708 Senzacije povezane sa genitalnim i reproduktivnim
funkcijama, drugaije specificirano
b6709 Senzacije povezane sa genitalnim i reproduktivnim
funkcijama, nespecificirano
b679
Genitalne i reproduktivne funkcije, drugaije specificirano i nespecificirano
b698
Genitourinarne i reproduktivne funkcije, drugaije specificirano
b699
Genitourinarne i reproduktivne funkcije, nespecificirano
93
Tjelesne funkcije
MKF
Poglavlje 7
Neuromuskuloskeletne funkcije i funkcije

koje se odnose na kretanje
Ovo poglavlje bavi se funkcijama kretanja i pokretljivosti, ukljuujui funkcije
zglobova, kostiju, refleksa i miia.
Funkcije zglobova i kostiju (b710-b729)
b710
Funkcije pokretljivosti zglobova

Funkcije obima i lakoe kretanja zgloba.
Ukljuuje: funkcije pokretljivosti jednog ili nekoliko zglobova, verbetralnih,
ramenog, lakatnog, runog zgloba, kuka, koljena, glenja, malih zglobova
ake i stopala; pokretljivost zglobova uopteno; poremeaji kao kod
hipermobilnosti zglobova, ukoenih zglobova, ukoenog ramena, artritisa
Iskljuuje: stabilnost zglobnih funkcija (b715); kontrola funkcija voljnih
pokreta (b760)
b7100 Mobilnost jednog zgloba
Funkcije obima i lakoe pokretanja jednog zgloba.
b7101 Mobilnost nekoliko zglobova
Funkcije obima i lakoe pokretanja vie od jednog zgloba.
b7102 Mobilnost zglobova uopteno
Funkcije obima i lakoe pokretanja zglobova u cijelom tijelu.
b7108 Funkcije pokretljivosti zglobova, drugaije specificirano
b7109 Funkcije pokretljivosti zglobova, nespecificirano
b715
Stabilnost funkcija zglobova

Funkcije odravanja strukturalnog integriteta zglobova.
Ukljuuje: funkcije stabilnosti jednog zgloba, nekoliko zglobova i zglobova
uopteno; poremeaji kao kod nestabilnog zgloba ramena, dislokacije zgloba,
dislokacije ramena i kuka
Iskljuuje: funkcije pokretljivosti zgloba (b710)
94
MKF
Tjelesne funkcije
b7150 Stabilnost jednog zgloba

Funkcije odravanja strukturalnog integriteta jednog zgloba.
b7151 Stabilnost nekoliko zglobova
Funkcije odravanja strukturalnog integriteta vie od jednog
zgloba.
b7152 Stabilnost zglobova uopteno
Funkcije odravanja strukturalnog integriteta zglobova u
cijelom tijelu.
b7158 Funkcije stabilnosti zgloba, drugaije specificirano
b7159 Funkcije stabilnosti zgloba, nespecificirano
b720
Funkcije mobilnosti kostiju

Funkcije obima i lakoe pokretanja kostiju skapule, zdjelice, karpalnih
i tarzalnih kostiju.
Ukljuuje: poremeaji kao to su ukoena skapula i ukoen zdjelica
Iskljuuje: funkcije pokretljivosti zglobova (b710)
b7200 Mobilnost skapule
Funkcije obima i lakoe pokretanja skapule.
Ukljuuje: poremeaji kao to su protrakcija, retrakcija,
laterorotacija i medijalna rotacija skapule
b7201 Mobilnost zdjelice
Funkcije obima i lakoe pokretanja zdjelice.
Ukljuuje: rotacija zdjelice
b7202 Mobilnost karpalnih kostiju
Funkcije obima i lakoe pokretanja karpalnih kostiju.
b7203 Mobilnost tarzalnih kostiju
Funkcije obima i lakoe pokretanja tarzalnih kostiju.
b7208 Funkcije pokretljivosti kostiju, drugaije specificirano
b7209 Funkcije pokretljivosti kostiju, specificirano
b729
Funkcije zglobova i kostiju, drugaije specificirano i nespecificirano

95
Tjelesne funkcije
MKF
Miine funkcije (b730-b749)

b730
Funkcije miine snage

Funkcije povezane sa snagom koja se generira kontrakcijom miia ili
miinih grupa.
Ukljuuje: funkcije povezane sa snagom specifinih miia i grupa miia,
miia jednog ekstremiteta, jedne strane tijela, donje polovine tijela, svih
ekstremiteta, trupa i tijela u cjelini; poremeaji kao slabost malih miia
na stopalu i aci, pareza miia, paraliza miia, monoplegija, hemiplegija,
paraplegija, kvadriplegija i akinetiki mutizam
Iskljuuje: funkcije struktura koje granie sa okom (b215); funkcije miinog
tonusa (b735); funkcije istrajnosti miia (b740)
b7300 Snaga izolovanih miia i miinih grupa
Funkcije koje se odnose na snagu koja se generira kontrakcijom
specifinih i izolovanih miia i miinih grupa.
Ukljuuje: poremeaji kao slabost malih miia stopala i ake
b7301 Snaga miia jednog ekstremiteta
Funkcije povezane sa snagom koja se generira kontrakcijom
miia ili miinih grupa jedne ruke ili noge.
Ukljuuje: poremeaji kao to su monopareza i monoplegija
b7302 Snaga miia jedne strane tijela
miia i miinih grupa koje se nalaze na lijevoj ili desnoj strani
tijela.
Ukljuuje: poremeaji kao to su hemipareza i hemiplegija
b7303 Snaga miia u donjoj polovini tijela
miia i miinih grupa koje se nalaze u donjoj polovini tijela.
Ukljuuje: poremeaji kao to su parapareza i paraplegija
b7304 Snaga miia svih ekstremiteta
miia i miinih grupa sva etri ekstremiteta.
Ukljuuje: poremeaji kao to su tetrapareza i tetraplegija
96
MKF
Tjelesne funkcije
b7305 Snaga miia trupa

miia i miinih grupa koje se nalaze na trupu.
b7306 Snaga svih miia tijela
miia i miinih grupa tijela.
Ukljuuje: poremeaji kao to su akinetiki mutizam
b7308 Funkcije miine snage, drugaije specificirano
b7309 Funkcije miine snage, nespecificirano
b735
Funkcije miinog tonusa

Funkcije koje se odnose na napetost koja je prisutna u miiima koji
miruju i na otpor koji se javlja kod pokuaja pasivnog pokretanja miia.
Ukljuuje: funkcije povezane sa napetou izoliranih miia i miinih
grupa, miia jednog ekstremiteta, jedne strane tijela i donje polovine tijela,
miia svih ekstremiteta, miia trupa i svih miia tijela; poremeaji kao to
je hipotonija, hipertonija i spasticitet miia
Iskljuuje: funkcije miine snage (b730); funkcije miine izdrljivosti
(b740)
b7350 Tonus izoliranih miia i miinih grupa
Funkcije koje se odnose na napetost koja je prisutna u
mirujuim izoliranim miiima i miinim grupama i otpor
koji se javlja prilikom pokuaja pasivnog pokretanja tih miia.
Ukljuuje: poremeaji kao kod fokalnih distonija, npr. tortikolis
b7351 Tonus miia jednog ekstremiteta
Funkcije koje se odnose na napetost koja je prisutna u mirujuim
miiima i miinim grupama jedne ruke ili noge i otpor koji se
javlja prilikom pokuaja pasivnog pokretanja tih miia.
Ukljuuje: poremeaji povezani sa monoparezom i monoplegijom
b7352 Tonus miia jedne strane tijela
mirujuim miiima i miinim grupama na lijevoj ili desnoj
strani tijela i otpor koji se javlja prilikom pokuaja pasivnog
pokretanja tih miia.
Ukljuuje: poremeaji povezani sa hemiparezom i hemiplegijom
97
Tjelesne funkcije
MKF
b7353 Tonus miia donje polovine tijela

mirujuim miiima i miinim grupama u donjoj polovini
tijela i otpor koji se javlja prilikom pokuaja pasivnog
Ukljuuje: poremeaji povezani sa paraparezom i paraplegijom
b7354 Tonus miia svih ekstremiteta
mirujuim miiima i miinim grupama u sva etri
ekstremiteta i otpor koji se javlja prilikom pokuaja pasivnog
Ukljuuje: poremeaji povezani sa tetraparezom i tetraplegijom
b7355 Tonus miia trupa
mirujuim miiima i miinim grupama trupa i otpor koji se
javlja prilikom pokuaja pasivnog pokretanja tih miia
b7356 Tonus miia tijela
mirujuim miiima i miinim grupama cijelog tijela i otpor
koji se javlja prilikom pokuaja pasivnog pokretanja tih miia.
Ukljuuje: poremeaji kao kod generaliziranih distonija i
Parkinsonove bolesti, ili opte pareze i paralize
b7358 Funkcije miinog tonusa, drugaije specificirano
b7359 Funkcije miinog tonusa, nespecificirano
b740
Funkcije miine izdrljivosti

Funkcije koje se odnose na odravanje miine kontrakcije za odreeni
period vremena.
Ukljuuje: funkcije povezane sa odravanjem miine kontrakcije za
izolirane miie i grupe miia, i sve miie tijela; poremeaji kao kod
miastenije gravis
Iskljuuje: funkcije tolerancije napora (b455); funkcije miine snage (b730);
funkcije miinog tonusa (b735)
b7400 Izdrljivost izoliranih miia
Funkcije koje se odnose na odravanje miine kontrakcije
izolovanih miia za odreeni period vremena.
98
MKF
Tjelesne funkcije
b7401 Izdrljivost miinih grupa

izolovanih miinih grupa za odreeni vremenski period.
Ukljuuje: poremeaji koji se povezuju sa monoparezom,
monoplegijom, hemiparezom i hemiplegijom, paraparezom i
paraplegijom
b7402 Izdrljivost svih miia tijela
svih miia tijela za odreeni vremenski period.
Ukljuuje: poremeaji povezani sa tetraparezom, tetraplegijom,
opom parezom i paralizom
b7408 Funkcije izdrljivosti miia, drugaije specificirano
b7409 Funkcije izdrljivosti miia, nespecificirano
b749 Miine funkcije, drugaije specificirano i nespecificirano
Funkcije kretanja (b750-b789)

b750
Funkcije motorikog refleksa

Funkcije nevoljnih kontrakcija miia koja nastaje automatski usljed
nekog specifinog podraaja.
Ukljuuje: funkcije motorikog refleksa istezanja, automatskog refleksa
lokalnog zgloba, refleksi nastali kodljivim nadraajem i drugim
eksteroceptivnim poticajima; refleks povlaenja, refleks bicepsa, refleks
radiusa, refleks kvadricepsa, patelarni refleks, refleks skonog zgloba
b7500 Refleks motorikog istezanja
Funkcije nevoljnih kontrakcija miia automatski induciranih
istezanjem.
b7501 Refleksi nastali tetnim podraajem
bolnim ili drugim tetnim podraajem.
Ukljuuje: refleks povlaenja
b7502 Refleksi generirani drugim eksteroceptivnim nadraajima
vanjskim podraajem koji nije tetan.
b7508 Funkcije motorikog refleksa, drugaije specificirano
99
Tjelesne funkcije
MKF
b7509 Funkcije motorikog refleksa, nespecificirano

b755
Funkcije reakcije nevoljnih pokreta

Funkcije nevoljnih kontrakcija velikih miia itavog tijela uzrokovane
poloajem tijela, ravnoteom ili prijeteim podraajem.
Ukljuuje: funkcije posturalnih reakcija, reakcije ispravljanja, reakcije
prilagoavanja tijela, reakcije ravnotee, reakcije podupiranja, reakcije
odbrane
Iskljuuje: funkcije motorikog refleksa (b750)
b760
Kontrola funkcija voljnih pokreta

Funkcije povezane sa kontrolom i koordinacijom voljnih pokreta.
Ukljuuje: funkcije kontrole jednostavnih voljnih pokreta i kompleksnih
voljnih pokreta, koordinacije voljnih pokreta, podravajue funkcije ruke ili
noge, motorika koordinacija lijeve i desne strane, koordinacija oka i ruke,
koordinacija oka i stopala; poremeaji kao to su problemi sa kontrolom i
koordinacijom, npr. disdiadohokinezija
Iskljuuje: funkcije miine snage (b730); funkcije nevoljnih pokreta (b765);
funkcije obrasca hoda (b770)
b7600 Kontrola jednostavnih voljnih pokreta
Funkcije povezane sa kontrolom i koordinacijom jednostavnih
ili izoliranih voljnih pokreta.
b7601 Kontrola sloenih voljnih pokreta
Funkcije povezane sa kontrolom i koordinacijom sloenih
voljnih pokreta.
b7602 Koordinacija voljnih pokreta
Funkcije povezane sa koordinacijom jednostavnih i sloenih
voljnih pokreta, izvoenjem pokreta u ureenoj kombinaciji.
Ukljuuje: koordinacija lijevo-desno, koordinacija vizuelno
voenih kretnji kao to su koordinacija oka i ruke i koordinacija
oka i stopala; poremeaji kao to je disdiadohokinezija
b7603 Podravajue funkcije nogu ili ruku
Funkcije povezane sa kontrolom i koordinacijom voljnih
kretnji oslanjajui se ili na ruke (laktove ili ake) ili na noge
(koljena ili stopala).
b7608 Kontrola funkcija voljnih kretnji, drugaije specificirano
100
MKF
Tjelesne funkcije
b7609 Kontrola funkcija voljnih kretnji, nespecificirano

b765
Funkcije nesvjesnih kretnji

Funkcije nenamjernih, nesvrsishodnih ili polusvrsishodnih nevoljnih
kontrakcija jednog ili grupe miia.
Ukljuuje: nevoljne kontrakcije miia; poremeaji kao tremori, tikovi,
manerizmi, stereotipije, motoriko ponavljanje, horeja, atetoza, vokalni
tikovi, distonine kretnje i diskinezija
Iskljuuje: kontrola funkcija voljnih pokreta (b760); funkcije obrasca hoda
(b770)
b7650 Nevoljne kontrakcije miia
Funkcije nenamjernih, nesvrsishodnih ili polusvrsishodnih
nevoljnih kontrakcija jednog ili grupe miia, kao to su one
koje uestvuju kao dio psiholoke disfunkcije.
Ukljuuje: poremeaji kao to su horeatiki i atetozni pokreti;
poremeaji kretanja povezani sa spavanjem
b7651 Tremor
Funkcije izmjene kontrakcije i relaksacije grupe miia oko
zgloba, koja rezultira drhtanjem.
b7652 Tikovi i manerizam
Funkcije
ponavljajuih,
kontrakcija grupe miia.
kvazisvrsishodnih,
nevoljnih
Ukljuuje: poremeaji kao to su vokalni tikovi, koprolalija i

bruksizam
b7653 Stereotipije i motoriko ponavljanje
Funkcije spontanih, nesvrsishodnih pokreta kao to su
ponavljanje ljuljanja naprijed-nazad i klimanja glavom
b7658 Funkcije nevoljnih kretnji, drugaije specificirano
b7659 Funkcije nevoljnih kretnji, nespecificirano
101
Tjelesne funkcije
b770
MKF
Funkcije obrasca hoda

Funkcije obrazaca kretanja povezanog sa hodanjem, tranjem ili
pokretanjem cijelog tijela.
Ukljuuje: obrasci hodanja i obrasci tranja; poremeaji kao to je spastini
hod, hemiplegiki hod, paraplegiki hod, asimetrini hod, epanje i obrasca
ukoenog hoda
Iskljuuje: funkcije miine snage (b730); funkcije miinog tonusa (b735);
funkcije kontrole voljnih kretnji (b760); funkcije nevoljnih kretnji (b765)
b780
Senzacije povezane sa funkcijama miia i pokreta

Senzacije povezane sa miiima ili grupama miia tijela i njihovim
pokretima.
Ukljuuje: osjeaj ukoenosti miia i zategnutosti miia, miini spazam
ili konstrikcija, teina miia
Iskljuuje: osjeaj boli (b280)
b7800 Osjeaj ukoenosti miia
Osjeaj zategnutosti ili ukoenosti miia.
b7801 Osjeaj miinog spazma
Osjeaj nevoljne kontrakcije jednog miia ili grupe miia.
b7808 Senzacije povezane sa funkcijama miia i pokreta,
b7808 Senzacije povezane sa funkcijama miia i pokreta,
nespecificirano
b789
Funkcije kretanja, drugaije specificirano i nespecificirano
b798
Neuromuskuloskeletne i funkcije povezane sa kretanjem, drugaije

specificirano
b799
Neuromuskuloskeletne i funkcije povezane sa kretanjem, nespecificirano
102
MKF
Tjelesne funkcije
Poglavlje 8
Funkcije koe i srodnih struktura

U ovom poglavlju radi se o funkcijama koe, noktiju i kose.
Funkcije koe (b810-b849)

b810
Zatitne funkcije koe

Funkcije koje se odnose na kou u svrhu zatite tijela od fizikih,
hemijskih i biolokih prijetnji.
Ukljuuje: funkcije zatite od sunca i drugog zraenja, fotosenzitivnost,
pigmentacija, kvalitet koe; izolacijske funkcije koe, formiranje kalusa,
otvrdnjavanje koe; poremeaji kao to je oteena koa, ulkusi, ranice i
istanjena koa
Iskljuuje: funkcije reparacije koe (b820); ostale funkcije koe (b830)
b820
Funkcije reparacije koe

Funkcije koe za repariranje rascjepa i ostalih oteenja koe.
Ukljuuje: funkcije formiranja krasti, zarastanja, stvaranja oiljaka;
stvaranje modrica i formiranje keloida
Iskljuuje: zatitne funkcije koe (b810); ostale funkcije koe (b830)
b830
Ostale funkcije koe

Funkcije koe osim funkcija zatite i reparacije, kao to su hlaenje i
izluivanje znoja.
Ukljuuje: funkcije znojenja, glandularne funkcije koe i rezultirajui miris
koe
Iskljuuje: zatitne funkcije koe (b810); funkcije reparacije koe (b820)
b840
Senzacije povezane sa koom

Senzacije povezane sa koom kao to se svrbe, peckanje i kakljanje.
Ukljuuje: poremeaji kao to su osjeaj bockanja i gmizanja
Iskljuuje: senzacije bola (b280)
103
Tjelesne funkcije
b849
MKF
Funkcije koe, drugaije specificirano i nespecificirano
Funkcije kose i noktiju (b850-b869)

b850
Funkcije kose
Funkcije kose, kao to su zatita, boja i izgled.
Ukljuuje: funkcije rasta kose, pigmentacije kose, lokacija kose; poremeaji
kao to su gubitak kose ili alopecija
b860
Funkcije noktiju
Funkcije noktiju, kao to je zatita, krzanje i izgled.
Ukljuuje: rast i pigmentacija noktiju, kvalitet noktiju.
b869
Funkcije kose i noktiju, drugaije specificirano i nespecificirano
b898
Funkcije koe i srodnih struktura, drugaije specificirano
b899
Funkcije koe i srodnih struktura, nespecificirano
104
MKF
Tjelesne strukture
TJELESNE STRUKTURE
Definicije:
Tjelesne strukture su anatomski dijelovi tijela kao to su organi,

ekstremiteti i njihove komponente
Oteenja su problemi u tjelesnim funkcijama ili strukturama kao
znaajna devijacija ili gubitak.
Prvi kvalifikator
Generiki kvalifikator sa negativnom skalom koji je koriten za indiciranje
stepena ili veliinu oteenja:
xxx.0
xxx.1
xxx.2
xxx.3
xxx.4
xxx.8
xxx.9
BEZ oteenja
BLAGO oteenje
UMJERENO oteenje
TEKO oteenje
KOMPLETNO oteenje
nije specificirano
nije primjenjivo
(nikakvo, odsutno, zanemarivo,...)

0-4%
(blago, slabo,...)
5-24%
(srednje, poprilino,...)
25-49%
(veliko, ekstremno,...)
50-95%
(totalno,...)
96-100%
irok dijapazon procenata je na raspolaganju za one sluajeve gdje su

kalibrirani instrumenti procjene ili drugi standardi za kvanitificiranje oteenja
u tjelesnoj strukturi na raspolaganju. Na primjer, kada se ifrira bez oteenja
ili kompletno oteenje u tjelesnoj strukturi, ovo gradiranje ima marginu
greke do 5%. Umjereno oteenje se uopteno podrazumijeva oteenje
koje dosee do polovine skale totalnog oteenja. Procente treba kalibrirati za
razliite domene, sa osvrtom na populacione standarde, kao promile. Da bi se
ova kvantifikacija koristila uniformno, kroz istraivanja treba kreirati procedure
procjene.
Drugi kvalifikator
Koristi se za indiciranje prirode promjene u odgovarajuoj tjelesnoj strukturi:
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
nema promjene u strukturi

totalno odsustvo
parcijalno odsustvo
dodatni dio
aberantne dimenzije
prekid kontinuiteta
devijantne pozicije
kvalitativne promjene u strukturi, ukljuujui akumulaciju tenosti
nije specificirano
nije primjenjivo
105
Tjelesne strukture
MKF
Trei kvlifikator (sugerisano)

Da se kreira za indiciranje lokalizacije
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
vie od jedne regije

desno
lijevo
obe strane
naprijed
pozadi
proksimalno
distalno
nije specificirano
nije primjenjivo
Za dalja objanjenja konvencije ifriranja u MKF-u, pogledati Aneks 2.
106
MKF
Tjelesne strukture
Poglavlje 1
Strukture nervnog sistema

s110
Struktura mozga
s1100
s120
Struktura kortikalnih renjeva

s11000
Fronatlni reanj
s11001
Temporalni reanj
s11002
Parietalni reanj
s11003
Okcipitalni reanj
s11008
Struktura kortikalnih renjeva, drugaije

specificirano
s11009
Struktura kortikalnih renjeva, nespecificirano
s1101
Struktura srednjeg mozga
s1102
Struktura diencefalona
s1103
Bazalna ganglia i srodne strukture
s1104
Struktura cerebeluma
s1105
Struktura modanog stabla
s11050
Medula oblongata
s11051
Pons
s11058
Struktura modanog stabla, drugaije

specificirano
s11059
Struktura modanog stabla, nespecificirano
s1106
Struktura kranijalnih nerava
s1108
Struktura mozga, drugaije specificirano
s1109
Struktura mozga, nespecificirano
Kimena modina i srodne strukture

s1200 Strukture kimene modine
s12000
Cervikalna kimena modina
s12001
Torakalna kimena modina

107
Tjelesne strukture
MKF
s12002
Lumbosakralna kimena modina
s12003
Cauda equina
s12008
Strukture kimene modine, drugaije

specificirano
s12009 Strujture kimene modine, nespecificirano

s1201 Spinalni nervi
s1208 Kimena modina i srodne strukture, drugaije specificirano
s1209 Kimena modina i srodne strukture, nespecificirano
s130
Strukture modanih ovojnica
s140
Struktura simpatikog nervnog sistema
s150
Struktura parasimpatikog nervnog sistema
s198
Struktura nervnog sistema, drugaije specificirano
s199
Struktura nervnog sistema, nespecificirano
108
MKF
Tjelesne strukture
Poglavlje 2
Oko, uho i srodne strukture

s210
Struktura one duplje
s220
Struktura one jabuice
s230
s2200
Konjunktiva, beonjaa, ilnica
s2201
Kornea
s2202
Iris
s2203
Retina
s2204
Soivo one jabuice
s2205
Staklasto tijelo
s2208
Struktura one jabuice, drugaije specificirano
s2209
Struktura one jabuice, nespecificirano
Strukture oko oka

s2300
Lakrimalne lijezde i srodne strukture
s2301
Oni kapak
s2302
Obrva
s2303
Vanjski miii oka
s2308
Strukture oko oka, drugaije specificirano
s2309
Strukture oko oka, nespecificirano
s240
Struktura vanjskog uha
s250
Struktura srednjeg uha

s2500 Bubna opna
s2501
Eustahijeva tuba
s2502
Koice
s2508
Struktura srednjeg uha, drugaije specificirano
s2509
Struktura srednjeg uha, nespecificirano

109
Tjelesne strukture
s260
MKF
Struktura unutranjeg uha

s2600
Kohlea
s2601
Vestibularni labirint
s2602
Semicirkularni kanali
s2603
Unutranji sluni otvor
s2608
Struktura unutranjeg uha, drugaije specificirano
s2609 Struktura unutranjeg uha, nespecificirano

s298
Oko, uho i srodne strukture, drugaije specificirano
s299
Oko, uho i srodne strukture, nespecificirano
110
MKF
Tjelesne strukture
Poglavlje 3
Strukture ukljuene u glas i govor
s310
Struktura nosa
s3100 Vanjski nos
s3101
Nosni septum
s3102
Nosne upljine
s3108
Struktura nosa, drugaije specificirano
s3109 Struktura nosa, nespecificirano

s320
s330
Struktura usta
s3200
Zubi
s3201
Desni
s3202
Struktura nepca
s32020
Tvrdo nepce
s32021
Meko nepce
s3203
Jezik
s3204
Struktura usana
s32040
Gornja usna
s32041
Donja usna
s3208
Struktura usta, drugaije specificirano
s3209
Struktura usta, nespecificirano
Struktura farinksa
s3300
Nazalni farinks
s3301
Oralni farinks
s3308 Struktura farinksa, drugaije specificirano

s3309
Struktura farinksa, nespecificirano

111
Tjelesne strukture
s340
MKF
Struktura larinksa
s3400
Glasni nabori
s3408
Struktura larinksa, drugaije specificirano
s3409
Struktura larinksa, nespecificirano
s398
Strukture ukljuene u glas i govor, drugaije specificirano
s399
Strukture ukljuene u glas i govor, nespecificirano
112
MKF
Tjelesne strukture
Poglavlje 4
Strukture kardiovaskularnog,
s410
Strukture kardiovaskularnog sistema

s4100
s420
s430
Srce
s41000
Pretkomore
s41001
Komore
s41008
Strukture srca, drugaije specificirano
s41009
Strukture srca, nespecificirano
s4101
Arterije
s4102
Vene
s4103
Kapilari
s4108
Struktura kardiovaskularnog sistema, drugaije

specificirano
s4109
Struktura kardiovaskularnog sistema, nespecificirano
Struktura imunolokog sistema

s4200
Limfni sudovi
s4201
Limfni vorovi
s4202
Timus
s4203
Slezena
s4204
Kotana sr
s4208
Struktura imunolokog sistema, drugaije specificirano
s4209
Struktura imunolokog sistema, nespecificirano
Struktura respiratornog sistema

s4300
Traheja
113
Tjelesne strukture
s4301
MKF
Plua
s43010 Bronhijalno stablo
s43011
Alveole
s43018
Struktura plia, drugaije specificirano
s43019
Struktura plua, nespecificirano
s4302
Grudni ko
s4303
Respiratorni miii
s43030 Interkostalni miii
s43031 Dijafragma
s43038 Respiratorni miii, drugaije specificirano
s43039 Resoiratorni miii, nespecificirano
s4308
Struktura respiratornog sistema, drugaije specificirano
s4309 Struktura respiratornog sistema, nespecificirano

s498

s499

nespecificirano
114
MKF
Tjelesne strukture
Poglavlje 5
Strukture koje se odnose na digestivni,

metaboliki i endokrini sistem
s510
Struktura pljuvanih lijezda
s520
Struktura jednjaka
s530
Struktura eluca
s540
Struktura crijeva
s5400
Tanko crijevo
s5401
Debelo crijevo
s5408
Struktura crijeva, drugaije specificirano
s5409
Struktura crijeva, nespecificirano
s550
Struktura guterae
s560
Struktura jetre
s570
Struktura une kese i vodova
s580
Struktura endokrinih lijezda

s5800
Hipofiza
s5801
Tireoidna lijezda
s5802
Paratireoidna lijezda
s5803
Nadbubrena lijezda
s5808
Struktura endokrinih lijezda, drugaije specificirano
s5809
Struktura endokrinih lijezda, nespecificirano
s598
Strukture vezane za digestivni, metaboliki i endokrini sistem,

s599
Strukture vezane za digestivni, metaboliki i endokrini sistem, nespecificirano
115
Tjelesne strukture
MKF
Poglavlje 6
Strukture koje se odnose na

genitourinarni i reproduktivni sistem
s610
Struktura urinarnog sistema

s6100
Bubrezi
s6101
Ureteri
s6102
Mokrani mjehur
s6103
Uretra
s6108
Strukture urinarnog sistema, drugaije specificirano
s6109
Struktura urinarnog sistema, nespecificirano
s620
Struktura zdjelinog dna
s630
Struktura reproduktivnog sistema

s6300
Jajnici
s6301
Struktura uterusa
s63010 Tijelo uterusa
s63011 Cerviks
s63012 Jajovodi
s63018 Struktura uterusa, drugaije specificirano
s63019 Struktura uterusa, nespecificirano
s6302
Dojka i bradavica
s6303
Struktura vagine i vanjskih genitalija

s63030 Klitoris
s63031 Velike usne
s63032 Male usne
s63033 Vaginalni kanal
116
MKF
Tjelesne strukture
s6304
Testisi
s6305
Struktura penisa
s63050
Glans penisa
s63051
Tijelo penisa
s63058
Struktura penisa, drugaije specificirano
s63059
Struktura penisa, nespecificirano
s6306 Prostata
s6308
Strukture reproduktivnog sistema, drugaije specificirano
s6309
Strukture reproduktivnog sistema, nespecificirano
s698
Strukture vezane za genitourinarni u reproduktivni sistem,

s699
Strukture vezane za genitourinarni u reproduktivni sistem,

nespecificirano
117
Tjelesne strukture
MKF
Poglavlje 7
Strukture koje se odnose na kretanje

s710
s720
s730
Strukture regije glave i vrata

s7100
Kosti lobanje
s7101
Kosti lica
s7102
Kosti regije vrata
s7103
Zglobovi regije glave i vrata
s7104
Miii regije glave i vrata
s7105
Ligamenti i fascije regije glave i vrata
s7108
Strukture regije glave i vrata, drugaije specificirano
s7109
Strukture regije glave i vrata, nespecificirano
Strukture regije ramena

s7200
Kosti regije ramena
s7201
Zglobovi regije ramena
s7202
Miii regije ramena
s7203
Ligamenti i fascije regije ramena
s7208
Strukture regije ramena, drugaije specificirano
s7209
Strukture regije ramena, nespecificirano
Struktura gornjih ekstremiteta

s7300
Struktura nadlaktice
s73000 Kosti nadlaktice
s73001 Lakatni zglob
s73002 Miii nadlaktice
s73003 Ligamenti i fascije nadlaktice
s 73008 Struktura nadlaktice, drugaije specificirano
118
MKF
Tjelesne strukture
s73009 Struktura nadlaktice, nespecificirano

s7301
Struktura podlaktice
s73010 Kosti podlaktice
s73011 Runi zglob
s73012 Miii podlaktice
s73013 Ligamenti i fascije podlaktice
s73018 Struktura podlaktice, drugaije specificirano
s73019 Struktura podlaktice, nespecificirano
s7302
Struktura ake
s73020 Kosti ake
s73021 Zglobovi ake i prstiju
s73022 Miii ake
s73023 Ligamenti i fascije ake
s73028 Struktura ake, drugaije specificirano
s73029 Struktura ake, nespecificirano
s740
s750
s7308
Struktura gornjih ekstremiteta, drugaije specificirano
s5309
Struktura gronjih ekstremiteta, nespecificirano
Struktura pelvine regije

s7400
Kosti pelvine regije
s7401
Zglobovi pelvine regije
s7402
Miii pelvine regije
s7403
Ligamenti i fascije pelvine regije
s7408
Struktura pelvine regije, drugaije specificirano
s7409
Struktura pelvine regije, nespecificirano
Struktura donjih ekstremiteta

119
Tjelesne strukture
s7500
MKF
Struktura natkoljenice
s75000 Kosti natkoljenice
s75001 Zglob kuka
s75002 Miii natkoljenice
s75003 Ligamenti i fascije natkoljenice
s75008 Struktura natkoljenice, drugaije specificirano
s75009 Struktura natkoljenice, nespecificirano
s7501 Struktura potkoljenice

s75010 Kosti potkoljenice
s75011 Zglob koljena
s75012 Miii potkoljenice
s75013 Ligamenti i fascije potkoljenice
s75018 Struktura potkoljenice, drugaije specificirano
s75019 Struktura potkoljenice, nespecificirano
s7502 Struktura skonog zgloba i stopala
s75020 Kosti skonog zgloba i stopala
s75021 Skoni zglob i i zglobovi stopala i prstiju
s75022 Miii skonog zgloba i stopala
s75023 Ligamenti i fascije skonog zgloba i stopala
s75028 Struktura skonog zgloba i stopala, drugaije
specificirano
s75029 Struktura skonog zgloba i stopala,
nespecificirano
s7508
Struktura donjih ekstremiteta, drugaije specificirano
s7509
Struktura donjih ekstremiteta, nespecificirano
120
MKF
Tjelesne strukture
s760 Struktura tijela
s7600
Struktura kime
s76000 Cervikalni kima
s76001 Torakalna kima
s76002 Lumbalna kima
s76003 Sakralna kima
s76004 Trtina kost
s76008 Struktura kime, drugaije specificirano
s76009 Struktura kime, nespecificirano
s770
s7601
Miii trupa
s7602
Ligamenti i fascije trupa
s7608
Struktura trupa, drugaije specificirano
s7609
Struktura trupa, nespecificirano
Dodatne muskuloskeletne strukture koje se odnose na kretanje

s7700
Kosti
s7701
Zglobovi
s7702
Miii
s7703
Ekstraatrikularni ligamenti, fascije, ekstramuskularne

aponeuroze, retinakula, septa, burze, nespecificirano
s7708
Dodatne muskuloskeletne strukture koje se odnose na

kretanje, drugaije specificirano
s7709
Dodatne muskuloskeletne strukture koje se odnose na

kretanje, nespecificirano
s798
Strukture koje se odnose na kretanje, drugaije specificirano
s799
Strukture koje se odnose na kretanje, nespecificirano
121
Tjelesne strukture
MKF
Poglavlje 8

s810
s820
s830
Strukture regije koe

s8100
Koa regije glave i vrata
s8101
Koa regije ramena
s8102
Koa gornjih ekstremiteta
s8103
Koa pelvine regije
s8104
Koa donjih ekstremiteta
s8105
Koa trupa i lea
s8108
Struktura regija koe, drugaije specificirano
s8109
Struktura regija koe, nespecificirano
Struktura konih lijezda

s8200
Znojne lijezde
s8201
Lojne lijezde
s8208
Struktura konih lijezda, drugaije specificirano
s8209
Struktura konih lijezda, nespecificirano
Struktura noktiju
s8300
Nokti na prstima ruku
s8301
Nokti na prstima nogu
s8308
Struktura noktiju, drugaije specificirano
s8309
Struktura noktiju, nespecificirano
s840
Struktura kose
s898
Koa i sroden strukture, drugaije specificirano
s899
Koa i srodne strukture, nespecificirano

122
MKF
AKTIVNOST I UESTVOVANJE
Definicije
Aktivnost je izvravanje zadatka ili neke radnje od strane

pojedinca.
Ogranienja aktivnosti su potekoe koje pojedinac moe imati
pri izvravanju aktivnosti.
Restrikcije u uestvovanju su problemi koje pojedinac moe
doiviti kod ukljuivanja u ivotne situacije.
Kvalifikatori
Komponente domene za Aktivnosti i uestvovanje su date u pojedinanoj listi
koja pokriva cijeli spektar ivotnih podruja (od osnovnih uenja i gledanja do
kompleksnih podruja kao sto su drutveni zadaci). Ova komponenta se moe
koristiti za oznaavanje aktivnosti (a) ili uestvovanje (b) ili oboje.
Dva su kvalifikatora za komponentu Aktivnosti i uestvovanje, kvalifikator
izvoenje i kvalifikator sposobnost. Kvalifikator izvoenje opisuje ta pojedinac
radi u svom trenutnom okruenju. Budui da trenutno okruenje postoji u
drutvenom kontekstu, izvoenje koje registrira ovaj kvalifikatora se moe
smatrati i kao ukljuenost u ivotnu situaciju ili kao proivljeno iskustvo
ljudi u aktuelnom kontekstu u kojem oni ive. Ovaj kontekst ukljuuje faktore
okruenja sve aspekte fizikog, drutvene sfere i stavova sredine, a koji se
mogu ifrirati koristei komponentu Faktori okruenja.
Kvalifikator sposobnost opisuje sposobnost pojedinca za izvravanje zadataka ili
neke radnje. Ovaj kvalifikator identifikuje najvei mogui nivo funkcionisanja
koji osoba moe dostii u datoj domeni u datom trenutku. Sposobnost se mjeri
u jednakom ili standardnom okruenju te tako odraava sposobnost pojedinca
da se prilagodi sredini. Komponenta Faktori okruenja se moe koristiti da bi
se opisalo to jednako ili standardno okruenje.
I kvalifikator sposobnosti i kvalifikator izvoenja se mogu koristiti sa ili bez
pomonih sredstava ili personalne asistencije i u skladu sa sljedeom skalom:
123
MKF
xxx.0 NEMA potekoa
(nema, ne postoji, zanemariva, ....) 0-4%
xxx.1 BLAGA potekoa
(neznatna, laka, ....)
5-24%
xxx.2 UMJERENA potekoa (srednja, jasna, ....)
25-49%
xxx.3 ZNATNA potekoa
(jaka, ekstremna, ....)
50-95%
xxx.4 POTPUNO potekoa
(potpuno, ....)
96-100%
xxx.9 neprimjenjljivo
Postoji irok raspon postotaka za one sluajeve gdje postoje kalibrirani
instrumenti za procjenu ili su dostupni drugi standardi za kvantificiranje
problema izvoenja ili ogranienja sposobnosti. Na primjer, za ifru nema
problema pri izvoenju ili kompetni problem u izvoenju, ova skala ima
raspon greke do 5%. Umjereni problem izvoenja je definisan kao vrijednost
do polovine skale za kompletni problem u izvoenju. Postotci se moraju
kalibrirati u razliitim domenama s obzirom na standarde stanovnitva. Kako
bi se ovakva kvantifikacija koristila na jedinstven nain, procedure procjene
moraju biti razvijene kroz istraivanja.
Za detaljno objanjenje ifriranja MKF pogledati u Dodatak 2.
124
MKF
Poglavlje 1
Uenje i primjena znanja

Ovo je poglavlje o uenju, primjeni steenog znanja, razmiljanju, rjeavanju
problema i donoenju odluka.
Svrsishodna senzorna iskustva (d110-d129)

d110
Gledanje
Koritnje ula vida s namjerom da se doive vizuelni podraaji, kao to
je gledanje sportskih dogaaja ili djeije igre.
d115
Sluanje
Koritenje ula sluha s namjerom da se doive sluni podraaji, kao to
je sluanje radija, muzike ili predavanja.
d120
Druga svrsishodna ula

Koritenje ostalih osnovnih tjesnih ula s namjerom da se doive
podraaji, kao to je dodirivanje i osjeanje teksture, osjeaj slatkog i
miris cvijea.
d129
Svrsishodna senzorna iskustva, drugaije specificirana i

nespecificirana
Osnovna uenja (d130-d159)

d130
Oponaanje
Imitiranje ili pretvaranje kao osnovna komponenta uenja, kao to su
imitiranje pokreta, zvukova ili slova u abecedi.
d135
Vjebanje
Ponavljanje dijela dogaaja ili simbola kao osnovna komponenta
uenja, kao to je brojanje do deset ili vjebanje recitovanja pjesme.
d140
Uenje itanja
Razvijanje sposobnosti itanja pisanog materijala (ukljuujui Braille)
teno i tano, kao to je prepoznavanje slova i abecede, pravilno
izgovaranje i razumijevanje rijei i fraza.
d145
Uenje pisanja
Razvijanje sposobnosti stvaranja simbola koji predstavljaju zvukove,
rijei ili fraze s ciljem prenoenja znaenja (ukljuujui i Braille
pismo), kao to je tano pisanje i ispravno koritenje gramatike.
125
MKF
d150
Uenje raunanja
Razvijanje sposobnosti manipulacije brojevima i vrenje jednostavnih
i sloenih matematikih operacija, kao to je koritenje matematikih
znakova za sabiranje i oduzimanje i primjena tanih matematikih
operacija za rjeavanje problema.
d155
Sticanje vjetina
Razvijanje osnovnih i sloenih sposobnosti kod integrisanih setova
zadataka ili radnji tako da se zapone i prati usvajanje vjetine, kao to
je rukovanje alatima ili igranje igre kao to je ah.
Ukljuuje: sticanje osnovnih i sloenih vjetna
d1550
Sticanje osnovnih vjetina

Uenje osnovnih svrsishodnih aktivnosti, kao to je uenje
koritenja pribora za jelo, olovke ili jednostavne alatke.
d1551
Sticanje sloenih vjetina

Uenje integriranih setova aktivnosti tako da se slijede
pravila, te za slijed i koordinaciju pokreta, kao to je uenje
igranja igre poput fudbala ili upotreba graevinskih alata.
d1558 Sticanje vjetina, drugaije specificirano

d1559
d159
Sticanje vjetina, nespecificirano
Osnovna uenja, drugaije specificirana i nespecificirana
Primjena znanja (d160-d179)

d160
Fokusiranje panje
Namjerno fokusiranje na specifine podraaje, kao to je iskljuivanje
buke koja odvlai panju.
d163
Razmiljanje
Formulisanje i manipulacija idejama, konceptima i slikama, bilo da su
ciljane ili ne, zasebno ili zajedno sa drugima, kao to je stvaranje fikcija,
dokazivanje teorema, igranje sa idejama, razmjena ideja, meditacija,
zamiljanje, nagaanje ili promiljanje.
Iskljuuje: rjeavanje problema (d175); donoenje odluka (d177)
126
MKF
d166
itanje
Vrenje radnji ukljuenih u razumijevanje i interpretaciju pisanog
jezika (npr. knjige, uputstva, novina pisane tekstom ili na Brailleovom
pismu) u svrhu dobivanja optog znanja ili specifinih informacija.
Iskljuuje: uenje itanja (d140)
d170
Pisanje
Koritenje ili stvaranje simbola ili jezika za prenoenje informacija, kao
to je stvaranje pisanog zapisa o dogaajima ili idejama ili pisanje pisma.
Iskljuuje: uenje pisanja (d145)
d172
Raunanje
Vrenje raunanja upotrebom matematikih principa za rjeavanje
problema koji su opisani rijeima te stvaranje ili prikazivanje rezultata,
kao to je izraunavanje zbira tri broja ili dobijanje rezultata dijeljenjem
jednog broja s drugim.
Iskljuuje: uenje raunanja (d150)
d175
Rjeavanje problema
Pronalaenje rjeenja za pitanja ili situacije identificiranjem i
analiziranjem problema, razvijanjem opcija i rjeenja, procjenjujui
mogue posljedice rjeenja i izvoenje odabranih rjeenja, kao to je
rjeavanje rasprave izmeu dvije osobe.
Ukljuuje: rjeavanje jednostavnih i sloenih problema
Iskljuuje: razmiljanje (d163); dononje odluke (d177)
d1750
Rjeavanje jednostavnih problema

Pronalaenje rjeenja za jednostavan problem koji ukljuuje
jednu potrebu ili
pitanje, idenificirajui i analizirajui
potrebu, iznalaenje rjeenja, procjenjujui mogue posljedice
rjeenja i izvoenje odabranog rjeenja.
d1751
Rjeavanje sloenih problema

Pronalaenje rjeenja za sloene probleme koji ukljuuju
viestruke i meusobno povezane potrebe ili nekoliko
povezanih problema, idenificirajui i analizirajui potrebu,
iznalaenje rjeenja, procjenjujui mogue posljedice rjeenja
i izvoenje odabranog rjeenja.
d1758 Rjeavanje problema, drugaije specificirano

d1759
Rjeavanje problema, nespecificirano

127
d177
MKF
Donoenje odluka
Vrenje izbora izmeu opcija, primjena izbora i ocjena posljedice
izbora, kao to je odabir i kupovina odreenog predmeta ili odluivanje
o poduzimanju i izvravanje jednog zadatka izmeu nekoliko zadataka
koje treba obaviti.
Iskljuuje: razmiljanje (d163); rjeavanje problema (d175)
d179
Primjena znanja, drugaije specificirano i nespecificirano
d198
Uenje i primjena znanja, drugaije specificirano
d199
Uenje i primjena znanja, nespecificirano
128
MKF
Poglavlje 2

Ovo je poglavlje o optem aspektu izvravanja pojedinanih ili viestrukih zadataka,
organizovanju rutinskih zadataka i kako se nositi sa stresom. Ove pojedinosti
se mogu koristiti u vezi sa specifinijim zadacima ili radnjama za identifikaciju
osnovnih karakteristika izvravanja zadataka pod razliitim okolnostima.
d210
Obavljanje jednostavnog zadatka

Izvravanje jednostavnih ili sloenih i koordinisanih aktivnosti vezanih
za mentalnu i fiziku komponentu pojedinanog zadatka, kao to je
zapoinjanje zadatka, organiziranje vremena, prostora i materijala
za zadatak, tempiranja izvoenja zadatka i izvravanje, zavravanje i
podravanje zadatka.
Ukljuuje: poduzimanje jednostavnih i sloenih zadataka; poduzimanje
jednostavnih zadataka samostalno ili u grupi.
Iskljuuje: sticanje vjetina (d155); rjeavanje problema (d175); donoenje
odluka (d177); poduzimanje sloenih zadataka (d220).
d2100
Obavljanje jednostavnog zadatka

Priprema, zapoinjanje i organizovanje vremena i prostora
potrebnog za jednostavni zadatak; izvravanje jednostavnog
zadatka sa jednom glavnom komponentom, kao to je itanje
knjige, pisanje pisma ili pravljenje kreveta.
d2101
Obavljanje sloenog zadatka

potrebnog za jedan sloeni zadatak; izvravanje sloenog
zadatka sa vie od jedne komponente koje se mogu vriti
jedna za drugom ili istovremeno, kao to je razmijetanje
namjetaja u kui ili izvravanje obaveza za kolu.
d2102
Obavljanje pojedinanog zadatka samostalno

potrebnog za jednostavan ili sloen zadatak; upravljanje i
izvravanje zadatka samostalno i bez pomoi drugih lica.
d2103
Obavljanje pojedinanog zadatka u grupi

potrebnog za pojedinani zadatak, jednostavan ili sloen;
upravljanje i izvravanje zadatka sa ljudima koji su ukljueni
u pojedine ili sve faze zadatka.
d2108
Obavljanje pojedinanog zadatka, drugaije specificirano
d2109
Obavljanje pojedinanog zadatka, nespecificirano

129
d220
MKF
Obavljanje viestrukih zadataka

Izvravanje jednostavnih ili sloenih i koordinisanih radnji kao
sastavnih dijelova viestrukih, integrisanih i sloenih zadataka koji se
mogu vriti jedan za drugim ili istovremeno.
Ukljuuje: poduzimanje viestrukih zadataka; zavravanje viestrukih
zadataka; poduzimanje viestrukih zadataka samostalno ili u grupi.
Iskljuuje: sticanje vjetina (d155); rjeavanje problema (d175); donoenje
odluka (d177); poduzimanje pojedinanih zadataka (d210).
d2200
Izvoenje viestrukih zadataka

potrebnog za vie zadataka i upravljanje i izvoenje nekoliko
zadataka zajedno ili po redu.
d2201
Zavravanje viestrukih zadataka

Zavravanje nekoliko zadataka zajedno ili po redu.
d2202
Obavljanje viestrukih zadataka pojedinano

Priprema, zapoinjanje i organizovanje vremena i prostora za
viestruke zadatke i upravljanje i izvoenje nekoliko zadataka
zajedno ili po redu, samostalno i bez pomoi drugih.
d2203
Obavljanje viestrukih zadataka u grupi

Priprema, zapoinjanje i organizovanje vremena i prostora za
viestruke zadatke i upravljanje i izvoenje nekoliko zadataka
zajedno ili po redu sa drugima koji su ukljueni u neke ili sve
faze zadatka.
d2208 Obavljanje viestrukih zadataka, drugaije specificirano

d2209
d230
Obavljanje viestrukih zadataka, nespecificirano
Izvravanje rutinskih dnevnih aktivnosti

Izvravanje jednostavnih ili sloenih i koordinisanih radnji za
planiranje, upravljanje i zavravanje potrebnih svakodnevnih
postupaka ili dunosti, kao to je rasporeivanje vremena i planiranje
razliitih aktivnosti tokom dana.
Ukljuuje: upravljanje i izvravanje rutinskih dnevnih aktivnosti;
upravljanje vlastitim nivoom aktivnosti.
Iskljuuje: poduzimanje viestrukih zadataka (d220).
130
MKF
d2301
Upravljanje rutinskim dnevnim aktivnostima

Obavljanje jednostavnih ili sloenih i koordinisanih aktivnosti
za planiranje i upravljanje potrebnim svakodnevnim
postupcima ili dunostima.
d2302
Zavravanje rutinskih dnevnih aktivnosti

Obavljanje jednostavnih ili sloenih i koordinisanih
aktivnosti za zavravanje potrebnih svakodnevnih postupaka
ili dunosti.
d2303
Upravljanje vlastitim nivoom aktivnosti

Obavljanje aktivnosti i ponaanje tako da se rasporedi
energija i vrijeme za svakodnevne postupke ili dunosti.
d2308
Izvravanje rutinskih dnevnih aktivnosti, drugaije

specificirano
d2309 Izvravanje rutinskih dnevnih aktivnosti, nespecificirano

d240
Noenje sa stresom i drugim psiholokim zahtjevima

Obavljanje jednostavnih ili sloenih i koordinisanih radnji za
upravljanje i kontrolisanje psiholokih zahtjeva potrebnih za
izvravanje zadataka koji zahtijevaju znaajnu odgovornost i ukljuuju
stres, odvraanje panje ili krizu, kao to je vonja vozila kroz gusti
saobraaj ili voenje brige o vie djece.
Ukljuuje: noenje sa odgovornou; noenje sa stresom i krizom
d2400
Noenje sa odgovornou
upravljanje dunostima izvoenja zadatka i procjena potreba
za te dunosti.
d2401
Noenje sa stresom
Obavljanje jednostavnih ili sloenih i koordinisanih radnji
za noenje sa pritiskom, hitnou ili stresom povezanim sa
izvoenjem zadatka.
d2402
Noenje sa krizom
noenje sa odluujuim prekretnicama u situaciji ili vremenu
neposredne opasnosti ili potekoe.
d2408
Noenje sa stresom i drugim psiholokim zahtjevima,

131
d2409
MKF
Noenje sa stresom i drugim psiholokim zahtjevima,

nespecificirano
d298
Opti zadaci i zahtjevi, drugaije specificirano
d299
Opti zadaci i zahtjevi, nespecificirano
132
MKF
Poglavlje 3
Komunikacija
Ovo je poglavlje o optim i specifinim karakteristikama komuniciranja
jezikom, znakovima i simbolima, ukljuujui primanje i stvaranje poruka,
voenje razgovora i koritenje komunikacijskih sredstava i tehnika.
Komunikacija primanje (d310-d329)

d310
Komunikacija primanje govornih poruka

Razumijevanje doslovnog i prenesenog znaenje poruka u govornom
jeziku, kao to je razumijevanje da izjava potvruje injenicu ili je
idiomski izraz.
d315
Komunikacija primanje neverbalnih poruka

Razumijevanje doslovnog i prenesenog znaenja poruka koje se
prenose gestama, simbolima i crteima, kao to je prepoznavanje da je
dijete umorno kad trlja oi ili da zvono za uzbunu znai poar.
Ukljuuje: Komunikacija primanje poruka iz pokreta tijela, optih
znakova i simbola, crtea i fotografija
d3150
Komunikacija primanje poruka - pokreti tijela

Razumijevanje znaenja koja se prenose izrazima lica,
pokretima ruku ili znakovima, poloajem tijela i drugim
formama govora tijela.
d3151
Komunikacija primanje poruka opti znakovi i simboli

Razumijevanje znaenje predstavljenog optim znacima i
simbolima, kao to su saobraajni znakovi, znaci upozorenja,
muzike ili znanstvene oznake i ikone.
d3152
Komunikacija primanje poruka crtei i fotografje

Razumijevanje znaenja predstavljenog crteima (npr., crte,
grafiki nacrti, slike, trodimenzionalni prikazi), grafikona,
tabela i fotografija, kao to je shvatanje da je linija koja ide
prema gore na tabli za visinu oznaava da dijete raste.
d3158
Komunikacija primanje neverbalnih poruka, drugaije

specificirano
d3159
Komunikacija
nespecificirano
133
primanje
neverbalnih
poruka,
MKF
d320
Komunikacija primanje formalnih poruke na znakovnom jeziku

Primanje i razumijevanje poruka na formalnom znakovnom jeziku sa
doslovnim i prenesenim znaenjem.
d325
Komunikacija primanje pisanih poruka

Razumijevanje doslovnog i prenesenog znaenja poruka koje se
prenose pisanim jezikom (ukljuujui Braille), kao to je praenje
politikih dogaanja u dnevnim novinama ili razumijevanje namjera
religijskih spisa.
d329
Komunikacija primanje poruka, drugaije specificirano i

nespecificirano
Komunikacija proizvoenje (d330-d349)

d330
Govor
Stvarnje rijei, fraza i duih dijelova teksta u govornim porukama sa
doslovnim i prenesenim znaenjem, kao to je izraavanje injenica ili
usmeno prepriavanje pria.
d335
Proizvoenje neverbalnih poruka

Koritenje pokreta, simbola i crtea za prenoenje poruke, kao to
je odmahivanje glavom ili crtanje slika ili dijagrama da se prenese
injenica ili sloena ideja.
Ukljuuje: proizvoenje pokreta tijela, znakova, simbola, crtea ili
fotografija
d3350
Proizvoenje tjelesnih pokreta

Prenoenje znaenja pokretima tijela, kao to su gestikulacije
lica (npr., smijanje, mrtenje, treptanje), pokretima ruku i aka
i dranjem tijela (npr., kao to zagrljaj indicira srdanost).
d3351
Proizvoenje znakova i simbola

Prenoenje znaenja koritenjem znakova i simbola (npr.,
slike, bliss board1, nauni simboli) i sistem simbolikih
oznaka, kao to je koritenje muzikih nota za prenoenje
melodije.
d3352
Proizvoenje crtea i fotografija

Prenoenje znaenja crtanjem, slikanjem, skiciranjem i
pravljenjem dijagrama, slika ili fotografija, kao to je crtanje
mape da bi se dale upute do odreenog mjesta.
d3358 Proizvoenje neverbalnih poruka, drugaije specificirano

d3359 Proizvoenje neverbalnih poruka, nespecificirano
1
Kompjuterski program koji simbole pretvara u rijei (op. prev.)
134
MKF
d340
Proizvoenje poruka na formalnom znakovnom jeziku

Prenoenje doslovnog i prenesenog znaenja putem formalnog
znakovnog jezika.
d345
Pisanje poruka
Stvaranje doslovnog i prenesenog znaenja poruka koje se prenose
pisanim jezikom, kao to je pisanje pisma prijatelju.
d349
Komunikacija
nespecificirano
proizvoenje,
drugaije
specificirano
Konverzacija i koritenje pomagala i tehnika za

komunikaciju (d350-d369)
d350
Konverzacija
Zapoinjanje, odravanje i zavravanje razmjene miljenja i ideja,
koristei se govornim, pisanim, znakovnim ili drugim formama jezika,
sa jednom ili vie osoba, poznatih ili nepoznatih, u formalnoj ili
neformalnoj situaciji.
Ukljuuje: zapoinjanje, odravanje i zavravanje konverzacije;
konverzacija sa jednom ili vie osoba.
d3500
Zapoinjanje konverzacije
Zapoinjanje dijaloga ili razmjene miljenja, kao to je
predstavljanje sebe, izraavanje uobiajenih pozdrava i
zapoinjanje teme ili postavljanje pitanja.
d3501
Odravanje konverzacije
Nastavljanje i oblikovanje dijaloga ili razmjene miljenja
dodavanjem ideja, uvoenje novih tema ili vraanje na
ranije spomenutu temu kao i naizmjenino govorenje i
signaliziranje.
d3502
Zavravanje konverzacije
Zavravanje dijaloga ili razmjene miljenja sa uobiajenim
zavrnim izjavama ili izrazima i zavravanjem diskusije o
odreenoj temi.
d3503
Konverzacija sa jednom osobom

Zapoinjanje, odravanje, oblikovanje i zavravanje dijaloga
ili razmjene miljenja sa jednom osobom, kao to je razgovor
o vremenu sa prijateljem.
135
d355
MKF
d3504
Konverzacija sa vie ljudi

Zapoinjanje, odravanje, oblikovanje i zavravanje dijaloga
ili razmjene miljenja sa vie od jedne osobe, kao to je
zapoinjanje i uee u grupnoj razmjeni miljenja.
d3508
Konverzacija, drugaije specificirano
d3509
Konverzacija, nespecificirano
Diskusija
Zapoinjanje, odravanje i zavravanje ispitivanja materije, sa
argumentima za i protiv, ili debate putem govornog, pisanog,
znakovnog ili drugih forma jezika sa jednom ili vie poznatih i
nepoznatih osoba u formalnoj ili neformalnoj situaciji.
Ukljuuje: diskusija sa jednom ili vie osoba.
d360
d3550
Diskusija sa jednom osobom

Zapoinjanje, odravanje, oblikovanje i zavravanje rasprave
ili debate s jednom osobom.
d3551
Diskusija sa vie osoba

Zapoinjanje, odravanje, oblikovanje i zavravanje rasprave
ili debate s vie od jedne osobe.
d3558
Diskusija, drugaije specificirano
d3559
Diskusija, nespecificirano
Koritenje pomagala i tehnika za komunikaciju

Koritenje ureaja, tehnika i drugih sredstava radi komunikacije kao
to je zvanje prijatelja telefonom.
Ukljuuje: koritenje telekomunikacijskih ureaja, koritenje pisaih
maina i tehnika za komunikacije.
d3600
Koritenje telekomunikacijskih ureaja

Koritenje telefona i drugih maina kao to su faks ili teleks
maina kao sredstva komunikacije.
d3601
Koritenje pisaih maina

Koritenje maina za pisanje kao to su pisae maine,
kompjuteri ili Braille pisai kao sredstva komunikacije.
d3602 Koritenje tehnika za komunikaciju

Izvoenje radnji ili zadataka ukljuenih u tehnike
komunikacije kao to je itanje sa usana.
136
MKF
d3608
Koritenje pomagala i tehnika za komunikaciju, drugaije

specificirano
d3609
Koritenje pomagala
nespecificirano
tehnika
za
komunikaciju,
d369
Konverzacija i koritenje pomagala i tehnika za komunikaciju,

d398
Komunikacija, drugaije specificirano
d399
Komunikacija, nespecificirano
137
MKF
Poglavlje 4
Mobilnost
Ovo je poglavlje o kretanju mijenjanjem poloaja ili lokacije tijela ili premijetanjem
s jednog mjesta na drugo, noenjem, kretanjem ili rukovanjem predmetima,
hodanjem, tranjem ili penjanjem i upotrebom razliitih vrsta prevoza.
Mijenjanje i odravanje poloaja tijela (d410-d429)

d410
Mijenjanje osnovnog poloaja tijela

Zauzimanje i mijenjanje poloaja tijela i premijetanje s jednog
mjesta na drugo, kao to je dizanje sa stolice da bi se leglo u krevet i
zauzimanje i mijenjanje poloaja kleanja ili uanja.
Ulkjuuje: promjenu poloaja tijela iz poloaja leanja, uanja, kleanja,
sjedenja ili stajanja, saginjanja te mijenjanja teita tijela.
Iskljuuje: samostalno premijetanje (d420)
d4100
Leanje
Zauzimanje i mijenjanje poloaja leanja ili promjena
poloaja tijela iz horizontalnog u neki drugi poloaj, kao to
je ustajanje ili sjedanje.
Ukljuuje: leanja u ispruenom poloaju.
d4101
uanje
Zauzimanje i mijenjanje poloaja sjedenja ili uanja sa
skupljenjim koljenima ili sjedei na petama kao to je
potrebno u WC-u uavcu ili pri promjeni poloaja iz
uanja u bilo koji drugi poloaj kao to je ustajanje.
d4102
Kleanje
Zauzimanje i mijenjanje poloaja gdje tijelo podravaju
savijena koljena kao to je kod molitve ili promjena poloaja
tijela iz kleanja u bilo koji drugi poloaj kao to je ustajanje.
138
MKF
d4103
Sjedenje
Zauzimanje i mijenjanje poloaja sjedenja i promjene
poloaja tijela iz sjedeeg u bilo koji drugi poloaj kao to je
ustajanje ili lijeganje.
Ukljuuje: zauzimanje sjedeeg poloaja sa savijenim koljenima
ili prekrtenim nogama; zauzimanje sjedeeg poloaja s
oslanjanjem na stopala ili bez.
d4104
Stajanje
Zauzimanje i mijenjanje poloaja stajanja ili promjene
poloaja tijela iz stojeeg u bilo koji drugi poloaj kao to je
lijeganje ili sjedanje.
d4105
Saginjanje
Pokret savijanja lea prema dole ili naginjanje trupa u stranu
kao to je pri klanjanju ili podizanju nekog predmeta sa poda.
d4106
Promjena teita tijela

Prilagoavanje ili premijetanje teine tijela iz jednog
poloaja u drugi za vrijeme sjedenja, stajanja ili leanja kao
to je premijetanje s jedne noge na drugu dok stojimo.
Iskljuuje: samostalno premijetanje (d420); hodanje (d450)
d415
d4108
Mijenjanje osnovnog poloaja tijela, drugaije

specificirano
d4109
Mijenjanje osnovnog poloaja tijela, nespecificirano
Zadravanje poloaja tijela

Zadravanje istog poloaja tijela koliko je potrebno kao to je ostati
sjediti ili ostati stajati na poslu ili u koli.
Ukljuuje: odravanje poloaja leanja, uanja, kleanja, sjedenja ili
stajanja.
d4150
Zadravanje leeeg poloaja

Ostajanje u leeem poloaju koliko je potrebno kao to je
leanje potrbuke u krevetu.
Ukljuuje: leanje potrbuke (licem prema dole ili niice), ili na
leima (licem prema gore) ili na boku.
d4151
Zadravanje ueeg poloaja

Ostajanje u ueem poloaju koliko je potrebno kao to je
kad sjedimo na podu bez sjedita.
139
MKF
d4152
Zadravanje kleeeg poloaja

Ostajanje u kleeem poloaju gdje tijelo pridravaju noge
savijene u koljenima koliko je potrebno kao to je za vrijeme
molitve u crkvi.
d4153
Zadravanje sjedeeg poloaja

Ostajanje u sjedeem poloaju na sjeditu ili na podu koliko
je potrebno kao to je sjedenje u klupi ili za stolom.
Ukljuuje: ostajanje u sjedeem poloaju s ispruenim ili
prekrtenim nogama, s osloncem na stopala ili bez.
d4154
Zadravanje sjedeeg poloaja

Ostajanje u stojeem poloaju koliko je potrebno kao to je
stajanje u redu.
Ukljuuje: stajanje na kosini, klizavoj ili tvrdoj povrini
d420
d4158
Zadravanje poloaja tijela, drugaije specificirano
d4159
Zadravanje poloaja tijela, nespecificirano
Samostalno premijetanje
Premijetanje s jedne povrine na drugu kao to je premijetanje po
klupi ili premijetanje s kreveta na stolicu bez promjene poloaja tijela.
Ukljuuje: premijetanje prilikom sjedenja ili leenja.
Iskljuuje: promjena osnovnog poloaja tijela (d410)
d4200
Premijetanje za vrijeme sjedenja

Premijetanje iz poloaja sjedenja s jednog sjedita na
drugo na istom ili raziitom nivou kao to je premijetanje
sa stolice ne krevet.
Ukljuuje: premijetanje sa stolice na drugo sjedalo kao to je
WC sjedalo; premijetanje iz invalidskih kolica na sjedite u
automobilu.
d4201
Samostalno premijetanje za vrijeme leanja

Premijetanje za vrijeme leanja iz jednog poloaja u drugi,
na istom ili razliitom nivou kao to je premijetanje s jednog
kreveta na drugi.
d4208
Premijetanje, drugaije specificirano
d4209 Premijetanje, nespecificirano

140
MKF
d429
Promjena i zadravanje poloaja tijela, drugaije specificirano i

nespecificirano
Noenje, pomjeranje i rukovanje predmetima (d430-d449)

d430
Podizanje i noenje predmeta

Podizanje predmeta ili premijetanje neega s jednog mjesta na drugo
kao to je podizanje olje ili noenje djeteta iz jedne sobe u drugu.
Ukljuuje: podizanje, noenje rukama ili u naruju, na ramenima, kuku,
leima ili na glavi; sputanje.
d4300
Podizanje
Podizanje predmeta u cilju pomjeranja s nieg nivoa na vii
kao to je podizanje ae sa stola.
d4301
Noenje u rukama
Uzimanje ili prenoenje predmeta s jednog mjesta na drugo
koristei ake kao to je noenje ae za pie ili kofera.
d4302
Noenje u naruju
koristei ruke i ake kao to je noenje djeteta.
d4303
Noenje na ramenima, kuku ili na leima

koristei ramena, kuk ili lea ili njihovu kombinaciju kao to
je noenje velikog paketa.
d4304
Noenje na glavi
koristei glavu kao to je noenje posude s vodom.
d4305
Sputanje predmeta
Koritenje aka, ruku ili drugih dijelova tijela za sputanje
predmeta na neku povrinu ili mjesto kao to je sputanje
posude s vodom na tlo.
d4308
Podizanje i noenje predmeta, drugaije specificirano
d4309
Podizanje i noenje predmeta, nespecificirano
141
d435
MKF
Pomijeranje predmeta donjim ekstremitetima

Obavljanje kordiniranih aktivnosti u cilju pomijeranja predmeta pomou
nogu i stopala kao to je udaranje lopte ili guranje pedala na biciklu.
Ukljuuje: guranje donjim ekstremitetima; udaranje
d4350 Guranje donjim ekstremitetima
Koritenje nogu i stopala za prenos sile na predmet s ciljem
da ga se ukloni kao to je odgurivanje stolice nogama.
d4351 Udaranje
Koritenje nogu i stopala za pokretanje neega kao to je
udaranje lopte.
d4358 Pomijeranje predmeta donjim ekstremitetima, drugaije
specificirano
d4359 Pomijeranje predmeta donjim ekstremitetima,
nespecificirano
d440
Fino koritenje ruku

Obavljanje koordiniranih aktivnosti rukovanja predmetima, podizanja,
rukovanja i putanja upotrebom jedne ruke, prstiju, palca kao to je
potrebno ta podizanje novia sa stola ili okretanje brojanika ili dugmeta.
Ukljuuje: podizanje, hvatanje, rukovanje i putanje
Iskljuuje: podizanje i noenje predmeta (d430)
d4400
Podizanje
Podizanje ili uzimanje malih predmeta rukama ili prstima
kao to je uzimanje olovke.
d4401
Hvatanje
Upotreba jedne ili obje ruke za hvatanje i dranje neega kao
to je hvatanje alata ili kvake na vratima.
d4402
Rukovanje
Upotreba prstiju i aka za kontrolisanje, usmjeravanje i
upravljanje neim kao to je rukovanje kovanicama ili drugim
sitnim predmetima.
d4403
Isputanje
Upotreba prstiju i aka za isputanje ili osolobaanje neega
tako da padne ili promijeni poloaj kao to je isputanje
odjevnog predmeta.
d4408
Fino koritenje rukama, drugaije specificirano
d4409
Fino koritenje rukama, nespecificirano

142
MKF
d445
Koritenje ake i ruke

Obavljanje koordinisanih aktivnosti potrebnih za pomicanje predmeta
ili za rukovanje njima koristei ake i ruke kao to je okretanje kvake
na vratima ili bacanje ili hvatanje nekog predmeta.
Ukljuuje: povlaenje ili guranje predmeta; dohvatanje; zakretanje ili
zavrtanje ake ili ruke; bacanje; hvatanje
Iskljuuje: fino koritenje ruku (d440)
d449
d4450
Povlaenje
Upotreba prstiju, ake i ruke za primicanje nekog predmeta
sebi ili premijetanje s jednog mjesta na drugo kao to je
zatvaranje vrata.
d4451
Guranje
Upotreba prstiju, ake i ruke za pomicanje neega od sebe ili
premijetanje s jednog mjesta na drugo kao to je odgurivanje
ivotinje.
d4452
Dohvatanje
Upotreba ake i ruke za dohvatanje, diranje i hvatanje neega
kao to je posezanje za knjigom preko stola ili klupe.
d4453
Zakretanje ili izvijanje aka ili ruku

Upotreba prstiju, ake i ruke za okretanje, zakretanje ili
savijanje predmeta kao to je potrebno prilikom koritenja
alata ili posua.
d4454
Bacanje
Upotreba prstiju, ake i ruke za dizanje i bacanje odreenom
snagom kroz vazduh kao to je bacanje lopte.
d4455
Hvatanje
Upotreba prstiju, ake i ruke za hvatanje predmeta u pokretu
da bi ga se zaustavilo i dralo kao to je hvatanje lopte.
d4458
Koritenje ake i ruku, drugaije specificirano
d4459
Upotreba ake i ruku, nespecificirano
Noenje, pomijeranje i rukovanje predmetima,

143
drugaije
MKF
Hodanje i kretanje (d450-d469)

d450
Hodanje
Kretanje povrinom na nogama, korak po korak, tako da je jedna noga
uvijek na tlu kao to je etnja, etkanje, hodanje naprijed, nazad ili na
stranu.
Ukljuuje: hodanje na duge ili kratke udaljenosti, hodanje po razliitim
povrinama, zaobilaenje prepreka.
Iskljuuje: samostalno premijetanje (d420); kretanje u ukolini (d455)
d4500
Hodanje na kratke udaljenosti

Hodanje manje od jednog kilometra kao to je hodanje po
sobama ili hodnicima, po zgradi ili na kratke udaljenosti
vani.
d4501
Hodanje na duge udaljenosti

Hodanje vie od jednog kilometra kao to je po selu ili gradu,
izmeu sela ili po otvorenim prostorima.
d4502
Hodanje po razliitim povrinama

Hodanje po kosoj, neravnoj ili pominoj podlozi kao to je
trava, ljunak ili led i snijeg ili ukrcavanje na brod, voz ili
neko drugo prevozno sredstvo.
d4503
Zaobilaenje prepreka
Hodanje tako da se izbjegnu pokretni ili nepokretni
predmeti, ljudi, ivotinje i vozila kao to je hodanje po trnici
ili prodavnici, oko ili izmeu vozila u saobraaju ili po drugim
povrinama sa guvom.
d4508
Hodanje, drugaije specificirano
d4509
Hodanje, nespecificirano
144
MKF
d455
Kretanje
Pomijeranje cijelog tijela s jednog mjesta na drugo na nain koji nije
hodanje kao to je penjanje na stijenu ili tranje niz ulicu, preskakanje,
trkaranje, skakanje, prebacivanje preko glave ili tranje preko zapreka.
Ukljuuje: puzanje, penjanje, tranje, doging, skakanje i plivanje
Iskljuuje: samostalno premijetanje (d420); hodanje (d450)
d4550 Puzanje
Pomijeranje cijelog tijela potrbuke s jednog mjesta na drugo
pomou aka ili aka i ruku, i koljena.
d4551 Penjanje
Pomijeranje cijelog tijela prema gore ili dole, preko povrina
ili predmeta kao to je penjanje uz stepenice, stijene,
merdevine, na plonik ili druge predmete.
d460
d4552
Tranje
Pomijeranje brzim koracima tako da obje noge mogu
istovremeno biti u zraku.
d4553
Skakanje
Pokretanje sa tla uvis savijanjem i pruanjem nogu kao to je
skakanje na jednoj nozi, skakutanje, preskakanje te skakanje
ili uranjanje u vodu.
d4554
Plivanje
Pomijeranje cijelog tijela kroz vodu pomou pokreta
ekstremiteta ili tijela, bez oslanjanja na tlo.
d4558
Kretanje, drugaije specificirano
d4559
Kretanje, nespecificirano
Kretanje po razliitim lokacijama

Hodanje i kretanje po razliitim mjestima i u razliitim situacijama
kao to je kretanje po sobama u kui, unutar zgrade ili ulicom grada.
Ukljuuje: kretanje unutar kue, puzanje ili penjanje unutar kue, hodanje ili
kretanje kroz zgrade koje nisu vlastita kua te izvan kue i drugih zgrada.
d4600
Kretanje po kui
Hodanje i kretanje po vlastitom domu, unutar sobe, izmeu
soba te po cijeloj zgradi ili prostoru za ivljenje.
Ukljuuje: kretanje sa sprata na sprat, na balkon, dvorite,
verandu ili vrt.
145
d4601
MKF
Kretanje po zgradama koje nisu vlastita kua

Kretanje po zgradama koje nisu vlastiti stambeni prostor
kao to je kretanje po tuim kuama, ostalim privatnim
zgradama, susjedstvu, privatnim ili drutvenim zgradama i
ograenim prostorima.
Ukljuuje: kretanje kroz sve dijelove zgrada i ograenih prostora,
meu spratovima, unutar, izvan i oko javnih i privatnih zgrada.
d4602
Kretanje izvan kue ili drugih zgrada

Hodanje ili kretanje blizu ili daleko od kue i drugih zgrada
bez koritenja prevoza, javnog ili privatnog kao to je hodanje
na kratke ili duge udaljenosti po gradu ili selu.
Ukljuuje: hodanje ili kretanje niz ulicu u kvartu, manjem
gradu, selu ili velikom gradu; kretanje izmeu gradova ili na
vee udaljenosti bez koritenja prevoza.
d465
d4608
Kretanje na razliitim lokacijama, drugaije specificirano
d4609
Kretanje na razliitim lokacijama, nespecificirano
Kretanje uz koritenje pomagala

Pomijeranje cijelog tijela s jednog mjesta na drugo na bilo kojoj
povrini ili prostoru, koristei odreena pomagala koja su namijenjena
za lake ili drugaije kretanje kao to su klizaljke, skije ili oprema za
ronjenje, kretanje ulicom u invalidskim kolicima ili uz pomo hodalice.
Iskljuuje: samostalno premijetanje (d420); hodanje (d450); kretanje u
okolini (d430); koritenje prevoza (d470); vonju (d475)
d469
Hodanje i kretanje, drugaije specificirano i nespecificirano
Kretanje koritenjem prevoznih sredstava (d470-d489)

d470
Koritenje prevoznih sredstava

Koritenje prevoza za kretanje kao putnik u autu, autobusu, riki,
kombiju, kolima sa ivotinjskom zapregom, privatnim ili javnim
taksijem, autobusom, vozom, tramvajem, metroom, brodom ili
avionom.
Ukljuuje: koritenje prevoza koje pokree ljudska snaga, koritenje
motorizovanog privatnog ili javnog prevoza.
Iskljuuje: kretanje uz koritenje pomagala (d465); vonju (d475)
146
MKF
d475
d4700
Koritenje prevoznih sredstava koje pokree ljudska snaga

Putovati kao putnik prevoznim sredstvom koje pokree jedna
ili vie osoba kao to je vonja u riki ili u amcu na vesla.
d4701
Koritenje privatnog motorizovanog prevoza

Putovati kao putnik privatnim motornim vozilom kopnom,
morem ili zrakom kao to je taksijam ili privatnim avionom
ili brodom.
d4702
Koritenje javnog motorizovanog prevoza

Putovati kao putnik motornim vozilom kopnom, morem
ili zrakom koje je namijenjeno javnom prevozu kao to je
autobus, voz, metro, ili avion.
d4708
Koritenje prevoza, drugaije specificirano
d4709
Koritenje prevoza, nespecificirano
Vonja
Pokretati i upravljati vozilom ili ivotinjom koja ga vue, putovati u
eljenom pravcu ili imati na raspolaganju neki oblik prevoza kao to je
automobil, bicikl, amac ili zaprena kola.
Ukljuuje: vonja prevozom koje pokree ljudska snaga, motornim vozilom,
zaprenim kolima.
Iskljuuje: kretanje uz koritenje pomagala (d465); koritenje prevoza
(d470).
d4750
Vonja vozilom koje pokree ljudska snaga

Voenja vozila koje pokree ljudska snaga kao to je bicikl,
tricikl ili amac na vesla.
d4751
Vonja motornih vozila

Voenja vozila sa motorom kao to je automobil, motocikl,
motorni amac ili avion.
d4752
Vonja zaprenih vozila

Voenja vozila koju pokree ivotinjska snaga kao to je
konjsko zapreno vozilo ili koija.
d4758
Vonja, drugaije specificirano
d4759
Vonja, nespecificirano
147
d480
MKF
Jahanje ivotinja za prevoz

Putovati na leima ivotinje kao to je konj, vo, deva ili slon.
Iskljuuje: vonja (d475); rekreaciju i slobodno vrijeme (d920).
d489
Kretanje koritenjem prevoznih sredstava, drugaije specificirano i

nespecificirano
d498
Mobilnost, drugaije specificirano
d499
Mobilnost, nespecificirano
148
MKF
Poglavlje 5
Briga o samom sebi

Ovo je poglavlje o brizi za sebe, pranju i suenju, brizi za vlastito tijelo i dijelove
tijela, oblaenju, jedenju i pijenju i brizi za zdravlje.
d510
Samostalno pranje
Pranje i brisanje cijelog tijela, dijelova tijela, upotrebom vode i
odgovarajuih sredstava i metoda za ienje i suenje kako to je
kupanje, tuiranje, pranje ruku i nogu, lica i kose te suenje runikom.
Ukljuuje: pranje dijelova tijela, pranje cijelog tijela; suenje
Iskljuuje: briga za dijelove tijela (d520); intimna njega (d530)
d5100
Pranje dijelova tijela

Primjena vode, sapuna i drugih sredstava na dijelove tijela
kao to su ruke, stopala, kosa ili nokti u svrhu ienja.
d5101
Pranje cijelog tijela

Primjena vode, sapuna i drugih sredstava na cijelo tijelo u
svrhu ienja kao to je kupanje ili tuiranje.
d5102
Samostalno brisanje
Upotreba runika ili slinih sredstava za brisanje pojedinog
dijela ili dijelova tijela ili cijelog tijela nakon pranja.
d5108 Pranje, drugaije specificirano

d5109 Pranje, nespecificirano
d520
Njega dijelova tijela

Voenje brige o dijelovima tijela kao to su koa, lice, zubi, vlasite,
nokti i genitalije koja zahtijevaju vie od pranja i brisanja.
Ukljuuje: njega koe, zuba, kose, noktiju na rukama i nogama
Iskljuuje: pranje (d510); intimnu njegu (d530)
d5200
Njega koe
Briga o teksturi i hidratizaciji koe kao to je uklanjanje
uljeva ili zadebljanja na koi i upotreba hidratantnih losiona
ili kozmetike.
149
d530
MKF
d5201
Njega zuba
Briga o zubnoj higijeni kao to je pranje zuba, ienje
koncem i briga o dentalnim protezama i ortozama.
d5202
Njega kose
Briga o dlakama na glavi i licu kao to je eljanje, friziranje,
brijanje ili ianje.
d5203
Njega noktiju na rukama

ienje, podrezivanje ili lakiranje noktiju na rukama.
d5204
Njega noktiju na nogama

ienje, podrezivanje ili lakiranje noktiju na nogama.
d5208
Njega dijelova tijela, drugaije specificirano
d5209
Njega dijelova tijela, nespecificirano
Vrenje nude
Planiranje i vrenje uklanjanja ljudskih otpadnih tvari (menstruacija,
mokrenje, defekacija) i ienje nakon toga.
Ukljuuje: regulisanje mokrenja, defekacije i briga o menstruaciji
Iskljuuje: pranje (d510); briga o dijelovima tijela (d520)
d5300
Regulisanje mokrenja
Koordinisanje i upravljanje mokrenjem kao to je osjeaj na
potrebu, zauzimanje pravilnog poloaja, odabiranje i odlazak
na adekvatno mjesto za mokrenje, rukovanje odjeom prije i
poslije mokrenja te ienje sebe nakon mokrenja.
d5301
Regulisanje defekacije
Koordinisanje i upravljanje defekacijom kao to je osjeaj na
potrebu, zauzimanje pravilnog poloaja, odabiranje i odlazak
na adekvatno mjesto za defekaciju, rukovanje odjeom prije i
poslije defekacije te ienje sebe nakon defekacije.
d5302
Briga o menstruaciji
Koordinisanje, planiranje i briga o menstruaciji kao to je
predvianje menstruacije i upotreba higijenskih uloaka.
d5308
Vrenje nude, drugaije specificirano
d5309
Vrenje nude, nespecificirano

150
MKF
d540
Oblaenje
Obavljanje koordinisanih aktivnosti i zadataka oblaenja i skidanja
odjee i obue po redoslijedu i u skladu s klimatskim i drutvenim
prilikama kao to je oblaenje, uredno namijetanje, skidanje koulja,
suknji, bluza, pantalona, donjeg rublja, sarija, kimona, hulahopki,
eira, rukavica, kaputa, cipela, izmi, sandala i papua.
Ukljuuje: oblaenje ili skidanje odjee i obue i odabir adekvatne odjee i
obue.
d550
d5400
Oblaenje odjee
Obavljanje koordinisanih zadataka oblaenja odjee na
razliite dijelove tijela kao to je oblaenje odjee preko glave,
preko ruku i ramena te na donju i gornju polovinu tijela;
oblaenje rukavica i pokrivala za glavu.
d5401
Skidanje odjee
Obavljanje koordinisanih zadataka svlaenja odjee s
razliitih dijelove tijela kao to je skidanje odjee preko
glave, preko ruku i ramena te sa donje i gornje polovine tijela;
skidanje rukavica i pokrivala za glavu.
d5402
Obuvanje
Obavljanje koordinisanih zadataka obuvanja sokni, arapa i
obue.
d5403
Izuvanje
Obavljanje koordinisanih zadataka izuvanja sokni, arapa i
obue.
d5404
Odabir odgovarajue odjee

Pridravanje implicitnog ili eksplicitnog kodeksa oblaenja i
konvencija vlastitog drutva ili kulture i odijevanje u skladu s
klimatskim prilikama.
d5408
Oblaenje, drugaije specificirano
d5409
Oblaenje, nespecificirano
Jedenje
Obavljanje koordinisanih zadataka i aktivnosti uzimanja hrane koja
je posluena, prinoenje hrane ustima i njenog konzumiranja na
kulturalno prihvatljiv nain, rezanje ili kidanje hrane na komade,
otvaranje boca i limenki, koritenje pribora za jelo, uzimanje obroka,
slavljenje ili prisustvovanje sveanim veerama.
Iskljuuje: pijenje (d560)
151
d560
MKF
Pijenje
Uzimanje posude za pie, prinoenje ustima te konzumiranje pia na
kulturalno prihvatljiv nain, miksanje, mijeanje i ulijevanje tekuina
za pie, otvaranje boca i limenki, pijenje na slamku ili pijenje tekue
vode iz slavine ili sa izvora; dojenje.
Iskljuuje: hranjenje (d550)
d570
Briga o vlastitom zdravlju

Osiguravanje fizikog komfora, zdravlja, fizikog i psihokog
dobrostanja kao to je odravanje uravnoteene prehrane te
odgovarajueg nivoa fizike aktivnosti, odravanje toplote ili hladnoe,
izbjegavanje tete po zdravlje, praktikovanje sigurnog seksa, ukljuujui
upotrebu kondoma, vrenje vakcinisanja i redovne ljekarske preglede.
Ukljuuje: osiguravanje fizikog komfora; upavljanje prehranom i fizikim
vjebanjem; odravanje vlastitog zdravlja.
d5700
Odravanje vlastitog fizikog komfora

Voditi brigu o sebi vodei rauna koje potrebe treba
obezbijediti, obezbijediti da ja tijelo u udobnom poloaju,
da nam nije prevrue ili prehladno i da imamo odgovarajue
osvjetljenje.
d5701
Upavljanje prehranom i fizikim vjebanjem

Voditi brigu o sebi vodei rauna o potrebi i odabirui i
konzumirajui hranljive sastojke i odravajui fiziku aktivnost.
d5702
Odravanje zdravlja
Voditi brigu o sebi vodei rauna o potrebi i radei ono to je
potrebno za brigu o zdravlju, oboje kao odgovor na opasnost
po zdravlje i prevenciju obolijevanja kao to je traenje
strune pomoi, pridravanje medicinskih i drugih savjeta
o zdravlju; i izbjegavajui rizine situacije po zdravlje kao
to su fizike povrede, zarazne bolesti, konzumiranje droga
i seksualno prenosive bolesti.
d5708
Briga o vlastitom zdravlju, drugaije specificirano
d5709
Briga o vlastitom zdravlju, nespecificirano
d598
Briga o samom sebi, drugaije specificirano
d599
Briga o samom sebi, nespecificirano

152
MKF
Poglavlje 6
ivot u kui
Ovo je poglavlje o izvravanju kuanskih i svakodnevnih sktivnosti i zadataka.
Podruje ivota u kui ukljuuje obezbjeenje mjesta za ivot, hranu, odjeu
i druge potreptine, spremanje i popravke u kuanstvu, briga za line i druge
kuanske predmete, te pomaganje drugima.
Sticanje neophodnih stvari (d610-d629)

d610
Sticanje mjesta za ivot

Kupovina, iznajmljivanje, namijetanje i opremanje kue, stana ili
drugog mjesta za ivot.
Ukljuuje: kupovinu ili iznajmljivanje mjesta za ivot, opremanje mjesta
za stanovanje.
Iskljuuje: sticanje dobara i usluga (d620); briga za kuanske predmete
(d650)
d620
d6100
Kupovina mjesta za ivot

Sticanje vlasnitva nad kuom, stanom ili drugog mjesta za
ivot.
d6101
Iznajmljivanje mjesta za ivot

Sticanje kue, stana ili drugog mjesta za ivot na koritenje,
a koja pripada drugoj osobi, u zamjenu za plaanje.
d6102
Opremanje mjesta za ivot

Opremanje i ureivanje mjesta za stanovanje sa namjetajem,
instalacijama i drugim popravkama i ukraavanje prostorija.
d6108
Sticanje mjesta za ivot, drugaije specificirano
d6109
Sticanje mjesta za ivot, nespecificirano
Sticanje dobara i usluga

Odabir, nabavljanje i prevoz svih dobara i usluga potrebnih za
svakodnevni ivot kao to je odabir, nabavka, prevoz te pohranjivanje
hrane, pia, odjee, sredstava za ienje, goriva, kuanskih predmeta,
aparata, kuhinjskog posua, kuanskog pribora i alata; obezbjeivanje
komunalne infrastrukture i drugih kuanskih usluga.
Ukljuuje: kupovinu i nabavku dnevnih potreptina
Iskljuuje: obezbjeenje mjesta za stanovanje (d610)
153
d629
MKF
d6200
Kupovina
Nabavljanje dobara i usluga potrebnih za svakodnevni ivot
(ukljuujui davanje uputa i nadzor nad osobom koja obavlja
kupovinu) u zamjenu za novac kao to je odabir hrane,
pia, sredstava za ienje, kuanskih predmeta ili odjee
u prodavnici ili na trnici; uporeivanje kvalitete i cijene
potrebnih predmeta, pogaanje i plaanje odabrane robe ili
usluge i prevoz dobara.
d6201
Nabavka dnevnih potreptina

Nabavljanje dobara i usluga potrebnih za svakodnevni ivot
(ukljuujui davanje uputa i nadzor nad osobom koja obavlja
nabavku dnevnih potreptina) bez zamjene za novac kao to
je berba povra i voa i nabavka vode i goriva.
d6208
Pribavljanje dobara i usluga, drugaije specificirano
d6209
Pribavljanje dobara i usluga, nespecificirano
Sticanje neophodnih stvari, drugaije specificirano i nespecificirano
Kune obaveze (d630-d649)

d630
Priprema jela
Planiranje, organizovanje, kuhanje i posluivanje jednostavnih i
sloenih obroka za sebe i za druge kao to je izrada jelovnika, odabir
jestive hrane i pia, prikupljanje sastojaka za pripremanje obroka,
kuhanje na toplini i pripremanje hladne hrane i pia i posluivanje
hrane.
Ukljuuje: pripremu jednostavnih i sloenih obroka
Iskljuuje: jedenje (d550); pijenje (d560); pribavljanje dobara i usluga
(d620); obavljanje kuanskih poslova (d640); briga za predmete u
domainstvu (d650); briga za druge (d660).
d6300
Priprema jednostavnih obroka

Organizovanje, kuhanje i posluivanje obroka sa malim
brojem sastojaka za koje je potreban jednostavan nain
pripreme i posluivanja kao to je priprema uine ili laganog
obroka te promjena sastojaka hrane rezanjem, mijeanjem,
kuhanjem i grijanjem hrane kao to je ria ili krompir.
154
MKF
d6301
Priprema sloenih obroka

Planiranje, organizovanje, kuhanje i posluivanje obroka
sa velikim brojem sastojaka koji zahtijevaju sloene naine
pripreme i polsuivanja kao to je planiranje obroka sa nekoliko
jela te promjena sastojaka hrane pomou kombinovanih
aktivnosti kao to su guljenje, rezanje na krike, miksanje,
gnjeenje, mijeanje, araniranje i polsuivanje hrane na nain
koji je u skladu sa prilikom i kulturom.
Iskljuuje: upotrebu kuanskih aparata (d6403)

d6308 Priprema hrane, drugaije specificirano
d6309 Priprema hrane, nespecificirano
d640
Obavljanje kunih poslova

Voenje kuanstva tako da se kua posprema, odjea pere, koriste
kuanski aparati, odlae hrana i odvozi smee, tako da se kua mete,
brie vlanom krpom, peru radne povrine, zidovi i druge povrine;
skuplja i odvozi kuno smee; pospremaju se ormari, garderoberi i
ladice; skuplja, pere i sui, slae i pegla odjea; isti obua; koriste
metle, etke i usisivai; koriste maine za pranje vea, suenje vea i
peglanje.
Ukljuuje: pranje i suenje odjee i odijela; ienje prostora za kuhanje i
pribora; ienje prostora za boravak; upotrebu kuanskih aparata, uvanje
svakodnevnih potreptina i odlaganje smea.
Iskljuuje: obezbjeenje mjesta za ivot (d610); pribavljanje dobara
i usluga (d620); pripremu obroka (d630); briga o predmetima u kui
(d650); briga za druge (d660).
d6400
Pranje i suenje odjee i odijela

Runo pranje odjee i odijela te stavljanje na suenje na
zraku.
d6401
ienje prostora za kuhanje i pribora

ienje nakon kuhanja kao to je pranje sua, tava, lonaca i
pribora za kuhanje te ienje stolova i podova oko podruja
gdje se kuha i jede.
d6402
ienje prostora za boravak

ienje prostora za boravak u domainstvu tako da se
posprema, brie praina, mete, brie vlanom krpom, peru
prozori i zidovi, iste kupaonice i toaleti, isti pokustvo.
155
d649
MKF
d6403
Upotreba kuanskih aparata

Upotreba svih vrsta kuanskih aparata kao to su maine za
pranje vea, maine za suenje vea, pegle, usisivai i maien
za pranje sua.
d6404
uvanje dnevnih potreptina

uvanje hrane, pia, odjee i drugih kuanskih dobara
potrebnih za svakodnevni ivot; priprema hrane za spremanje
u konzerve, usoljavanje ili zamrzavanje, odravanje hrane
svjeom i izvan dohvata ivotinja.
d6405
Odlaganje smea
Odlaganje kunog smea kao to je skupljanje otpada oko
kue, pripremanje smea za odlaganje, koritenje sredstava
za odlaganje smea i spaljivanje smea.
d6408
Obavljanje kunih poslova, drugaije specificirano
d6409
Obavljanje kunih poslova, nespecificirano
Kune obaveze, drugaije specificirano i nespecificirano
Briga o predmetima u kui i pomaganje drugima (d650-d669)

d650
Briga o predmetima u kui

Odravanje i popravak kuanskih i drugih osobnih predmeta
ukljuujui kuu i njene sadraje, odjeu, vozila i pomone ureaje i
briga za biljke i ivotinje, bojenje i stavljanje tapeta u sobe, popravljanje
namjetaja, popravak vodovodnih instalacija, osiguranje pravilnog
rada vozila, zalijevanje biljaka, timarenje i hranjenje domaih ivotinja
i kunih ljubimaca.
Ukljuuje: izrada i popravak odjee; odravanje stambenog prostora,
namjetaja i kuanskih aparata; odravanje vozila; odravanje pomonih
ureaja; briga o biljkama (sobnim i vrtnim) i ivotinjama.
Iskljuuje: obezbjeenje mjesta za stanovanje (d610); pribavljanje dobara
i usluga (d620); obavljanje kunih poslova (d640); briga za druge (d660);
plaeno zaposlenje (d850)
d6500
Izrada i popravak odjee

Izrada i popravak odjee kao to je ivanje, izrada ili krpanje
odjee; ivanje dugmadi i kopi; peglanje odjee, popravak i
ienje obue.
Iskljuuje: upotrebu kuanskih aparata (d6403)
156
MKF
d660
d6501
Odravanje stambenog prostora i namjetaja

Popravak i briga o stambenom prostoru, njegovom vanjskom i
unutranjem prostoru i sadrajima kao to je bojenje, popravljanje
instalacija i namjetaja i koritenjem alata za popravak.
d6502
Odravanje kuanskih aparata

Popravak i briga o svim kuanskim aparatima za kuhanje,
ienje i popravak kao to je podmazivanje alata i odravanje
maine za pranje rublja.
d6503
Odravanje vozila
Popravak i briga o motornim i nemotornim vozilima za
linu upotrebu ukljuujui bicikle, teretna vozila, automobile
i amce.
d6504
Odravanje pomonih ureaja

Popravak i briga o pomonim ureajima kao to su proteze,
ortoze i specijalni alati i pomagala za kuanstvo i linu njegu;
odravanje i popravak pomagala za linu pokretljivost kao
to su tapovi, hodalice, invalidska kolica i skuteri; odravanje
pomagala za komunikaciju i rekreaciju.
d6505
Briga o biljkama, sobnim i vrtnim

Briga o biljkama u kui i izvan nje kao to je saenje, zalijevanje
i gnojenje biljaka; vrtlarstvo i uzgoj hrane za linu upotrebu.
d6505
Briga o ivotinjama
Briga o domaim ivotinjama i ljubimcima kao to je
hranjenje, ienje, timarenje i vjebanje ljubimaca, briga o
zdravlju ivotinja ili ljubimaca; planiranje brige o ivotinjama
ili ljubimcima u sluaju odsustva vlasnika.
d6508
Briga o predmetima u kui, specificirano
d6509
Briga o predmetima u kui, nespecificirano
Pomaganje drugima
Pomaganje lanovima domainstva i drugima u uenju, komuniciranju,
brizi za sebe, kretanju u kui i izvan nje; briga o dobrostanju lanova
domainstva i drugih.
Ukljuuje: pomaganje drugima u brizi za sebe, kretanju, komunikaciji,
meusobnim odnosima, prehrani i odravanju zdravlja.
Iskljuuje: plaeno zaposlenje (d850)
157
MKF
d6600
Pomaganje drugima u brizi za sebe

Pomaganje lanovima domainstva i drugima u injenju
brige za sebe, ukljuujui pomaganje drugima pri jedenju,
kupanju i oblaenju; voenje brige o djeci ili lanovima
domainstva koji su bolesni ili imaju tekoe u osnovnoj brizi
za sebe; pomaganje drugima pri obavljanju toalete.
d6601
Pomaganje drugima pri kretanju

Pomaganje lanovima domainstva i drugima pri kretanju
u kui i izvan nje kao to je kretanje po kvartu ili gradu,
do kole i nazad, do radnog mjesta i nazad ili do drugog
odredita.
d6602
Pomaganje drugima u komunikaciji

Pomaganje lanovima domainstva i drugima u njihovoj
komunikaciji kao to je pomaganje pri govoru, pisanju ili
itanju.
d6603
Pomo drugima u meusobnim odnosima

Pomaganje lanovima domainstva i drugima u njihovim
meusobnim interakcijama kao to je pomaganje pri
zapoinjanju, odravanju ili zavravanju veze sa drugom
osobom.
d6604
Pomo drugima pri hranjenju

Pomaganje lanovima domainstva i drugima pri hranjenju
kao to je pomo kod pripremanja i uzimanja obroka.
d6605
Pomo drugima pri odravanju zdravlja

Pomaganje lanovima domainstva i drugima pri formalnoj
i neformalnoj brizi za zdravlje, kao to je briga da dijete ide
na redovne medicinske preglede ili da stariji lanovi porodice
redovno uzimaju lijekove.
d6608
Pomo drugima, drugaije specificirano
d6609
Pomo drugima, nespecificirano
d669
Briga o predmetima u kui i pomo drugima, drugaije specificirano

i nespecificirano
d698
ivot u kui, drugaije specificirano
d699
ivot u kui, nespecificirano

158
MKF
Poglavlje 7
Meuljudske interakcije i odnosi

Ovo je poglavlje o vrenju aktivnosti i zadataka potrebnih za osnovne i sloene
interakcije s ljudima (strancima, prijateljima, rodbinom, lanovima porodice i
ljubavnicima) na kontekstualno i drutveno prihvatljiv nain.
Opte meuljudske interakcije (d710-d729)

d710
Osnovne meuljudske interakcije

Interakcije s ljudima na kontekstualno i drutveno prihvatljiv nain
kao to je pokazivanje brige i potovanja kada je vrijeme za to ili
uzvraanje osjeaja drugima.
Ukljuuje: pokazivanje potovanja, topline, uvaavanja i tolerancije u
odnosima; reakcije na kritiku i socijalne aluzije u odnosima; koritenje
primjerenog fizikog kontakta u odnosima.
d7100 Potovanje i toplina u odnosima
Pokazivanje i odgovaranje na brigu i potovanje na
kontekstualno i drutveno prihvatljiv nain.
d7101 Uvaavanje u odnosima
Pokazivanje i odgovaranje na zadovoljstvo i zahvalnost na
d7102 Tolerancija u odnosima
Pokazivanje i odgovaranje na razumijevanje i prihvaanje
ponaanja na kontekstualno i drutveno prihvatljiv nain.
d7103 Kritinost u odnosima
Izraavanje i odgovaranje na implicitne i eksplicitne razlike
u miljenju ili neslaganju na kontekstualno i drutveno
prihvatljiv nain.
d7104 Socijalne aluzije u odnosima
Davanje i prikladno odgovaranje na znakove i aluzije koje se
dogaaju u drutvenim interakcijama.
d7105 Fiziki kontakt u odnosima
Davanje i odgovor na tjelesne kontakte s drugima na
159
MKF
d7108 Osnovne meuljudske interakcije, drugaije specificirano

d7109 Osnovne meuljudske interakcije, nespecificirano
d720
Sloene meuljudske interakcije

Odravanje i upravljanje interakcijom s drugim ljudima na
kontekstualno i drutveno prihvatljiv nain kao to je kontrolisanje
emocija i impulsa, kontrolisanje verbalne i fizike agresije, samostalno
djelovanje u drutvenim interakcijama i djelovanje u skladu s
drutvenim pravilima i konvencijama.
Ukljuuje: stavranje i zavravanje odnosa; kontrola ponaanja prilikom
interakcije; interakcija u skladu sa drutvenim pravilima; odravanje
drutvenog prostora.
d7200
Stvaranje odnosa
Zapoinjanje i odravanje interakcije s drugima na krae ili
due vrijeme na kontekstualno i drutveno prihvatljiv nain
kao to je predstavljanje samog sebe, pronalaenje i stvaranje
prijateljskih i profesionalnih veza, zapoinjanje odnosa koji
moe postati stalan, romantian ili intiman.
d7201
Prekidanje odnosa
Privoenje kraju odnosa na kontekstualno i drutveno
prihvatljiv nain kao to je zavretak odnosa na kraju posjete,
kraj dogotrajnih odnosa sa prijateljima zbog preseljenja u
novi grad ili kraj odnosa s kolegama na poslu, profesionalnim
kolegama i pruateljima usluga te prekidanje romantine ili
intimne veze.
d7202
Kontrola ponaanja prilikom interakcije sa drugima

Kontrola emocija i impulsa, verbalne i fizike agresije u
interakcijama s drugima na kontekstualno i drutveno
prihvatljiv nain.
d7203
Interakcija sa drugima u skladu sa drutvenim pravilima

Neovisno djelovanje u drutvenim interakcijama te
pridravanje drutvenih konvencija koje upravljaju ulogom,
poloajem ili drugim drutvenim statusom u interakcijama s
drugima.
d7204
Odravanje drutvenog prostora

Svijest o postojanju i odravanje distance izmeu sebe i drugih
koja je kontekstualno, drutveno i kulturoloki prihvatljiva.
d7208
Sloene meuljudske interakcije, drugaije specificirano

160
MKF
d7209
d729
Sloene meuljudske interakcije, nespecificirano
Opte meuljudske interakcije, drugaije specificirano i

nespecificirano
Posebni meuljudski odnosi (d730-d779)

d730
Odnosi sa nepoznatima
Ukljuivanje u privremene veze i odnose sa nepoznatima u specifine
svrhe kao to je traenje informacija o pravcu ili prilikom kupovine.
d740
Formalni odnosi
Stvaranje i odravanje specifinih odnosa u formalnom okruenju
kao to je sa poslodavcima, profesionalcima u svojim oblastima ili
pruateljima usluga.
Ukljuuje: odnose sa osobama na vlasti, sa podreenima i sa sebi jednakim.
d750
d7400
Odnosi s osobama na vlasti

Stvaranje i odravanje formalnih odnosa s osobama na
poziciji moi ili na poloaju vieg nivoa ili ugleda u odnosu
na vlastiti drutveni poloaj kao to je poslodavac.
d7401
Odnosi s podreenim
poloajima nieg nivoa ili ugleda u odnosu na vlastiti
drutveni poloaj kao to je zaposlenik ili sluga.
d7402
Odnosi sa sebi jednakim

jednakom poloaju vlasti, statusa ili ugleda u odnosu na
vlastiti drutveni poloaj.
d7408
Formalni odnosi, drugaije specificirano
d7409
Formalni odnosi, nespecificirano
Neformalni drutveni odnosi

Uspostavljanje odnosa s drugima kao to su sluajne veze s ljudima
koji ive u istoj zajednici ili zgradi ili s kolegama na poslu, studentima,
drugovima za igru ili ljudima sa slinim obrazovanjem ili profesijom.
Ukljuuje: neformalne odnose s prijateljima, susjedima, poznanicima,
sustanarima i sebi ravnima.
161
d760
MKF
d7500
Neformalni odnosi s prijateljima

Stvaranje i odravanje prijateljskih veza koje karakterie
meusobno uvaavanje i zajedniki interesi.
d7501
Neformalni odnosi sa susjedima

Stvaranje i odravanje neformalnih odnosa sa osobama koje
ive u oblinjim stanovima ili stambenim etvrtima.
d7502
Neformalni odnosi sa poznanicima

poznajemo, ali koji nisu bliski prijatelji.
d7503
Neformalni odnosi sa sustanarima

ive u istoj ili u drugoj zgradi pod privatnom ili javnom
upravom u bilo koju svrhu.
d7504
Neformalni odnosi sa sebi ravnima

Stvaranje i odravanje neformalnih odnosa sa osobama
koje su iste dobi i dijele iste interese ili druge zajednike
karakteristike.
d7508
Nefomalni drutevni odnosi, drugaije specificirano
d7509
Nefomalni drutevni odnosi, nespecificirano
Odnosi u porodici
Stvaranje i odravanje rodbinskih veza kao sa lanovima ue porodice,
ire porodice, porodice skrbnika i usvojitelja, te odnosi izmeu ouha,
maehe i pastoradi, daljne veze kao to je rodbina u drugom koljenu
ili pravni skrbnici.
Ukljuuje: odnose dijete-roditelj i roditelj- dijete, odnose izmeu bree i
sestara i odnosi sa irom porodicom.
d7600
Odnosi roditelj - dijete

Postati i biti roditelj, bioloki ili adoptivni, kao to je imati
dijete i ponaati se prema njemu kao roditelj ili stvarati
i odravati roditeljski odnos s usvojenim djetetom, te
pruati fiziku, intelektualnu i emotivnu podrku vlastitom
biolokom ili usvojenom djetetu.
d7601
Odnosi dijete - roditelj

Stvaranje i odravati odnose s vlastitim roditeljima kao to je
malo dijete koje slua svoje roditelje ili odraslo dijete koje se
brine o svojim starim roditeljima.
162
MKF
d770
d7602
Odnosi izmeu brae i sestara

Stvaranje i odravanje bratskih i sestrinskih odnosa sa
osobom s kojom dijelimo jednog ili oba roditelja po roenju,
usvojenju ili vjenanjem.
d7603
Odnosi sa irom porodicom

Stvaranje i odravanje porodinih odnosa sa lanovima svoje
ire porodice kao to su odnosi s roacima, tetkama, ujacima
i strievima te djedovima i bakama.
d7608
Porodini odnosi, drugaije specificirano
d7609
Porodini odnosi, nespecificirano
Intimni odnosi
Stvaranje i odravanje bliskih ili romantinih odnosa izmeu
pojedinaca kao to su mu i ena, ljubavnici ili seksualni partneri.
Ukljuuje: romantine, suprunike ili seksualne odnose
d7700 Romantini odnosi
Stvaranje i odravanje odnosa koji se temelji na emotivnoj
i fizikoj privlanosti i potencijalno vodi do dugotrajnih
intimnih veza.
d7701
Supruniki odnosi
Stvaranje i odravanje intimnih odnosa sa drugom osobom,
a koji su zakonski utemeljenih kao to je u legalnom braku,
ukljuujui postajanje i ivljenje kao zakoniti mu i ena ili
kao nevjenani suprunici.
d7702
Seksualni odnosi
Stvaranje i odravanje odnosa seksualne prirode sa
suprunikom ili drugim partnerom.
d7708
Intimni odnosi, drugaije specificirano
d7709
Intimni odnosi, nespecificirano
d779
Posebni meuljudski odnosi, drugaije specificirano i

nespecificirano
d798
Meuljudske interakcije i odnosi, drugaije specificirano
d799
Meuljudske interakcije i odnosi, nespecificirano

163
MKF
Poglavlje 8
Glavna ivotna podruja

Ovo je poglavlje o obavljanju zadataka i aktivnosti potrebnih za sudjelovanje u
obrazovanju, radu i zaposlenju i za obavljanje ekonomskih transakcija.
Obrazovanje (d810-d839)
d810
Neformalno obrazovanje
Uenje kod kue ili u nekom drugom neinstitucionalnom okruenju
kao to je uenje zanata i drugih vjetina od roditelja ili drugih lanova
porodice ili kolovanje kod kue.
d815
Predkolsko obrazovanje
Uenje na poetnoj razini organizovanog uenja prvenstveno
namijenjene uvoenju djeteta u kolski tip okruenja i njegove
pripreme za obavezno kolovanje kao to je sticanje vjetina u
obdanitu ili slinom okruenju kao priprema za dalje kolovanje.
d820
kolsko obrazovanje
Sticanje pristupa koli, obrazovnom sistemu, uestvovanje u svim
odgovornostima i povlasticama vezanim za kolu te uenje kolskih
materijala, predmeta i drugih obaveza prema nastavnom programu
u primarnom ili sekundarnom obrazovnom programu ukljuujui
redovno pohaanje nastave, rad skupa sa drugim uenicima, primanje
uputa od nastvnika, organizovanje, uenje i ispunjavanje dodijeljenih
zadataka i projekata te napredovanje na vie nivoe obrazovanja.
d825
Struno obrazovanje
Angaovanje u svim aktivnostima strunog programa i uenja
programskog materijala prilikom pripremanja za zaposlenje u
zanatstvu, poslu ili profesiji.
d830
Visoko obrazovanje
Sudjelovanje u aktivnostima viih
obrazovnih programa na
univerzitetima, viim i strunim kolama i uenje svih aspekata
programa koji su potrebni za sticanje univerzitetskih diploma,
diploma viih kola, svjedodbi i drugih akreditacija kao to je sticanje
univerzitetske diplome ili magisterija, na Medicinskom fakultetu ili
na drugoj profesionalnoj koli
d839
Obrazovanje, drugaije specificirano i nespecificirano

164
MKF
Posao i zaposlenje (d840-d859)

d840
Biti pripravnik (priprema za posao)

Ukljuenje u programe pripreme za zaposlenje kao to je obavljanje
zadataka potrebnih za rad kao egrt, staista, novak i obrazovanje uz rad.
Iskljuuje: struno obrazovanje (d825)
d845
Sticanje, zadravanje i prekidanje zaposlenja

Traenje, pronalaenje i odabir posla, dobivanje i prihvaanje
zaposlenja, odravanje i napredovanje kroz posao, zanat, zanimanje ili
profesiju i prekidanje radnog odnosa na prikladan nain.
Ukljuuje: traenje zaposlenja; pisanje rezimea ili ivotopisa; kontaktiranje
poslodavaca i priprema za razgovor; zadravanje zaposlenja; praenje
vlastitih rezultata rada; davanje obavjetenja o otkazu; prekid zaposlenja.
d850
d8450
Traenje zaposlenja
Pronalaenje i odabir posla u zanatu, profesiji ili drugom
obliku zaposlenja i obavljanje potrebnih zadataka za
dobivanje zaposlenja kao to je dolazak na mjesto zaposlenja
ili sugdjelovanje u razgovoru za posao.
d8451
Zadravanje posla
Obavljanje zadataka vezanih za posao kako bi se zadrao
posao, zanat, profesija ili drugi oblik zaposlenja i postizanje
unapreenja i ostalih napredovanja na radnom mjestu.
d8452
Prekid zaposlenja
Naputanje illi davanje otkaza na posao na prikladan nain.
d8458
Sticanje, zadravanje i prekidanje zaposlenja, drugaije

specificirano
d8459
Sticanje, zadravanje i prekidanje zaposlenja,

nespecificirano
Plaeno zaposlenje
Angaovanje u svim aspektima rada kao zanimanja, zanata, profesije
ili drugog oblika zaposlenja za platu, kao zaposlenika na puno radno
vrijeme ili na pola radnog vremena ili u statusu privatnika kao to je
traenje zaposlenja i dobivanje posla, obavljanje zadataka potrebnih
za posao, dolazak na posao na vrijeme, nadziranje drugih radnika ili
biti nadziran, te obavljanje potrebnih zadataka samostalno ili u grupi.
Ukljuuje: samostalni radni odnos, zaposlenje na pola radnog vremena i na
puno radno vrijeme.
165
d8500
MKF
Samostalni radni odnos

Ukljuenje u plaeni radni odnos koji je pronaao ili
samostalno stvorio pojedinac ili ugovorio sa drugima
bez formalnog radnog odnosa kao to je sezonski rad
u poljoprivredi, rad slobodnih pisaca ili konsultanata,
kratkoroni rad na ugovor, rad umjetnika ili zanatlije,
posjedovanje i voenje radnje ili drugog posla.
Iskljuuje: zaposlenje na pola radnog vremena i na puno radno
vrijeme (d8501,d8502)
d855
d8501
Zaposlenje na pola radnog vremena

Angaovanje u svim vidovima plaenog rada na pola radnog
vremena u statusu zaposlenog kao to je traenje zaposlenja
i dobivanje posla, obavljanje zadataka potrebnih za posao,
dolazak na posao na vrijeme, nadziranje drugih radnika ili
biti nadziran, te obavljanje potrebnih zadataka samostalno
ili u grupi.
d8502
Zaposlenje s punim radnim vremenom

Angaovanje u svim vidovima plaenog rada na puno radno
vrijeme u statusu zaposlenog kao to je traenje zaposlenja i
dobivanje posla, obavljanje zadataka potrebnih za posao, dolazak
na posao na vrijeme, nadziranje drugih radnika ili biti nadziran,
te obavljanje potrebnih zadataka samostalno ili u grupi.
d8508
Plaeno zaposlenje, drugaije specificirano
d8509
Plaeno zaposlenje, nespecificirano
Neplaeno zaposlenje
Angaovanje u svim vidovima rada za koje nije obezbijeena plata za
puno radno vrijeme ili pola radnog vremena, ukljuujui organizovane
radne aktivnosti, obavljanje zadataka potrebnih za posao, dolazak
na posao na vrijeme, nadziranje drugih radnika ili biti nadziran te
obavljanje potrebnih zadataka samostalno ili u grupi kao to su
dobrovoljni rad, humanitarni rad, rad u zajednici ili vjerskoj grupi bez
naknade, rad u kui bez naknade.
Iskljuuje: Poglavlje 6 ivot u kui
d859
Posao i zaposlenje, drugaije specificirano i nespecificirano
Ekonomski ivot (d860-d879)

d860
Osnovne ekonomske transakcije

Angaovanje u bilo kojem obliku jednostavnih ekonomskih transakcija
kao to je koritenje novca za kupovinu hrane ili zamjena, razmjena
dobara ili usluga; tednja novca
166
MKF
d865
Sloene ekonomske transakcije

Angaovanje u bilo kojem obliku sloene ekonomske transakcije
koja ukljuuje mijenjanje novca ili nekretnina te stvaranje profita ili
ekonosmske vrijednosti kao to je kupovina preduzea, tvornice ili
opreme, posjedovanje bankovnog rauna ili trgovanje robama.
d870
Ekonomska samodovoljnost
Upravljanje ekonomskim resursima od privatnih do javnih izvora kako
bi se osigurala ekonomska sigurnost za sadanje i budue potrebe.
Ukljuuje: lini ekonomski resursi i javna ekonomska prava
d8700
Lini ekonomski resursi

Upravljanje linim ili privatnim ekonomskim resursima u
cilju osiguranja ekonomske sigurnosti za sadanje i budue
potrebe.
d8701
Javna ekonomska prava

Upravljanje javnim ekonomskim resursima u cilju osiguranja
ekonomske sigurnosti za sadanje i budue potrebe.
d8708
Ekonomska samodovoljnost, drugaije specificirano
d8709
Ekonomska samodovoljnost, nespecificirano
d879
Ekonomski ivot, drugaije specificirano i nespecificirano
d898
Glavna ivotna podruja, drugaije specificirano
d899
Glavna ivotna podruja, nespecificirano
167
MKF
Poglavlje 9
Zajednica, drutveni i civilni ivot

Ovo je poglavlje o aktivnostima i zadacima potrebnim za ukljuenje u
organizovani drutveni ivot izvan porodice, u zajednici, drutvenim i
graanskim podrujima ivota.
d910
ivot u zajednici
Angaovanje u svim aspektima drutvenog ivota zajednice kao
to je angaovanje u humanitarnim organizacijama, klubovima ili
profesionalnim drutvenim organizacijama.
Ukljuuje: neformalna i formalna udruenja; ceremonije
Iskljuuje: neplaeno zaposlenje (d855); rekreacija i slobodno vrijeme (d920);
religioznost i duhovnost (d930); politiki ivot i dravljanstvo (d950).
d920
d9100
Neformalna udrenja
Angovanje u drutvenim udruenjima ili udruenjima u
zajednici koje su osnovali ljudi sa zajednikim interesima kao
to su lokalni drutveni klubovi ili etnike skupine.
d9101
Formalna udruenja
Angaovanje u profesionalnim ili drugim ekskluzivnim
drutvenim grupama kao to su udruenja pravnika, doktora
ili akademika.
d9102
Ceremonije
Angaovanje u nereligioznim ritualima ili drutvenim
ceremonijama kao to su vjenanja, sahrane ili ceremonije
inicijacije.
d9108
ivot u zajednici, drugaije specificirano
d9109
ivot u zajednici, nespecificirano
Rekreacija i slobodno vrijeme

Angaovanje u bilo kojem obliku igre, rekreacije ili aktivnosti u
slobodno vrijeme kao to je neformalna ili organizovana igra ili sport,
programi fizike aktivnosti, relaksacije, zabave ili razonode, odlazak u
galerije, muzeje, kina ili pozorita; bavljenje rukotvorinama ili hobijima,
itanje iz zabave, sviranje muzikih instrumenata; razgledanje okolice,
turizam, putovanja iz zabave.
Ukljuuje: igru, sportove, umjetnost i kulturu, rukotvorine, hobije i druenje
Iskljuuje: jahanje ivotinja za prevoz (d480); plaeni i neplaeni rad
(d850,d855); religiju i duhovnost (d930); politiki ivot i dravljanstvo
(d950).
168
MKF
d930
d9200
Igra
Angaovanje u igrama sa pravilima ili u nestrukturiranim
ili neorganizovanim igrama, spontanoj rekreaciji kao to je
igranje aha ili karata, ili djeija igra.
d9201
Sportovi
Angaovanje u takmiarskim i neformalno ili formalno
organizovanim igrama ili atletskim dogaanjima nastupajui
samostalno ili u grupi, kao to je kuglanje, gimnastika ili
fudbal.
d9202
Umjetnost i kultura
Angaovanje u ili potivanje umjetnikih ili kulturnih
dogaaja kao to je odlazak u pozorite, kino, muzej ili
umjetniku galeriju, ili gluma u nekom komadu, itanje iz
zabave ili sviranje muzikog instrumenta.
d9203
Rukotvorine
Angaovanje u vjetinama kao to je grnarstvo ili pletenje.
d9204
Hobiji
Angaovanje u razonodama kao to je sakupljanje markica,
starog novca ili antikviteta.
d9205
Druenje
Angaovanje u neformalnim ili sluajnim okupljanjima
s drugima kao to su posjeivanje prijatelja ili rodbine ili
neformalni susreti na javnim mjestima.
d9208
Rekreacija i slobodno vrijeme, drugaije specificirano
d9209
Rekreacija i slobodno vrijeme, nespecificirano
Religija i duhovnost
Angaovanje u vjerskim ili duhovnim aktivosima, organizacijama ili
praksi za samoispunjenjem, pronalaenje smisla, vjerskih ili duhivnih
vrijednosti i uspostavljanje veze sa boanskom snagom kao to je
odlazak u crkvu, hram, damiju ili sinagogu, molitva ili pjevanje u
vjerske svrhe te duhovna kontemplacija.
Ukljuuje: organizovanu religiju i duhovnost
d9300
Organizovana religija
Angaovanje u organizovanim vjerskim ceremonijama,
aktivnostima i dogaajima.
169
d940
MKF
d9301
Duhovnost
Angaovanje u duhovnim aktivnostima ili dogaajima izvan
organizovane religije.
d9308
Religija i duhovnost, drugaije specificirano
d9309
Religija i duhovnost, nespecificirano
Ljudska prava
Uivanje svih dravnih i meunarodno priznatih prava koja
ljudima pripadaju samom cinjenicom da su ljudi kao to su ljudska
prava priznata u dokumentima Ujedinjenih nacija Univerzalna
deklaracija o ljudskim pravima (1948.) i Standardna pravila za
izjednaavanje mogunosti za osobe sa invaliditetom (1993.); pravo
na samoopredjeljenje ili autonomiju; pravo na upravljanje vlastitom
sudbinom.
Iskljuuje: politiki ivot i dravljanstvo (d950)
d950
Politiki ivot i dravljanstvo

Angaovanje u drtvenom, politikom i dravnom ivotu graanina,
imajui pravni status graanina i uivajui prava, zatite, privilegije
i dunosti vezane za tu ulogu kao to je pravo glasa i kandidature
za politiku dunost, pravo organizovanja politikih udruenja;
uivanje prava i sloboda povezanih uz pripadnost naciji (npr. pravo
slobode govora, udruivanja, vjeroispovjesti, zatita protiv protupravne
pretrage i hapenja, pravo na advokata, suenje i druga zakonska prava
i zatitu protiv diskriminacije); imati pravni status dravljanina.
Iskljuuje: ljudska prava (d940)
d998
Zajednica, drutveni i civilni ivot, drugaije specificirano
d999
Zajednica, drutveni i civilni ivot, nespecificirano
170
MKF
Faktori okruenja
FAKTORI OKRUENJA
Definicija:
Faktore okruenja ine fiziko i drutveno okruenje i

stavovi sredine u kojoj ljudi ive i vode svoj ivot.
ifriranje faktora okruenja

Faktori okruenja su komponenta Dijela 2 (Kontekstualni faktori) klasifikacije.
Ove faktore se mora razmotriti za svaku komponentu funkcionisanja i u skladu
s tim ifrirati (vidi Aneks 2).
Faktori okruenja ifriraju se iz perspektive osobe ija se situacija opisuje. Tako
npr. sputeni plonici bez hrapave povrine mogu se ifrirati kao olakica za
korisnika invalidskih kolica, ali kao prepreka za slijepu osobu.
Prvi kvalifikator pokazuje razmjer do kojeg je neki faktor olakica ili prepreka.
Postoji nekoliko razloga zbog kojih faktor okruenja moe biti olakica ili
prepreka i u kojoj mjeri. Za olakice ifrant mora imati na umu potrebe kao to su
dostupnost resursa i da li pristup zavisi o nekome ili je varijabilan, da li je dobre
ili slabe kvalitete itd. U sluaju prepreka moe biti vano kako esto taj fakor
spreava osobu, da li je ometanje veliko ili malo, moe li se izbjei ili ne. Takoer,
treba imati na umu da neki faktor okruenja moe biti prepreka bilo zbog svoje
prisutnosti (npr. negativni stavovi prema osobama sa onesposobljenjem) ili
odustnosti (npr. nedostupnost potrebne usluge). Efekti to ih faktori okruenja
mogu imati na ljude sa zdravstvenim problemima su sloeni i variraju, te se
nadamo da e budua istraivanja voditi do boljeg razumijevanja ove interakcije
i po mogunosti pokazati korist drugog kvalifikatora za te faktore.
U nekim sluajevima razliiti skupovi faktora okruenja saeti su u jedinstvene
pojmove kao siromatvo, razvoj, ruralno ili urbano okruenje ili drutveni
kapital. Sumirani podaci se ne nalaze u klasifikaciji. Umjesto toga ifrant bi
trebao razdvojiti bitne faktore i njih ifrirati. Ponavljamo, potrebno je dalje
istraivanje kako bi se odredilo da li postoje jasni i konzistentni pojmovi faktora
okruenja koji ine svaki od ovih sumiranih pojmova.
Prvi kvalifikator
Sljedei dio predstavlja negativnu i pozitivnu skalu za praenje razmjera do
kojeg neki faktor okruenja predstavlja prepreku ili olakicu. Taka ili separator
sam, oznaava barijeru, a znak + oznaava olakicu kao to je naznaeno ispod:
171
Faktori okruenja
MKF
xxx.0 NEMA barijere
(nema, ne postoji, zanemariva, ....)
0-4%
xxx.1 BLAGA barijera
5-24%
xxx.2 UMJERENA barijera
(srednja, jasna, ....)
25-49%
xxx.3 ZNATNA barijera
50-95%
xxx.4 KOMPLETNA barijera
(potpuna, ....)
96-100%
xxx+0 NEMA olakanja
(nema, ne postoji, zanemarivo, ....)
0-4%
xxx+1 BLAGO olakanje
(neznatno, lako, ....)
5-24%
xxx+2 UMJERENO olakanje
(srednje, jasno, ....)
25-49%
xxx+3 ZNATNO olakanje
(jako, ekstremno, ....)
50-95%
xxx+4 POTPUNO olakanje
(potpuno, ....)
96-100%
xxx.8 barijera, nespecificirano

xxx+8 olakica, nespecificirano
xxx.9 nije primjenjlivo
Postoji irok raspon postotaka za one sluajeve gdje postoje kalibrirani mjerni
instrumenti ili drugi standardi za kvantificiranje razmjera prepreka ili olakica
u sredini. Na primjer, za ifru nema prepreke ili kompletna prepreka,
ova skala ima raspon greke do 5%. Umjerena prepreka je definisana kao
vrijednost do polovine skale za kompetnu prepreku. Postotci se moraju
kalibrirati u razliitim domenama s obzirom na standarde stanovnitva. Kako
bi se ovakva kvantifikacija koristila na jedinstven nain, procedure procjene
moraju biti razvijene kroz istraivanja.
Drugi kvalifikator u razvoju.
172
MKF
Faktori okruenja
Poglavlje 1
Proizvodi i tehnologija
Ovo je poglavlje o prirodnim ili proizvodima napravljenim ljudskom rukom
ili o sistemima proizvoda, opremi i tehnologiji u ovjekovom neposrednom
okruenju koji su dobiveni, stvoreni, prizvedeni ili izraeni. ISO 9999
klasifikacija o tehnikim pomagalima ih definie kao bilo koji proizvod,
instrument, oprema ili tehniki sistem koji koristi osoba sa onesposobljenjem,
specijalno proizveden ili optedostupan za prevenciju, kompenzaciju,
nadgledanje, olakavanje ili neutraliziranje onesposobljenja. Poznato je da bilo
koji proizvod ili tehnologija moe biti prilagoena (vidi ISO 9999: Tehnika
pomagala za osobe sa onesposobljenjem Klasifikacija (drugo izdanje); ISO/
TC173/SC2; ISO/DIS 9999 (izmijenjeno)). U svrhu klasifikacije faktora
okruenja, pomagala i tehnologija blie su definisani kao bilo koji proizvod,
instrument, oprema ili tehnologija koja je prilagoena ili posebno dizajnirana
za poboljanje funkcionisanja osobe sa onesposobljenjem.
e110
Proizvodi i supstance za linu upotrebu

Bilo koji prirodni ili predmet napravljen ljudskom rukom ili supstanca
koja je skupljena, preraena ili proizvedena za gutanje.
Ukljuuje: hranu i lijekove
e115
e1100
Hrana
Bilo koji prirodni ili predmet napravljen ljudskom rukom ili
supstanca koja je skupljena, preraena ili proizvedena da bi
se pojela kao to je sirova, preraena ili pripremljena hrana
i tekuine razne konzistencije, zainske trave i minerali
(vitamini i drugi dodaci).
e1101
Lijekovi
Bilo koji prirodni ili predmet napravljen ljudskom rukom
ili supstanca koja je skupljena, preraena ili proizvedena u
medicinske svrhe kao to su alopatski ili naturopatski lijekovi.
e1108
Proizvodi i supstance za linu upotrebu, drugaije

specificirano
e1109
Proizvodi i supstance za linu upotrebu, nespecificirano
Proizvodi i tehnologija za linu upotrebu u svakodnevnom ivotu

Oprema, proizvodi i tehnologije koje ljudi koriste u svakodnevnim
aktivnostima ukljuujui i one koje su prilagoene ili posebno
dizajnirane i nose se u, na ili pored osobe koja ih koristi.
Ukljuuje: opte i pomone proizvode i tehnologiju za linu upotrebu
173
Faktori okruenja
e120
MKF
e1150
Opti proizvodi i tehnologija za linu upotrebu u

svakodnevnom ivotu
Oprema, proizvodi i tehnologije koje ljudi koriste u
svakodnevnim aktivnostima kao to su odjea, tkanine,
namjetaj, kuanski aparati, sredstva za ienje i alati koji
nisu posebno prilagoeni ili posebno dizajnirani.
e1151
Pomoni proizvodi i tehnologija za linu upotrebu u

svakodnevnom ivotu
Prilagoena ili posebno dizajnirana oprema, proizvodi i
tehnologije koje pomau ljudima u svakodnevnom ivotu
kao to su protetiki i ortotiki ureaji, neuralne proteze
(npr. funkcionalni stimulirajui ureaji koji kontroliu
crijeva, mjehur, disanje i otkucaje srca), proizvode kojima se
omoguava pojedincu da kontrolie svoje kuno okruenje
(skeneri, daljinski upravljai, sistemi kontrole glasom,
vremenski podesivi prekidai).
e1158
Proizvodi i tehnologija za linu upotrebu u svakodnevnom

ivotu, drugaije specificirano
e1159
Proizvodi i tehnologija za linu upotrebu u svakodnevnom

ivotu, nespecificirano
Proizvodi i tehnologija za lino kretanje i prevoz u zatvorenom i

na otvorenom prostoru i transport
Oprema, proizvodi i tehnologije koje koriste ljudi za kretanje unutar
i izvan zgrada ukljuujui i one koji su prilagoeni ili posebno
dizajnirani i koji se nalaze u, na ili pored osobe koja ih koristi.
Ukljuuje: opte i pomone proizvode i tehnologiju za lino kretanje i
prevoz u zatvorenom ili otvorenom prostoru.
e1200
Opti proizvodi i tehnologija za lino kretanje i prevoz u

zatvorenom i na otvorenom prostoru
Oprema, proizvodi i tehnologije koje koriste ljudi za
kretanje unutar i izvan zgrada kao to su motorizovana
i nemotorizovana vozila koja se koriste za prevoz ljudi na
zemlji, u vodi i vazduhu (npr. autobusi, automobili, kombiji,
druga motorizovana vozila i zaprena kola), koja nisu
prilagoena ili posebno dizajnirana.
e1201
Pomoni proizvodi i tehnologija za lino kretanje i prevoz

u zatvorenom i na otvorenom prostoru
tehnologije koje koriste ljudi prilikom kretanja unutar ili
izvan zgrada kao to su hodalice, specijalni automobili i
kombiji, prilagodbe uinjene na vozilima, invalidska kolica,
skuteri i sprave za premijetanje.
174
MKF
e125
Faktori okruenja
e1208
Proizvodi i tehnologija za lino kretanje i prevoz

u zatvorenom i na otvorenom prostoru, drugaije
specificirano
e1209
Proizvodi i tehnologija za lino kretanje i prevoz u

zatvorenom i na otvorenom prostoru, nespecificirano
Proizvodi i tehnologija za komunikaciju

Oprema, proizvodi i tehnologije koje ljudi koriste pri slanju i primanju
informacija ukljuujui one koji su prilagoeni ili posebno dizajnirani
i koji se nalaze u, na ili pored osobe koja ih koristi.
Ukljuuje: opte i pomone proizvode i tehnologiju za komunikaciju
e130
e1250
Opti proizvodi i tehnologije za komunikaciju

Oprema, proizvodi i tehnologije koje ljudi koriste pri slanju
i primanju informacija kao to su optike i slune naprave,
audio rekorderi i prijemnici, televizijska i video oprema,
telefonski ureaji, sistemi za prenos zvuka i ureaji za
komunikaciju lice u lice koji nisu prilagoeni i nisu posebno
dizajnirani.
e1251
Pomoni proizvodi i tehnologije za komunikaciju

Prilagoena ili posebno dizajnirana oprema, proizvodi
i tehnologije koje pomau ljudima pri slanju i primanju
informacija kao to su specijalizovani vizuelni ureaji,
elektro-optiki ureaji, specijalizovani ureaji za pisanje,
ureaji za crtanje ili runo pisanje, sistemi za signalizaciju
i specijalni kompjuterski hardveri i softveri, kohlearni
implantati, sluni aparati, FM audio treneri, proteze za glas,
table za komunikaciju, naoale i kontaktne lee.
e1258
Proizvodi i tehnologija za komunikaciju, drugaije

specificirano
e1259
Proizvodi i tehnologija za komunikaciju, nespecificirano
Proizvodi i tehnologija za obrazovanje

Oprema, proizvodi, procesi, metode i tehnologije koje slue za usvajanje
znanja, strunosti ili vjetine ukljuujui one koji su prilagoeni ili
posebno dizajnirani.
Ukljuuje: opte i pomone proizvode i tehnologije za obrazovanje
175
Faktori okruenja
e1300
MKF
Opti proizvodi i tehnologije za obrazovanje

Oprema, proizvodi, procesi, metode i tehnologije koje slue
za usvajanje znanja, strunosti ili vjetine na bilo kojem
nivou kao to su knjige, prirunici, edukacijske igrake,
kompjuterski hardveri i softveri koji nisu prilagoeni ili
e1301 Pomoni proizvodi i tehnologije za obrazovanje

Prilagoena ili posebno dizajnirana oprema, proizvodi,
procesi, metode i tehnologije koje slue za usvajanje znanja,
strunosti ili vjetine kao to je specijalizovana kompjuterska
tehnologija.
e135
e1308
Proizvodi i tehnologija za obrazovanje, drugaije

specificirano
e1309
Proizvodi i tehnologija za obrazovanje, nespecificirano
Proizvodi i tehnologija za zaposlenje

Oprema, tehnologija i proizvodi koji se koriste na radnom mjestu za
olakavanje radnih aktivnosti.
Ukljuuje: opte i pomone proizvode i tehnologije za zaposlenje
e1350
Opti proizvodi i tehnologije za zaposlenje

Oprema, proizvodi i tehnologije koje se koriste na radnom
mjestu za olakavanje radnih aktivnosti kao to su alati,
maine i kancelarijska oprema koja nije prilagoena ili
posebno dizajnirana.
e1351
Pomoni proizvodi i tehnologije za zaposlenje

tehnologija koja se koristi na radnom mjestu za olakavanje
radnih aktivnosti kao to su prilagodljivi stolovi, pisai stolovi
i police; ulazi i izlazi na kancelarijskim prostorijama na
daljinsko upravljanje; kompjuterski hardver i softver i druga
pomona sredstva i jedinice za kontrolu okruenja kojima je
svrha olakati pojedincu obavljanje radnih zadataka i kontrolu
radnog okruenja (npr., skeneri, sistemi daljinske kontrole,
sistemi kontrole pomou glasa, vremenski podesivi prekidai).
e1358
Proizvodi i tehnologija za zaposlenje, drugaije

specificirano
e1359
Proizvodi i tehnologija za zaposlenje, nespecificirano

176
MKF
Faktori okruenja
e140
Proizvodi i tehnologija za kulturu, rekreaciju i sport

Oprema, proizvodi i tehnologije koje se koriste za obavljanje i
poveanje kulturnih, rekreacijskih i sportskih aktivnosti ukljuujui
one koji su prilagoeni ili posebno dizajnirani.
Ukljuuje: opte i pomone proizvode i tehnologije za kulturu, rekreaciju
i sport
e145
e1400
Opti proizvodi i tehnologije za kulturu, rekreaciju i sport

Oprema, proizvodi i tehnologije koje se koriste za obavljanje
i poveanje kulturnih, rekreacijskih i sportskih aktivnosti kao
to su igrake, skije, teniske loptice i muziki instrumenti
ukljuujui one koji nisu prilagoeni ili posebno dizajnirani.
e1401
Pomoni proizvodi i tehnologije za kulturu, rekreaciju i

sport
tehnologije koja se koristi za obavljanje i poveanje kulturnih,
rekreacijskih i sportskih aktivnost kao to su modifikovane
mobilne naprave za sport, prilagoena sredstva za muzike i
druge umjetnike dogaaje.
e1408
Proizvodi i tehnologija za kulturu, rekreaciju i sport,

e1409
Proizvodi i tehnologija za kulturu, rekreaciju i sport,

nespecificirano
Proizodi i tehnologija za prakticiranje religije i duhovnosti

Proizvodi i tehnologija, unikatna ili u masovnoj proizvodnji koji daju
ili imaju simboliko znaenje u kontekstu vjerske ili duhovne prakse
ukljuujui one koji su prilagoeni ili posebno dizajnirani.
Ukljuuje: opte i pomone proizvode i tehnologije za prakticiranje religije
i duhovnosti
e1450
Opti proizvodi i tehnologije za prakticiranje religije ili

duhovnosti
Proizvodi i tehnologija, unikatna ili u masovnoj proizvodnji
koji daju ili imaju simboliko znaenje u kontekstu vjerske ili
duhovne prakse kao to su kue duhovnosti, okieni stupovi za
1. maj, pokrivala za glavu, maske, krstovi, menore i prostirke za
molitvu koje nisu prilagoene ili posebno dizajnirane.
177
Faktori okruenja
MKF
e1451 Pomoni proizvodi i tehnologije za prakticiranje religije ili

duhovnosti
Prilagoeni ili posebno dizajnirani proizvodi i tehnologije
koja daje ili ima simboliko znaenje u kontekstu religijske ili
duhovne prakse kao to su vjerske knjige pisane na Braillovom
pismu, tarot karte na Braillovom pismu i posebna zatita za
tokove na invalidskim kolicima prilikom ulaska u hramove.
e150
e1458
Proizvodi i tehnologija za prakticiranje religije i

duhovnosti, drugaije specificirano
e1459
Proizvodi i tehnologija za prakticiranje religije i

duhovnosti, nespecificirano
Proizvodi i tehnologija za dizajniranje, konstrukciju i izgradnju

zgrada za javnu upotrebu
Proizvodi i tehnologija koji ine unutranje i vanjsko okruenje
napravljeno ljudskom rukom, a koje je planirano, dizajnirano i
napravljeno za javnu upotrebu ukljuujui i one koji su prilagoeni i
Ukljuuje: proizvode i tehnologije za dizajniranje, konstrukciju i izgradnju
ulaza i izlaza, zgrada i pokazivanje smjera.
e1500
Proizvodi i tehnologija za dizajniranje, konstrukciju i

izgradnju ulaza i izlaza u zgrade za javnu upotrebu
Proizvodi i tehnologija za ulaz i izlaz iz okruenja koje je
napravljeno ljudskom rukom, a koje je planirano, dizajnirano
i napravljeno za javnu upotrebu kao to su dizajniranje,
izgradnja i konstrukcije ulaza i izlaza u zgrade za javnu
upotrebu (npr., radna mjesta, trgovine i pozorita), javne
zgrade, prenosne i fiksne rampe, elektrina vrata, kvake na
vratima u obliku poluge i vrata bez pragova.
e1501

izgradnju pristupa unutranjosti zgrada za javnu upotrebu
Proizvodi i tehnologije u dizajnu, izgradnji i konstrukciji
unutranjosti zgrada za javnu upotrebu kao to su toaleti,
telefoni, audio petlje, liftovi, pokretne stepenice, termostati
(za regulisasnje temperature) i pristupana sjedita na raznim
mjestima u dvoranama ili na stadionima.
178
MKF
e155
Faktori okruenja
e1502
Proizvodi i tehnologija za dizajniranje, konstrukciju

i izgradnju oznaka za snalaenje, oznaavanja puta i
odreivanja lokacije u zgradama za javnu upotrebu
Proizvodi i tehnologije za dizajn, izgradnju i konstrukciju
unutranjih i vanjskih prostora za javnu upotrebu kao
pomo ljudima u pronalaenju puta unutar i neposredno
izvan zgrada i za lociranje mjesta na koje se eli ii kao to
su znakovi pisani ili na Braillovom pismu, veliina hodnika,
podne povrine, dostupni kiosci i drugi oblici usmjeravanja.
e1508

izgradnju zgrada za javnu upotrebu, drugaije specificirano
e1509

izgradnju zgrada za javnu upotrebu, nespecificirano
Proizvodi i tehnologija za dizajniranje, konstrukciju i izgradnju

zgrada za privatnu upotrebu
Proizvodi i tehnologija koji ine unutranje i vanjsko okruenje
napravljeno ljudskom rukom, a koje je planirano, dizajnirano i
napravljeno za privatnu upotrebu ukljuujui i one koji su prilagoeni
i posebno dizajnirani.
Ukljuuje: proizvode i tehnologije za dizajniranje, konstrukciju i izgradnju
ulaza i izlaza, zgrada i pokazivanje smjera.
e1550
Proizvodi i tehnologija za projektovanje, pravljenja i

izgradnju ulaza i izlaza u zgrade za privatnu upotrebu
Proizvodi i tehnologija za ulaz i izlaz iz okruenja koje je
napravljeno ljudskom rukom, a koje je planirano, dizajnirano
i napravljeno za privatnu upotrebu kao to su dizajniranje,
izgradnja i konstrukcije ulaza i izlaza u privatne kue,
prenosne i fiksne rampe, elektrina vrata, kvake na vratima u
obliku poluge i vrata bez pragova.
e1551
Proizvodi i tehnologija za projektovanje, pravljenje i

izgradnju pristupa unutranjosti zgrada za javnu upotrebu
Proizvodi i tehnologije u dizajnu, izgradnji i konstrukciji
unutranjosti zgrada za privatnu upotrebu kao to su
kupaonice, telefoni, audio petlje, kuhinjski ormari, aparati i
elektronika kontrola u privatnim kuama.
179
Faktori okruenja
e160
MKF
e1552
Proizvodi i tehnologija za projektovanje, pravljenje

i izgradnju oznaka za snalaenje, oznaavanja puta i
odreivanja lokacije u zgradama za privatnu upotrebu
Proizvodi i tehnologija za dizajn, izgradnju i konstrukciju
unutranjih i vanjskih prostora za privatnu upotrebu kao
pomo ljudima u pronalaenju puta unutar i neposredno
izvan zgrada i za lociranje mjesta na koje se eli ii kao to
su znakovi pisani ili na Braillovom pismu, veliina hodnika,
podne povrine.
e1558
Proizvodi i tehnologija za projektovanje, pravljenje

i izgradnju zgrada za privatnu upotrebu, drugaije
specificirano
e1559
Proizvodi i tehnologija za projektovanje, pravljenje i

izgradnju zgrada za privatnu upotrebu, nespecificirano
Proizvodi i tehnologija za ureenje zemlje

Proizvodi i tehnologija za zemljita jer ona utiu na vanjski okoli kroz
primjenu politike koritenja zemljita, dizajniranjem, planiranjem i
ureenjem prostora ukljuujui i one prilagoene ili posebno dizajnirane.
Ukljuuje: proizvode i tehnologiju za zemljita koja su organizovana
primjenom politike koritenja zemljita kao to su ruralna podruja,
prigradska podruja, urbana podruja, parkovi, zatiena podruja i
prirodni rezervati.
e1600
Proizvodi i tehnologija za ureenje ruralnog zemljita

Proizvodi i tehnologija za ruralna zemljita jer ona utiu na
vanjski okoli kroz primjenu politike koritenja ruralnog
zemljita, dizajniranjem, planiranjem i ureenjem prostora
kao to su poljoprivredna zemljita, staze i putokazi.
e1601
Proizvodi i tehnologija za ureenje prigradskog zemljita

Proizvodi i tehnologija za prigradska zemljita jer ona utiu na
vanjski okoli kroz primjenu politike koritenja prigradskih
kao to su svedeni plonici, staze, putokazi i ulina rasvjeta.
e1602
Proizvodi i tehnologija za ureenje urbanog zemljita

Proizvodi i tehnologija za urbana zemljita jer ona utiu
na vanjski okoli kroz primjenu politike koritenja urbanih
kao to su svedeni plonici, rampe, putokazi i ulina rasvjeta.
180
MKF
e165
Faktori okruenja
e1603
Proizvodi i tehnologija za parkove, zatiena podruja i

prirodne rezervate
Proizvodi i tehnologija zemljita za ureenje parkova,
zatienih podruja i prirodnih rezervata jer ona utiu na
vanjski okoli kroz primjenu politike koritenja zemljita,
dizajniranjem, planiranjem i ureenjem prostora kao to su
oznake u parkovima i staze u prirodnim rezervatima.
e1608
Proizvodi i tehnologija za ureenje zemlje, drugaije

specificirano
e1609
Proizvodi i tehnologija za ureenje zemlje, nespecificirano
Imovina
Proizvodi i predmeti ekonomske razmjene kao to su novac, dobra,
vlasnitvo i druge vrijednosti koje pojedinac posjeduje ili koje ima
pravo koristiti.
Ukljuuje: materijalna i nematerijalna imovina i robe, finansijska imovina
e1650
Finansijska imovina
Proizvodi kao to su novac i drugi finansijski instrumenti
koji slue kao sredstvo razmjene za rad, kapitalna dobra i
usluge.
e1651
Materijalna imovina
Proizvodi ili predmeti kao to su kue i zemlja, odjea, hrana
i tehnika dobra koja slue kao sredstvo razmjene za rad,
kapitalna dobra i usluge.
e1652
Nematerijalna imovina
Proizvodi kao to su intelektalno vlasnitvo, znanje i vjetine
koje slue kao sredstvo razmjene za rad, kapitalna dobra i
usluge.
e1658
Imovina, drugaije specificirano
e1659
Imovina, nespecificirano
e198
Proizvodi i tehnologija, drugaije specificirano
e199
Proizvodi i tehnologija, nespecificirano
181
Faktori okruenja
MKF
Poglavlje 2
Prirodno okruenje i promjene okruenja

napravljene od strane ovjeka
Ovo je poglavlje o ivim i neivim elementima prirodnog ili fizikog okruenja
te o sastavnim komponentama tog okruenja koje su ljudi promijenili kao i
karakteristikama ljudske populacije u tom okruenju.
e210
Fizika geografija
Karakeristike oblika zemlje i vodenih povrina.
Ukljuuje: geografske karakteristike ukljuene u orografiju (reljef, kvalitet
i veliina zemljita i oblici zemljita, ukljuujui i visinu) i hidrografiju
(vodene povrine kao to su jezera, rijeke, mora)
e210
e2100
Oblici zemljita
Karakteristike oblika zemljita kao to su planine, breuljci,
doline i ravnice.
e2101
Vodene povrine
Karakteristike vodenih povrina kao to su jezera, brane,
rijeke i potoci.
e2108
Fizika geografija, drugaije specificirano
e2109
Fizika geografija, nespecificirano
Stanovnitvo
Grupe ljudi koje ive u datom okruenju i koje dijele isti nain
prilagoavanja tom okruenju.
Ukljuuje: demografske promjene; gustoa naseljenosti
e2150
Demografske promjene
Promjene koje nastaju unutar grupa ljudi kao to su sastav
i razlike u ukupnom broju osoba na nekom podruju zbog
raanja, umiranja, starenja stanovnitva i migracije.
e2151
Gustoa naseljenosti
Broj ljudi po jedinici povrine ukljuujui karakteristike kao
to su visoka i niska gustoa.
e2158 Stanovnitvo, drugaije specificirano

e2159 Stanovnitvo, nespecificirano
182
MKF
e220
Faktori okruenja
Flora i fauna
Biljke i ivotinje.
Iskljuuje: domae ivotinje (e350); stanovnitvo (e215)
e2200
Biljke
Bilo koja od razliitih fotosintetikih, eukariotskih,
vieelijskih organizama biljnog svijeta ije je svojstvo
stvaranje zametaka, sadravanje hloroplasta, da imaju
celulozne elijske zidove, nemaju mo kretanja kao to su
drvee, cvijee, grmlje i penjaice.
e2201
ivotinje
Vieelijski organizmi ivotinjskog svijeta koji se od biljaka
razlikuje po nekim tipinim karakteristikama kao to je
sposobnost kretanja, nefotosintetiki metabolizam, izraena
reakcija na podraaje, ogranien rast i fiksna tjelesna
struktura kao to su divlje ivotinje i domae ivotinje sa
farmi, gmizvci, ptice, ribe i sisavci.
Iskljuuje: imovinu (e165); domae ivotinje (e350).
e225
e2208
Flora i fauna, drugaije specificirano
e2209
Flora i fauna, nespecificirano
Klima
Meteoroloke pojave i dogaaji kao to je vrijeme.
Ukljuuje: temperaturu, vlagu, atmosferski pritisak, padavine, vjetar i
promjene godinjih doba.
e2250
Temperatura
Stepen topline ili hladnoe kao to je visoka ili niska
temperatura, normalna ili ekstremna temperatura.
e2251
Vlaga
Koliina vlage u zraku kao to je visoka ili niska vlaga.
e2252
Atmosferski pritisak
Pritisak okolnog zraka kao to je pritisak vezan uz nadmorsku
visinu ili meteoroloke uslove.
e2253
Padavine
Padavine u obliku vlage kao to je kia, rosa, snijeg, susnjeica
i grad.
183
Faktori okruenja
MKF
e2254
Vjetar
Vie ili manje brzo prirodno kretanje vazduha kao to je
povjetarac, oluja, udari vjetra.
e2255
Promjene godinjih doba

Prirodne, redovne i predvidive promjene od jednog do
drugog godinjeg doba kao to su ljeto, jesen, zima i proljee.
e2258
Klima, drugaije specificirano
e2259
Klima, nespecificirano
e230
Prirodne pojave
Geografske i atmosferske promjene koje uzrokuju poremeaje
u fizikom okruenju pojedinca, a koje se dogaaju redovno ili
neredovno kao to su potresi te teke ili agresivne vremenske prilike,
npr. tornado, uragani, tajfuni, poplave, umski poari, snjene meave.
e235
Pojave koje uzrokuje ovjek

Promjene ili poremeaji u prirodnom okruenju koje je prouzrokovao
ovjek, a koje mogu dovesti do poremeaja u svakodnevnom ivotu
ljudi ukljuujui pojave ili prilike vezane uz sukobe i ratove kao to su
progoni ljudi, unitavanje drutvene infrastrukture, kua i zemljita,
ekoloke katastrofe te zaganje zemlje, vode ili vazduha (npr.
proljevanje toksinoh materija).
e240
Svjetlo
Elekromagnetsko zraenje pomou kojeg stvari postaju vidljive,
bilo suneva svjetlost ili umjetno osvjetljenje (npr. svijee, uljane ili
parafinske svjetiljke, vatra ili elektrina energija) koje mogu pruiti
korisne ili ometajue informacije o svijetu.
Ukljuuje: intenzitet svjetla; kvaliteta svjetla; kontraste boja
e2400
Intenzitet svjetla
Nivo ili koliina energije koju emitira bilo prirodni (npr.
sunce) ili umjetni izvor svjetlosti.
e2401
Kvalitet svjetla
Priroda svjetla koje imamo u odnosu na kontrast boja koje
se stvaraju u vidnom okruenju i koje nam mogu pruiti
korisne informacije o svijetu (npr. vizuelna informacija o
postojanju stepenica ili vrata) ili ometajue informacije (npr.
previe vizuelnih slika).
e2408 Svjetlo, drugaije specificirano

e2409 Svjetlo, nespecificirano
184
MKF
e245
Faktori okruenja
Promjene vezane za vrijeme

Prirodne, redovne i predvidive promjene vremena.
Ukljuuje: dan/no i mjeseeve mijene
e250
e2450
Izmjena dana i noi

Prirodne, redovne i predvidive izmjene iz dana u no i
ponovo u dan kao to su dan, no, zora i sumrak.
e2451
Mjeseeve mijene
Prirodne, redovne i predvidive promjene poloaja Mjeseca u
odnosu na Zemlju.
e2458
Promjene vezane za vrijeme, drugaije specificirano
e2459
Promjene vezane za vrijeme, nespecificirano
Zvuk
Pojava koja se uje ili se moe uti kao to je lupanje, zvonjava,
tupo udaranje, pjevanje, zvidanje, urlanje ili zujanje bilo koje
jaine, frekvencije ili tona i koja moe pruiti korisne ili ometajue
informacije o svijetu.
Ukljuuje: intenzitet zvuka; kvalitet zvuka
e2500
Intenzitet zvuka
Nivo ili jaina zvune pojave koju odreuje koliina energije
koja je stvara, gdje visoki nivo energije primamo kao glasne
zvukove, a niski nivo energije kao tihe zvukove.
e2501
Kvalitet zvuka
Priroda zvuka koju odreuje duina talasa i oblik zvunog
talasa, a koje doivljavamo kao frkvenciju i ton kao to
su otrina ili melodinost, a koji mogu pruiti korisne
informacije o svijetu (npr. lajanje psa u odnosu na mjaukanje
make) ili ometajue informacije (npr. buka u pozadini).
e2508
Zvuk, drugaije specificirano
e2509
Zvuk, nespecificirano
185
Faktori okruenja
e255
MKF
Vibracije
Redovno ili neredovno kretanje naprijed-natrag predmeta ili pojedinca
uzrokovano fizikom smetnjom kao to su treenje, drhtanje, trzajui
pokreti stvari, zgrada ili ljudi koje uzrokuju mala ili velika oprema,
avioni i eksplozije.
Iskljuuje: prirodne pojave (e230) kao to je vibracija ili treenje zemlje
uzrokovane potresom
e260
Kvaliteta vazduha
Karakteristke atmosfere (izvan zgrada) ili zraka iz zatvorenih prostora
(unutar zgrada), a koje mogu pruiti korisne ili ometajue informacije
o svijetu.
Ukljuuje: kvalitet vazduha u zatvorenom i na otvorenom prostoru.
e2600
Kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru

Priroda vazduha unutar zgrada ili zatvorenih prostora koje
odreuje miris, dim, vlanost, klima ureaj (kontrolisana
kvaliteta zraka) ili nekontrolisana kvaliteta zraka, a koja moe
pruiti korisne informacije o svijetu (npr. miris plina koji
curi) ili ometajue informacije (npr. prejak miris parfema).
e2601
Kvaliteta vanjskog vazduha

Priroda vazduha izvan zgrada ili zatvorenih prostora koje
odreuje miris, dim, vlanost, ozonski sloj i druge karakterisike
atmosfere, a koje mogu pruiti korisne informacije o svijetu
(npr. miris kie) ili ometajue informacije (npr. toksini
mirisi).
e2608
Kvaliteta vazduha, drugaije specificirano
e2609
Kvaliteta vazduha, nespecificirano
e298

ovjeka, drugaije specificirano
e299

ovjeka, nespecificirano
186
MKF
Faktori okruenja
Poglavlje 3
Podrka i odnosi
Ovo je poglavlje o ljudima ili ivotinjama koje pruaju praktinu fiziku ili
emocionalnu podrku, brigu, zatitu, pomo i odnose sa drugim osobama u
njihovom domu, na radnom mjestu, koli ili u igri ili u nekim drugim aspektima
dnevnih aktivnosti. Ovo poglavlje ne obuhvata stavove osobe ili ljudi koji
pruaju podrku. Opisani Faktori okruenja nisu osoba ili ivotinja ve koliina
fizike i emotivne podrke koju osoba ili ivotinja prua.
e310
Ua porodica
Pojedinci vezani roenjem, brakom ili drugim odnosima koje kultura
prepoznaje kao uu porodicu kao to su brani drug, partneri, roditelji,
braa, sestre, djeca, pooim, pomajka, usvojitelji, djedovi i bake.
Iskljuuje: iru porodicu (e315); pruatelji line njege i personalni asistenti
(e340).
e315
ira porodica
Pojedinci vezani preko porodice ili braka ili drugih veza koje kultura
prepoznaje kao iru porodicu kao to su tetke, strievi i ujaci, neaci i
neakinje.
Iskljuuje: ua porodica (e310)
e320
Prijatelji
Pojedici koji su bliski i stalni uesnici u odnosima koje karakterie
povjerenje i obostrana podrke.
e325
Poznanici, kolege, vrnjaci, komije i lanovi zajednice

Pojedinci koji se meusobno poznaju kao znanci, kolege, vrnjaci,
komije i lanovi zajednice i na poslu, u koli, na rekreaciji ili u drugim
aspektima ivota, a koji dijele demografske osobine kao to su dob,
pol, vjerska ili etnika pripadnost ili imaju zajednike interese.
Iskljuuje: udruenja i organizacijske slube (e550)
e330
Osobe na vlasti
Pojedinci koji imaju odgovornost donoenja odluka u ime drugih
i koji imaju drutveno definisan uticaj ili vlast koja se bazira na
njihovom drutvenom, ekonomskom, kulturnom ili vjerskom poloaju
u drutvu kao to su uitelji, poslodavci, supervizori, vjerske voe,
opunomoenici, uvari ili tutori.
187
Faktori okruenja
e335
MKF
Osobe u podreenom poloaju

Pojedinci iji je svakodnevni ivot pod uticajem ljudi na vlasti, na
poslu, u koli ili u drugom okruenju kao to su studenti, radnici i
lanovi vjerske skupine.
Iskljuuje: uu porodicu (e310)
e340
Pruatelji line njege i personalni asistenti

Pojedinci koji pruaju usluge potrebne kao podrka pojedincima u
njihovim dnevnim aktivnostima i odravaju nivoa kvalitete rada,
obrazovanja ili druge ivotne situacije bilo da tu podrku pruaju
putem javnih ili privatnih fondacija ili na dobrovoljnoj bazi kao to
su pruatelji pomoi prilikom gradnje kue i odravanja, personalni
asistenti, pomonici u prevozu, plaena pomo, dadilje i drugi koji
djeluju kao primarni pruatelji njege.
Iskljuuje: uu porodicu (e310); iru porodicu (e315); prijatelje (e320);
opte slube za socijalnu podrku (e5750); zdravstvene radnike (e355)
e345
Nepoznate osobe
Pojedinci koji nisu poznati i koji nisu rodbinski vezani ili oni koji jo
nisu uspostavili odnos ili vezu ukljuujui osobe nepoznate pojedincu,
ali koje s njim dijele ivotnu situaciju kao to su nastavnici na zamjeni,
kolege na poslu ili pruatelji njege.
e350
Pripitomljene ivotinje
ivotinje koje pruaju fiziku, emocionalnu ili psiholoku podrku
kao to su kuni ljubimci (psi, make, ptice, ribe itd.) i ivotinje za
linu pokretljivost i prevoz.
Iskljuuje: ivotinje (e201); imovinu (e165)
e355
Zdravstveni radnici
Svi pruatelji usluga koji rade unutar zdravstvenog sistema kao to su
doktori, medicinske sestre, fizioterapeuti, okupacioni terapeuti, logopedi,
audiolozi, strunjaci za ortoze i proteze, medicinski socijalni radnici.
Iskljuuje: drugo struno osoblje (e360)
e360
Drugo struno osoblje

Svi pruatelji usluga koji rade izvan zdravstvenog sistema ukljuujui
socijalne radnike, pravnike, nastavnike, arhitekte i projektante.
Iskljuuje: zdravstvene radnike (e355)
e398
Podrka i odnosi, drugaije specificirano

188
MKF
e399
Faktori okruenja
Podrka i odnosi, nespecificirano
189
Faktori okruenja
MKF
Poglavlje 4
Stavovi
Ovo je poglavlje o stavovima koji su uoljive posljedice obiaja, prakse,
ideologije, vrijednosti, normi, injenikih i vjerskih uvjerenja. Ovi stavovi
utiu na individualno ponaanje i drutveno ponaanje na svim nivoima, od
meuljudskih odnosa i udrenja zajednice do politikih, ekonomskih i pravnih
struktura; npr. stavovi pojedinca ili drutva o pouzdanosti i vrijednosti osobe
kao ljudskog bia mogu motivisati pozitivne i asne postupe ili negativne i
diskrriminirajue postupke (npr. stigmatizranje, sterotipove i marginalizaciju
ili zanemarivanje osobe). Ovako klasificirani stavovi pripadaju ljudima koji su
nepoznati osobi ija se situacija opisuje. Ti stavovi ne pripadaju samoj osobi.
Individualni stavovi su kategorizirani u skladu s vrstom odnosa koji su navedeni
u Poglavlju 3 Faktori okruenja. Vrijednosti i vjerovanja ne ifriraju se odvojeno
od stavova budui da se pretpostavlja da su oni pokretaka snaga koja stoji iza
tih stavova.
e410
Individualni stavovi lanova ue porodice

Opta ili specifina miljenja i vjerovanja lanova ue porodice o osobi
ili o drugim stvarima (npr. drutvenim, politikim i ekonomskim
pitanjima) koja utiu na ponaanje i aktivnost pojedinca.
e415
Individualni stavovi lanova ire porodice

Opta ili specifina miljenja i vjerovanja lanova ire porodice o osobi
e420
Individualni stavovi prijatelja

Opta ili specifina miljenja i vjerovanja prijatelja o osobi ili o drugim
stvarima (npr. drutvenim, politikim i ekonomskim pitanjima) koja
utiu na ponaanje i aktivnost pojedinca.
e425
Individualni stavovi znanaca, kolega, vrnjaka, komija i lanova

zajednice
Opta ili specifina miljenja i vjerovanja znanaca, kolega, vrnjaka,
komija i lanova zajednice o osobi ili o drugim stvarima (npr.
drutvenim, politikim i ekonomskim pitanjima) koja utiu na
ponaanje i aktivnost pojedinca.
e430
Individualni stavovi osoba na vlasti

Opta ili specifina miljenja i vjerovanja osoba na vlasti o osobi
190
MKF
Faktori okruenja
e435
Individualni stavovi osoba u podreenom poloaju

Opta ili specifina miljenja i vjerovanja osoba u podreenom
poloaju o osobi ili o drugim stvarima (npr. drutvenim, politikim i
ekonomskim pitanjima) koja utiu na ponaanje i aktivnost pojedinca.
e440
Individualni stavovi pruatelja line njege i personalnih asistenata

Opta ili specifina miljenja i vjerovanja pruatelja line njege i
personalnih asistenata o osobi ili o drugim stvarima (npr. drutvenim,
politikim i ekonomskim pitanjima) koja utiu na ponaanje i
aktivnost pojedinca.
e445
Individualni stavovi neznanaca

Opta ili specifina miljenja i vjerovanja neznanaca o osobi ili o drugim
stvarima (npr. drutvenim, politikim i ekonomskim pitanjima) koja
utiu na ponaanje i aktivnost pojedinca.
e450
Individualni stavovi zdravstvenih radnika

Opta ili specifina miljenja i vjerovanja zdravstvenih radnika o osobi
e455
Individualni stavovi drugog strunog osoblja

Opta ili specifina miljenja i vjerovanja osoblja vezanog uz
zdravstvo i drugog strunog osoblja o osobi ili o drugim stvarima
(npr. drutvenim, politikim i ekonomskim pitanjima) koja utiu na
ponaanje i aktivnost pojedinca.
e460
Stavovi drutva
Opta ili specifina miljenja i vjerovanja koja openito zastupaju ljudi
iz kulture, drutva, subkulture ili druge drutvene grupe o drugim
osobama ili o drugim drutvenim, politikim i ekonomskim pitanjima
koja utiu na ponaanje i aktivnost pojedinca.
e465
Drutvene norme, obiaji i ideologije

Obiaji, prakse, pravila i apstraktni sistemi vrijednosti i normativnih
vjerovanja (npr. ideologije, normativni pogledi na svijet i moralne
filozofije) koja proistiu iz drutvenog konteksta i utiu na ili stvaraju
drutvene i individualne prakse i ponaanja kao to su moralne
drutvene norme i vjersko ponaanje ili bonton; religijske doktrine i
norme i prakse koje iz nje proizilaze; norme koje upravljaju ritualima
ili drutvenim okupljanjima.
e498
Stavovi, drugaije specificirano
e499
Stavovi, nespecificirano
191
Faktori okruenja
MKF
Poglavlje 5
Slube, sistemi i politike

Ovo je poglavlje o:
1. Slubama koje pruaju pogodnosti, organizovane programe i djelatnosti
u razliitim podrujima drutva osmiljene tako da odgovore na potrebe
pojedinaca. (Ljudi koji ih pruaju ukljueni su u slube.) Slube mogu
biti javne, privatne ili dobrovoljne i mogu biti organizovane na lokalnom,
optinskom, regionalnom, republikom, provincijskom, dravnom ili
meunarodnom nivou od strane pojedinaca, udruenja, organizacija,
agencija ili vlada. Pogodnosti koje pruaju te slube mogu biti opte ili
prilagoene i posebno dizajnirane.
2. Sistemi koji su administrativna kontrola i organizacijski mehanizmi, a
osnovale su ih vlade na lokalnom, regionalnom, dravnom i meunarodnom
nivou ili druga priznata vlast. Ovi sistemi su osmiljeni tako da organizuju,
kontroliu ili nadgledaju slube koje osiguravaju pogodnosti, organizovane
programe i djelatnosti u razliitim podrujima drutva.
3. Politikama zasnovanim na pravilima, propisima, konvencijama i
standardima koje su utvrdile vlade na lokalnom, regionalnom, dravnom i
meunarodnom nivou ili druga priznata vlast. Politike upravljaju i reguliu
sisteme koji organizuju, kontroliu ili nadgledaju slube, organizovane
programe i djelatnosti u razliitim podrujima drutva.
e510
Slube, sistemi i politike za prizvodnju roba iroke potronje

Slube, sistemi i politike koje upravljaju i brinu o proizvodnji roba i
proizvoda namijenjenih za ljudsku potronju i koritenje.
e5100
Slube za prizvodnju roba iroke potronje

Slube i programi za prikupljanje, stvaranje, proizvodnju i
izradu roba i proizvoda iroke potronje kao to su proizvodi
i tehnologije koje se koriste za pokretanje, komunikaciju,
obrazovanje, prevoz, zaposlenje i kuanske poslove
ukljuujui i one koji pruaju te usluge.
Iskljuuje: slube obrazovanja i obuke (e5850); slube
komunikacije (e5350); Poglavlje 1
e5101
Sistemi za prizvodnju roba iroke potronje

Administrativne kontrole i mehanizmi nadgledanja kao
to su regionalne, nacionalne ili meunarodne organizacije
koje odreuju standarde (npr. Meunarodna organizacija
za standardizaciju ISO) i tijela potroaa koja upravljaju
prikupljanjem, stvaranjem, prizvodnjom i izradom roba i
proizvoda iroke potronje.
192
MKF
e515
Faktori okruenja
e5102
Politike za prizvodnju roba iroke potronje

Zakonodavstvo, propisi i standardi za prikupljanje, stvaranje,
proizvodnju i izradu roba i proizvoda iroke potronje kao
to su standardi koje treba prihvatiti.
e5108
Slube, sistemi i politike za prizvodnju roba iroke

potronje, drugaije specificirano
e5109
Slube, sistemi i politike za prizvodnju roba iroke

potronje, nespecificirano
Arhitektonske i graevinske slube, sistemi i politike

Slube, sistemi i politike za projektovanje i izgradnju zgrada, javnih i
privatnih.
Iskljuuje: Slube, sistemi i politike prostornog ureenja (e520)
e5150
Arhitektonske i graevinske slube

Slube i programi za projektovanje, izgradnju i odravanje
stambenih, trgovakih, industrijskih i janih zgrada kao to
je izgradnja kua, operacionalizacija naela projektovanja,
graevinska pravila, propisi i standardi ukljuujui i one koji
pruaju te usluge.
e5151
Arhitektonski i graevinski sistemi

Administrativne kontrole i mehanizmi nadgledanja koji
upravljaju projektovanjem, izgradnjom i odravanjem
stambenih, trgovakih, industrijskih i janih zgrada kao to
je provedba i praenje graevinska pravila, graevinskih
standarda, standarda protivpoarne zatite i ivotne
sigurnosti.
e5152
Arhitektonske i graevinske politike

Zakonodavstvo, propisi i standardi koji upravljaju
projektovanjem, izgradnjom i odravanjem stambenih,
trgovakih, industrijskih i janih zgrada kao to su politike
o graevinskim pravilima, graevinskim standadima,
standardima protivpoarne zatite i ivotne sigurnosti.
e5158
Arhitektonske i graevinske slube, sistemi i politike,

e5159
Arhitektonske i graevinske slube, sistemi i politike,

nespecificirano
193
Faktori okruenja
e520
MKF
Slube, sistemi i politike prostornog ureenja

Slube, sistemi i politike za planiranje, projektovanje, razvoj i
odravanje javnog zemljita (npr. parkovi, ume, obale, movare) i
privatnog zemljita u ruralnom, prigradskom i gradskom kontekstu.
Iskljuuje: arhitektonske i graevinske slube, sistemi i politike (e515)
e5200
Slube prostornog ureenja

Slube i programi namijenjeni za planiranje, stvaranje i
odravanje gradskih, prigradskih, ruralnih, rekreacijskih,
zatienih i ekolokih zona, otvorenih prostora za okupljanje
i prodaju (trgovi, pijace na otvorenom) i pjeake staze i
pravci kretanja transportnih vozila za odreenu upotrebu
Iskljuuje: proizvode za projektovanje, graenje i izgradnju
zgrada za javno (e150) i privatno (e155) koritenje; proizvode
za ureenje zemljita (e160)
e525
e5201
Sistemi planiranja prostornog ureenja

Administrativne kontrole i mehanizmi nadgledanja za
provedbu lokalnih, regionalnih ili nacionalnih zakona o
planiranju, pravila projektovanja, politike ouvanja kulturnoistorijske batine i politike planiranja okolia koji upravljaju
planiranjem, projektovanjem, razvojem i odravanjem
otvorenih povrina ukljuujui ruralno, prigradsko i gradsko
zemljite, parkove, zatiena podruja i prirodne rezervate.
e5202
Politike prostornog ureenja

planiranjem, stvaranjem i odravanjem otvorenih povrina
ukljuujui ruralno zemljite, prigradsko zemljite i gradsko
zemljite, parkove, zatiena podruja i prirodne rezervate kao
to su lokalni, regionalni ili nacionalni zakoni o planiranju,
pravila projektovanja, politike ouvanja kulturno-istorijske
batine i politike ureenja okolia.
e5208
Slube, sistemi i politike prostornog ureenja, drugaije

specificirano
e5209
Slube, sistemi i politike prostornog ureenja,

nespecificirano
Stambene slube, sistemi i politike

Slube, sistemi i politike za pruanje prihvatilita, stanova ili smjetaja
za ljude.
194
MKF
e530
Faktori okruenja
e5250
Stambene slube
Slube i programi namijenjeni za lociranje, izgradnju i
odravanje kua ili prihvatilita za osobe koje tamo ive kao
to su agencije za nekretnine, stambene zadruge, prihvatilita
za beskunike ukljuujui i one koji pruaju te usluge.
e5251
Stambeni sistemi
upravljaju smjetajem ili prihvatom ljudi kao to su sistemi
za primjenu i praenje stambene politike.
e5252
Stambena politika
Zakonodavstvo, propisi i standardi koji upravljaju smjetajem
ili prihvatom ljudi kao to su zakonodavstvo i politike za
odreivanje prava na smjetaj ili prihvat, politike koje se
odnose na uee vlade u izgradnji i odravanju stambenog
prostora i politike stanogradnje koje se brinu o tome kako i
gdje graditi.
e5258
Stambene slube, sistemi i politike, drugaije specificirano
e5259
Stambene slube, sistemi i politike, nespecificirano
Komunalne slube, sistemi i politike

Slube, sistemi i politike za javno pruanje komunalnih usluga kao
to su voda, gorivo, elektrina energija, kanalizacija, javni prevoz i
neophodne slube.
Iskljuuje: slube, sistemi i politike zatite civila (e545)
e5300
Komunalne slube
Slube i programi koji snabdijevaju itavo stanovnitvo
neophodnom energijom (npr. gorivom i elektinom
energijom), kanalizacijom, vodom i drugim neophodnim
uslugama (npr. hitne intervencije u sluaju kvara) za
korisnike stambenih i komercijalnih zgrada ukljuujui i one
koji pruaju te usluge.
e5301
Komunalni sistemi
upravljaju pruanjem komunalnih usluga kao to su odbori
za zdravstvo i sigurnost te vijee potroaa.
195
Faktori okruenja
e535
MKF
e5302
Komunalne politike
Zakonodavstvo, propisi i standardi koji upravljaju pruanjem
komunalnih usluga kao to su zdravstveni i sigurnosni
standardi koji upravljaju isporukom i opskrbom vode i goriva,
sanitarnom praksom u mjesnim zajednicama i politike za
druge neophodne slube i snabdijevanje u vrijeme nestaica i
prirodnih katastrofa.
e5308
Komunalne slube, sistemi i politike, drugaije

specificirano
e5309
Komunalne slube, sistemi i politike, nespecificirano
Slube, sistemi i politike komuikacije

Slube, sistemi i politike za prenos i razmjenu informacija.
e5350
Slube komunikacije
Slube i programi namijenjeni za prenos informacija
razliitim metodama kao to su telefon, faks, zemaljska i
avio pota, elektronska pota i drugi kompjuterski sistemi
(telefonski releji, teleks, teletekst i internet usluge) ukljuujui
i one koji pruaju te usluge.
Iskljuuje: medijski servisi (e5600)
e5351
Sistemi komunikacije
Administrativne kontrole i mehanizmi nadgledanja kao to
su regulatorne agencije za upravljanje telekomunikacijama
i druga takva tijela koja upravljaju prenosom informacija
razliitim metodama ukljuujui telefon, faks, zemaljsku i
avio potu, elektronsku potu i kompjuterske sisteme.
e5352
Politike komunikacije
Zakonodavstvo, propisi i standardi koji upravljaju prenosom
informacija ukljuujui telefon, faks, potanske urede,
elektronsku potu i kompjuterske sisteme kao i pravo na
pristup komunikacijskim slubama, zahtjev za potanskom
adresom i standarde za pruanje telekomunikacija.
e5358
Slube, sistemi i politike komuikacije, drugaije

specificirano
e5359 Slube, sistemi i politike komuikacije, nespecificirano

e540
Slube, sistemi i politike prevoza

Slube, sistemi i politike koje omoguavaju ljudima ili robama da se
kreu ili da budu premijetani sa jedne lokacije na drugu.
196
MKF
Faktori okruenja
e5400
Slube prevoza
Slube i programi namijenjeni za prevoz ljudi ili roba
cestom, putom, eljeznicom, vazduhom ili vodom, javnim ili
privatnim prevozom ukljuujui i one koji pruaju te usluge.
Iskljuuje: proizvide za linu pokretljivost i prevoz (e115)
e5401
Sistemi prevoza
Administrativne kontrole i mehanizmi nadgledanja
koji upravljaju kretanjem osoba ili roba cestom, putom,
eljeznicom, vazduhom ili vodom kao to su sistemi za
odreivanje prava na upravljanje vozilom i provedbu i
praenje zdravstvenih i sigurnosnih standarda koji se odnose
na koritenje razliitih tipova prevoza.
Iskljuuje: slube, sisteme i politike socijalnog osiguranja (e570)
e545
e5402
Politike prevoza
Zakonodavstvo, propisi i standardi koji upravljaju kretanjem
osoba ili roba cestom, putom, eljeznicom, vazduhom ili
vodom kao to su zakoni i politike planiranja prevoza,
politike za pruanje i pristup javnom prevozu.
e5408
Slube, sistemi i politike prevoza, drugaije specificirano
e5409
Slube, sistemi i politike prevoza, nespecificirano
Slube, sistemi i politike civilne zatite

Slube, sistemi i politike namijenjene za zatitu ljudi i imovine.
e5450
Slube civilne zatite

Slube i programi koje organizuje zajednica i kojima je cilj
zatita ljudi i imovine kao to su vatrogasci, policija, hitna
pomo ukljuujui i one koji pruaju te usluge.
e5451
Sistemi civilne zatite

upravljaju zatitom ljudi i imovine kao to su sistemi kojima
se organizuju slube policije, vatrogasaca i hitne pomoi.
197
Faktori okruenja
e550
e555
MKF
e5452
Politika civilne zatite

Zakonodavstvo, propisi i standardi koji upravljaju zatitom
ljudi i imovine kao to su politike koje upravljaju radom
policije, vatrogasaca i hitne pomoi.
e5458
Slube, sistemi i politike civilne zatite, drugaije

specificirano
e5459
Slube, sistemi i politike civilne zatite, nespecificirano
Pravne slube, sistemi i politike

Slube, sistemi i politike koje se odnose na zakonodavstvo i druge
zakone drave.
e5500
Pravne slube
Slube i programi kojima je svrha osiguranje nadlenosti
drave kako je to definisano zakonom kao to su sudovi,
tribunali i druga tijela za sasluanje i rjeavanje graanskih
tubi i krivinih postupaka, pravni zastupnici, javni biljenici,
posrednitvo, arbitraa i popravne ili kaznene ustanove
e5501
Pravni sistemi
upravljaju izvrenjem pravde kao to su sistemi za provedbu
i nadgledanje formalnih pravila (npr. zakona, propisa,
obiajnog prava, vjerskog prava, meunarodnog prava i
konvencija).
e5502
Pravna politika
Zakonodavstvo, propisi i standardi kao to su zakoni,
propisi, obiajnoi pravo, vjersko pravo, meunarodno pravo
i konvencije koje upravljaju izvrenjem pravde.
e5508
Pravne slube, sistemi i politike, drugaije specificirano
e5509
Pravne slube, sistemi i politike, nespecificirano
Slube, sistemi i politike udruenja i organizacija

Slube, sistemi i politike koje se odnose na grupe ljudi koji su se
udruili u traenju zajednikih, nekomercijalnih interesa esto kao
strukture sa lanstvom.
198
MKF
e560
Faktori okruenja
e5550
Slube udruenja i organizacija

Slube i programi koje pruaju ljudi koji su se udruili u
traenju zajednikih, nekomercijalnih interesa s ljudima
koji imaju iste interese i gdje pruanje takvih usluga moe
biti vezano uz lanstvo kao to su udruenja i organizacije
za rekreaciju i slobodno vrijeme, sport, kulturu, vjerske
organizacije i slube za meusobnu pomo.
e5551
Sistemi udruenja i organizacija

upravljaju odnosima i aktivnostima ljudi koji su se udruili
zbog zajednikih, nekomercijalnih interesa, te osnivanjem i
voenjem udruenja i organizacija kao to su organizacije
za meusobnu pomo, organizacije za rekreaciju i slobodno
vrijeme, kulturna i vjerska udrenja i neprofitabilne
organizacije.
e5552
Politike udruenja i organizacija

odnosima i aktivnostima ljudi udruenih zbog zajednikih,
nekomercijalnih interesa kao to su politike koje upravljaju
osnivanjem i voenjem udruenja i organizacija, ukljuujui
organizacije za meusobnu pomo, organizacije za rekreaciju
i slobodno vrijeme, kulturna i vjerska udrenja i neprofitabilne
organizacije.
e5558
Slube, sistemi i politike udruenja i organizacija,

e5559
Slube, sistemi i politike udruenja i organizacija,

nespecificirano
Slube, sistemi i politike za medije

Slube, sistemi i politike za obezbjeenje masovne komunikacije
putem radija, televizije, novina i interneta.
e5600
Slube za medije
Slube i programi kojima je svrha masovna komunikacija kao
to su radio, televizija, agencijske vijesti, reporterske slube,
novine, usluge na Braillovom pismu, masovna komunikacija
na bazi kompjutera (www stranice, internet).
Iskljuuje: slube za komunikaciju (e5350)
199
Faktori okruenja
5601
MKF
Sistemi za medije
reguliu pruanje vijesti i informacija javnosti kao to su
standardi o sadraju, distribuciji, irenju, pristupu i metodama
komunikacije putem radija, televizije, agencijskih vijesti,
usluga na Braillovom pismu, novina i masovne komunikacije
na bazi kompjutera (www stranice, internet).
Ukljuuje: zahtjeve za agencijskim vijestima na televiziji,
novine i ostale publikacije na Brailleovom pismu, i radijski
prenos teleteksta
Iskljuuje: sistemi za komunikaciju (e5351)
e5602
Politike za medije
Zakonodavstvo, propisi i standardi koji upravljaju vijestima
i informacijama javnosti kao to su politike koje reguliu
sadraj, distribuciju, irenje, pristup i metode komunikacije
putem radija, televizije, agencijskih vijesti, usluga na
Braillovom pismu, novina i masovne komunikacija na bazi
kompjutera (www stranice, internet).
Iskljuuje: politike za medije (e5352)
e565
e5608
Slube, sistemi i politike za medije, drugaije specificirano
e5609
Slube, sistemi i politike za medije, nespecificirano
Ekonomske slube, sistemi i politike

Slube, sistemi i politike koje se odnose na sveukupni sistem
proizvodnje, distribucije, potronje i koritenja roba i usluga.
Iskljuuje: slube, sisteme i politike socijalnog osiguranja (e570)
e5650
Ekonomske slube
Slube i programi kojima je svrha sveukupna proizvodnja,
distribucija, potronja i koritenje roba i usluga kao to je
privatni komercijalni sektor (npr. preduzea, korporacije,
privatna profitna preduzea) i javni sektor (npr. javne
komercijalne slube kao to su zadruge i korporacije),
finansijske organizacije (npr. banke i osiguravajua drutva),
Iskljuuje: komunalne slube (e5300); slube za rad i
zapoljavanje (e5900)
200
MKF
Faktori okruenja
e5651
Ekonomski sistemi
upravljaju
proizvodnjom, distribucijom, potronjom i
koritenjem roba i usluga kao to su sistemi za provedbu i
nadgledanje ekonomskih politika.
Iskljuuje: komunalni sistemi (e5301); sistemi za rad i
e5652
Ekonomske politike
proizvodnjom, distribucijom, potronjom i koritenjem roba
i usluga kao to su ekonomske doktrine koje su prihvatile i
provode vlade.
Iskljuuje: komunalne politike (e5302); politike za rad i
e570
e5658
Ekonomske slube, sistemi i politike, drugaije

specificirano
e5659
Ekonomske slube, sistemi i politike, nespecificirano
Slube, sistemi i politike socijalne zatite

Slube, sistemi i politike kojima je svrha pruanje finansijske pomoi
ljudima koji zbog starosti, siromatva, nezaposlenosti, zdravstvenog
stanja ili onesposobljenja trebaju pomo drutva koje se finansira ili iz
optih prihoda od poreza ili iz doprinosa.
Iskljuuje: ekonomske slube, sisteme i politike (e565)
e5700
Slube socijalne zatite

Slube i programi kojima je svrha pruanje finansijske
pomoi ljudima koji zbog starosti, siromatva, nezaposlenosti,
zdravstvenog stanja ili onesposobljenja trebaju pomo
drutva koje se finansira ili iz optih prihoda od poreza
ili iz doprinosa kao to su slube za utvrivanje prava i
pruanje i distribucije plaene pomoi za sljedee tipove
programe: programi socijalne pomoi (npr. prava bez
plaanja doprinosa, nadoknade koje se temelje na siromatvu
ili drugim potrebama), programi socijalnog osiguranja
(plaanje osiguranja za sluaj nesree ili nezaposlenosti)
i onesposobljenje i drugi penzioni programi (zamjena za
prihode) ukljuujui i one koji pruaju te usluge.
Iskljuuje: zdravstvene slube (e5800)
201
Faktori okruenja
e575
MKF
e5701
Sistemi socijalne zatite

upravljaju programima i emama za finansijske pomoi
ljudima koji zbog starosti, siromatva, nezaposlenosti,
zdravstvenog stanja ili onesposobljenja trebaju pomo
drutva kao to su sistemi za provoenje pravila i propisa koji
upravljaju utvrivanjem prava na socijalnu pomo i socijalnu
brigu, naknadu za nezaposlenost, invalidske i srodne penzije
i povlastice za invaliditet.
e5702
Politike socijalne zatite

programima i emama za finansijske pomoi ljudima koji
zbog starosti, siromatva, nezaposlenosti, zdravstvenog stanja
ili onesposobljenja trebaju pomo drutva kao to su zakoni
i propisi koji odereuju pravo na socijalnu pomo i socijalnu
brigu, naknadu za nezaposlenost, invalidske i srodne penzije
i povlastice za invaliditet.
e5708
Slube, sistemi i politike socijalne zatite, drugaije

specificirano
e5709
Slube, sistemi i politike socijalne zatite, nespecificirano
Slube, sistemi i politike socijalne podrke

Slube, sistemi i politike kojima je cilj pruanje pomoi onima
kojima je pomo potrebna u aktivnostima kao to su kupovina,
kuanski poslovi, prevoz, lina njega i njega drugih da bi to potpunije
funkionisali u drutvu.
Iskljuuje: slube, sistemi i politike socijalnog osiguranja (e570); pruatelji line
njege i personalni asistenti (e340); zdravstvene slube, sistemi i politike (e580)
e5750
Opte slube socijalne podrke

Slube i programi kojima je svrha pruanje socijalne podrke
ljudima koji zbog starosti, siromatva, nezaposlenosti,
zdravstvenog stanja ili onesposobljenja trebaju pomo drutva
prilikom kupovine, kuanskih poslova, prevoza, line njege i
njege drugih da bi to potpunije funkionisali u drutvu.
e5751
Opti sistemi socijalne podrke

upravljaju programima i emama koje obezbjeuju socijalnu
podrku ljudima koji zbog starosti, siromatva, nezaposlenosti,
zdravstvenog stanja ili onesposobljenja trebaju takvu pomo
ukljuujui i sisteme za provoenje pravila i propisa koji
odreuju pravo na socijalnu podrku i pruanje tih usluga.
202
MKF
e580
Faktori okruenja
e5752
Opte politike socijalne podrke

Zakonodavstvo, propisi i standardi koji upravljaju pruanjem
socijalne podrke ljudima koji zbog starosti, siromatva,
nezaposlenosti, zdravstvenog stanja ili onesposobljenja
trebaju takvu pomo ukljuujui zakonodavstvo i propise
koji odreuju pravo na socijalnu podrku.
e5758
Slube, sistemi i politike socijalne podrke, drugaije

specificirano
e5759
Slube, sistemi i politike socijalne podrke,

nespecificirano
Zdravstvene slube, sistemi i politike

Slube, sistemi i politike za spreavanje i lijeenje zdravstvenih
problema, pruanje medicinske rehabilitacije i promovisanja zdravog
naina ivota.
e5800
Zdravstvene slube
Slube i programi na lokalnom, optinskom, regionalnom,
dravnom ili nacionalnom nivou kojima je svrha pruanje
intervencije pojedincima zbog njihvog fizikog, psiholokog
i socijalnog dobrostanja kao to su slube za promociju
zdravlja i prevenciju bolesti, primarna zdravstvena zatita,
briga za akutna stanja, rehabilitacija i sluba dugotrajne
njege; slube koje se finansiraju iz javnih ili privatnih izvora,
a pruaju usluge na kratkoronoj, dugoronoj, periodinoj
ili jednokratnoj bazi, u razliitim okruenjima kao to
su zajednica, dom, kola, radno okruenje, opte bolnice,
specijalne bolnice, klinike, stacionare i dnevne bolnice
e5801
Zdravstveni sistemi
upravljaju lepezom usluga koje pruaju pojedincima zbog
njihvog fizikog, psiholokog i socijalnog dobrostanja
u razliitim okruenjima ukljuujui zajednicu, dom,
kolu, radno okruenje, opte bolnice, specijalne bolnice,
klinike, stacionare i dnevne bolnice kao to su sistemi za
provoenje propisa i standarda koji odreuju pravo na
usluge, obezbjeivanje pomagala, pomone tehnologije i
druge prilagoene opreme i zakonodavstvo kao to su zakoni
o zdravstvo za dostupnost, unverzalnost, prenosivost, javno
finansiranje i sveobuhvatnost.
203
Faktori okruenja
e585
MKF
e5802
Zdravstve politike
Zakonodavstvo, propisi i standardi koji upravljaju uslugama
koje pruaju pojedincima zbog njihove fizike, psihike
ili socijalne dobrobiti u razliitim okruenjima kao to
su zajednica, dom, kola, radno okruenje, opte bolnice,
specijalne bolnice, klinike, stacionari i dnevne bolnice kao
to su politike i standardi koji odreuju pravo na usluge,
pomagala, pomonu tehnologiju i drugu prilagaoenu
opremu i zakonodavstvo kao to su zakoni o zdravstvu za
dostupnost, unverzalnost, prenosivost, javno finansiranje i
sveobuhvatnost.
e5808
Zdravstvene slube, sistemi i politike, drugaije

specificirano
e5809
Zdravstvene slube, sistemi i politike, nespecificirano
Slube, sistemi i politike obrazovanja i obuavanja

Slube, sistemi i politike za usvajanje, odravanje i poboljanje znanja,
strunosti, strunih ili umjetnikih vjetina. Vidi Meunarodnu
klasifikaciju obrazovanja UNRSCO-a (ISCED-1997).
e5850 Slube obrazovanja i obuavanja
Slube i programi koji se bave obrazovanjem i usvajanjem,
odravanjem i poboljanjem znanja, strunosti, strunih
ili umjetnikih vjetina za razliite nivoe obrazovanja
(predkolsko, osnovno, srednje, institucije za obrazovanje
nakon srednje kole, profesionalni programi, programi
za obuku i vjetina, programi za pripravnike i trajno
obrazovanje) ukljuujui i one koji pruaju te usluge.
e5851 Sistemi obrazovanja i obuavanja
upravljaju izvoenjem obrazovnih programa kao to su
sistemi za provoenje politika i standarda koji odreuju
pravo na javno ili privatno obrazovanje i programe koji
se temeljena specijalnim potrebama; lokalni, regionalni
i nacionalni odbori obrazovanja ili druga nadlena tijela
koja odreuju osobine obrazovnog sistema, ukljuujui
programe, veliinu razreda, broj kola u regiji, naknade i
dotacije, posebne programe kolskih obroka i slube za brigu
o uenicima nakon kole.
204
MKF
Faktori okruenja
e5852 Politike obrazovanja i obuavanja

Zakonodavstvo, propisi i standardi koji upravljaju izvoenjem
obrazovnih programa kao to su politike i standardi koji
odreuju pravo na javno ili privatno obrazovanje i programe
koji se temeljena specijalnim potrebama i diktiraju strukturu
lokalnih, regionalnih i nacionalnih odbora obrazovanja ili
drugih nadlenih tijela koja odreuju osobine obrazovnog
sistema, ukljuujui programe, veliinu razreda, broj kola u
regiji, naknade i dotacije, posebne programe kolskih obroka
i slube za brigu o uenicima nakon kole.
e5858 Slube, sistemi i politike obrazovanja i obuavanja,
e5859 Slube, sistemi i politike obrazovanja i obuavanja,
nespecificirano
e590
Slube, sistemi i politike rada i zapoljavanja

Slube, sistemi i politike vezane za pronalaenje prikladnog posla
za osobe koje su nezaposlene ili koje trae drugi posao ili za pomo
pojedincima koji su ve zaposleni, ali trae unapreenje.
Iskljuuje: ekonomske slube, sistemi i politike (e565)
e5900
Slube rada i zapoljavanje

Slube i programi koje pruaju lokalne, regionalne ili
nacionalne vlade ili privatne organizacije za pronalaenje
odgovarajueg posla za osobe koje su nezaposlene ili
koje trae drugi posao ili za pomo pojedincima koji su
ve zaposleni kao to su slube za traenje i pripremu za
zaposlenje, ponovno zaposlenje, pronalazak radnog mjesta,
pronalaenje radnog mjesta za tehnoloki viak, struno
usavravanje, slube za obezbjeivanje zdravlja i sigurnosti
na radu, i odgovarajueg radnog okruenja (npr. ergonomija,
ljudski resursi i sluba upravljanja osobljem, sluba za radne
odnose, slube za profesionalna udruenja) ukljuujui i one
koji pruaju te usluge.
e5901
Sistemi rada i zapoljavanja

upravljaju raspodjelom zanimanja i drugih oblika plaenog
rada u privredi kao to su sistemi za provoenje politika
i standarda za stvaranja novih radnih mjesta, sigurnosti
radnog mjesta, radna mjesta bez konkursa i radna mjesta s
konkursom, standardi i zakoni o radu i sindikati.
205
Faktori okruenja
e595
MKF
e5902
Politike rada i zapoljavanja

raspodjelom zanimanja i drugih oblika plaenog rada u
privredi kao to su standardi i politike za stvaranja novih
radnih mjesta, sigurnosti radnog mjesta, radna mjesta bez
konkursa i radna mjesta s konkursom, standardi i zakoni o
radu i sindikati.
e5908
Slube, sistemi i politike rada i zapoljavanja, drugaije

specificirano
e5909
Slube, sistemi i politike rada i zapoljavanja,

nespecificirano
Politike slube, sistemi i politike

Slube, sistemi i politike koje se odnose na glasanje, izbore i
upravljanje zemljama, regijama i zajednicama kao i meunarodnim
organizacijama.
e5950 Politike slube
Slube i strukture kao to su lokalne, regionalne i nacionalne
vlade, meunarodne organizacije i ljudi koji su izabrani
ili imenovani na poloaje unutar tih struktura kao to su
Ujedinjeni narodi, Evropska unija, vlade, regionalne vlasti,
lokalne seoske vlasti, tradicionalne voe.
e5951 Politiki sistemi
Strukture i srodne djelatnosti koje organizuju politiku i
ekonomsku vlast u drutvu kao to su izvrna i zakonodavna
tijela vlade te ustavotvorni i drugi pravni izvori iz kojih proizilazi
njihova vlast kao to je politika organizacijska doktrina, ustavi,
agencije izvrnih i zakonodavnih tijela vlade te vojska.
e5952 Politika politika
Zakoni i politike koje se formuliu i primjenjuju putem
politikih sistema koji upravljaju djelovanje politikog sistema
kao to je upravljanje izbornim kampanjama, registracija
politikih stranaka, glasanje i lanstvo u meunarodnim
politikim organizacijama ukljuujui sporazume, ustavnu i
drugu pozitivnu legislativu i propise.
e5958 Politike slube, sistemi i politike, drugaije specificirano
e5959 Politike slube, sistemi i politike, nespecificirano
e598
Slube, sistemi i politike, drugaije specificirano

206
MKF
e599
Faktori okruenja
Slube, sistemi i politike, nespecificirano
207
MKF
MKF
Aneksi
209
Taksonomika i terminoloka pitanja
MKF
Aneks 1

MKF klasifikacija je organizovana po hijerarhijskoj emi imajui na umu
sljedee standardne taksativne principe:
x Komponente Funkcije i strukture tjela, Aktivnost i uestvovanje i Faktori
okruenja su klasificirani nezavisno. Stoga, pojam koji je nalazi u jednoj
komponenti ne ponavlja se u drugoj.
x Unutar svake komponente, kategorije su sloene po sistemu deblo-granalist, tako da kategorije nieg nivoa sadre i atribute vieg nivoa kategorije
iji su dijelovi.
x Kategorije se meusobno iskljuuju, npr., ne postoje dvije kategorije na
istom nivou koje dijele tano iste atribute. U svakom sluaju, to ne treba
mijeati sa koritenjem vie od jedne kategorije da bi klasifikovali odreeno
funkcionisanje pojedinca. Takva praksa je dozvoljena, i zapravo se potie
tamo gdje je potrebno.
1. Pojmovi za kategorije u MKF

Pojmovi su imenovanje definisanih koncepata u jezikom izrazu kao to
su rijei ili fraze.Veina pojmova koji stvaraju zabunu se koriste u smislu
opteg znaenja u svakodnevnom govoru i pisanju. Na primjer, oteenje,
onesposobljenje i hendikep se esto naizmjenino koriste u svakodnevnom
kontekstu, mada im je ICIDH verzija iz 1980 dala dogovorene definicije
koje su im dale precizno definisano znaenje. U toku procesa revizije, termin
hendikep je naputen a onesposobljenje je koriten kao krovni pojam za
sve tri perspektive tjelesnu, individualnu i drutvenu. U svakom sluaju,
jasnost i preciznost su potrebne da definiu razliite koncepte, tako da bi se
odgovarajui termin mogao izabrati da se izrazi svaki od odreenih koncepata
bez dvosmislenosti. To je jako vano jer e MKF kao pisana klasifikacija biti
prevoena na mnogo jezika. Osim opteg razumijevanja koncepata, takoer
je bitno da se postigne dogovor oko termina koji najbolje reflektira odreeni
koncept na svakom jeziku. Zato postoje mnoge mogunosti i odluka se treba
donijeti na osnovu preciznosti, prihvatljivosti i sveobuhvatne koristi. Nadamo
se da e korist od MKF ii uporedo sa njenom jasnoom.
Imajui ovo na umu, obratite panju na neke termine koritene u MKF-u:
Dobrostanje je opti pojam koji obuhvata sve sfere ljudskog ivota, ukljuujui
fiziki, mentalni i drutveni koncept, koji ine ono to nazivamo dobar ivot.
Domene zdravlja su podskup domena koje ine sveukupnu sferu ljudskog
ivota. Ovaj odnos je predstavljen na sljedeem dijagramu koji predstavlja
dobrostanje:
211
MKF
Sl. 1 Sfera dobrostanja
Druge domene
dobrostanja:
x obrazovanje
x zapoljavanje
x okruenje
x itd.
Zdravstvene domene
dobrostanja:
x vid
x govor
x pamenje
x itd
Zdravstveni status i zdravstvene domene: Zdravstveni status je nivo

funkcionisanja unutar date domene zdravlja MKF-a. Zdravstvene domene
oznaavaju podruja ivota koja se interpretiraju unutar pojma zdravlje, kao
ona koja se u svrhu zdravstvenog sistema mogu definisati kao njegova primarna
odgovornost. MKF ne diktira strogo odreenu granicu izmeu domena zdravlja
i domena vezanih uz zdravlje. Mogu postojati sive zone zavisno o razliitom
shvatanju elemenata zdravlja i elemenata koji su povezani uz zdravlje, a koje se
onda mogu uklopiti u domene MKF-a.
Stanja vezana sa zdravljem i domene vezane uz zdravlje: Stanje vezano sa
zdravljem je nivo funkcionisanja unutar date domene MKF-a vezane uz
zdravlje. Domene vezane sa zdravljem su ona podruja funkcionisanja koja,
mada su tijesno povezana sa zdravstvenim stanjem, vjerovatno nee postati
primarnom odgovornou zdravstvenog sistema, ve e prije postati dijelom
drugih sistema koji doprinose cjelokupnom dobrostanju. MKF pokriva samo
one domene dobrostanja koje se odnose na zdravlje.
Zdravstveno stanje je krovni pojam za bolest (akutnu ili hroninu), poremeaj,
povredu ili traumu. Zdravstveno stanje moe takoer ukljuivati i druge
okolnosti kao to je trudnoa, starenje, stres, uroene anomalije ili genetska
predispozicija. Zdravstvena stanja su ifrirana koritenjem MKB-10 (ICD-10).
Funkcionisanje je krovni pojam za tjelesne funkcije, tjelesne strukture, aktivnost
i uestvovanje. Ono opisuje pozitivne aspekte interakcije izmeu pojedinca
(sa zdravstvenim stanjem) i kontekstualnih faktora tog pojedinca (faktori
okruenja i lini faktori).
212
MKF
Onesposobljenje je krovni pojam za oteenje, ogranienja aktivnosti i restrikcije

u uestvovanju. Ono opisuje negativne aspekte interakcije izmeu pojedinca (sa
zdravstvenim stanjem) i kontekstualnih faktora tog pojedinca (faktori sredine
i lini faktori).
Tjelesne funkcije su fizioloke funkcije tjelesnog sistema, ukljuujui
psiholoke funkcije. Pojam tijelo se odnosi na ljudski organizam kao
cjelinu, a to ukljuuje i mozak. Zbog toga se mentalne (ili psiholoke) funkcije
podrazumijevaju pod funkcije tijela. Standardom za te funkcije smatra se
statistika norma za ljudska bia.
Tjelesne strukture su strukturalni i anatomski dijelovi tijela kao to su organi,
ekstremiteti i njihove komponente klasifikovane prema tjelesnom sistemu.
Standardom za te funkcije smatra se statistika norma za ljudska bia.
Oteenje je gubitak ili abnormalnost tjelesne strukture ili fizioloke funkcije
(ukljuujui mentalnu funkciju). Abnormalnost se ovdje iskljuivo koristi kada
se odnosi na znaajno odstupanje od ustanovljenih statistikih normi (tj. kao
odstupanje od srednje vrijednosti populacije unutar izmjerenih standardnih
normi) i trebaju se koristiti samo u tom smislu.
Aktivnost je izvravanje zadatka ili neke radnje od strane pojedinca. Ono
predstavlja individualnu perspektivu funkcionisanja.
Ogranienja aktivnosti2 su potekoe koje pojedinac moe imati pri izvravanju
aktivnosti. Ogranienje aktivnosti moe imati raspon od malog do tekog
odstupanja u smislu kvaliteta ili kvantiteta u vrenju aktivnosti na nain ili u
mjeri koja se oekuje od ljudi koji nemaju takvo zdravstveno stanje.
Uestvovanje je ukljuenost u ivotnu situaciju. Ono predstavlja drutvenu
perspektivu funkcionisanja.
Restrikcije u uestvovanju3 su problemi koje pojedinac moe doiviti kod
ukljuivanja u ivotne situacije. Postojanje restrukcija u uestvovanju se odreuje
poreenjem uestvovanja pojedinca sa onim to se oekuje od pojedinca bez
onesposobljenja u toj kulturi ili u tom drutvu.
Kontekstualni faktori su faktori koji zajedno ine ukupni kontekst ivota
pojedinca, a naroito sredina u odnosu na koju se zdravstveni status klasifikuje
u MKF-u. Postoje dvije komponente kontekstualnih faktora: Faktori okruenja
i Lini faktori.
2
Ogranienje aktivnosti zamjenjuje termin onesposobljenje koriteno u verziji ICIDH iz

1980. god.
Restrikcije u uestvovanju zamjenjuje termin hendikep koriteno u verziji ICIDH iz

1980. god.
213
MKF
Faktori okruenja su dio MKF-a i odnose na sve aspekte vanjskog i

ekstrinzikog svijeta koje ine kontekst ivota pojedinca i kao takav ima uticaj
na funkcionisanje pojedinca. Faktori okruenja ukljuuju fiziki svijet i njegove
osobine, fiziki svijet napravljen ljudskom rukom, druge ljude u razliitim
odnosima i ulogama, stavove i vrijednosti, drutveni sistem i usluge i politike,
pravila i zakone.
Lini faktori su kontekstualni faktori koji se odnose na pojedinca kao to su
godine, pol, socijalni status, ivotno iskustvo itd., koji trenutno nisu klasifikovani
po MKF-u ali koje korisnici mogu ukljuuti u svoje koritenje klasifikacije.
Olakice su faktori u sredini pojedinca koji svojim prisustvom ili odsustvom,
poboljavaju funkcionisanje i smanjuju onepsosobljenje. To ukljuuje aspekte
kao to su fiziko okruenje koje je pristupano, dostupnost odgovarajuih
pomonih tehnologija i pozitivnih stavova ljudi prema onesposobljenju,
kao i usluge, sisteme, politike iji je cilj poveanje ukljuenosti svih ljudi sa
zdravstvenim problemima u sve sfere zivota. Odsutnost nekog faktora takoer
moe biti olakica, na primjer nepostojanje stigme ili negativnih stavova.
Olakice mogu prevenirati da oteenje ili ogranienje aktivnosti postane
ogranienje uestvovanja, budui da je stvarno izvoenje neke radnje poboljano,
uprkos tome to pojedinac ima probleme sa sposobnou.
Barijere su faktori u sredini pojedinca koji svojim prisustvom ili odsustvom,
ograniavaju funkcionisanje i stvaraju onesposobljenje. To ukljuuje aspekte
kao to je fiziko okruenje koje je nepristupano, nedostatak odgovarajuih
pomonih tehnologija i negativni stavovi prema onesposobljenju kao i usluge,
sistemi i politike koji ne postoje ili koji oteavaju ukljuenje svih ljudi sa
zdravstvenim problemima u sve sfere zivota.
Kapacitet je pojam koji kao kvalifikator oznaava najvii mogui nivo
funkcionisanja koje osoba moe postii u domeni Aktivnosti i uestvovanje
u odreenom trenutku. Kapacitet se mjeri u ujednaenom ili standardnom
okruenju i kao takav odraava sposobnost pojedinca da se prilagodi okruenju.
Komponente Faktora okruenja se mogu koristiti za opis karakteristika tog
ujednaenog ili standardnog okruenja.
Izvoenje je pojam koji kao kvalifikator opisuje ono to pojedinci rade u svom
trenutnom okruenju i tako uvodi aspekt ukljuensoti pojedinca u ivotne
situacije. Trenutno okruenje se takoer opisuje koritenjem komponenti
Faktori okruenja.
214
Promjena u strukturi
tijela
Razine:
-1
-2
-3 i 4
Promjena u funkciji
tijela
Razine:
-1
-2
-3 i 4
Funkcije i strukture tijela
215
Razine:
-1
-2
-3 i 4
Sposobnost
Razine:
-1
-2
-3 i 4
Izvoenje
Dio 1: Funkcionisanje i onesposobljenje
MKF
Razine:
-1
-2
-3 i 4
Olakica/barijera
Faktori sredine
Lini faktori
Dio 2: Kontekstualni faktori
Domene i kategorije
za razliite nivoe
Pojmovi
/kvalifikatori
Komponente
Dijelovi
Klasifikacija
MKF
Sl.2 Struktura MKF
MKF
2. MKF kao klasifikacija

U cilju razmijevanja globalne klasifikacije MKF-a potrebno je razumjeti njenu
strukturu. To se ogleda u definiciji sljedeih pojmova i prikazano je na slici 2.
Klasifikacija globalna struktura i svijet MKF-a. U hijerarhiji je to vrhovni
pojam.
Dijelovi klasifikacije su svaka od dvije glavne podgrupe klasifikacije.
x 1. dio pokriva Funkcionisanje i onesposobljenje
x 2. dio pokriva Kontekstualne faktore
Komponente su svaka od dvije glavne podgrupe dijelova.
Komponente dijela 1 su:
x Funkcije i strukture tijela
x Aktivnosti i uestvovanje
Komponente dijela 2 su:
x Faktori okruenja
x Lini faktori (nisu klasifikovani u MKF.u)
Pojmovi se definiu koritenjem kvalifikatora s odgovarajuim iframa.
Postoje etri skupna pojma za dio 1. i jedan za dio 2.
Za dio 1. pojmovi su:
x Promjene u funkciji tijela
x Promjene u strukturi tijela
x Kapacitet
x Izvoenje
Za dio 2. pojam je:
x Olakice ili prepreke u Faktorima okruenja.
Domene su praktian, smislen skup odreenih fiziolokih funkcija, anatomskih
struktura, aktivnosti, zadataka ili podruja ivota. Domene ine razliita
poglavlja i blokove unutar svake komponente.
216
MKF
Kategorije su klase i podklase unutar domene komponente, tj. jedinice

klasifikacije.
Nivoi ine hijerarhijski red koji daje upute do u detalje o kategorije (tj.,
usitnjavanje domena i kategorija na sve manje dijelove). Prvi nivo obuhvaa sve
pojmove drugog nivoa itd.
3. Definicije za kategorije MKF-a

Definicije su izjave koje odreuju osnovne atribute (tj. kvalitete, svojstva ili
odnose) koncepta odreenog kategorijom. Definicija formulie koju vrstu stvari
ili pojave taj pojam opisuje, a operativno opisuje kako se taj pojam razlikuje od
slinih stvari ili pojava.
Za vrijeme stvaranja definicija za kategorije MKF-a vodilo se rauna o
sljedeim idealnim osobinama operativnih definicija, ukljuujui i ukljuuje
i iskljuuje:
x
Definicije moraju biti smislene i logiki dosljedne.
x
One moraju na jednak nain identificirati koncept namijenjen toj

kategoriji.
x
One moraju predstavljati bitne atribute koncepta i ciljane (ta koncept

znai sam po sebi) i proirene (na koje se objekte ili pojave odnosi).
x
One moraju biti precizne, nedvosmislene i pokrivati puno znaenje pojma.
x
Moraju se izraziti u operativnim pojmovima (tj., u smislu jaine, trajanja,

relativne vanosti i moguih povezivanja)
x
Moraju izbjegavati ponavljanje, tj. sam pojam ili bilo koji njegov sinonim
ne smije se pojaviti u definiciji niti smije sadravati pojam koji je negdje
dugo definisan pomou prvog pojma u njegovoj definiciji.
x
Tamo gdje je to mogue, trebaju se odnositi na mogue etioloke ili

interaktivne faktore.
x
Moraju odgovarati atributima pojmova viih nivoa (npr. pojam treeg

nivoa mora sadravati opte karakteritike drugog nivoa kategorije kojoj
pripada).
x
Moraju biti dosljedne sa atributima podreenih pojmova (npr. atributi

pojma drugog nivoa ne smiju biti suprotni od pojmova treeg nivoa koji
je ispod).
x
Ne smiju biti figurativni ili metaforiki, ve operativni.
217
MKF
x
Moraju sadravati empirijske tvrdnje koje se mogu uoiti, testirati ili iz

kojih se moe donijeti zakljuak.
x
Moraju se objasniti to je vie mogue pomou neutralnih pojmova, bez

nepotrebnih negativnih konotacija.
x
Moraju biti kratke i izbjegavati tehnike pojmove tamo gdje je to mogue

(sa izuzetkom nekih pojmova u dijeli Funkcije i strukture tijela).
x
Moraju ukljuivati dijelove koji su sinonimi i primjere koji vode rauna o

kulturolokim varijacijama i razlikama u toku ivota.
x
Moraju sadravati izuzetke kako bi se upozorili korisnici o moguim

zabunama vezanim za te pojmove.
4. Dodatne biljeke o terminologiji

U osnovi terminologije bilo koje klasifikacije je esencijalna razlika izmeu
pojave koja se klasificira i strukture same klasifikacije. U sutini, vano je
razlikovati svijet i pojmove koje koristimo da opiemo svijet. Na primjer, pojam
dimenzija ili domena mogu se precizno upotrijebiti za definisanje svijeta,
a komponenta i kategorija su pojmovi koji se veu samo uz klasifikaciju.
Istovremeno, postoji slinost (tj. odgovarajua funkcija) izmeu tih pojmova
i mogue je da veliki broj korisnika koristi te pomove naizmjenino. Za
vie specijalizovane zahtjeve, na primjer za izradu baze podataka ili modela
istraivanja, za korisnike je osnovno da pojedinano identifikuju i da jasno
razlikuju terminologiju elemenata konceptualnog modela i onog koji se odnosi
na strukturu klasifikacije. Pored toga, osjetilo se da preciznost i jasnoa koje
ovakav pristup prua nije vrijedan cijene plaene za nivo apstrakcije, a koji
moe umanjiti korist MKF-a ili to je jo vanije smanjiti broj potencijalnih
korisnika ove klasifikacije.
218
Smjernice za ifriranje u MKF-u
MKF
Aneks 2

MKF je namijenjen ifriranju razliitih stanja zdravlja i stanja vezanih za
zdravlje4. Korisnicima se naroito preporuuje da proitaju Uvod u MKF prije
prouavanja pravila i smjernica ifriranja. Osim toga, korisnicima se preporuuj
da prou obuku za koritenje klasifikacije u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji
ili jednom od centara koji sarauju u njenoj mrei.
Slijede osobine klasifikacije koje su orjentiri za njeno koritenje.
1. Organizacija i struktura
Dijelovi Klasifikacije
MKF je organizovana u dva dijela.
1.
dio se sastoji od sljedeih komponenti:

x Funkcije i strukture tijela
x Aktivnost i uestvovanje.
2.
dio se satoji od sljedeih komponenti:

x Faktori okruenja
x Lini faktori (koji jo nisu dio klasifikacije MKF-a)
Te su komponente oznaene prefiksima u svakoj ifri.

x b za Funkcije tijela
x s za Strukture tijela
x d za Aktivnosti i uestvovanje
x e za Faktore okruenja
Prefiks d oznaava domene unutar komponente Aktivnosti i uestvovanje.
Prema nahoenju korisnika, umjesto prefiksa d mogu se koristiti i prefiksi a i p
koji oznaavaju aktivnost i uestvovanje (p kao participation, op.prev.).
Samu bolest ne treba ifrirati. To se moe uiniti pomou Meunarodna klasikacije bolesti
i problema vezanih uz zdravlje, Deseta revizija (MKB-10), klaasikacije koja omoguava
sistematino biljeenje, analizu, interpretaciju i poreenje podataka o mortalitetu i morbiditetu,
o dijagnozama bolesti i drugim problemima vezanim uz zdravlje. Korisnici MKF-a se upuuju
da koriste tu klasikaciju zajedno sa MKB-10 (vidi str.3 Uvoda, u vezi sa preklapanjem meu
klasikacijama).
219
MKF
Iza slova b, s, d, i e slijedi numerika ifra koja poinje brojem poglavlja (jedna
brojka), zatim slijedi drugi nivo (dvije brojke), i konano trei i etvrti nivo5
(po jedna brojka za svaku). Na primjer, u klasifikaciji Funkcije tijela postoje
ove ifre:
b2
b210
b2102
b21022

Funkcije gledanja
Kvaliteta vida
Osjetljivost na kontrast
(stavka prvog nivoa)

(stavka drugog nivoa)
(stavka tereg nivoa)
(stavka etvrtog nivoa)
Zavisno o potrebana korisnika, bilo koji broj promjenjljivih ifri moe se koristiti
na svakom nivou. Za opisivanje situacije pojedinca moe se koristiti vie od jedne
ifre na svakom novou. One mogu biti nezavisne ili meusobno povezane.
U MKF-u stanje zdravlja osobe se moe oznaiti cijelim nizom ifri u
domenama komponenti klasifikacije. Maksimaln broj dostupnih ifri za svaku
promjenu je 34 na prvom nivou (8 funkcije tijela, 8 strukture tijela, 9 izvoenje
i 9 ifri kapaciteta) i 362 na drugom nivou. Na treem i etvrtom nivou postoje
do 1424 dostupne ifre koje zajedno ine punu verziju klasifikacije. U primjeni
MKF-a u stvarnom ivotu, skup od 3 do 18 ifri moe biti dovoljan za opisivanje
sluaja na dva nivoa (tri brojke). Generalno gledano, detaljnija verzija na etri
nivoa namijenjena je specijalistikim slubama ( u svrhu ishoda rehadilitacije,
u gerijatriji ili za mentalno zdravlje), dok se klasifikacija na dva nivoa moe
koristiti za pregled u evaluaciju zdravstvenog ishoda.
Domene se moraju ifrirati kako to odgovara u datom trenutku (tj. kao opis
snimke susreta), to je startni poloaj. Vremenom meutim, isto je tako mogue
opisati putanju kroz vrijeme ili proces. Korisnici bi tada trebali utvrditi svoj stil
ifriranja i vremenske okvire koje koriste.
Poglavlja
Svaka komponenta klasifikacije organizovana je u naslove poglavlja i domene
pod kojima se nalaze zajednike kategorije ili specifine stavke. Na primjer, u
klasifikaciji Funkcija tijela, 1. poglavlje se bavi svim mentalnim funkcijama.
Blokovi
Poglavlja se esto dalje dijele na blokove kategorija. Na primjer, u
poglavlju 3 klasifikacije Aktivnosti i uestvovanje, (Komunikacija) postoje
tri bloka: Komunikacija-primanje (d310-d329), Komunikacija-proizvoenje
(d330-d349) i Konverzacija i koritenje pomagala i tehnika za komunikaciju
(d350-d369). Blokovi su napravljeni radi vee praktinosti za korisnika i
strogo govorei, nisu dio strukture klasifikacije, te se normalno nee koristiti
u svrhu ifriranja.
5
Samo klasikacija Tjelesnih funkcija i tjelesnih struktura sadri stavke etvrtog nivoa.
220
MKF
Kategorije
Unutar svakog poglavlja postoje pojedinane kategorije na dva, tri ili etri
nivoa, svaki sa kratkom definicijom i onim to ukljuuje i iskljuuje kako bi se
pomoglo pri izboru odgovarajue ifre.
Definicije
MKF daje operativne definicije kategorija zdravlja i kategorija vezanih za
zdravlje kao suprotnost svakodnevnim ili laikim definicijama. Te definicije
opisuju sutinske atribute svake domene (npr. kvalitete, svojstva i odnose)
i sadre informacije o tome ta je ukljueno i iskljueno iz svake kategorije.
Definicije takoer, sadre uporine take koje se uobiajeno koriste za procjenu,
za primjenu kod pregleda i za upitnike, odnosno za rezultate instrumenata
procjene koji su ifrirani u MKF pojmovima. Na primjer, funkcije otrine vida
definisane su pojmovima otrine jednog i oba oka, na blizinu i na daljinu, tako
da se nivo teine otrine vida moe ifrirati kao: ne postoji, blaga, umjerena,
jaka i kompletna.
Pojmovi ukljuivanja
Pojmovi ukljuivanja navedeni su poslije definicije mnogih kategorija. Oni su
dati kao smjernice za sadraj kategorije i nije im svrha da budu opirni. Kod
stavki drugog nivoa ukljuenja pokrivaju sve stavke koje su ugraene u trei
nivo.
Pojmovi iskljuenja
Pojmovi iskljuivanja dati su samo tamo gdje zbog slinosti s nekim drugim
pojmom, njihova primjena moe biti oteana. Na primjer, moe se misliti da
kategorija vrenje nude ukljuuje kategoriju njega dijelova tijela. Kako
bi se ovo razlikovalo, vrenje nude je iskljueno iz kategorije d520 njega
dijelova tijela i ukljuena u ifru d530.
Drugaije specificirano
Na kraju svakog skupa stavki ugraenih u trei i etvrti nivo i na kraju svakog
poglavlja nalaze se kategorije drugaije specificirano (jedinstveno oznaeno
zadnjim brojem ifre 8). To omoguuje ifriranje onih aspekata funkcionisanja
koji nisu ukljueni ni u jednu drugu posebnu kategoriju. Kada se koristi
drugaije specificirano, korisnik mora oznaiti novu stavku na dodatnoj listi.
Nespecficirano
Posebne kategorije unutar svakog skupa stavki ugraenih u trei i etvrti
nivo i na kraju svakog poglavlja nalaze se kategorije nespecficirano koje
omoguavaju ifriranje funkcija koje se uklapaju u grupu, ali za koje ne postoji
dovoljno informacija da bi se uvrstile u posebnu kategoriju. Ta ifra ima isto
znaenje kao i pojam druge ili tree razine odmah iznad, bez ikakvih dodatnih
informacija (za blokove, kategorije drugaije specificirano i nespecficirano
date su u jednoj stavci, ali se uvijek identifikuju zadnjom brojkom 9).
221
MKF
Kvalifikatori
MKF ifre zahtijevaju koritenje jednog ili vie kvalifikatora koji opisuju npr.
nivoe zdravlja ili veliinu problema koji se posmatra. Kvalifikatori su ifrirani
kao jedan, dva ili vie brojeva nakon take. Koritenje bilo koje ifre treba biti
popraeno sa barem jednim kvalifikatorom. Bez kvalifikatora ifre namaju
svojstveno znaenje (po dogovoru, SZO tumai nepotpune ifre zao zank da
problem ne postoji- xxx.00).
Prvi kvalifikator za Funkcije i strukture tijela, za izvoenje i kapacitet,
kvalifikator za Aktivnost i uestvovanje kao i prvi kvalifikator za Faktore
okruenja, svi oni opisuju veliinu problema u odreenoj komponenti.
Sve su komponente kvantificirane koritenjem iste gnerike skale. Postojanje
problema moe znaiti oteenje, ogranienje, restrikciju ili barijeru, u
zavisnosti kojem dijelu pripadaju. Treba odabrati odgovarajue atribute kao to
je prikazano u zagradama, a koje odgovaraju domeni klasifikacije na koju se
odnose (gdje xxx znai broj domene drugog nivoa):
xxx.0 NEMA problema
xxx.1 BLAGI problem
xxx.2 UMJERENI problem
xxx.3 TEKI problem
xxx.4 POTPUNI problem
xxx.9 neprimjenjljivo
(nema, ne postoji, zanemariva, ....)

(srednja, jasna, ....)
(potpuno, ....)
0-4%
5-24%
25-49%
50-95%
96-100%
Postoji irok raspon postotaka za one sluajeve gdje postoje kalibrirani mjerni
instrumenti ili drugi standardi za kvantificiranje razmjera oteenja, ogranienja
sposobnosti, problema izvoenja ili prepreka/olakica u okruenju. Na primjer,
za ifru nema prepreke ili kompletna prepreka, ova skala ima raspon greke
do 5%. Umjerena prepreka je definisana kao vrijednost do polovine skale za
kompetnu prepreku. Postotci se moraju kalibrirati u razliitim domenama s
obzirom na standarde stanovnitva. Kako bi se ovakva kvantifikacija koristila
na jedinstven nain, procedure procjene moraju biti razvijene kroz istraivanja.
U sluaju komponente faktori okruenja, prvi kvalifikator se takoer moe
koristiti za oznaavanje razmjera pozitivnih aspekata okruenja ili za olakice.
Za oznaavanje olakica moe se koristiti ista skala od 0-4 ali se taka
zamjenjuje znakom +: na primjer, e110+2. Faktori okruenja mogu se ifrirati
bilo kao (i) u odnosu na svaku komponentu; ili tako (ii) da nije u vezi sa svakom
komponentom (vidi odjeljak 3 nie). Preferira se prvi nain budui da puno
jasnije oznaava uticaj i atribuciju.
222
MKF
Dodatni kvalifikatori
Za razliite korisnike moe odgovarati i biti korisno dodavanje drugih vrsta
informacija kod ifriranja svake stavke. Postoji niz dodatnih kvalifikatora koji
mogu biti korisni o emu emo govoriti kasnije.
ifriranje pozitivnih aspekata
Prema ocjeni korisnika, mogu se izraditi skale ifriranja koje e oznaiti
pozitivne aspekte funkcionisanja:
Negativno
Pozitivno
Funkcije tijela
Onesposobljenje
Pozitivno
Negativno
Aktivnost
Limitiranje aktivnosti
Negativno
Pozitivno
Uestvovanje
Restrikcija uestvovanja
223
MKF
2. Opta pravila ifriranja

Sljedea pravila su sutinska za tano pronalaenje informacija za razliita
koritenja ove klasifikacije.
Izbor ifri za stvaranje profila pojedinca
MKF klasifikuje zdravlje i stanja vezana uz zdravlje te je stoga potrebno odrediti
niz ifri koje na najbolji nain opisuju profil funkcionisanja osobe. MKF nije
klasifikacija sluaja kao to je MKB-10 u kojoj se odreeno zdravstveno
stanje klasificira jedinstevnom ifrom. Poto se na funkcionisanje osobe moe
uticati na razini tijela, pojedinca ili drutva, korisnik mora uvijek uzeti u obzir
sve komponente klasifikacije, odnosno Funkcije i strukture tijela, Aktivnost
i uestvovanje i Faktore okruenja. Iako je nepraktino oekivati da e sve
mogue ifre biti koritene za svaki sluaj, zavisno o pojedinostima sluaja
korisnici e odabrati vanije ifre u svrhu opisivanja datog zdravstvenog statusa.
Informacije koje se odnose na ifre
ifrirane informacije uvijek se nalaze u kontekstu zdravstvenog stanja. Iako za
koritenje ifri nije potrebno oznaiti veze koje postoje izmeu zdravstvenog
stanja i aspekata funcionisanja i onesposobljenja koji su ifrirani, MKF je
klasifikacija zdravlja te stoga pretpostavlja postojanje zdravstvenog stanja
odreene vrste. Zato informacije o tome ta osoba odabire da uradi ili ne uradi,
ne odnosi se na problem funkcionisanja vezan za zdravstveno stanje pa se stoga
ne treba ni ifrirati. Na primjer, ako osoba ne eli biti ni u kakvim odnosima sa
svojim komijama iz razloga koji nisu zdravstvene prirode, tada nije prikladno
koristiti kategoriju d7200 koja ukljuuje aktivnosti stvaranja odnosa. Suprotno
tome, ako je odluka osobe vezana uz zdravstveno stanje (npr. depresiju), tada se
ifra mora koristiti.
Informacije koje opisuju osjeaj osobe o ukljuenosti ili zadovoljstvu zbog nivoa
funkcionisanja za sada nisu ifrirane unutar MKF-a. Dalja istraivanja mogu
definisati dodatne kvalifikatore koje e omoguiti da se ta informacija ifrira.
Treba ifrirati samo one aspekte funkcionisanja osobe koji se odnose na
unaprijed odreeni vremenski okvir. Funkcije koje se odnose na raniji dogaaj
i nemaju vanost za postojee stanje ne trebaju se biljeiti.
ifriranje eksplicitnih informacija
Prilikom dodjeljivanja ifri korisnik ne smije stvarati zakljuke o meuodnosima
izmeu oteenja tjelesnih funkcija ili struktura, ogranienja aktivnosti ili
ogranienja sudjelovanja. Na primjer, ako osoba ima ogranienje funkcije
kretanja, nije opravdano zakljuiti da ta osoba ima oteenje funkcije kretanja.
Slino tome, iz injenice da osoba ima ogranien kapacitet kretanja, neoprezno
224
MKF
je stvoriti zakljuak da ta osoba ima problem u izvoenju kretanja. Korisnik

mora dobiti eksplicitnu informaciju o funkcijama i strukturama tijela i posebnu
informaciju za kapacitet i izvoenje (u nekim sluajevima mentalnih funkcija
na primjer, potrebno je traiti procjenu izvoenja od drugih promatraa, budui
da funcija tijela po ovom pitanju nije direktno uoljiva).
ifriranje specifinih informacija
Zdravlje i stanja vezana uz zdravlje treba biljeiti to je mogue detaljnije
koristei najprikladnije kategorije MKF-a. Na primjer, najtanija ifra za osobu
sa nonim sljepilom je b21020 osjetljivost na svjetlost. Ako se meutim, iz
nekog razloga taj nivo detalja ne moe koristiti odgovarajua starija ifra u
hijerarhiji (u ovom sluaju b2102 kvalitet vida, b210 funkcija gledanja ili
b2 senzorne funkcije i bol.
Za lako i brzo pronalaenje prikladne ifre preporuuje se koritenje MKF
Browsera6 koji prua mogunost kompjuterskog pretraivanja elektronskog
indeksa verzije klasifikacije. Osim toga se moe koristiti abecedni pokazatelj.
3. Konvencije ifriranja za komponente Faktori okruenja

Za ifriranje faktora okruenja mogu se koristiti tri konvencije ifriranja:
Konvencija 1
Faktori okruenja ifriraju se posebno, bez povezivanja sa iframa funkcije
tijela, strukture tijela ili aktivnost i uestvovanje.
Funkcija tijela _________________________
Struktura tijela ________________________
Aktivnost i uestvovanje _________________
Okruenja ____________________________
Konvencija 2
Faktori okruenja ifriraju se za svaku komponentu.
Funkcije tijela ____________________ E ifra ________________________
Struktura tijela ____________________ E ifra ________________________
Aktivnost i uestvovanje _____________ E ifra ________________________
MKF Browser se moe skinuti na razliitim jezicima sa ICF web stranice: http://www.who.int/
classication/icf
225
MKF
Konvencija 3
Faktori okruenja ifriraju se kroz kvalifikatore kapaciteta i izvoenja u
komponenti Aktivnost i uestvovanje za svaku stavku.
Kvalifikator izvoenja_________________
Kvalifikator kapacitet _________________
E ifra___________________
E ifra ____________________
4. Pravila ifriranja za specifine komponente

4.1 ifriranje funkcija tijela
Definicije
Funkcije tijela su fizioloke funkcije tjelesnog sistema (ukljuujui psiholoke
funkcije). Oteenja su problemi funkcije ili strukture tijela kao znaajno
odstupanje ili gubitak.
Koritenje kvalifikatora za funkciju tijela
Funkcije tijela ifriraju se pomou jednog kvalifikatora koja upuuje na obim
ili veliinu oteenja. Prisustvo oteenja moemo oznaiti kao gubitak ili
nedostatak, smanjenje, poveanje ili viak ili odstupanje.
Oteenje osobe sa hemiparezom moe se opisati pomou ifre b7302 snaga
miia jedne strane tijela:
Razmjer oteenja (prvi kvalifikator)
b7302._
Kada postoji oteenje, ono se moe mjeriti po teini uz pomo generikog

kvalifikatora. Na primjer:
b7302.1
b7302.2
b7302.3
b7302.4
BLAGO oteenje snage miia na jednoj strani tijela

UMJERENO oteenje snage miia na jednoj strani tijela
JAKO oteenje snage miia na jednoj strani tijela
POTPUNO oteenje snage miia na jednoj strani tijela
(5.24%)
(25-49%)
(50-95%)
(96-100%)
Nepostojanje oteenja (prema unaprijeg odreenom nivou praga) oznaava se

vrijednou 0 za generiki kvalifikator. Na primjer:
b7302.0 NEMA oteenje snage miia na jednoj strani tijela
Ako nema dovoljno informacija za odreivanje teine oteenja, koristi se
vrijednost 8. Na primjer: ako u zdravstvenom kartonu osobe stoji da ona
boluje od slabosti desne strane tijela bez dodatnih objanjenja, moe se koristiti
sljedea ifra:
b7302.8 Oteenje snage miia na jednoj strani tijela, nespecificirano
226
MKF
Postoje situacije u kojima nije primjereno koristiti odreenu ifru. Na primjer,

ifra b650 funkcije menstruacije nije primjenjiva na ene ispod i iznad odreene
ivotne dobi (premenarcha ili postmenopauza). Za te sluajeve koristimo
vrijednost 9.
b7302.9 Funkcije menstruacije, nije primjenjivo
Strukturalne korelacije funkcija tijela
Klasifikacije Funkcija tijela i Strukture tijela su napravljene da budu paralelne.
Kada se koristi ifra Funkcije tijela, korisnik mora provjeriti je li primjenjiva
ifra odgovarajue strukture tijela. Na primjer, Funkcije tijela ukljuuju osnovna
ljudska ula kao b210-b229 gledanje i srodne funkcije, a njihove strukturalne
korelacije oznaene kao s210 i s230 oko i srodne strukture.
Meuodnosi izmeu oteenja
Oteenja mogu izazvati druga oteenja; na primjer, snaga miia moe otetiti
funkciju kretanja, funkcije srca mogu uticati na respiratorne funkcije, percepcija
se moe povezati s funkcijom razmiljanja.
Identifikacija oteenja u tjelesnim funkcijama
Za ona oteenja koja se ne mogu uvijek izravno uoiti (npr. mentalne funkcije),
korisnik moe donijeti zakljuak o postojanju oteenja na osnovu posmatranja
ponaanja. Na primjer, u klinikim uslovima pamenje se moe ocijeniti
pomou standardizovanih testova i mada nije mogue stvarno posmatranje
funkcionisanja mozga, zavisno od rezultata tih testova razumno je zakljuiti da
postoji oteenje mentalnih funkcija ili pamenja.
227
MKF
4.2 ifriranje struktura tijela

Definicije
Strukture tijela su anatomski dijelovi tijela kao to su organi, ekstremiteti
i njihove komponente. Oteenja su problemi funkcije ili strukture tijela kao
znaajno odstupanje ili gubitak.
Koritenje kvalifikatora za ifriranje struktura tijela
Strukture tijela ifriraju se pomou tri kvalifikatora. Prvi kvalifikator opisuje
obim ili veliinu oteenja, drugi kvalifikator se koristi za oznaavanje prirode
promjene, a trei kvalifikator opisuje mjesto oteenja.
Veliina oteenja (prvi kvalifikator)
Priroda oteenja (drugi kvalifikator)
Mjesto oteenja (trei kvalifikator)
s7300.___ ___ ___
Opisne eme koje se koriste za tri kvalifikatora navedene su u Tabeli 1.

Tabela 1. Skala kvalifikatora za strukture tijela
Prvi kvalifikator
Veliina oteenja
Drugi kvalifikator
Priroda oteenja
Trei kvalifikator
Mjesto oteenja
0 NEMA oteenja
1 BLAGO oteenje
2 UMJERENO oteenje
3 JAKO oteenje
4 POTPUNO oteenje
8 nespecificirano
9 nije primjenjivo
0 nema promjena u strukturi

1 potpuni izostanak
2 djelimini izostanak
3 dodatni dio
4 poremeene dimenzije
5 diskontinuitet
6 odstupanje od poloaja
7 kvalitativne promjene u
strukturii nakupljanje tekuine
8 nespecificirano
9 nije primjenjivo
0 vie od jedne regije

1 desno
2 lijevo
3 obje strane
4 naprijed
5 pozadi
6 proksimalno
7 distalno
8 nespecificirano
9 nije primjenjivo
228
MKF
4.3
ifriranje komponenti Aktivnosti i uestvovanje
Definicije
Aktivnost je izvravanje zadatka ili neke radnje od strane pojedinca. Uestvovanje
je ukljuenost u ivotnu situaciju. Ogranienja aktivnosti su potekoe koje
pojedinac moe imati pri izvravanju aktivnosti. Restrikcije u uestvovanju su
problemi koje pojedinac moe doiviti kod ukljuivanja u ivotne situacije.
Klasifikacija Aktivnosti i uestvovanja je jedinstvena lista domena.
Koritenje kvalifikatora kapacitet i izvoenje
Aktivnosti i uestvovanja se ifrira pomou dva kvalifikatora: kvalifikatora
izvoenje koja je oznaena prvom brojkom nakon take, i kvalifikatora
kapacitet koja je oznaena drugom brojkom iza take. ifra koja oznaava
kategoriju iz liste Aktivnosti i uestvovanja i dva kvalifikatora ine zadanu
matricu informacija.
Kvalifikator izvoenje (prvi kvalifikator)
Kvalifikator kapacitet (bez pomoi)(drugi
kvalifikator)
d4500. __
__
Matrica informacija
(zadano)
Kvalifikator izvoenje opisuje ta pojedinac radi u svom okruenju. Zato to

postojee okruenje unosi i drutveni kontekst, izvoenje kako ga biljei ova
j kvalifikator, podrazumijeva ukljuenost u ivotnu situaciju ili doivljeno
iskustvo ljudi u trenutnom kontekstu u kojem ive. Taj kontekst ukljuuje
Faktore okruenja odnosno sve aspekte fizikog i drutvenog svijeta i stavova
okoline. Ove karakteristike trenutnog okruenja mogu se ifrirati pomou
klasifikacije Faktori okruenja.
Kvalifikator kapacitet opisuje sposobnost pojedinca da obavlja zadatak ili
radnju. Taj pojam ukazuje na najvei vjerovatni nivo funkcionisanja koji osoba
moe postii u datoj domeni u datom trenutku. Za procjenu pune sposobnosti
pojedinca potrebno je imati standardizovano okruenje koje neutralizuje
razliite uticaje drugih okruenja na sposobnost pojedinca. To standardizovano
okruenje moe biti : (a) postojee okruenje koje se obino koristi za
procjenu kapaciteta prilikom testiranja; (b) u sluaju kada to nije mogue,
pretpostavljeno okruenje za koje se misli da ima ujednaen uticaj. Takvo
okruenje moemo nazvati ujednaenim ili standardizovanim okruenjem.
Tako pojam kapacitet odraava sposobnost pojedinca prilagoavanja okruenju.
To prilagoavanje mora biti jednako za sve osobe u svim zemljama da bi se
229
MKF
moglo uporeivati na meunarodnom nivou. Tanije reeno, karakteristike

ujednaenog ili standardnog okruenja mogu se ifrirati pomou komponente
Faktori okruenja. Raskorak izmeu kapaciteta i izvoenja odraava razliku
izmeu uticaja postojeeg i ujednaenog okruenja te tako daje korisne
smjernice o tome ta se moe promijeniti u okruenju pojedinca kako bi se
poboljalo njegovo izvoenje.
Tipino, kvalifikator kapacitet bez pomoi koristi se za opis stvarne sposobnosti
pojedinca koje se ne poboljava koritenjem pomagala ili uz pomo personalnog
asistenta.budui da se kvalifikator izvoenje odnosi na postojee okruenje
pojedinca, prisustvo pomagala, personalnog asistenta ili barijiera moe se
direktno posmatrati. Priroda olakice ili barijere moe se opisati koritenjem
klasifikacije Faktori okruenja.
Neobavezni kvalifikatori
Trei i etvrti (neobavezni) kvalifikatori omoguuje korisnicima ifriranje
kapaciteta uz pomo i izvoenje bez pomoi.
Kvalifikator izvoenja (prvi kvalifikator)
Kvalifikator kapaciteta bez pomoi (drugi kvalifikator)
Kvalifikator kapacitet uz pomo (trei kvalifikator)
Kvalifikator iizvoenje bez pomoi (etvrti kvalifikator)
d4500. __ __ __ __
Informacijska Neobavezno
matrica
(zadano)
230
MKF
Dodatni kvalifikatori
Mjesto pete brojke je rezervisano za kvalifikator koja e moda biti razvijena
u budunosti kao to je kvalifikator za ukljuenost ili subjektivni osjeaj
zadovoljstva.
Kvalifikator izvoenja (prvi kvalifikator)
Kvalifikator kapaciteta bez pomoi (drugi kvalifikator)
Kvalifikator kapaciteta uz pomo (trei kvalifikator)
Kvalifikator izvoenje bez pomoi (etvrti kvalifikator)
Dodatni kvalifikator (peti kvalifikator)
d4500. __ __ __ __
Informacijska Neobavezno
matrica
(zadano)
__
Dodatno (u razvoju)
I kvalifikator kapacitet i kvalifikator izvoenje se moe dalje koristiti sa i bez

pomagala ili personalnog asistenta i u skladu sa sljedeom skalom (gdje xxx
zamjenjuje broj domene drugog nivoa)
xxx.0
xxx.1
xxx.2
xxx.3
xxx.4
xxx.8
xxx.9
NEMA potekoa
BLAGA potekoa
UMJERENA potekoa
JAKA potekoa
POTPUNA potekoa
nespscificirano
nije primjenjivo
Kada koristiti kvalifikatore izvoenja i kapaciteta

Oba kvalifikatora se mogu koristiti za svaku nabrojanu kategoriju. Ali
informacija koju oni pruaju je drugaija za svaki sluaj. Kada se koriste oba
kvalifikatora, rezultat je spajanje dva kvalifikatora, npr.
d4500.2 _
d4500.2 1
d4500._ 1
Ako se koristi samo jedan kvalifikator, onda se neiskoriteno mjesto ne treba
popunjavati brojem .8 ili .9 ve se ostavi prazno, zato to su ovi brojevi prave
vrijednosti procjene i to bi impliciralo da je kvalifikator upotrijebljen.
231
MKF
Primjeri koritenja dva kvalifikatora

d4500 Hodanje na kratke udaljenosti
Za kvalifikator izvoenje, ova domena se odnosi na kretanje na nogama, u
trenutnom okruenju osobe kao to su razliite podloge i uslovi, sa upotrebom
tapa, hodalice ili upotrebom druge tehnologije za distance manje od 1 km.
Na primjer, za kvalifikator izvoenje, osoba koja je izgubila nogu kao rezultat
povrede na radu i koja se od tada kree uz pomo tapa, a ima umjerene
potekoe u kretanju jer su plonici u njegovom okruenju jako strmi i imaju
sklisku povrinu, moe se ifrirati:
d4500.3_ umjerena restrikcija u izvoenju na kratke udaljenosti
Za kvalifikator kapaciteta, ova domena se odnosi na sposobnost osobe da
se kree bez pomoi. Da bismo neutralizzirali uticaje drugih okruenja,
sposobnost se moe procijeniti u standardizovanom okruenje. To
standardizovano okruenje moe biti : (a) postojee okruenje koje se obino
koristi za procjenu kapaciteta prilikom testiranja; (b) u sluaju kada to nije
mogue, pretpostavljeno okruenje za koje se misli da ima ujednaen uticaj. Na
primjer, stvarna sposobnost gore spomenute osobe da hoda bez pomoi tapa
u standardizovanom okruenje (kao onaj koji je ravan i nije klizav) e biti jako
ograniena. Zbog toga kapacitet te osobe se moe ifrirati na sljedei nain:
d4500._3 teko ogranienje kapaciteta u kretanju na kratke udaljenosti
Korisnici koji ele da specificiraju trenutno ili standardizovano okruenje dok
koriste kvalifikatore kapacitet i izvoenje trebali bi koristiti klasifikaciju Faktora
okruenja (vidi konvenciju 3 ifriranja za Faktore okruenja u dijelu 3 iznad).
4.4 ifriranje faktora okruenja
Definicije
Faktori okruenja ine fiziko i drutveno okruenje i stavove sredine u kojoj
ljudi ive i vode svoje ivote.
Koritenje Faktora okruenja
Faktori okruenja su komponenta dijela 2 (Kontekstualni faktori) klasifikacije.
Faktori okruenja se moraju uzeti u obzir za svaku komponentu funkcionisanja
i ifrirati se prema jednoj od tri konvencije opisane u dijelu 3 iznad.
Faktori okruenja se ifriraju iz perspektive osobe ija situacija se opisuje. Na
primjer, odsjeeni plonici na prelazima bez teksture mogu se ifrirati kao
olakica za osobu u invalidskim kolicima ali kao barijera za slijepu osobu.
Kvalifikator ukazuje na to u kojoj mjeri je faktor olakica ili barijera. Postoji vie
razloga zbog kojih fakor okruenja moe biti olakica ili barijera i u kojoj mjeri.
232
MKF
Za olakice, korisnik bi trebao voditi rauna o potrebama kao to je pitanje

dostupnosti resursima i da li pristup zavisi o nekome ili neemu ili je promjenjiv,
da li je dobre ili slabije kvalitete itd. U sluaju barijera, moe biti relevantno
kako esto taj faktor ometa osobu, da li je to ometanje malo ili veliko, da li
se moe izbjei ili ne. Takoe treba imati na umu da faktor okruenja moe
biti barijera zbog svog prisustva (na primjer, negativni stavovi prema osobama
sa onesposobljenjem) ili zbog odsustva ( na primjer, nedostupnost potrebnih
usluga). Uticaj koji faktori okruenja imaju na ivote ljudi sa zdravstvenim
problemima su razliiti i sloeni i nadamo se da e istraivanja u budunosti
dovesti do boljeg razumijevanja ove interakcije i po mogunosti, pokazati korist
drugog kvalifikatora za ove faktore.
U nekim sluajevima razliiti skupovi faktora okruenja saeti su u jedinstvene
pojmove kao siromatvo, razvoj, ruralno ili urbano okruenje ili drutveni
kapital. Sumirani podaci se ne nalaze u klasifikaciji. Umjesto toga ifrant bi
trebao razdvojiti bitne faktore i njih ifrirati. Ponavljamo, potrebno je dalje
istraivanje kako bi se odredilo da li postoje jasni i dosljedni pojmovi faktora
okruenja koji ine svaki od ovih sumiranih pojmova.
Prvi kvalifikator
Sljedei dio predstavlja negativnu i pozitivnu skalu za praenje razmjera do
kojeg neki faktor okruenja predstavlja prepreku ili olakicu. Taka ili separator
sam oznaava barijeru, a znak + oznaava olakicu kao to je naznaeno ispod:
xxx.0
xxx.1
xxx.2
xxx.3
xxx.4
NEMA barijere
BLAGA barijera
UMJERENA barijera
TEKA barijera
KOMPLETNA barijera
xxx+0
xxx+1
xxx+2
xxx+3
xxx+4
xxx.8 barijera, nespecificirano

NEMA olakica
BLAGA olakica
UMJERENA olakica
ZNATNA olakica
KOMPLETNA olakica
xxx+8 olakica, nespecificirano

233
Mogua upotreba liste Aktivnosti i uestvovanja
MKF
Aneks 3

Komponenta Aktivnost i uestvovanje je neutralna lista domena koja ukazuje
na razliite radnje i ivotna podruja. Svaka domena sadri kategorije na
razliitim nivoima poredanih od optih prema detaljnim (npr. domena
Poglavlja 4 Mobilnost, sadri kategorije kao to je d450 Hodanje i ispod toga
vie specifine stavke, d4500 Hodanje na kratke udaljenosti). Lista domena
aktivnosti i uestvovanja pokriva cijeli spektar funkcionisanja koje se moe
ifrirati i na individualnom i na drutvenom nivou.
Kako je naznaeno u Uvodu, ova lista se moe koristiti na razliite naine da bi
ukazala na specifine poglede aktivnosti i uestvovanja kako je definisano
u MKF-u kako slijedi:
U kontekstu zdravlja:
Aktivnost je izvravanje zadatka ili neke radnje od strane pojedinca.
Postoje etri alternativne opcije za strukturisanje odnosa izmeu aktivnosti (a)
i uestvovanja (p) u terminima s liste domene:
(1) Posebni skupovi domene aktivnosti i domene ukljuenosti (bez
preklapanja)
Odreeni skup kategorija je ifriran samo kao aktivnost (npr., zadatak ili radnja
koju pojedinac radi) i drugi skup samo kao uestvovanje (npr., ukljuenost u
ivotne situacije). Zbog toga se dva skupa meusobno iskljuuju.
Prema tom miljenju, skupove kategorije aktivnosti i kategorije uestvovanja
odreuje korisnik. Svaka kategorija je ili stavka aktivnosti ili stavka uestvovanja,
ali nisu obe. Na primjer, domene se mogu podijeljene na sljedei nain:
a1 Uenje i primjena znanja
a2 Opti zadaci i zahtjevi
a3 Komunikacija
a4 Mobilnost
p5 Briga o samom sebi
p6 ivot u kui
p7 Meusobne interakcije
p8 Glavna ivotna podruja
p9 Zajednica, drutveni i civilni ivot
234
MKF
ifriranje za ovu strukturu

a ifra kategorije. qp qc
p ifra kategorije. qp qc
(a kategorija se odnosi na stavku aktivnosti)

(p kategorija se odnosi na stavku ukljuenosti)
Gdje je qp = kvalifikator izvoenja i qc = kvalifikator kapaciteta. Ako se koristi

kvalifikator izvoenja, kategorija, bilo da je oznaena kao stavka aktivnosti ili
kao stavka ukljuenosti, interpretira se u terminima pojma izvoenja; ako se
koristi kvalifikator kapacitet, interpretira se u terminima pojma kapaciteta, bez
obzira da li oznaava aktivnost ili ukljuenost.
Na ovaj nain izbor (1) prua punu informacijsku matricu bez ikakvih
preklapanja ili suvika.
(2) Djelimino preklapanje izmeu skupova domena aktivnosti i
ukljuenosti
Kod ove mogunosti skupovi kategorija mogu se interpretirati i kao aktivnost
i kao ukljuenost; zbog toga, ista kategorija je otvorena za pojedinanu (npr.,
zadatak ili radnja koju pojedinac radi) i drutvenu (npr., ukljuenost u ivotne
situacije) interpretaciju.
Na primjer:
a1 Uenje i primjena znanja
a2 Opti zadaci i zahtjevi
a3 Komunikacija
a4 Mobilnost
a5 Briga o samom sebi
a6 ivot u kui
p3 Komunikacija
p4 Mobilnost
p5 Briga o samom sebi
p6 ivot u kui
p7 Meusobne interakcije
p8 Glavna ivotna podruja
p9 Zajednica, drutveni i civilni ivot

Postoji restrikcija kako se kategorije mogu ifrirati za ovu strukturu. Nije
mogue u kategoriji unutar preklapanja imati razliite vrijednsti sa isti
kvalifikator (bilo da je kvalifikator izvoenje ili kapacitet). Na primjer:
a kategorija.1_
p kategorija.2
ili
a kategorija._1
p kategorija._2
Korisnici koji biraju ovu opciju vjeruju da ifre u dijelovima koji se preklapaju
mogu znaiti razliite stvari kada su ifrirane kao aktivnost a ne kao ukljuenost,
i obratno. U svakom sluaju, jedna jedina ifra treba ui u informacijsku matricu
za specifinu kolonu kvalifikatora.
235
MKF
(3) Detaljne kategorije kao aktivnosti i iroke kategorije kao

uestvovanje, sa i bez preklapanja
Jo jedan pristup primjene definicija aktivnosti i uestvovanja na domene
je ograniavanje uestvovanja na vie optu ili kao iru kategoriju unutar
domene (npr., kategorije prvog nivoa kao naslovi poglavlja) i davanje daljnijih
kategorija aktivnostima (npr., kategorije treeg ili etvrtog nivoa). Ovaj pristup
razdvaja kategorije unutar nekih ili svih domena u smislu ire prema detaljnijoj
distinkciji. Korisnik moe neke domene u cjelosti posmatrati kao aktivnost ili
kao uestvovanje (npr., na svim nivoima detalja).
Na primjer, d4550 Puzanje, moe se smatrati kao aktivnost dok se d455
Kretanje moe smatrati uestvovanjem.
Postoje dva mogua naina koritenja ovog pristupa: (a) ne postoji preklapanje,
npr. ako je neto aktivnost nije uestvovanje; (b) moe postojati preklapanje,
zato to neki korisnici mogu koristiti cijelu listu za aktivnosti, a samo ire
naslove za uestvovanje.
Slino opciji (1) i opciji (2).
(4) Koritenje iste domene i za aktivnosti i za uestvovanje sa
potpunim preklapanjem domena
Prema ovoj opciji sve domene na listi Aktivnost i uestvovanje se mogu
posmatrati i kao aktivnost i kao uestvovanje. Svaka kategorija se moe
interpretirati kao pojedinano funkcionisanje (aktivnost) a jednako i kao
drutveno funkcionisanje (uestvovanje).
Na primejr, d330 Govor se moe posmatrati i kao aktivnost i kao uestvovanje.
Osoba kojoj nedostaju glasnice moe govoriti uz pomo pomagala. Prema
procjeni koja koristi kvalifikatore kapacitet i izvoenje, ova osoba ima:
Prvi kvalifikator
Umjrena potekoa u izvoenju (moda zbog kontekstualnih faktora kao to su
lini stres ili stavovi drugih osoba).
2
Drugi kvalifikator
Teka potekoa u kapacitetu bez pomagala.
Trei kvalifikator
Umjerena potekoa sa pomagalom.
Prema MKF informacijskoj matrici situacija te osobe se treba ifrirati kao:

d330.231
236
MKF
Prema opciji (4) moe se takoer ifrirati i kao:

a330.231
p330.2
U opciji (4), kada se koriste oba kvalifikatora i za izvoenjei za kapacitet,
postoje dvije vijednosti za istu kuicu u informacijskoj matrici MKF-a:
jedna za aktivnost, a druga za uestvovanje. Ako su te vrijednosti iste, onda
nema konflikta, ve samo suvine informacije. Meutim, u sluaju razliitih
vrijednosti, korisnici moraju razviti pravilo prema kojem ifriraju informacijsku
matricu, jer je slubeni nain ifriranja SZO i dalje:
d kategorija qp qc
Jedan od naina da se prevazie ovaj viak informacija moe biti taj da se
kvalifikator kapaciteta posmatra kao aktivnost, a kvalifikator izvoenje kao
uestvovanje.
Druga mogunost je izrada dodatnih kvalifikatora za uestvovanje koja e
obuhvatiti ukljuenost u ivotna situacije.
Oekuje se da e se kontnuiranim koritenjem MKF-a i stvaranjem empirijskih
podataka pruiti dokazi o tome koju od gornjih opcija radije koriste razliiti
korisnici klasifikacije. Empirijsko istraivanje e takoer stvoriti jasnije pojmove
o operativnim vrijednostima aktivnosti i uestvovanja. Podaci o tome kako se ti
podaci koriste u razliitim okruenjima, razliitim zemljama i za razliite svrhe,
pruie informacije za dalje izmjene i dopune eme.
237
Primjeri sluajeva
MKF
Aneks 4
Primjeri sluajeva
Sljedei primjeri opisuju primjenu koncepta MKF-a na razliite sluajeve.
Nadamo se da e to pomoi korisnicima u boljem razumijevanju namjere i
primjene osnovnih koncepcija i pojmova klasifikacije. Za vie detalja vidi
prirunike za obuku i kurseve Svjetske zdravstvene organizacije.
Oteenje koje ne dovodi do ogranienja kapaciteta

i problema u izvoenju
Dijete je roeno bez nokta na prstu ruke. Taj nedostatak je oteenje
strukture, ali ne ometa funkcionisanje djetetove ake ili onoga to dijete
moe raditi pomou ake, prema tome nema ogranienja u kapacitetu
djeteta. Slino, ne treba postojati problem izvoenja kao to je igranje
sa drugom djecom bez zadirkivanja i iskljuivanja iz igre zbog ovog
nedostatka. Dijete zato nema ogranienje kapaciteta ili probleme u
izvoenju.
Oteenje koje ne dovodi do ogranienja kapaciteta,

ali dovodi do problema u izvoenju
Dijete s dijabetesom ima oteenje funkcije: guteraa ne funkcionie
kako treba da bi proizvela inzulin. Dijabetes se moe kontreolisati uz
pomo lijekova, tj. sa inzulinom. Kada su funkcije tijela (nivo inzulina)
pod kontrolom ne postoji ogranienje kapaciteta povezano sa oteenjem.
Meutim, dijete koje boluje od dijebetesa vjerovatno e iskusiti problem
izvoenja prilikom druenja sa prijateljima ili vrnjacima kada je u
pitanju uzimanje hrane, budui da to dijete mora ograniiti unos eera.
Nedostatak odgovarajue hrane mogao bi stvoriti barijeru. Zato bi to
dijete moglo imati nedostatak ukljuenosti u svoje drutveno okruenje,
ako se ne poduzmu koraci koji e osigurati dobijanje odgovarajue hrane
unato tome to ne postoji ogranienje kapaciteta.
Drugi primjer je o pojedincu koji boluje od vitiliga na licu, ali bez drugih
fizikih nedostataka. Taj kozmetiki problem ne stvara ogranienje u
kapacitetu, meutim ta osoba moda ivi u okruenju gdje se vitiligo
pogreno smatra gubom i prema tome se smatra zaraznom boleu. Dakle,
u okruenju te osobe negativni stav predstavlja prepreku u okruenju koja
vodi do znaajnih problema izvoenja u meuljudskim odnosima.
238
Primjeri sluajeva
MKF
Oteenje koje vodi do ogranienja kapaciteta i

zavisno od situacije do problema ili ne dovodi do
problema u izvoenju
Znaajno odstupanje u intelektualnom razvoju je mentalno oteenje. To
moe voditi do nekih ogranienja u razliitim kapacitetima osobe. Faktori
okruenja, meutim, mogu uticati na obim izvoenja pojedinca u razliitim
ivotnim domenama. Na primjier, dijete sa takvim mentalnim oteenjima
moe osjeati tek male smetnje u okruenju gdje oekivanja u odnosu na
cijelu populaciju nisu jako visoka i gdje dijete moe obavljati itav niz
jednostavnih, ponavljajuih, ali potrebnih zadataka. U takvom okruenju
dijete e imati dobar nivo izvoenja u razliitim ivotnim situacijama.
Slino dijete koje raste u okruenju koje je takmiarsko i ima visoka
akademska oekivanja moe doivjeti vie problema u izvoenju u
razliitim ivotnim situacijama u poreenju sa prvim djetetom.
Ovaj primjer istie dva problema. Prvi je da norme ili standardi populacije
u odnosu na koji se mjeri funkcionisanje pojedinca moraju odgovarati
stvarnom okruenju pojedinca. Drugi je da prisutnosti ili nepostojanje
faktora okruenja moe biti ili olakica ili barijera tom funkcionisanju.
Prijanje oteenje koje ne dovodi do ogranienja kapaciteta,

ali ipak stvara probleme u izvoenju
Pojedinac koji se oporavio od akutnog psihotikog napada, ali koji nosi
stigmu duevnog pacijenta moe imati probleme u izvoenju u domeni
zaposlenja ili meuljudskih odnosa zbog negativnih stavova ljudi u
okruenju. Ukljuenost osobe u posao i ivot je zbog toga ograniena.
Razliita oteenja i ogranienja kapaciteta koja vode do

slinih problema u izvoenju
Pojedinac moda nee biti primljen na posao zbog ozbiljnosti svog
tjelesnog oteenja (kvadriplegija), koje onemoguava izvoenje nekih
poslova (npr. koritenje kompjutera sa runom tastaturom). To radno
mjesto nije posebno prilagoeno tako da se toj osobi olaka izvoenje tih
poslova (npr. softver koji prepoznaje glas i zamjenjuje runu tastaturu).
Drugi pojedinac s manje izraenom kvadriplegijom moda ima sposobnost
obavljanja potrebnog posla, ali moda se ne moe zaposliti zbog ograniene
kvote u zapoljavanju osoba sa onesposobljenjem.
239
Primjeri sluajeva
MKF
Trei pojedinac koji je sposoban obavljati potrebne aktivnosti na poslu,

moda nije dobio posao zato to ima ogranienje aktivnosti koje se
ublaava koritenjem invalidskih kolica, iako radno mjesto nije pristupano
osobama koje koriste invalidska kolica.
I na kraju, pojedinac koji koristi invalidska kolica moe dobiti posao i ima
kapacitet obavljanja radnih zadataka te to zaista i radi u kontekstu rada.
Meutim, uprkos tome, takav pojedinac jo uvijek moe imati probleme
u u izvoenju u domenama meuljudskih odnosa sa svojim kolegama jer
nema pristup mjestima na poslu koja su predviena za odmor. Taj problem
izvoenja u drutvenom kontekstu na radnom mjestu moe sprijeiti
mogunost napredovanja na poslu.
Sva etri pojedinca imaju probleme u izvoenju u domeni zaposlenja
zato to su razliiti faktori okruenja u odnosu sa njihovim zdravstevnim
stanjem ili oteenjem. Za prvog pojedinca prepreke u okruenju ukljuuju
nedostatak smjetaja na radnom mjestu i vjerovatno negativne stavove.
Drugi pojedinac se suoava sa negativnim stavovima o zapoljavanju
osoba sa onesposobljenjem. Trea osoba ima problem nedostatka pristupa
fizikom okruenju, a zadnja osoba suoena je sa negativnim stavovima o
onesposobljenju uopte.
Sumnja na oteenje koja vodi do izraenih problema u

izvoenju bez problema kapaciteta
Pojedinac radi sa bolesnicima koji boluju od AIDS-a. Taj pojedinac je
inae zdrav, ali se povremeno mora testirati na HIV. On nema ogranienja
kapaciteta. Uprkos tome, ljudi koji se drue s njim sumnjaju da je moda
zaraen virusom pa ga izbjegavaju. To dovodi do znaajnih problema u
izvoenju te osobe u domeni drutvenih odnosa i u zajednici, u drutvenom
i civilnom ivotu. Njegova je ukljuenost ograniena zbog negativnih
stavova koje imaju ljudi iz njegovog okruenja.
Oteenja koja zasad nisu klasificirana u MKF-u, a koja vode

do problema u izvoenju
Osoba ima majku koja je umrla od raka dojke. Ta osoba ima 45 godina
i nedavno se dobrovoljno pregledala te je otkriveno da ima genetsku
promjenu koja je stavlja u grupu ena sa poveanim rizikom od
obolijevanja raka dojke. Ona sama nema problema u funkciji ili strukturi
tijela ili ogranienje kapaciteta, ali joj njeno osiguravajue drutvo ne eli
odobriti osiguranje zbog poveanog rizika od obolijevanja od raka dojke.
Njena ukljuenost u domeni brige o zdravlju je ograniena zbog politike
osiguravajueg drutva.
240
Primjeri sluajeva
MKF
Dodatni primjeri
Desetogodinji djeak je upuen logopedu zbog dijagnoze mucanja. Za
vrijeme pregleda otkriveni su problemi diskontinuiteta govora, inter- i
intravertebralna akceleracija, problemi sa tajmingom govornih pokreta i
neprimjeren ritam govora (oteenja). U koli postoje problemi sa itanjem
naglas i prilikom razgovora (ogranienje kapaciteta). Za vrijeme grupne
diskusije djeak nema inicijativu ukljuivanja u diskusije, iako bi to htio
(problem izvoenja u domeni razgovora sa mnogo ljudi). Ukljuenost tog
djeaka u razgovor je ograniena u grupi, zbog drutvenih normi i prakse
u pogledu toka konverzacije.
etrdesetogodinja ena s trzajnom povredom vrata ve se etri mjeseca
ali na bolove u vratu, ima jake glavobolje, vrtoglavicu, smanjenu miinu
snagu i pati od tjeskobe (oteenja). Njene mogunosti hodanja, kuhanja,
ienja, rukovanja kompjuterom i upravljanja automobilom su ograniene
(ogranienje kapaciteta). U razgovoru sa svojim doktorom zajedniki su se
sloili da treba priekati da se problemi smanje prije nego to se vrati
na svoje staro radno mjetso sa fiksnim radnim vremenom (problemi u
izvoenju u domeni zaposlenja). Kada bi radna politika na njenom radnom
mjestu doputala klizno radno vrijeme i slobodne dane kada su simptomi
bolesti naroito izraeni, ili kada bi joj dopustili da radi kod kue, njena
ukljuenost u domenu zaposlenja bila bi bolja.
241
MKF i osobe sa onesposobljenjem
MKF
Aneks 5

Proces revizije MKF-a od svog uvoenja je imao koristi od prijedloga
osoba sa onesposobljenjem i od organizacija osoba sa onesposobljenjem.
Meunarodno udruenje osoba sa onesposobljenjem (DPI) naroito je
doprinijelo i svojim vremenom i energijom procesu revizije, te je MKF odraz
njihovog vanog doprinosa.
SZO priznaje vanost potpunog ukljuenja osoba sa onesposobljenjem
i njihovih organizacija u prosec revizije klasifikacije funkcionisanja i
onesposobljenja. Kao klasifikacija, MKF e posluiti kao temelj i za procjenu i za
mjerenje onesposobljenja unutar mnogih naunih, klinikih, administrativnih
i drutvenopolitikih sadraja. Kao takav, vrlo je vano da MKF ne bude
zloupotrijebljen na tetu interesa osoba sa onesposobljenjem (vidi Etike
smjernice u dodatku 6).
SZO posebno priznaje da i sami pojmovi koji se koriste u klasifikaciji, uprkos
najveim moguim naporima da se to izbjegne, mogu stigmatizirati i etiketirati.
Kao odgovor na to, ve je ranije odlueno da se potpuno napusti pojam hendikep
- zbog pogrdnog znaenja u engleskom jeziku i da se pojam onesposobljenje
ne koristi kao ime komponente, ve kao sveukupni krovni pojam.
Ostaje meutim, teko pitanje kako se najbolje obraati pojedincima koji
imaju odreeni stepen ogranienja funkcionisanja. MKF koristi pojam
onesposobljenjeza oznaavanje multidimenzionalnog fenomena koji nastaje
kao rezultat interakcije izmeu ljudi i njihovog fizikog i drutvenog okruenja.
Iz raznih razloga, kada govorimo o pojedincima, neki preferiraju da se koristi
pojam osobe sa onesposobljenjem ili osoba sa invaliditetom, dok drugi
koriste invalidna osoba. U svjetlu ovih razlika ne postoji univerzalna praksa
koju bi SZO mogla prihvatiti, te stoga nije prikladno da MKF kruto prihvati
ovaj ili onaj pristup. Umjesto toga, SZO potvruje vano naelo da se ljude
treba zvati onako kako to oni sami ele.
Povrh toga, vano je naglasiti da MKF uopte nije klasifikacija ljudi. To
je klasifikacija zdravstvenih karakteristika ljudi unutar konteksta njihovih
pojedinanih ivotnih situacija i uticaja okoline. Odnosno, ona je interakcija
zdravstvenih karakteristika i kontekstualnih faktora iz kojih proizilazi
onesposobljenje. Stoga pojedince ne smijemo ograniiti ili okarakterizirati
iskljuivo terminima njihovih oteenja, ogranienja aktivnosti ili uestvovanja.
Na primjer, umjesto da se koristi pojam mentalno hendikepirana osoba,
klasifikacija koristi frazu osoba sa problemom uenja. MKF izbjegava svako
upuivanje na zdravstveno stanje osobe ili pojam onesposobljenja te umjesto
toga koristi neutralan, ako ne ve pozitivan i konkretan jezik.
242
MKF
U naoj opravdanoj brizi o sistematskom etiketiranju ljudi, kategorije MKF-a

izraene su na neutralan nain koji izbjegava omalovaavanje, stigmatizaciju i
neprikladne konotacije. Taj pristup meutim prati i problem onog to moemo
nazvati ienje pojmova. Negativni atributi o neijem zdravstvenom stanju i
kako ljudi reaguju na to neovisno od pojmova koji se koriste za definisanje tog
stanja. Ma kako god nazivali onesposobljenje, ono postoji bez obzira na etikete.
Taj problem nije samo pitanje jezika, ve je uglavnom pitanje stavova drugih
pojedinaca i drutva prema onesposobljenju. Ono to je potrebno je ispravan
sadraj i koritenje pojmova i klasifikacija.
SZO je predana stalnom nastojanju da se osigura da osobe sa onesposobljenjem
dobiju vea prava kroz klasifikaciju i ocjenu i da ne budu obespravljene i
diskriminirane.
Nadajmo se da e same osobe sa onesposobljenjem doprinijeti koritenju i
razvijanju MKF-a u svim podrujima. Kao istraivai, menaderi i ljudi koji
kreiraju politiku, osobe sa onesposobljenjem e pomoi u izradi protokola
i instrumenata koji e se bazirati na MKF-u. MKF je takoer potencijalno
mono sredstvo za podrku na temelju pruenih dokaza. MKF daje pouzdane
i uporedive podatke koji govore u prilog promjena. Politike predodbe da je
onesposobljenje rezultat barijera u okolini, onoliko koliko i samo zdravstveno
stanje ili oteenje, trebalo bi se promijeniti tako da se prvo napravi program
istraivanja, a zatim prue valjani i pouzdani dokazi. Ti dokazi mogu donijeti
istinske drutvene promjene osobama sa onesposobljenjem irom svijeta.
Zastupanje osoba sa onesposobljenjem moe se takoer poveati koritenjem
MKF-a. Kako je primarni cilj tog zagovaranja identificirati akcije koje e
poboljati nivoe uestvovanja osoba sa onesposobljenjem, MKF moe pomoi
pri identifikaciji glavnog problema onesposobljenja tj. da li se on nalazi u
okruenju u vidu barijere ili nepostojanja olakice, u vidu ogranienog kapaciteta
samog pojedinca ili u kombinaciji tih faktora. Posredstvom klasifikacije
intervencija e biti usmjerena prema odgovarajuim ciljevima, a njeni uinci
na nivou uestvovanja e se moi pratiti i mjeriti. Na taj nain se mogu postii
konkretni i dokazima potvreni ciljevi, a sveukupni ciljevi zastupanja osoba sa
onesposobljenjem mogu se dalje razvijati.
243
Etike smjernice za koritenje MKF-a
MKF
Aneks 6

Svaki nauni instrument bi se mogao pogreno primijeniti ili zloupotrijebiti.
Bilo bi naivno vjerovati da se klasifikacijski sistem kao MKF nee nikada
koristiti na nain koji je tetan za ljude. Kako objanjava Dodatak 5, proces
revizije ICIDH-a od samog poetka je ukljuio osobe sa onesposobljenjem
i organizacije koje se bave zastupanjem osoba sa onesposobljenjem. Njihove
primjedbe i prijedlozi doveli su do bitnih izmjena terminologije, sadraja i
strukture MKF-a. Ovaj dodatak postavlja neke temeljne smjernice za etiko
koritenje MKF-a. Oito je da nijedan skup smjernica ne moe predvidjeti sve
oblike zloupotrebe klasifikacije ili drugih naunih instrumenata ili ak da same
smjernice mogu sprijeiti te zloupotrebe. Ovaj dokument nije iznimka. Nadamo
se da e obraanje panje na odredbe koje slijede smanjiti rizik koritenja
MKF-a na omalovaavajui i tetan nain za osobe sa onesposobljenjem.
Potovanje i diskrecija
(1) MKF uvijek treba koristiti tako da se potuje inherentna vrijednost i
autonomija pojedinca.
(2) MKF se nikada ne smije koristiti za etiketiranje ljudi ili inae za njihovo
identificiranje iskljuivo u smislu jedne ili vie kategorija onesposobljenja.
(3) U klinikom okruenju, MKF se uvijek mora koristiti s punim znanjem i
uz saradnju i pristanak osoba iji se nivoi funkcionisanja klasificiraju. Ako
ogranienje kognitivnih kapaciteta pojedinca onemoguuje tu ukljuenost,
staratelj te osobe mora se aktivno ukljuiti.
(4) ifrirana informacija prema MKF-u treba se smatrati linom informacijom
i podlijee pravilima o diskreciji koja su primjerena nainu na koji e se
podaci koristiti.
Kliniko koritenje MKF-a

(5) Kada god je to mogue kliniar mora pojedincu ili njegovom staratelju
objasniti svrhu koritenja MKF-a i postaviti pitanja o prikladnosti
koritenja i klasificiranja nivoa funkcionisanja osobe.
(6) Kada god je to mogue osoba iji nivo funkcionisanja se klasificira (ili
staratelj te osobe), mora imati priliku da uestvuje, a naroito da potvrdi
prikladnost kategorije i izvrene procjene.
244
MKF
(7) Budui da je postojei klasificirani nedostatak rezultat kako zdravstvenog

stanja osobe tako i fizikog i drutvenog konteksta u kojem osoba ivi,
MKF se treba koristiti holistiki.
Drutveno koritenje MKF informacija

(8) MKF informacije trebaju se koristiti na najiri mogui nain uz saradnju
pojedinaca da poboljaju svoje izbore i kontrolu nad svojim ivotom.
(9) MKF informacije mogu biti koritene za razvoj socijalne politike i
politikih promjena koje tee poveanju i podrci uestvovanja pojedinaca.
(10) MKF i sve informacije dobijene njenim koritenjem ne smiju se koristiti
za negiranje ve utvrenih prava ili ne smiju na drugi nain ograniiti
legitimna prava koja uivaju pojedinci ili grupe.
(11) Pojedinci koji su klasirani u jednu grupu prema MKF-u jo
razlikuju na mnogo naina. Zakoni i odredbe koji upuuju na
smiju pretpostaviti vie homogenosti nego to je predvieno
osigurati da se oni iji se nivoi funkcionisanja klasificiraju
osobama.
245
uvijek se
MKF ne
i moraju
smatraju
Saetak procesa revizije
MKF
Aneks 7

Razvoj ICIDH-a
Godine 1972. SZO je izradila preliminarnu emu o posljedicama bolesti.
Nakon nekoliko mjeseci predloen je sveobuhvatniji pristup. Ti su se prijedlozi
temeljili na dva vana naela: razlika koju je trebalo napraviti izmeu oteenja
i njegove vanosti tj. njegovih funcionalnih i drutvenih posljedica, a ti razliiti
aspekti ili osovine podataka trebali su se klasificirati posebno u razliita polja
brojeva. U sutini taj se pristup sastojao od odreenog broja posebnih, mada
paralelnih klasifikacija. To je bilo u suprotnosti sa tradicijom MKB-a u kojoj su
mnoge osovine (etiologija, anatomija, patologija itd.) integrisane u hijerarhijski
sistem koji zauzima jedno polje brojeva. Istraena je mogunost ugraivanja
tih prijedloga u emu kompatibilnih sa naelima na kojima se temelji struktura
MKB-a. Istovremeno, uinjeni su preliminarni pokuaji da se sistematizuje
terminologija koja se inae primjenjivala za opsivanje posljedica bolesti. Ti su
prijedlozi bili neformalno u opticaju tokom 1973., a istovremeno je zatraena
pomo, naroito od grupa koje su se iskljuivo bavile rehabilitacijom.
Posebna klasifikacija za oteenja i hendkepiranost je poela kruiti 1974.
godine, a rasprave su nastavljene. Skupljene su primjedbe i izraeni konani
prijedlozi. To je podneseno na razmatranje Meunarodnoj konferenciji za
devetu reviziju Meunarodne klasifikacije bolesti (MKB) u oktobru 1975.
Nakon to su razmotrili klasifikaciju, Konferencija je preporuila njeno
objavljivanje u probne svrhe. U maju 1976., 29. skuptina Svjetske zdravstvene
organizacije uzela je ovu preporuku u razmatranje i prihvatila odluku WHA
(World Health Assembly) 29.35 kojom potvruje izdavanje u probne svrhe
dodatne klasifikacije o otenjima i hendikepiranosti koja e se objaviti kao
dodatak, ali ne kao integralni dio Meunarodne klasifikacije bolesti. Prvo
izdanje ICIDH je objavljeno 1980. Godine 1993. obnovljeno je tampanje sa
dodatnim predgovorom.
Poetni koraci u reviziji ICIDH-a
Godine 1993. odlueno je da se zapone sa procesom revizije ICIDH-a. elje
za revidiranu verziju, privremeno oznaenu kao ICIDH-2, bili su sljedei:
x
Treba posluiti mnogostrukim namjenama traenim od raznih zemalja,

sektora i zdravstvenih radnika,
x
Treba biti dovoljno jednostavna da je strunjaci u praksi prihvate kao

smislen opis posljedica zdravstvenog stanja;
x
Treba biti korisna za praksu tj. identificirati potrebe zdravstvene zatite

i pomoi u izradi programa intervencije (npr. prevencije, rehabilitacije,
drutvenih aktivnosti);
246
MKF
x
Mora pruiti cjelovit pregled procesa ukljuenih u posljedice zdravstvenog

stanja tako da se proces nastanka onesposobljenja, a ne samo dimenzija
bolesti/poremeaja, moe objektivno mjeriti, biljeiti i odgovoriti na nju;
x
Treba biti osjetljiva na kulturoloke razlike (uporediva i primjenjljiva na

razliite kulture i sisteme zdravstvene zatite);
x
Mora biti upotrebljiva na komplementaran nain sa ostalim klasifikacijama

SZO.
U poetku je francuski centar za saradnju dobio zadatak izrade prijedloga za dio o

oteenjima i za aspekte jezika, govora i ula. Nizozemski centar za saradnju trebao
je dati prijedlog izmjena aspekata o onesposobljenju i lokomotornim funkcijama
klasifikacije i trebao je izraditi pregled literature dok je sjevernoameriki centar
za saradnju trebao dati prijedloge za dio o hendikepiranosti. Uz to, dvije radne
grupe trebale su dati prijedloge o aspektima mentalnog zdravlja i pitanjima djece.
Stvari su napredovale na sastanku o izmjenama ICIDH-2 odranom u enevi
1996.gdje je donijet prvi, Alpha nacrt koji je ukljuivao razliite prijedloge, a
provedena su i prva pilot testiranja. Na sastanku 1996. odlueno je da svaki
centar za saradnju i svaka radna grupa rade na cijelom nacrtu, a ne samo na
pojedinim podrujima koja je trebalo izmijeniti. Od maja 1996. do februara 1997.
Alpha nacrt je kruio meu centrima za saradnju i meu radnim grupama, a
komentari i prijedlozi su pristizali u glavnu kancelariju SZO-a. Kruila je lista
osnovnih pitanja koja je obuhvatala glavna pitanja vezan uz reviziju u cilju lakeg
prikupljanja komentara.
U toku procesa revizije razmatrane su sljedee teme:
x
Klasifikacija na tri nivoa odnosno oteenje, onesposobljenje i hendikep

bila je korisna i treba je zadrati. Uvravanje kontekstualnih faktora/
faktora okruenja treba razmotriti, iako je veina prijedloga ostala na
nivou teoretske izrade i empirijskog ispitivanja.
x
Meupovezanost izmeu oteenja, onesposobljenja i hendikepa i

odgovarajui odnos meu njima bila je tema za raspravu. Mnoge su
kritike ukazale na sluajni model na kojem poiva verzija ICIDH-a iz
1980. godine, nedostatak promjena u meuvremenu i jednosmjerni tok od
oteenja preko onesposobljenja do hendikepa. Proces revizije je predloio
alternativne grafike prikaze.
x
ICIDH iz 1980.godine je bio teak za upotrebu. Smatralo se potrebnim

pojednostaviti ga: za koritenje bi revizija trebala teiti pojednostavljenju,
a ne dodavanju vie detalja.
x
Kontekstualni faktori (vanjski faktori okruenja/unutranji lini

faktori). Ove faktore, koji su bili glavna komponenta procesa hendikepa
(kako ga formulie verzija ICIDH-a iz 1980.), treba razraditi dodatne
247
MKF
eme unutar ICIDH.a. Meutim, budui da su drutveni i fiziki faktori

u okruenju i njihov odnos prema oteenju, onesposobljenju i hendikepu
usko povezani sa kulturom oni ne smiju biti posebna dimenzija unutar
ICIDH-a. Ipak, smatralo se da bi klasifikacija faktora okruenja mogla
biti korisna u analizi situacije u pojedinim zemljama i u nalaenju rjeenja
na nacionalnom nivou.
x
Oteenja bi trebala odraavati napredak u znanju o osnovnim biolokim

mehanizmima.
x
Kulturoloka primjenjivost i univerzalnost trebale bi biti najvaniji cilj.
x
Izrada materijala za obuku i prezentaciju bila je takoer vaan cilj procesa

revizije.
Nacrti Beta-1 i Beta-2 ICIDH-2

U martu 1997. je predloen nacrt Beta-1 koje je integrisao prijedloge
prikupljene u prethodnim godinama. Taj je nacrt predstavljen na sastanku za
reviziju ICIDH-2 u aprilu 1997. Nakon to je ukljuen u odluke sastanka,
nacrt Beta-1 ICIDH-2 objavljen je za terenska istaivanja u junu 1997. Na
temelju svih podataka i drugih povratnih informacija koje su prikupljene kao
dio terenskih ispitivanja Beta-1, napisan je nacrt Beta-2 izmeu januara i aprila
1999. Taj je nacrt prikazan i o njemu se raspravljalo na godinjem sastanku
ICIDH-2 u Londonu u aprilu 1999. godine. Nakon to je uvrten u odluke
sastanka, nacrt Beta-2 je tampan i objavljen za terenska ispitivanja u julu 1999.
Terenska ispitivanja
Terenska ispitivanja nacrta Beta-1 voena su od juna 1997. do decembra 1998.,
a terenska ispitivanja Beta-2 od jula 1999. do septembra 2000.
Terenska ispitivanja pokazala su najvee mogue uee drava lanica SZO i
u razliitim disciplinama ukljuujui sektore kao to je zdravstveno osiguranje,
socijalno osiguranje, zapoljavanje, obrazovanje te druge grupe koje se bave
klasificiranjem zdravstvenog stanja (koristei Meunarodnu klasifikaciju
bolesti, Klasifikaciju za medicinske sestre i Meunarodnu standardnu
klasifikaciju obrazovanja ISCED). Cilj je bio postii koncenzus pomou
jasnih definicija koje se mogu usporeivati. Terenska ispitivanja su bila trajan
proces izrade, konsultacija, povratnih informacija, auriranja i testiranja.
Sljedee studije su objavljene kao dio Beta-1 i Beta-2 terenskih ispitivanja:
x
Prevod i lingvistika evaluacija;
x
Evaluacija stavki;
x
Odgovori na osnovna pitanja dobijeni koncenzusom na konferencijama i

od pojedinca;
248
MKF
x
Povratne informacije od organizacija i pojedinca;
x
Testiranje opcija;
x
Izvedivost i pouzdanost u ocjeni sluajeva (uivo ili saeci sluajeva);
x
Ostalo (npr. prouavanje ciljnih grupa).
Ispitivanje se fokusiralo na multikulturalna i multisektorijalna pitanja. Preko

50 zemalja i 1800 strunjaka je bilo ukljueno u terenska ispitivanja, a izvjetaji
su davani odvojeno.
ICIDH-2 Predzavrna verzija

Na temelju Beta-2 terenskih ispitivanja i u dogovoru sa centrima za saradnju
i Odborom strunjaka SZO-a za mjerenje i klasifikaciju, u oktobru 2000.
izraen je nacrt Predazvrne verzije ICIDH-2. Nacrt je predstavljen na
revizijskom sastanku u novembru 2000. Nakon to su uneene preporuke sa
sastanka, Predzavrna verzija ICIDH-2 (decembar 2000.) uruena je Izvrnom
odboru SZO u januaru 2001. Konani nacrt ICIDH-2 je potom predstavljen
na pedesetetvrtoj skuptini Svjetske zdravstvene organizacije u maju 2001.
Odobrenje konane verzije

Nakon rasprave o finalnom nacrtu pod naslovom Meunarodna klasifikacija
funkionisanja, onesposobljenja i zdravlja, Zdravstvena skuptina prihvaa novu
klasifikaciju rezolucijom WHA 54.21 od 22. maja 2001. godine. Rezolucija
glasi:
Pedestetvrta skuptina Svjetske zdravstvene organizacije,
1.
PRIHVATA drugo izdanje Meunarodne klasifikacije oteenja,
onesposobljenja i hendikepa (ICIDH) pod nazivom Meunarodna klasifikacija
funkcionisanja, onesposobljenja i zdravlja, u daljem tekstu kao ICF (MKF);
2.
POZIVA drave lanice da se koriste MKF-om u svojim istraivanjima,
nadgledanju i izvjetavanju prema potrebi, uzimajui u obzir posebne situacije
u dravama lanicama a posebno, imajui u vidu mogue revizije u budunosti;
3.
ZAHTIJEVA od Generalnog direktora da prui podrku dravama
lanicama na njihov zahtjev u koritenju MKF-a.
249
Budui pravci za MKF
MKF
Aneks 8
Budui pravci za MKF

Koritenje MKF-a uveliko e zavisiti o njegovoj koristi za praksu: obim u
kojem on moe sluiti kao mjerilo rada zdravstvene slube kroz indikatore koji
se temelje na rezultatima kod korisnika, o stepenu u kojem se moe primijeniti
u raznim kulturama tako da se mogu praviti meunarodna poreenja kako bi se
identificirale potrebe i sredstva za planiranje i istraivanje. MKF nije direktno
politiko sredstvo. Njegovo koritenje meutim, moe pozitivno doprinijeti
odreivanju politike davanjem informacija kojima se pomae utvrivanje
zdravstvene politike, promovie jednake prilike za sve te podupire borba protiv
diskriminacije na osnovu onesposobljenja.
Verzije MKF-a
Imajui u vidu razliite potrebe razliitih tipova korisnika, MKF e se
prezentirati u nekoliko razliitih formata i verzija.
Glavna klasifikacija
Dva dijela i njihove komponente dati su u dvije verzije kako bi se udovoljilo
potrebama razliitih korisnika kojima trebaju razliiti nivoi detalja:
Prva verzija je potpuna (detaljna) verzija koja daje sve nivoe klasifikacije i
omoguuje 9999 kategorija po komponenti. Meutim, koristi se daleko manji
broj njih. Kategorije iz potpune verzije mogu se skupiti u kratku verziju tamo
gdje se trae sumirane informacije.
Druga verzija je kratka (koncizna) verzija koja daje dva nivoa kategorija za
svaku komponentu i domenu. Date su definicije tih izraza i ta one ukljuuju
i iskljuuju.
Specifino prilagoene
(a) Verzije za kliniku upotrebu: ove verzije e zavisiti o upotrebi MKF-a
u razliitim podrujima klinike primjene (npr. u okupacionoj
terapiji). One e se bazirati na potpunoj verziji u pogledu ifriranja
i terminologije; meutim, one e pruiti dalje, detaljnije informacije
kao to su smjernice za procjenu i kliniki opisi. One se takoer
mogu preurediti za specifine discipline (npr. rehabilitaciju, mentalno
zdravlje).
(b) Verzije za istraivanje: Slino klinikim verzijama, ove e verzije
odgovarati specifinim potrebama istraivanja i dae precizne i
operativne definicije za promjenu stanja.
250
Budui pravci za MKF
MKF
Rad u budunosti
S obzirom na veliki broj korisnika i potreba za koritenjem MKF-om vano
je primijetiti da SZO i njeni centri za saradnju dodatno rade da bi se tim
potrebama udovoljilo.
MKF je vlasnitvo svih korisnika. To je jedino takvo sredstvo koje je prihvaeno
na meunarodnoj bazi. Cilj mu je dobiti bolje informacije o fenomenima
onesposobljenja i funkcionisanja i stvoriti irok meunarodni koncenzus.
Da bi MKF priznale razliite nacionalne i meunarodne zajednice, SZO se
istinski potrudila da je uini jednostavnom za koritenje i uskladi s procesima
standardizacije kao to su oni koje je postavila Meunarodna organizacija za
standardizaciju (ISO).
Mogue smjernice u budunosti za izradu i primjenu MKF-a mogu se saeti
u sljedee:
x
Promocija koritenja MKF-a na nacionalnom nivou za izradu nacionalnih

baza podataka;
x
Stvaranje meunarodnog skupa podataka i okvira koji omoguuje

meunarodna poreenja;
x
Utvrivanje algoritama za omoguavanje dobijanja socijalnih povlastica i

penzija;
x
Prouavanje onesposobljenja i funkcionisanja lanova obitelji (npr.

prouavanje onesposobljenja tree osobe zbog zdravstvenog stanja drugih
vanih osoba);
x
Razvoj komponente Lini faktori;
x
Razvoj preciznih operativnih definicija kategorija za sve svrhe istraivanja;
x
Razvoj instrumenata procjene za identifikaciju i mjerenje7;
x
Pruanje praktinih aplikacija koritenjem kompjutera i formulara za

biljeenje sluajeva;
x
Stvaranje veza izmeu koncepata kvalitete ivota i mjerenja subjektivnog

dobrostanja8;
SZO izrauje instrumente za ocjenu povezane sa MKF-om imajui u vidu primjenjivost u

razliitim kulturama. Oni se ispituju u pogledu pozdanosti i valjanosti. Instrumenti za procjenu
e imati tri oblika: kratku verziju za skrining/nalaenje sluaja; verzija za dnevnu upotrebu
pruateljima njege; i dugu verziju za detaljne svrhe istraivanja. Moi e se dobiti u SZO.
Vee se uz kvalitetu ivota; vano je da postoji konceptualna kompatibilnost izmeu kvalitete

ivota i pojmova onesposobljenja. Kvalita ivota meutim, se bavi kako se ljudi osjeaju u
pogledu svog zdravstvenog stanja ili njegovih posljedica; zato je to pojam subjektivnog dobrog
osjeanja. S druge strane, pojmovi bolesti/onesposobljenja odnose se na objektivne i vanjske
znakove pojedinaca.
251
Budui pravci za MKF
MKF
x
Istraivanje tretmana i odgovarajuih intervencije;
x
Promocija koritenja u naunim studijama za uporeivanje izmeu

razliitih zdravstvenih stanja;
x
Razvoj nastavnih materijala o koritenju MKF-a;
x
Osnivanje nastavnih i referentnih centara za MKF po cijelom svijetu;
x
Dalje istraivanje o faktorima okruenja kako bi se pruili potrebni detalji

za opisivanje i standardizovanog i sadanjeg okruenja.
252
MKF Potrebni podaci
MKF
Aneks 9
Prijedloeni MKF podaci potrebni za idealne i

minimalne informacione sisteme ili ispitivanja
u zdravstvu
Funkcije i strukture
tijela
Poglavlje i ifra
Klasifikacijski blok ili kategorija
Vid
Sluh
Govor
2
2
3
b210-b220
b231-b240
b310-b340
Gledanje i srodne funkcije

Sluanje i srodne funkcije
Govor i srodne funkcije
Probava
Tjelesne izluevine
Plodnost
Seksualna aktivnost
Koa i nakaznost
5
6
6
6
8
b510-b535
b610-b630
b640-b670
b640
b810-b830
Funkcije digestivnog sistema

Urinarne funkcije
Genitalne i reproduktivne funkcije
Genitalno i reproduktivno zdravlje
Disanje
Bol*
Afekt*
San
Energija/vitalnost
Kognitivnost
4
2
1
1
1
1
b440-b460
b280
b152-b180
b134
b130
b140,b144,b164
Funkcije respiratornog sistema

Bol
Specifine mentalne funkcije
Globalne mentalne funkcije
Globalne mentalne funkcije
Panja, pamenje i kognitivne
funkcije vieg nivoa
Komunikacija
Mobilnost*
Spretnost
3
4
4
d310-d345
d450-d465
d430-d445
Briga za sebe*
Uobiajene aktivnosti9*
5
6i8
d510-d570
Aktivnost i
uestvovanje
Meuljudski odnosi
7
Funkcionisanje u drutvu 9
d730-d770
d910-d930
prijedlozi za minimalnu listu
253
Komunikacija, primanje-slanje
Hodanje i kretanje
Noenje, pomijeranje i rukovanje
predmetima
Briga za sebe
ivot u kui; Glavna ivotna
podruja
Posebni meuljudski odnosi
Zajednica, drutveni i graanski
ivot
Zahvale
MKF
Aneks 10
Zahvale
Razvoj MKF nebi bio mogu bez iroke podrke mnogo ljudi iz razliitih
dijelova svijeta koji su posvetili dosta svog vremena i energije i organizovali
resurse unutar meunarodne mree. Iako nee biti mogue zahvaliti se svima
njima ovdje, vodei centri, organizacije i pojedinci su navedeni.
SZO centri za saradnju za MKF
Australija
Australian Institute for Health and Welfare, GPO Box 570,

Canberra ACT 2601, Australia. Kontakt: Ros Madden
Kanada
Canadian Institute for Health Information, 377 Dalhousie

Street, Suite 200, Ottawa, Ontario KIN9N8, Canada.
Kontakt: Helen Whittome
Francuska
Centre Technique National dEtudes et de Recherches sur

les Handicaps et les Inadaptations (CTNERHI), 236 bis,
rue d Tolbiac, 75013 Paris, France. Kontakt: Marc Maudinet
Japan
Japan College of Social Work, 3-1-30 Takeoka, Kiyose-city,

Tokyo 204-8555, Japan. Kontakt: Hisao Sato
Holandija
National Institute of Public Health and the Environment,

Department of Public Health Forecasting, Antonie van
Leeuwenhoeklaan 9, P.O. Box 1, 3720 BA Bilthoven, The
Netherlands. Kontakt: Willem M. Hirs, Marijke W. de
Kleijn-de Vrankrijker.
Nordijske zemlje Department of Public Health and Caring Sciences, Uppsala

Science Park, SE 75185 Uppsala, Sweden. Kontakt: Bjrn
Smedby.
Velika Britanija National Health System Information Authority, Coding
i Sjeverna Irska and Classification, Woodgate, Loughborough, Leics LE11
2TG, United Kingdom. Kontakt: Ann Harding, Jane Millar.
SAD
National Center for Health Statistics, Room 1100, 6525

Belcrest Road, Hyattville MD 20782, USA. Kontakt: Paul
J. Placek.
254
Zahvale
MKF
Radne grupe
International Task Force on Mental Health and Addictive, Behavioural,
Cognitive, and Developmental Aspects of ICIDH. Predsjednik: Cille
Kennedy, Office of Disability, Aging and Long-Term Care Policy, Office of the
Assistant Secretary for Planning and Evaluation, Departmen of Health and
Human Services, 200 Independence Avenue, SW, Room 424E, Washington,
DC 20201, USA. Ko-predsjednik: Karen Ritchie
Children and Youth Task Force, Predsjednik: Rune J. Simeonsson, Professor
of Education, Franck Porter Graham Chikd Development Center, CB#8185,
University of Carolina, Chapel Hill, NC 27599-8185, USA, Ko-predsjednica:
Matilde Leonardi
Environmental Factors Task Force, Predsjednica: Rachel Hurst, 11 Belgrave
Rooad, London SW1V 1RB, England. Ko-predsjednica: Janice Miller
Mrea
La Red de Habla Hispana en Discapacidades (panska mrea). Koordinator:
Jos Luis Vzquez-Berquero, Unidad de Investigacion en Psiquiatria Clinical
y Social Hospital Universitario Marques de Valdecilla, Avda. Valdecilla s/n,
Santander 39008, Spain.
Council of Europe Committee of Experts for the Application of ICIDH,
Council of Europe, F-67075, Strasbourg, France. Kontakt: Lauri Sivonen.
Nevladine organizacije
American Psychological Association, 750 First Street, N.E., Washington, DC
20002-4242, USA. Kontakt: Geoffrey M. Reed, Jayne B. Lux.
Disabled People International, 11 Belgrave Rooad, London SW1V 1RB,
England. Kontakt: Rachel Hurst.
European Disability Forum, Square Ambiorix, 32 Bte 2/A, B-1000, Bruxelles,
Belgium. Kontakt: Franck Mulcahy
European Regional Council for the World Federation of Mental Health
(ERCWFM), Blvd Clovis N.7, 1000 Brussels, Belgium. Kontakt: John
Henderson
Inclusion International, 13D Chemin de Levant, F-01210 Ferney-Voltaire,
France. Kontakt: Nancy Breitenbach
255
Zahvale
MKF
Rehabilitation International, 25 E. 21st Street, New York, NY 10010, USA.

Kontakt: Judith Hollenweger, predsjednica, RI Education Commission,
Institute of Special Education, University of Zurich, Hirschengraben 48,
8001 Zurich, Switzerland.
Konsultanti
Brojni konsultanti SZO su dali neprocjenjivu pomo u procesu revizije. Oni su:
Elizabeth Badley
Nick Glozier
Judith Hollenweger
Cille Kennedy
Jane Millar
Janice Miller
Jrgen Rehm
Robin Room
Angela Roberts
Michael F. Schuntermann
Robert Trotter II
David Thompson (savjetnik urednika)
256
Indeks
MKF
MKF
Indeks
257
Indeks
MKF
Biljeka: Ovaj indeks je napravljen kao opta alatka za pristup kategorijama

unutar klasifikacije i raspravama o pitanjima i kljunim terminima u Uvodu
i Aneksima. Samo rijei i fraze koje se nalaze unutar MKF se nalaze ovdje.
Nadamo se da e kompletniji indeks biti tampan posebno i da e ukljuivati
ire unakrsne reference za stavke koje se nalaze u klasifikaciji. S tom namjerom,
SZO pozdravlja sve prijedloge od strane korisnika za ukljuivanje termina i
fraza koji e poboljati njenu korisnost.
A
Abdominalni grevi, 85
Abnormalnost, 213
Administrativna kontrola, 192, 193,
194, 195, 196, 197, 198, 199,
200, 201, 202, 203, 204, 205
Aerobni kapacitet, 80
Aerofagija, 81
Afekt, 55, 180
Afonija, 71
Agalaktoreja, 92
Agencije za nekretnine, 195
Agencijske vijesti, 199
Ageusia, 67
Agitacija, 54
Agresija, kontrola verbalne i fizike,
160
AIDS, 240
Akinetiki mutizam, 96,97
Aktivnost, aktivnosti, 7, 8, 10, 11, 13,
14-7, 21, 24, 123, 213, 223, 229,
234, 236, 237
Aktivnosti i uestvovanje,
komponente, 3, 7, 8, 10, 11, 13,
14-17, 21, 22, 24, 123, 211, 214,
216, 219, 220, 222, 224, 226, 22933, 234-7
Aktivnosti i uestvovanje,
mogunosti strukturisanja, 234-7
Alaktacija, 92
Alat, 126, 143, 153, 157, 174, 176
Alat, odravanje i popravak alata, 157
Alergije, 78
Alodinija, 68
Alopatski lijekovi, 173
Alopecija, 104
Alveole, 114
Ambitendencija, 54
Ambulantne usluge, 198
Amenoreja, 91
Amnezija, disocijativna, 53
Amnezija, selektivna, 53
Anabolizam, 85
Analgezija, 68
Analni sfinkter, slabost 83
Anartrija, 71
Anatomski dijelovi, 10, 12, 213
Anestezija doloroza, 68
Anestezija, 67
Anopsija, 63
Anosmija, 67
Antisocijalno ponaanje, 51
Anurija, 89
Aparati, kuanski, 155, 156, 157, 174,
179
Apetit, 51
Apnea, 78
Apraksija, govor, 60
Apraksija, ideacija, 60
Apraksija, ideomotorinost, 60
Apraksija, oblaenje, 60
Apraksija, okulomotorna, 60
Apsorpcija nutrijenata, 82,83
Apstraktno miljenje, apstrakcija, 57
Arhitekti, 188
Arhitektonske i graevinske politike,
193
Arhitektonske i graevinske slube,
sistemi i politike, 193
Arhitektonske i graevinske usluge,
193
Arhitektonski i graevinski sistemi,
193
Arhitektura, 19
259
Indeks
Aritmije, 74
Arterije, 113
Arterije, funkcija, 75
Arterije, kontrikcija, 75
Arterijska dilatacija, 75
Arterijska konstrikcija, 75
Arterioskleroza, 75
Artikulacija fonema, 71
Artikulacija govora, 71
Artritis, 94
Asimetriki hod, 102
Aspiracija hrane, 81
Ataksika disartrija, 71
Ateroskleroza, 75
Atetotiki pokreti, 101
Atetoza, 101
Atmosferski pritisak, 183
Atrofija, miia, 19
Audio petlje, 178
Audio rekorderi i prijemnici, 173
Audiolozi, 188
Autizam, 49
Autobus, 174
Autobus, koritenje, 147
Automatski mjehur, 89
Automatski refleks lokalnog zgloba,
99
Automobil, popravak, 157
Automobil, vonja, 147
Automobili, 174
Avion, koritenje kao putnik, 147
Avion, voenje, 147
Azoospermija, 92
B
Bacanje predmeta, 143
Bacanje smea, 156
Balans elektrolita, 86
Baljenje, 81
Banke, 200
Bankovni raun, odravanje, 167
Barijere, u okruenju, 11, 17, 22, 24,
171-2, 214, 222, 230, 232-3, 238,
243
MKF
Bazalne ganglije, 107

Bazalni metabolizam, 85
Bicikl, voenje, 147
Bicikli, popravak, 157
Biljke, 183
Biljke, kune i vrtne, briga o, 157
Binokularna otrina vida na blizinu,
62
Binokularna otrina vida na daljinu,
62
Biomedicinski standardi, 12
Biomedicinski status, 12
Blagi temperament, 50
Bliss board, 134
Blizanaki odnosi, odravanje, 163
Blizanci, 187
Blokovi u MKF-u, funkcije, 220
Boce i limenke, otvaranje, 151, 152
Bol u dijelovima tijela, 68
Bol u donjim ekstremitetima, 69
Bol u glavi i vratu, 69
Bol u gornjim ekstremitetima, 69
Bol u grudima, 69
Bol u kuku, 69
Bol u leima, 69
Bol u multiplim dijelovima tijela, 69
Bol u pelvinoj regiji, 69
Bol u ramenu, 69
Bol u trupu, 69
Bol u zglobovima, 69
Bol u elucu ili abdomenu, 69
Bol, 68-70
Bol, generalizirani, 68
Bol, koji iradira u dermatom, 70
Bol, koji iradira u segment ili regiju,
70
Bolnice, 203, 204
Bonton, 191
Bradikardija, 74
Bradilalija, 72
Bradipnea, 78
Braille verzija novina, 200
Braille, itanje, 125
Braille, komuniciranje sa, 134
Braille, pisanje, 125
260
Indeks
MKF
Brailleovi pisai, koritenje, 136

Brat, biti u srodstvu i kao, 163
Briga o kosi, 150
Briga o koi, 149
Briga o noktima na nogama, 150
Briga o noktima na rukama, 150
Briga o samom sebi ili o drugima,
slube podrke, 202
Briga o samom sebi, 149-52
Briga za dijelove tijela, 149
Briga za kuanske predmete i briga o
drugima, 156-8
Briga za kuanske predmete, 156
Brijanje, 150
Brisanje podova vlanom krpom, 155
Brisanje praine, 155
Brisanje, 155
Brojevi, manipulacija, 60, 126
Brokova afazija, 58
Bronhialni spazam, 78
Bronhialno stablo, 114
Bruksizam, 101
Bubreg, 116
Bubrezi, funkcije, 89
Budno stanje, budnost, 48, 52
amac, privatno koritenje, 147

estitke, izraavanje uobiajenih,
135
eljanje kose, 150
etkanje zuba, 150
ienje kue, 155
ienje kupatila i toaleta, 155
ienje pojomova, 243
ienje pokustva, 155
ienje prostora za kuhanje i
pribora, 155
ienje prozora i zidova, 155
ienje stolova i podova, 155
ienje ivotnog prostora, 155
itanje iz razonode, 168, 169
itanje sa usana, 136
itanje, 127
lanovi zajednice, 187, 190
uanje, 138
uvanje dnevnih potreptina, 156
uvanje hrane, pia, 156
uvari, 162, 187
D
C
Cerebelum, 107
Ceremonije, angaovanje, 168
Cervikalna kima, 120
Cerviks, 116
Ciklus sna, 52
Circadijaln ritam, 52
Civilna zatita, politike, 198
Civilna zatita, sistemi, 197
Civilna zatita, usluge, 197
Civilna zatita, usluge, sistemi i
politike, 197
Crkva, hram, damija ili sinagoga,
prisustvovanje, 169
Crtei i fotografije, izraavanje sa i
proizvodnja, 134
Crtei, 81, 134
Cuclanje, 81
Dadilje, 188
Dahtanje, 80
Daljinsko upravljanje, ulazak i
izlazak, 174, 176
Dan/no ciklus, 185
Debelo crijevo, 115
Dede i bake, 163, 187
Defekacija, 83
Defekacija, frekvencija, 84
Defekacija, regulisanje, 150
Definicije u MKF-u, 221
Definicije, u klasifikaciji, 217
Dehidracija, 86
Dj vu, 61
Dekubitus, 103
Delirijum, 48
Deluzije, 57
Demencija, 49
261
Indeks
Demografske promjene, 182

Dentalna higijena, 150
Depersonalizacija, 60
Derealizacija, 60
Desni, 111
Deifriranje jezika, 58
Deifriranje poruka, 58, 59
Detekcija zvuka, 65
Diabetes, 238
Diencefalon, 107
Dijafragma, 114
Dijafragma, funkcija, 79
Dijagnoza, 3, 4
Dijagrami, pravljenje, 134
Dijareja, 83
Dijete, biti u srodstvu sa, 162
Dim, 186
Disanje, dubina, 79
Disanje, funkcije, 78
Disanje, nepravilna, 78
Disanje, nepravilno, 78
Disanje, paradoksalno, 78
Disanje, povrna ili plitka, 79
Disanje, ritam i dubina, 78
Disanje, ritam, 78
Disdiadohokinezija, 100
Disfagija, 81, 82
Disfagija, ezofagealna, 82
Disfagija, faringealna, 82
Disfagija, oralna, 82
Disfluentnost, 72
Disfonija, 71
Diskinezija, 101
Diskrimininacija, drutvena, 16,19
Dislokacija ramena, 94
Dislokacija zgloba, 94
Dismenoreja, 92
Dispareunija, 92
Dispnea, 80
Distoniki pokreti, 101
Distonija, 98
Distrakcija, noenje sa, 131
Diurnalni ciklus, 52
Diurnalni ciklusi, 185
MKF
Dizajniranje, konstrukcija i izgradnja

oznaka za snalaenje, oznaavanja
puta i odreivanja lokacije u
zgradama za javnu i privatnu
upotrebu, proizvodi i tehnologija,
179
pristupa u zgrade za javnu i
privatnu upotrebu, proizvodi i
tehnologija, 178-9
ulaza i izlaza u zgrade za javnu
i privatnu upotrebu, proizvodi i
tehnologija, 178-9
Djeca, 73, 125, 131, 158, 169, 187
Djeija igra, 169
Djelovanje u skladu s drutvenim
pravilima i konvencijama, 160
Dnevne aktivnosti, izvravanje, 130
Dnevne aktivnosti, upravljanje, 131
Dnevne aktivnosti, zavravanje, 131
Dnevne potreptine, pribavljanje, 154
Dob, starenje, 17, 212-4
Dobar ivot, 211
Dobrobit, 211-2
Dodir, 56, 67, 68
Dodirivanje, 67, 125
Dogaanja izazvana ljudskom
rukom, 184
Dojenje, 152
Dojka i bradavica, 116
Doktori, 188
Dom, sticanje, 153
Domene vezane uz zdravlje, 3, 7, 8,
21-2, 212
Domene, onesposobljenja, 3, 7, 8, 10,
14, 15, 21, 22, 216
Donoenje odluka, 4, 57, 128
Donji ekstremiteti, struktura, 119
Doslovno i preneseno znaenje,
razumijevanje, 133
Doivljavanje sebe i vremena, 60
DPI-Meunarodno udruenje osoba
sa onesposobljenjem, 242
262
Indeks
MKF
Drugaije specificirano, upotreba u

MKF-u, 221
Drutvena akcija, 5
Drutvena pravila, interakcija prema
istim, 160
Drutvena upotreba informacija
MKF-a, etike vodilje, 245
Drutvene ceremonije ili nereligijski
rituali, ukljuivanje u, 168
Drutvene norme, praktikovanje i
ideologije, 191
Drutvene promjene, 20
Drutveni kapital, 171, 233
Drutveni odnosi, neformalni,
kreiranje, 161
Drutveni osvrt na onesposobljenja,
6, 7, 15, 16, 27, 213
Drutveni prostor, odravanje, 160
Drutveni ivot graana, ukljuivanje
u, 170
Drueljubiv, 50
Dranje tijela, 54
Dravni ivot graanina, uivanje,
170
Dvorane i stadioni, pristupana
sjedita, 178
D
Damija, posjeivanje, 169
E
Edukacija i obuka, politike, 205
Edukacija i obuka, sistemi, 204
Edukacija i obuka, usluge, 204
Edukacija i obuka, usluge, sistemi i
politike, 204
Edukacija, 164, 176, 204-5
Edukacija, koled, 164
Edukacija, medicinska kola ili druge
profesionalne kole, 164
Edukacija, nastavak, 204
Edukacija, neformalna, 164
Edukacija, obaveze i privilegije

vezane za kolu, 164
Edukacija, pomona sredstva i
tehnologije, 176
Edukacija, profesionalne kole, 164
Edukacija, proizvodi i tehnologije,
175
Edukacija, redovno prisustvovanje
nastavi, 164
Edukacija, saradnja sa drugim
uenicima, 164
Edukacija, uenje i izvravanje
dodijeljenih zadataka i projekata,
164
Edukacija, univerziteti, 164
Edukacija, vie obrazovne institucije,
204
Edukacijske igrake, 176
Edukacijsko koritenje MKF-a, 5
Eholalija, 54
Ehopraksija, 54
Ejakulacija, 90
Ejakulacija, prijevremena, 90
Ekoloke katastrofe, 184
Ekonomska prava, javna, upravljanje,
167
Ekonomska samodovoljnost, 167
Ekonomske doktrine, 201
Ekonomske politike, 201
Ekonomske transakcije, osnovne, 166
Ekonomske transakcije, sloene, 167
Ekonomske usluge, 200
Ekonomske usluge, sistemi i politike,
200
Ekonomski resursi, imati vlast nad,
167
Ekonomski sistemi, 201
Ekonomski ivot, 166-7
Ekskretorne funkcije, 89
Ekstraatrikularni ligamenti, fascije,
ekstramuskularne aponeuroze,
retinakula, septa, burze,121
Ekstravertnost, 50
Ektopina trudnoa, 92
263
Indeks
Elektina energija, 184, 195

Elektornika pota, 196
Elektro-optiki ureaji, 175
Emacijacija, 84
Emocije, adekvatnost, 55
Emocije, raspon, 55
Emocije, regulisanje, 55, 160
Emocionalna bezizraajnost, 50
Emocionalne funkcije, 55
Endokrine lijzde, 115
Endokrine lijzde, funkcija, 87
Energija, psiholoka, 51
Enzimi, proizvodnja i aktivnost, 82
Erekcija klitorisa, 90
Ergonomske usluge, 205
Etike smjernice za koritenje
MKF-a, 244-5
Evaluacija, opcije, 58
Evropska unija, 206
Ezofagealno gutanje, 82
Ezofagus, 115
F
Faktori okruenja, 3, 4, 5, 8, 10, 13,
15, 16-9, 21, 22, 24, 123, 171, 2134, 216, 219, 222, 224, 225, 226,
229, 230, 232-3, 239, 233, 238,
243, 248
Faktori okruenja, barijere, 11, 17,
22, 24, 171-2, 214, 222, 230, 2323, 238, 243
Faktori okruenja, kvalifikator, 171
Faktori okruenja, olakice, 6, 11, 17,
22, 24, 171-2, 214, 222, 230, 2323, 243
Faktori okruenja, ifriranje, 171
Faktori rizika, 4
Fantomski ekstremitet, 61
Faringealno gutanje, 82
Farinks, 111
Feces, eliminacija, 83
Feces, kontinencija, 83-4
Feces, konzistencija, 83-4
MKF
Fertilitet, 92
Finansijske organizacije, 200
Fizika aktivnost, dostizanje
odgovarajueg nivoa, 152
Fizika aktivnost, upravljanje, 152
Fizika geografija, 182
Fizika izdrljivost, 80
Fiziki fitnes programi, ukljuivanje
u, 168
Fiziki kontakt u odnosima, noenje
sa, 159
Fizioloke funkcije, 3, 10, 12
Fizioterapeuti, 188
Flakcidna disartrija, 71
Flora i fauna, 183
Fluktuacija, 83-4
Fokalna distonija, 97
Fonacija, 71
Foneme, artikulacija, 71
Fotofobija, 63
Francuski centar za saradnju na
ICIDH, 247
Frigidnost, 90
Frontalni reanj, 57
Fuge, 48
Funkcija dodira, 67
Funkcija okusa, 67
Funkcija zgruavanja krvi, 77
Funkcije asimilacije, 83
Funkcije mirisa, 67
Funkcije vjebanja tolerancije, 80
Funkcionisanje i onesposobljenje,
perspektiva pojedinca, 3, 7, 8, 10,
13, 14, 15, 16, 17, 20, 213
Funkcionisanje, 3, 4, 7, 8, 10, 11, 12,
15, 18, 19, 20, 21, 212, 216
Funkcionisanje, proces, 18
G
Galaktorea, 92
Gasovi u elucu, 84
Genetike abnormalnosti, 13
Genetska predispozicija, 16, 212
264
Indeks
MKF
Genitalije, 116
Genitalne i reproduktivne funkcije,
89-93
Genitourinarne i reproduktivne
strukture, 116-7
Gerijatrija, 23
Gerijatrijska primjena, 220
Gestikulacija, izraavanje sa, 134
Glans penisa, 117
Glas i funckije govora, 71-3
Glas i govor, srodne strukture, 111-2
Glas, funkcije, 71
Glas, kvalitet, 71
Glas, proizvoenje, 71
Glas, proteze, 175
Glasanje, 170, 206
Glava i vrat, regija, strukture, 118
Glavobolja, 241
Gledanje i srodne funkcije, 62-4
Gledanje, 125
Gledanje, funkcije, 62, 63, 220, 225
Gledanje, pauinasta ili mreasta
slika, 63
Gledanje, zvjezdice pred oima ili
svjetlucanje,63
Gluma u komadu, 169
Gluten, nepodnoenje, 83
Gorivo, nabavljanje, 154
Gornja usna, 111
Gornji ekstremiteti, struktura, 118
Govor tijela, izraavanje i
proizvoenje, 134
Govor, brzina, 72
Govor, modulacija visokih tonova, 72
Govor, monotoni, 72
Govor, monotoni, 72
Govor, neprekinuti tok, 72
Govor, tenost i ritam, 72
Govor, tenost i ritam, 72
Govorenje, 59, 134
Govorni jezik, izrazi, 59
Gradnja kua, 193
Graanin, imati legalni status,
uivanje, 170
Graanin, zakonski status, uivanje,

170
Graanska parnica, 198
Graanska prava, uivanje, 170
Gramatika struktura, organizacija,
59
Grebanje, 104
Grienje, 81
Grudni ko, 114
Guljenje hrane, 155
Guranje predmeta donjim
ekstremitetima, 142
Guranje predmeta, 143
Guenje, 80
Gutanje, 82
H
Hematoloki i imunoloki sistem,
funkcija, 76-8
Hemipareza, 96, 97, 99, 226
Hemiplegini hod, 102
Hemiplegija, 96, 97, 99
Hendikep, 3, 211, 213, 242
Hidramnion, 92
Hidronefroza, 89
Hiperaciditet eluca, 82
Hiperadrenalizam, 87
Hiperestezija, 67, 68
Hipergonadizam, 87
Hiperkalcemija, 86
Hiperkalemija, 86
Hipermenoreja, 91
Hipermobilnost crijeva, 82
Hipermobilnost zglobova, 94
Hipernatremija, 86
Hipernazalnost, 71
Hiperparatireoidizam, 87
Hiperpatija, 68
Hiperpituitarizam, 87
Hipersomnija, 52
Hipertenzija, 76
Hipertermija, 87
Hipertireoidizam, 85, 87
Hipertonija, 97
265
Indeks
MKF
Hiperventilacija, 78
Hipoadrenalizam, 87
Hipoalgezija, 68
Hipoestezija, 68
Hipofiza, 115
Hipogeuzija, 67
Hipogonadizam, 87
Hipokalcemija, 86
Hipokalemija, 86
Hipomenoreja, 91
Hiponatremija, 86
Hiponazalnost, 71
Hipoparatireoidizam, 87
Hipopituitarizam, 87
Hiposmija, 67
Hipotenzija, 76
Hipotermija, 87
Hipotireoidizam, 85, 87
Hipotonika mokrana beika, 89
Hipotonija, 97
Hitne slube, 195, 198
HIV pozitivnost, 16, 19
Hobiji, angaovanje, 169
Hod, 54, 100, 102
Hod, obrazac, 102
Hod, vrste, 102
Hodalica, kretanje sa, 146
Hodanje i kretanje, 144-6
Hodanje oko prepreka, 144
Hodanje po ledu i snijegu, 144
Hodanje po neijoj kui, 145
Hodanje po pokretnim povrinama,
144
Hodanje po razliitim povrinama,
144
Hodanje po strmim povrinama, 144
Hodanje ulicama u susjedstvu, gradu,
146
Hodanje, 144
Hodanje, pomagala, 174
Holandski cetrar za saradnju na
MKF-u, 247
Horeiki pokreti, 101
Horeja, 101
Hormonalni balans, 87
Hram, posjeivanje, 169

Hrana, 173
Hrana, kuhanje i grijanje, 154
Hrana, kupovanje, 154
Hrana, lomljenje, 83
Hrana, manipulacija u ustima, 81
Hrana, mijeanje, 155
Hrana, odravanje svjee, 156
Hrana, serviranje, 155
Hripanje, 80
Hronoloke sekvence, 58
Hvatanje predmeta, 142
Hvatanje predmeta, 143
I
ICIDH, 1980, 3, 5, 7, 12, 18, 211,
213, 244, 246, 247, 248, 249
ICIDH, revizija, 246-9
Ideacija, 56, 57
Ideologije, 17, 190, 191
Igra, rekreaciona ili u slobodno
vrijeme, aktivnost, ukljuivanje u,
168
Igra, ukljuivanje u, 169
Igre, ukljuenost u, 169
Imaginarni, 50
Imovina, 181
Imovina, finansijska, 181
Imovina, nematerijalna, 181
Imovina,materijalna, 181
Impotencija, 90
Imuni odgovor, 77
Imuni odgovor, nespecifini, 77
Imuni odgovor, specifini, 77
Imuni sistem, struktura, 113
Imunoloki sistem, funkcija, 77
Indeks tjelesne mase, 84
Informacijska matrica, 14, 15, 229,
235, 236, 237
Informacioni sistemi, 5
Ingestija, funkcije, 81
Inhibicija, 50
Inkontinencija, preljevna, 89
Inkontinencija, refleksna, 89
266
Indeks
MKF
Inkontinencija, stres, 89
Inkontinencija, urgentna, 89
Inkontinencija, urgentna, 89
Insomnija, 52
Institcionalizacija, 19
Instrumenti procjene i MKF, 47, 105,
124, 172, 221-2, 251
Instrumenti procjene, opti, 15, 19,
21-2
Intelektualna funkcija, 49
Intelektualna retardacija, 49
Intelektualni razvoj, 49
Intenzitet zvuka, 185
Interakcija prema drutvenim
pravilima, 160
Interakcija, regulisanje ponaanja u
interakcijama, 160
Interkostalni miii, 114
Intermitentna klaudikacija, 75
Internet, 196, 199, 206
Intestinalna opstrukcija, 82
Intestinalna paraliza, 82
Intimni odnosi, odravanje, 163
Intonacija, 72
Introvertnost, 50
Invalidska kolica i skuteri,
odravanje, 157
Invalidska kolica, 174-5, 239
Invalidska kolica, kretanje u njima,
146
Iris, 109
Iritabilnost, 50
Iskrivljenost slike, 63
Iskustvo, traenje, 50
Isprobavanje hrane, 67, 125
Isprueni poloaj, uspostavljanje, 138
Istraivanje u zdravstvu, 4, 5
Istraivanje, 50
Izabrani zvaninici, 206
Izbor izmeu opcija, pravljenje, 128
Izbor, napraviti izbor meu opcijama,
128
Izgled tijela, 61
Izgovaranje rijei, 125
Izgovor, 71
Izgradnja oznaka za snalaenje,

projektovanje, proizvodnja i
tehnologije, javno, 179
Izgradnja prilaza, projektovanje i
izgradnja, privatno, 179
Izgradnja ulaza i izlaza, proizvodnja i
tehnologija, javno, 178
Izgradnja ulaza i izlaza, projektovanje
i izgradnja, privatno, 179
Izgradnja, projektovanje i graevinski
proizvodi, privatno, 179
Iznajmljivanje prostora za ivot, 153
Izraavanje rijeima, 134
Izraavanje sa crteima i
fotografijama, 134
Izraavanje sa gestama, 134
Izraavanje sa govorom tijela, , 134
Izraavanje sa znakovima i
simbolima, 134
Izraavanje sa znakovnim jezikom,
135
Izraavanje uobiajenih pozdrava,
135
Izvoenje, kao kvalifikator, 123, 226,
229, 230, 231, 232, 235, 237
Izvoenje, kao pojam, 8, 11, 14-5, 17,
19, 22, 23, 24, 123-4, 216, 229-32,
235, 237
Izvravanje jednostavnih ili
viestrukih zadataka, 129
Izvravanje planova, 57
Izvrne funkcije, psiholoke, 57
J
Jahanje ivotinja za transport, 148
Jajnici, 116
Jajovodi, 116
Jamais vu, 61
Javljanje, 55, 90
Javni transport, koritenje, 147
Javnost, komercijalne slube,
kooperativci, 200
Jedenje, 151
Jetra, 115
267
Indeks
MKF
Jezik znakova, izraavanje i

proizvodnja, 59, 134-55
Jezik, 111
Jezik, integrirane funkcije, 59
Jezik, izrazi, 59
Jezik, mentalne funkcije, 58
K
Kaheksija, 84
Kalsifikacija dogaaja, 224
Kamila, jahanje, 148
Kancelarijska oprema, 176
Kandidovanje za politiku funkciju,
170
Kapacitet, kao kvalifikator bez
pomoi, 230
Kapacitet, kao kvalifikator, 123, 226,
229, 231, 232, 235, 237
Kapacitet, pojam, 8, 11, 14-6, 19, 224, 214, 216
Kapilari, 113
Kapilari, funkcija, 75
Kapitalna dobra i usluge, 181
Karakter, 17
Karcinom dojke, 240
Kardiomiopatija, 74
Kardiovaskularni i respiratorni
sistem, dodatne funkcije i
senzacije, 79-80
Kardiovaskularni sistem, funkcije,
74-6
Kardiovaskularni, hematoloki,
imunoloki i respiratorni sistemi,
funkcija, 74-80
Kardiovaskularni, imunoloki i
respiratorni sistemi, struktura,
113-4
Karitativne organizacije, angaovanje,
168
Karpalne kosti, 95
Kaljanje, 79
Katabolizam, 85
Katatonija, 54
Kategorije u MKF-u, 8, 10, 13, 16,

21, 211, 217, 220-1, 225, 229, 231,
234-5, 237, 251
Keloid, formiranje, 103
Kimena modina, 107
Kimena modina, cauda equina, 108
Kimena modina, cervikalna, 107
Kimena modina, lumbosakralna,
108
Kimena modina, torakalna, 107
Kimeni stub, 120
Kimeni stub, lumbalni, 121
Kihanje, 79
Kinestezija, 67
Kino ili pozorite, angaovanje, 168
Kino, ii u, 169
Kia, 183
Kia, briga o, 149
Klasifikacija, dijelovi MKF-a, 216,
219
Klasifikacija, kategorije, 217
Klasifikacija, komponente MKF-a,
216
Klasifikacija, nivoi, 217
Klasifikacija, sveobuhvatnost
MKF-a, 7
Klasifikacija, svrha MKF-a, 3, 7, 13
Klasifikacija, usitnjavanje, 217
Klaudikacija, 75
Kleanje, 138
Kleanje, poloaj kleanja,
odravanje, 140
Klima ureaji, 186
Klima, 183
Klinika primjena MKF-a, 250-1
Kliniko koritenje MKF-a, etike
smjernice, 244-5
Klinike, 203, 204
Klitoris, 116
Kljune take, onesposobljenje, 21
Knjige, 176
Koagulacija krvi, 77
Kodeks oblaenja, pridravanje, 151
Kognitivna fleksibilnost, 58
268
Indeks
MKF
Kognitivne funkcije, 49, 53, 56, 57

Kognitivne funkcije, vii nivo, 57
Kohlea, 110
Kohlearni implantat, 175
Kolege, 160, 187, 190
Koljeni zglob, 120
Koma, 48
Komfor, obezbjeivanje, 152
Kompjuteri, koritenje, 136
Kompjuterske tehnologije,
prilagoene, 176
Kompjuterski hardware i software,
175, 176
Komunalne politike, 196
Komunalne usluge, 195
Komunalne usluge, 195
Komunalne usluge, sistemi i
politike,195
Komunalni sistemi, 195
Komunikacija pomagala i tehnike za
komunikaciju, koritenje, 136
Komunikacija sa primanje, crtei i
fotografije, 133
Komunikacija sa primanje, geste
tijela, 133
Komunikacija sa primanje, govorne
poruke, 133
Komunikacija sa primanje,
neverbalne poruke, 133
Komunikacija sa primanje, opti
znakovi i simboli, 133
Komunikacija sa primanje, pisane
poruke, 134
Komunikacija sa primanje, poruke
na formalnom znakovnom jeziku,
134
Komunikacija, 14, 133-7, 196, 234,
235, 253
Komunikacija, proizvodi i
tehnologije, 175
Komunikacija, usluge, sistemi i
politike, 196
Komunikacija-proizvoenje, 133-5
Komunikacijska vijea, 175
Komunikacijske politike, 196
Komunikacijske tehnike, koritenje,

136
Komunikacijske usluge, 196
Komunikacijski sistemi, 196
Koncentracija, 53
Kondukciona afazija, 58
Kongenitalne anomalije, 212
Konstipacija, 83
Kontinuirana edukacija, 204
Kontinuirana inkontinencija, 89
Kontrola impulsa, 51
Kontrolisanje verbalne i fizike
agresijie, 160
Konverzacija i koritenje
komunikacijskih pomagala i
tehnika, 135-7
Konverzacija, 135, 136
Konverzacija, odravanje, 135
Konverzacija, zapoinjanje, 135
Konverzacija, zavravanje, 135
Konzekstualni faktori, 7, 8, 10-1, 16,
19, 213, 216, 247
Konzumiranje hranjljivih satojaka,
152
Konj, jahanje, 148
Konjska zaprega, voenje, 147
Konjuktiva, beonjaa i ilnica, 109
Koordinacija desno-lijevo, 100
Koordinacija oko-noga, 100
Koordinacija oko-ruka, 100
Koordinacija voljnih pokreta, 100
Koprolalija, 101
Kornea, 109
Koronarna ishemija, 75
Koronarna slabost, 74
Korporacije, 200
Kortikalni renjevi, 107
Kosa i nokti, funkcija, 104
Kosa, funkcija, 103, 104, 149
Kosa, rast, 104
Kosa, struktura, 122
Kosti lica, 118
Kosti nadlaktice, 118
Kosti natkoljenice, 120
Kosti podlaktice, 119
269
Indeks
MKF
Kosti potkoljenice, 120

Kosti ramenog pojasa, 119
Kosti ruke, 119
Kosti skonog zgloba i stopala, 120
Kosti vratne regije, 118
Kosti zdjeline regije, 119
Kotana sr, 113
Koa donjih ekstremiteta, 122
Koa gornjih ekstremiteta, 122
Koa i srodne strukture, funkcije,
103-4
Koa pelvine regije, 122
Koa ramene regije, 122
Koa regije glave i vrata, 122
Koa trupa i lea, 122
Koa, 70, 103, 122
Koa, fotosenzitivnost, 103
Koa, istanjivanje, 103
Koa, izolacijske funkcije, 103
Koa, kvalitet, 103
Koa, otvrdnjavanje, 103
Koa, reparatorne funkcije, 103
Koa, zatitne funkcije, 103
Koa, ljezdane funkcije, 103
Kone lijezde, struktura, 122
Kranijalni nervi, 107
Kranijum, 118
Kraste, formiranje, 103
Kretanje sa sprata na sprat, 145
Kretanje u prostoru koritenjem
opreme, 146
Kretanje u prostoru koritenjem
transporta, 146-8
Kretanje u prostoru unutar kue, 145
Kretanje u prostoru unutar zgrada
koje nisu kua, 146
Kretanje u prostoru van kue i ostalih
zgrada, 146
Kretanje u prostoru, 144
Kretanje unutar, izvan i oko zgrada,
146
Kretanje, funkcije, 99-102
Kretanje, strukture koje se odnose na
kretanje, 118-21
Kritika u odnosima, baviti se, 159
Krivini postupci, 198

Kriza, noenje sa, 131
Krstobolja ili bol, 69
Krv, funkcija prenoenja kisika, 77
Krv, funkcija prenoenja metabolita,
77
Krvne ile, funkcija, 75
Krvni pritisak, funkcija, 76
Krvni pritisak, odravanje, 76
Krvni pritisak, poveanje, 76
Krvni pritisak, smanjenje, 76
Kseroftalmija, 64
Kuanske stavke, kupovina, 154
Kuanski aparati, odravanje, 157
Kuanski zadaci, 154-6
Kuni ljubimci, 156, 157, 188
Kuhanje i grijanje hrane, 154
Kuhanje, 154
Kuk, 120
Kultura, organizacije, 8, 169, 177,
187, 198, 199, 249
Kultura, rekreacija i sport, proizvodi i
tehnologije, 177
Kulturni dogaaji, angaovanje, 169
Kulturoloka primjenjivost MKF-a,
248
Kulturoloke varijacije i klasifikacija,
218, 247
Kupanje ili tuiranje, vrenje, 149
Kupovina, 154
Kvadriceps, refleks, 99
Kvadriplegija, 96, 239
Kvalifikator, 8, 11, 12-6, 21, 22, 24,
216, 221-2
Kvalifikator, faktori okruenja, 171,
233
Kvalifikator, tjelesna struktura, 105,
106, 228
Kvalifikator, tjelesne funkcije i
struktura, 47
Kvalifikatori, aktivnosti i
uestvovanje, 123
Kvalifikatori, bodovanje, 222
Kvalifikatori, dodatni za aktivnosti i
uestvovanje, 230
270
Indeks
MKF
Kvalitet vida, 63, 220, 225

Kvalitet zvuka, 185
Kvalitet ivota, 5, 251
Kvalitet, obezbjeivanje, 5
Kvaliteta vazduha u zatvorenom
prostoru, 186
Kvaliteta vazduha, 186
Limfni vorovi, funkcije, 78

Lista Aktivnosti i uestvovanja,
upotreba, 234-7
Lociranje i pronalaenje posla, 165
Logopedi, 188
Lojne lijezde, 122
Lokalizacija izvora zvuka, 65
Lunarni ciklusi, 185
L
Labia maiora (velike usne), 116
Labia minora (male usne), 116
Lakatni zglob, 118
Lakrimalne (suzne) lijezde, 109
Lakrimalne (suzne) lijezde, funkcije,
64
Laktacija, 92
Larinks, 112
Larinks, funkcije, 71
Ledena oluja, 184
Lepra, 19
Leanje, 138
Leanje, poloaj, odravanje, 139
Lini faktori, 8, 10, 11, 16, 17, 19,
213-4, 216, 219, 251
Linost, 50, 55
Liftovi ili dizala, pokretne stepenice,
178
Ligamenti i fascije nadlaktice, 118
Ligamenti i fascije natkoljenice, 120
Ligamenti i fascije pelvine regije,
119
Ligamenti i fascije podlaktice, 119
Ligamenti i fascije potkoljenice, 120
Ligamenti i fascije regije glave i
vrata, 118
Ligamenti i fascije regije ramena, 118
Ligamenti i fascije skonog zgloba i
stopala, 120
Ligamenti i fascije ake, 119
Ligamenti i fascije trupa, 121
Lijekovi, 173
Lijenost, 50
Limfatini vorovi i sudovi, 113
Limfatini sudovi, funkcije, 78
Lj
Ljekovito bilje, 173
Ljubav, 55
Ljudi sa onesposobljenjem i MKF,
242
Ljudi sa onesposobljenjem, 5, 7
Ljudska prava, 6, 20, 170
Ljudski resursi i upravljanje
personalom, usluge, 205
Ljutnja, 55
M
Maematiki znakovi, upotreba, 126
Malabsorpcija, u elucu, 82
Malodunost, osjeanje, 50
Manerizam, 101
Manipulacija hrane u ustima, 81
Manipulacija, predmeti za
manipulaciju, 142
Masovna komunikacija zasnovana na
kompjuteru, 199, 200
Maine za pranje, koritenje, 156
Matematiki principi, primjena, 127
Matematika, izvedba, 126-7
Matematika, prevoenje problema
rijei u aritmetike procedure, 60
Matematika, primjenjivanje
operacija, 126
Materijali, 174
Medicinska njega, 20
Medicinska rehabilitacija, usluge, 203
Medicinske sestre, 188
Medicinski i drugi zdravstveni
savjeti, pridravanje, 152
271
Indeks
MKF
Medicinski socijalni radnici, 188

Mediji, politika, 200
Mediji, sistemi, 200
Mediji, usluge, 199
Medulla oblongata, 107
Meunarodna organizacija za
standardizaciju (ISO), 173, 192,
251
Meunarodne klasifikacije, iz
porodice SZO, 3, 4
Meunarodne politike organizacije,
192, 206
Meupersonalne interakcije i odnosi,
159-63
Meupersonalne interakcije, opte,
159-61
Meupersonalne interakcije,
osnovne, 159
Meupersonalne interakcije, posebne,
161-163
Meupersonalne interakcije, sloene,
160
Meko nepce, 111
Melodija govora, 72
Memorija, 53
Memorija, autobiografska, 54
Memorija, dugorona, 54
Memorija, kratkorona, 54
Memorija, semantika, 54
Menarha, 91, 227
Meninge, 108
Menopauza, 91, 92, 93, 227
Menopauza, valovi vruine tokom, 92
Menoragija, 91
Menstruacija, funkcije, 91, 227
Menstruacija, intervali izmeu
menstruacija, 91
Menstruacija, retrogradna, 91
Menstrualna njega, 150
Menstrualni ciklus, nelagoda, 93
Menstrualni ciklus, redovnost, 91
Menstrualni protok, 91
Menstrualno krvarenje, obim, 91
Mentalna fleksibilnost, 57
Mentalna retardacija, 49
Mentalne (ili psiholoke) funkcije,
12, 213
Mentalne funkcije, 48-61
Mentalne funkcije, globalne, 48-52
Mentalno oboljenje, 19
Mentalno zdravlje, 220, 247, 250
Mentalno zdravlje, apliciranje
MKF-a, 20
Metabolizam i endokrini sistem,
funkcije, 85-7
Metabolizam masti, 86
Metabolizam ugljenih hidrata, 85
Metabolizam ugljikohidrata, 85
Metodino, 50
Migracija, 182
Mijenjanje i odravanje poloaja
tijela, 138-41
Minerali, balans, 86
Minutni srani volumen, smanjen, 74
Mirisanje, 125
Mirisi, 186
Mirisi, 56, 67
Misao, brzina, 56
Misao, emitovanje, 57
Misao, forme, 57
Misao, insercija, 57
Misao, kontrola, 57
Misao, sadraj, 57
Mii, senzacije teine, 102
Miii nadlaktice, 118
Miii natkoljenice, 120
Miii pelvine regije, 119
Miii podlaktice, 119
Miii potkoljenice, 120
Miii regije glave i vrata, 118
Miii regije ramena, 118
Miii respiracije, struktura, 114
Miii skonog zgloba i stopala, 120
Miii ake, 119
Miii trupa, 121
Miina izdrljivost, 98-9
Miina izdrljivost, grupe miia, 99
Miina izdrljivost, izolirani miii,
98
272
Indeks
MKF
Miina izdrljivost, svi miii tijela,

99
Miina paraliza, 96
Miina pareza, 96
Miina slabost, 96
Miina snaga, 96-7
Miina snaga, izolirani miii i
grupe miia, 96
Miina snaga, jedne strane tijela, 92,
226
Miina snaga, miii jednog
ekstremiteta, 96
Miina snaga, miii donje polovine
tijela, 96
Miina snaga, miii svih
ekstremiteta, 96
Miina snaga, miii trupa, 97
Miina snaga, svi miii tijela, 97
Miina tenzija, 97
Miina ukoenost, senzacije, 102
Miina zategnutost, 102
Miine funkcije, 96-9
Miini spasticitet, 97
Miini spazam, 102
Miini tonus, 97-8
Miini tonus, izolirani miii i
miine grupe, 97
Miini tonus, miii donje polovine
tijela, 98
Miini tonus, miii jedne strane
tijela, 97
Miini tonus, miii jednog
ekstremiteta, 97
Miini tonus, miii svih
ektremiteta, 98
Miini tonus, svi miii tijela, 98
Miini tonus, trup, 98
Miljenja i vjerovanja, 190
Miljenje, 56
Mjehur, automatski, 89
Mjehur, funkcija, 89
Mjehur, osjeaj punoe, 90
Mjesto za ivljenje, iznajmljivanje,
153
Mjesto za ivljenje, kupovanje, 153
Mjesto za ivljenje, sticanje, 153

MKB-10, 4, 13, 219, 246
MKF baza podataka, 251
MKF browser, 225
MKF formular za biljeenje
sluajeva, 251
MKF i definicije, 221
MKF i usporedivost podataka, 5
MKF kao okvir, 3, 4, 6, 7, 16, 251
MKF kompjuterizacija, 251
MKF operativne definicije, 21, 217,
221, 251
MKF pojmovi iskljuenja, 221
MKF pojmovi ukljuenja, 221
MKF pojmovi, 3, 8, 18, 19
MKF potpuna (detaljna) verzija, 9,
12, 21, 250
MKF predstavljanje, 8
MKF primjene, 5
MKF svojstva, 7
MKF svrha, 5
MKF verzija za istraivanja, 250
MKF verzija za kliniku upotrebu,
250
MKF, budui pravci, 250
MKF, koritenje, 21
MKF, kratka (saeta) verzija, 9, 21,
250
MKF, materijal za obuku, 252
MKF, minimalne zdravstvene
informacije, 253
MKF, strukturalne karakteristike, 21
MKF, zadovoljstvo ili osjeaj
ukljuenosti ili zadovoljstva,
ifriranje, 224
Model onesposobljenja,
biopsihosocijalni, 20
Model onesposobljenja, interaktivni,
8, 17, 18, 19
Model onesposobljenja, medicinski,
19, 20
Model onesposobljenja, MKF, 18
Modle onesposobljenja, socijalni, 19,
20
Modulacija visine govora, 72
273
Indeks
MKF
Mokrani mjehur, 116

Monitoring vlastite izvedbe posla,
165
Monokularna otrina gledanja na
blizinu, 62
Monokularna otrina gledanja na
daljinu, 62
Monopareza, 96, 97, 99
Monoplegija, 96, 97, 99
Morbiditet, informacije, 4, 13
Mortalitet, informacije, 4
Motivacija, 51
Motor (moped), vonja, 147
Motorizovana i nemotorizovana
vozila, 174
Motorizovani transport, koritenje
privatnog, 147
Motorna koordinacija desno-lijevo,
100
Motorna ponavljanje, 101
Motorni amac, vonja, 147
Motorni refleks rastezanja, 99
Motorni refleks, 99
Mozak, frontalni reanj, 107
Mozak, funkcionisanje, 12, 48, 57,
107, 213, 227
Mozak, okcipitalni reanj, 107
Mozak, parijetalni reanj, 107
Mozak, srednji, 107
Mozak, temporalni reanj, 107
Mrak, adaptacija na, 63
Mranje, 84
Mrtenje, 134
Mrnja, 55
Mucanje, 72, 240
Mumljanje, 72, 73
Muskuloskeletne strukture koje se
odnose na kretanje, pomone, 121
Muzej ili umjetnika galerija, odlazak
u, 168
Muzike note, 134
Muziki glasovni zvuci, proizvodnja,
73
Mu, u srodstvu i kao, 163
Myasthenia gravis, 98
Myocarditis, 74
N
Nada, osjeanje, 50
Nadbubrena lijezda, 115
Nadlaktica, 118
Nadmenost, 51
Naduvensot, osjeaj, 84
Namijetanje prostora za ivot sa
namjetajem, 153
Namjetaj, 129, 156, 174
Namjetaj, ureenje ivotnog
prostora sa, 153
Namjetanje mjesta za stanovanje,
153
Naoale i kontaktne lee, 175
Narkolepsija, 52
Nasljee i konzervatorske politike,
194
Natkoljenica, 119
Naturopatska medikacija, 173
Nauni simboli, 134
Nauzeja, 66
Navike, 17
Nazalne upljine, 111
Nazalni farinks, 111
Nazalni septum, 111
Neaci, 187
Neakinje, 187
Nedostatak vazduha, 80
Nedostatak zraka, 80
Neformalna udruenja, ukljuenost,
168
Neformalni odnosi sa komijama,
stvaranje, 162
Neformalni odnosi sa poznanicima,
stvaranje, 162
Neformalni odnosi sa prijateljima,
stvaranje, 162
Neformalni odnosi sa sustanarima,
stvaranje, 162
Neformalni odnosi sa vrnjacima,
stvaranje, 162
Negativizam, psiholoki, 54
274
Indeks
MKF
Nemir, 54
Neodgovornost, 50
Nepce, 111
Neplaeno zaposlenje, 166
Nepouzdanost, biti nepouzdan, 50
Nepoznate osobe, 188
Nepravilni srani otkucaji, 80
Nepravilno disanje, 78
Nepridavanje panje, 50
Neprofitabilne organizacije, 199
Neraspoloenost, 50
Nervni sistem, struktura, 107-8
Nespecificirano, upotreba u MKF-u,
221
Nesvrsishodne nevoljne kontrakcije
miia, 101
Neuralna proteza, 174
Neuromuskuloskeletne funkcije i
funkcije koje se odnose na kretanje,
94-102
Neutralni termini, u MKF-u, 218
Neverbalne poruke, izraavanje i
kreiranje, 134
Nevoljne kontrakcije miia, 101
Nevoljne kontrakcije miia, 99, 100,
101
Nevoljne kontrakcije velikih miia,
100
Nevoljni pokreti, 100, 101
Nistagmus, 64
Nie pozicije, ljudi na, 188
Nono sljepilo, 62, 63, 225
Nono znojenje tokom menopauze,
92
Noga, struktura, 120
Nokti na nonim prstima, 122
Nokti na rukama, 122
Nokti, briga, 149
Nokti, funkcije, 103, 104, 122
Nokti, struktura, 122
Normativna vjerovanja, norme, 191
Nos, 111
Noenje na glavi, 141
Noenje na ramenima, kuku ili
leima, 141
Noenje predmeta u rukama, 141,

Noenje predmeta, 142
Noenje sa ivotnim situacijama, 17
Noenje u naruju, 141
Noenje, pomijeranje i rukovanje
predmetima, 141-3
Notari, 198
Novac, 154, 166, 181
Novine, 127, 199, 200
Numeriko ifriranje u MKF-u, 220
Nutritivna (zdrava) hrana,
konzumiranje, 152
O
Obiaji, 190
Obiaji, 190
Oblaenje u skladu sa klimatskim
uslovima, 151
Oblaenje, 151
Oboljenje, 3, 4, 8, 13, 15, 16, 19, 20,
212, 219
Oboljenje, posljedice, 4
Obrazac ponaanja, 17
Obrazovne institucije, nakon srednje
kole, 204
Obrok, konzumiranje, 151
Obrok, organizovanje, 154
Obrok, priprema, 154
Obrva, 109
Obsesija, 57
Obua, obuvanje, 151
Obua, popravka i ienje, 156
Obua, skidanje, 151
Obuka i vjetine, programi, 204
Obuka uz rad, 165
Obuka, slube za, 204
Ocjena, 58
Oajavanje, 50
Ona duplja, 109
Ona jabuica, 109
Ona jabuica, staklasto tijelo, 109
Oni kapak, 109
Oni kapak, funkcija, 64
Oni kapak, zatitni refleks, 64
275
Indeks
MKF
Oni pokreti praenja, 64

Oni stimulusi, 56
Odabir odgovarajue odjee, 151
Odbrambene reakcije, 100
Odgajanje, 17
Odgovornost, noenje sa, 131
Odjea, 151, 155, 156, 174
Odjea, krpanje, 156
Odjea, kupovina, 154
Odjea, oblaenje, 151
Odjea, pravljenje i popravak, 156
Odjea, skidanje, 151
Odlaganje hranjivih sastojaka u
tijelu, 83
Odluivanje, 128
Odnos dijete roditelj, odravanje, 162
Odnos sa nepoznatima, 161
Odnos sa osobama ispod vlastite
funkcije, 161
Odnos sa osobama istog nivoa, 161
Odnos sa osobama na vlasti, 161
Odnos sa poslodavcem, 161
Odnos sa samim sobom i drugim
osobama, saznavanje i utvrivanje,
48
Odnos sa zaposlenikom, 161
Odnos suprunika, kreiranje i
odravanje, 163
Odnosi sa osobama sa kojima ivimo,
kreiranje, 162
Odnosi sa poznanicima, kreiranje,
162
Odnosi sa prijateljima, kreiranje, 162
Odnosi sa susjedima, kreiranje, 162
Odnosi sa irom porodicom,
stavranje, 163
Odnosi, formalni, kreiranje, 161
Odnosi, formiranje, 160
Odnosi, intimni, odravanje, 163
Odnosi, noenje sa drutvenim
aluzijama, 159
Odnosi, noenje sa fizikim
kontaktom, 159
Odnosi, pokazivanje potovanja i

topline, 159
Odnosi, pokazivanje tolerancije, 159
Odnosi, pokazivanje zahvalnosti, 159
Odnosi, prekidanje, 160
Odnosi, reakcija na kritiku, 159
Odnsoi sa vrnjacima, kreiranje, 162
Ogranienje aktivnosti, 3, 8, 10-1, 14,
15, 19, 123, 123, 229
Oko, fiksacija, 64
Oko, iritacija, 64
Oko, saradnja oba, 64
Oko, uho i srodne strukture, 109-10
Oko, unutranji miii, funkcija, 64
Oko, vanjski miii, funkcija, 64
Okolnosti, 56, 57
Okretanje ili uvrtanje aka ili ruku,
143
Okruglost eludca, osjeanje, 84
Okruenje, aktuelno, 15, 229, 232
Okruenje, drutveno, 16, 20
Okruenje, kontrolne jedinice, 174
Okruenje, modifikacije, 5
Okruenje, neposredno, 173
Okruenje, politika planiranja, 194
Okruenje, politike planiranja, 194
Okruenje, standardno ili
ujednaeno, 3, 11, 15, 47, 105, 123,
124, 172, 214, 229, 230, 232, 252
Okruenje, trenutno, 7, 11, 15, 19, 24,
123, 214, 229, 230, 232, 238, 239,
241, 252
Okupacioni terapeuti, 188
Okupaciono zdravlje i bezbjednost,
usluge, 205
Okusi, 56
Olakica, okruenje, 6, 11, 17, 22, 24,
171, 172, 214, 222, 230, 232, 233,
243
Olfaktorna percepcija, 56
Olfaktorne funkcije, 67
Oligozoospermia, 92
Oligurija, 89
Ometajue vidne senzacije, 184
276
Indeks
MKF
Ometajui zvuk, 185

Ometajui zvukovi, 55
Onesposobljenje, 3, 4, 7, 8, 10, 11, 17,
18, 19-21, 211, 213, 216, 242
Onesposobljenje, doivljeno iskustvo,
15, 123, 229
Onesposobljenje, kao medicinski
problem, 20
Onesposobljenje, kao politiko
pitanje, 20
Onesposobljenje, line invalidnine,
201-2
Onesposobljenje, naknade, 202
Onesposobljenje, proivljeno iskustvo
15, 123, 229
Onesposobljenje, sistemi
kompenzacije, 5
Operativne definicije, u MKF-u, 21,
217, 221, 251
Oponaanje, 125
Oponaanje, 125
Opoziciono, 50
Opreznost, 48
Opti zadaci i zahtjevi, 129-132
Optika i auditorna pomagala, 175
Optimizam, 50
Opunomoeni donosioci odluka, 187
Oralni farinks, 111
Oralno gutanje, 82
Organizacije zajednike pomoi, 198,
199
Organizacije, finansijske, 200
Organizacije, meunarodne politike,
192, 206
Organizacije, sportske, 125, 177, 198
Organizovana religija, angaovanje,
169
Organizovana zdravstvena zatita, 6
Organizovanje svakodnevnih
potreba, 130
Organizovanje vlastitog nivoa
aktivnosti, 131
Orgazam, 90, 91, 92
Orijentacija, funkcije, 48
Orijentacija, prema drugim osobama,
49
Orijentacija, u vremenu, 49
Osiguranje za nezaposlene, 201, 202,
203
Osiguranje, usluge, 200
Osjeaj bockanje i trnjenja, 103
Osjeaj bola, 68
Osjeaj iritacije u jednom uhu, 66
Osjeaj iritacije u uima, 66
Osjeaj miine ukoenosti, 102
Osjeaj miinog spazma, 102
Osjeaj munine, 84
Osjeaj nepotpunog izluivanja
urina, 90
Osjeaj okretanja, njihanja ili
naginjanja, 66
Osjeaj padanja, 66
Osjeaj peenja u oku, 64
Osjeaj preskakanja sranih udara, 80
Osjeaj prisustva neega u oku, 64
Osjeaj pritiska iza oka, 64
Osjeaj irenja eluca, 84
Osjeaj vrtoglavice, 66
Osjeaj zamora oiju, 64
Osjeaj zatezanja u grudima, 80
Osjeaj, puzanje, 103
Osjeaji koji se odnose na kou, 103
Osjeaji povezani sa funkcijom
sluanja i vestibularnom funkcijom,
66
Osjeaji povezani sa okom i okolnim
strukturama, 64
Osjeaji, 55, 64
Osjeanje drmanja ili oscilacije, 68
Osjeanje gorine, 67
Osjeanje hladnog i toplog, 67
Osjeanje kiselog, 67
Osjeanje mirisa, 67
Osjeanje povrina i tekstura, 67
Osjeanje prisustva zvukova, 65
Osjeanje pritiska na koi, 68
Osjeanje pritiska, 67
Osjeanje relativnog poloaja
dijelova tijela, 67
Osjeanje slanog, 67
277
Indeks
MKF
Osjeanje tetnog podraaja, 67

Osjeanje temperature, 67
Osjeanje vibracija, 68
Osjeanje znojenja, 67
Osjetljivost, 48
Osnovna uenja, 125-6
Osvjetljenje, vjetako, 184
Oteenje, 3-4, 8, 10, 11-13, 15, 16,
19, 22, 24, 47, 105, 213
Oteenje, identifikacija, 226-7
Oteenje, meuodnos izmeu, 227
Oteenje, stepenovanje teine, 226
Otvaranje boca i konzervi, 151, 152
Planiranje prostornog ureenja,
politike, 194
sistemi, 194
usluge, 194
usluge, sistemi i politike, 194
Otvorenost ka sticanju iskustva, 50
Ovisnost, 51, 171
Ozdravljenje, 103
Oznaavanje puta, 179, 180
Oznake za snalaenje, proizvodi
i tehnologije za dizajniranje,
konstrukciju i izgradnju, javne, 179
Oznake, 179, 180, 181
Ozon, nivoi, 186
Oiljavanje, 103
P
Palpitacije, 80
Pankreas, 115
Paraliza, opta, 98
Parapareza, 96, 98, 99
Paraplegini hod, 102
Paraplegija, 96, 98, 99
Parasimpatiki nervni sistem, 108
Paratireoidna lijezda, 115
Parestezija, 67, 68
Pareza, 98, 99
Parkinsonova bolest, 98
Parkovi, zatiena podruja i prirodni

rezervati, proizvodi i tehnologija,
181
Partneri, 187
Patelarni refleks, 99
Patologija, 12
Panja, 53
Panja, dijeljenje, 53
Panja, fokusiranje, 126
Panja, odravanje, 53
Panja, prebacivanje, 53
Panja, rasporeivanje, 53
Peglanje odjee, 156
Pelvina regija, struktura, 119
Pelvino dno, 116
Pelvis, pokrteljivost, 95
Penilna erekcija, 90
Penis, 117
Penzije, 202, 251
Penjanje na brod, ulazak u voz ili
neko drugo vozilo, 144
Penjanje, 145
Perceptualne funkcije, 55
Peristaltika, 82
Perseveracija, 57, 101
Pigmentacija, 103
Pijenje na slamku, 152
Pijenje tekue vode, 152
Pijenje, 152
Pisae maine, koritenje, 136
Pisae maine, koritenje, 136
Pisai stolovi i police, 176
Pisane zabiljeke, pravljenje, 127
Pisani jezik, izrazi, 59
Pisani jezik, razumijevanje, 127
Pisanje poruka, 135
Pisanje, 59, 127
Pisanje, specijalizovana pomagala,
175
Pjevanje, 72, 73, 185
Plaenno zaposlenje, 165
Plakanje naglas, 72
Planiranje i razvijanje prostora, 180
Planiranje, 130
Planiranje, 5, 57, 155, 157, 180, 194
278
Indeks
MKF
Planiranje, radnje, 194

Planovi, pravljenje, 130
Planovi, sprovoenje, 57
Plaljiv, 51
Plivanje, 145
Plua, 114
Pluni emfizem, 78
Pljuvane lijezde, 115
Pobaaj, spontani, 92
Podizanje predmeta, 141
Podizanje predmeta, 142
Podlaktica, struktura, 119
Podrigivanje, 81
Podrka i odnosi, 187-9
Podravajue funkcije ruke ili noge,
100
Podudaranje intervencija, MKF
koritenje, 251
Podzemna eljeznica, koritenje, 147
Pojanje, 72, 73
Pojmovi iskljuenja u MKF-u, 221
Pojmovi u MKF-u, 8, 11, 14-7, 19,
22-4, 213-4, 216, 222, 229-32,
235, 237, 251
Pokretljivost i transport, proizvodi i
tehnologija, 174
Pokretljivost jednog zgloba, 94
Pokretljivost karpalnih kostiju, 95
Pokretljivost kostiju, 95
Pokretljivost skapule, 95
Pokretljivost tarzalnih kostiju, 95
Pokretljivost vie zglobova, 94
Pokretljivost zdjelice, 95
Pokretljivost zglobova, 94
Pokretljivost zglobova, generalizirano,
94
Pokretljivost, 138-48
Policija, 198
Polimenoreja, 91
Politika politika, 206
Politike slube, 206
Politike slube, sistemi i politike,
206
Politiki sistemi, 206
Politiki ivot graana, ukljuivanje

u, 170
Politiki ivot i dravljanstvo,
ukljuivanje u, 170
Politike koritenja ruralne zemlje,
180
Politike koritenja urbanog zemljita,
180
Politike socijalne podrke, 203
Poliurija, 89
Poloaj uanja, odravanje, 139
Poloaj na leima, ostajanje u, 139
Poloaj potrbuke, zadravanje, 139
Poloaj sjedenja, odravanje, 140
Poloaj stajanja, odravanje, 140
Poloaj tijela, mijenjanje i odravanje,
138-41
Poloaj tijela, odravanje, 139
Poloaj tijela, osnovne promjene, 138
Pomagala ili personalni asistenti, 15,
17, 19, 24, 173-7, 203, 204, 214,
232
Pomagala, odravanje, 157
Pomaganje drugima u hranjenju, 158
Pomaganje drugima u
interpersonalnim odnosima, 158
Pomaganje drugima u komunikaciji,
158
Pomaganje drugima u kretanju u
blizini, 158
Pomaganje drugima u kretanju, 158
Pomaganje drugima u odravanju
zdravlja, 158
Pomaganje drugima u vrenju brige o
samom sebi, 158
Pomaganje drugima, 157
Pomjeranje centra gravitacije u tijelu,
139
Pomjeranje predmeta koritenjem
donjih ekstremiteta, 142
Pomoni proizovodi i tehnologije za
obrazvanje, 175-6
Pomoni respiratorni miii, funkcija,
79
279
Indeks
MKF
Pomraenje svijesti, 48
Ponaanje usmjereno ka cilju, 57
Ponavljajui ritam govora, 72
Ponavljanje zvukova, 72
Pons, 107, 262
Pooim i pomajka, 187
Poplave, 184
Popravljanje instalacija i namjetaja,
157
Popravne ili kaznene ustanove, 198
Poremeaj, 4, 8, 13, 212
Poremeaji kretanja povezani sa
snom, 101
Porod, 92
Porod, prijevremeno, 92
Porod, zakanjeli, 92
Porodica, ira, 163, 187
Porodica, ua, 187
Porodini odnosi, stvaranje i
odravanje, 162
Poroaj i politike zapoljavanja, 5,
206
Poroaj i sistemi zapoljavanja, 205
Poroaj i usluge zapoljavanja, 205
Poroaj i usluge, sistemi i politike
zapoljavanja, 205
Poroaj, standardi i zakon, 205, 206
Poroaj, usluge koje se se odnose na
poroaj, 205
Posao, biti nadgledan, 165, 166
Posao, dobijanje i prihvatanje posla,
165
Posao, dobijanje unapreenja i druga
napredovanja, 165
Posao, dolazak na posao na vrijeme,
165, 166
Posao, intervju za, 165
Posao, izvrenje zadataka vezanih za,
165
Posao, nadgledanje dugih, 165, 166
Posao, napredovanje u karijeri, 165
Posao, naputanje posla, 165
Posao, nnaputanje ili davanje otkaza,
165
Posao, pola radnog vremena, 166
Posao, priprema rezimea za, 165

Posao, proizvodi i tehnologije, 176
Posao, puno radno vrijeme, 165, 166,
241
Posao, sticanje, 165
Posao, traenje i dobijanje posla, 165,
166
Posao, traenje, 165
Posao, ugovori na krae vrijeme, 166
Posao, ukljuensot u programe
pripreme za posao, 165
Posao, usluge pronalaenja, 205
Posao, vrenje potrebnih zadataka za
dobijanje posla, 165
Posao, zadravanje, 165
Posao, zadravanje, 165
Posao, zavravanje, 165
Posesivna stanja, 48
Posezanje za predmetima, 143
Posjeivanje prijatelja ili rodbine, 169
Posjedovanje ili voenje prodavnice
ili neki drugi posao, 166
Poslodavci, 161, 165, 187
Posljedice bolesti, 4
Postavljanje pitanja, 135
Postavljanje znakova i osvjetljavanje
ulica, 180
Posturalna hipotenzija, 76
Posturalne reakcije, 100
Pota, 196
Potovanje i toplina u odnosima,
pokazivanje, 159
Potovanje, etike smjernice za
koritenje MKF-a, 244
Pothranjenost, 84
Potkoljenica, struktura, 120
Potrebe, procjena, 5
Potroaka tijela, 192
Povjerenje, 51
Povjerenje, 51
Povjerljivost, etike smjernice za
koritenje MKF-a, 244
Povlaenje predmeta, 143
Povraanje, 81, 82
Povreda, 4, 8, 212
280
Indeks
MKF
Poznanici, 187
Poznanici, stvaranje odnosa sa, 162
Pozorite, odlazak u, 169
Poar, hitne slube, 133, 193, 198
Pranej samog sebe, 149
Pranje cijelog tijela, 149
Pranje dijelova tijela, 149
Pranje i suenje odjee, 155
Pranje posua, zdjela, erpa i pribora
za kuhanje, 155
Pravila projektovanja, 194
Pravila, pridravanje, 126
Pravila, pridravanje, 126
Pravilnik o graenju, 193
Pravne politike, 198
Pravne slube, 198
Pravne slube, sistemi i politike, 198
Pravni predstavnik, 198
Pravo na samoodreenje i
autonomiju, 170
Pranjenje mokranog mjehura, 89
Prebacivanje, samostalno, 140
Precipitacija, 183
Predebeo/la ili premrav/a, osjeaj, 61
Predstavljanje sebe, 135, 160
Predkolski period, 164, 204
Prehrana, odravanje uravnoteene
prehrane, 152
Prekomjerna teina, 84
Prelaenje malih distanci, 144
Prelaenje velikih distanci, 144
Premenstrualna napetost, 91
Preosjetljivost na svjetlo, 63
Prepoznavanje karaktera i slova, 125
Pretilost, 84
Pretvaranje, 125
Prevencija, 6, 13
Prevoz predmeta, 141
Prevoz koji vre ivotinja, 147
Prevrtljivost, 51
Pribor za jelo, koritenje, 151
Prijapizam, 90
Prijatelji, 187
Prijateljstvo, 50
Prijateljstvo, pronalaenje i
uspostavljanje, 160
Prijateljstvo, stvaranje, 162
Prijem jezika, 58
Prijem jezika, govornog, 59
Prijem jezika, pisanog, 59
Prijem jezika, znakovnog, 59
Primanja, sistemi podrke, 201, 202
Primarna zatita, slube, 203
Primjeri sluaja, 238-41
Pripitomljene ivotinje, 188
Pripravnik (priprema za posao), 165
Prirodne katastrofe, hitne slube, 196
Prirodni dogaaji, 184
Prirodni proizvodi, 173
Prirodno okruenje, promjene
okruenja kreirane od strane
ovjeka, 182-6
Prisjeanje, 53, 54
Pristup, 15,16
Pristupanost, 171, 179,203, 204,
233, 240
Pritisak u uima, 66
Prizvodi za ienje, 174
Prkoenje, 50
Probavni sistem, funkcija, 81-5
Probavni, metaboliki i endokrini
sistem, funkcionisanje, 81-88
Problemi, rjeavanje, 58
Procesi razmiljanja, 56
Procjena, klinika, 22, 47, 105, 124,
172, 221-2, 229, 231-2, 242, 243-4,
250, 251
Profesionalci, drugi, 188
Profesionalna obuka za zanate, 164
Profesionalna obuka, 164
Profesionalna procjena, 5
Profesionalna udruenja, usluge, 205
Profesionalne socijalne organizacije,
angaovanje u, 168
Profesionalni odnosi, pronalaenje,
160
Profesionalni programi, 204
Programi drutvene dobrobiti, 251
281
Indeks
Programi javne pomoi, 201, 202

Programi socijalne podrke, 202
Programi socijalne pomoi, 201-2
Programi socijalnog osiguranja, 201
Programi za pripravnike, 204
Proizvodi i tehnologija parkova,
konzervaciju i ivot u divljini, 181
Proizvodi i tehnologija razvoja
prigradskih regija, 180
ruralnih regija, 180
urbanih regija, 180
Proizvodi i tehnologija za
komunikaciju, 175
komunikaciju, opta, 175
komunikaciju, pomoni, 175
Proizvodi i tehnologija za kretanje
i transport u zatvorenom i
otvorenom prostoru, 174
otvorenom prostoru, pomoni, 175
otvorenom prostoru, opti, 174
Proizvodi i tehnologija za kulturu,
rekreaciju i sport, 177
rekreaciju i sport, opti, 177
rekreaciju i sport, pomoni, 177
Proizvodi i tehnologija za linu
upotrebu u svakodnevnom ivotu,
173
pomoni, 174
opti, 174
obrazovanje, 176
MKF
prakticiranje religije i duhovnosti,
177
opti, 178
pomoni, 178
Proizvodi i tehnologija za razvoja
zemlje, 180
zapoljavanje, 176
zapoljavanje, pomoni, 176
Proizvodi i tehnologija, 173-181
Proizvodi ili substance za linu
upotrebu, 173
Proizvodi koje je napravio ovjek,
173
Proizvodnja govornih zvukova, 71
Proizvodnja i zirda, slube, sistemi,
politike, 193
Proizvodnja krvi, 74, 76
Projektanti, 188
Prokreacija, funkcije, 92
Promjena mentalnog sklopa, 58
Promjena rasploenja, 50
Promjena svijesti inducirana
lijekovima, 48
Promjene koje su u vezi sa
vremenom, 185
Promuklost, 71
Pronalaenje rjeenja na pitanja ili
situacije, 127
Proprioceptivne funkcije, 67
Prostata, 117
Proteini, metabolizam, 85
Protetika i ortotika pomagala, 174
Proteze, neuralne, 174
Proteze, ortoze, popravljanje, 157
Protivpoarna zatita i ivotna
sigurnost, standardi, 193
Prozodija, 72
Pruaoci usluga, lini, lini asistenti,
282
Indeks
MKF
188
Pruatelji njege, 188
Psihika stabilnost, 50
Psiholoke funkcije, 10, 12
Psiholoke funkcije, globalne, 49
Psiholoke procjene, 17
Psiholoki zahtjevi i stres, noenje sa,
131
Psihomotorna kontrola, 54
Psihomotorne funkcije, 54
Psihomotorne funkcije, kvalitet, 54
Psihomotorne retardacija, 54
Psihomotorno uzbuenje, 54
Ptoza, 64
Puhanje, 79
Pupilarni refleks, 64
Putanje predmeta, 142
Puzanje, 145
R
Raunanje, 60, 127
Raunanje, jednostavno, 60
Raunanje, sloeno, 60
Rad i zaposlenje, 165-6
Rad za drugu firmu, usluge
pronalaenja posla, 205
Rad, dobrovoljni, 166
Radijus, refleks, 99
Radio, 125, 199, 200
Raditi kao slobodni pisac ili
konsultant, 166
Raditi kao umjetnik ili zanatlija, 166
Radno okruenje, sluba
obezbjeivanja, 166
Radost, 55
Ramena regija, struktura, 118
Rampe, prenosive ili fiksne, 178, 179
Rasporeivanje vremena, 130
Ratovi, 184
Razdvajanje zvuka i mijeanje, 65
Razgledanje, 168
Razgovor sa jednom osobom, 135
Razgovor sa jednom osobom, 136
Razgovor sa puno ljudi, 136
Razgovor sa vie osoba, 136

Razgovor, 136
Razgovor, odravanje, 136
Razgovor, zapoinjanje, 136
Razgovor, zavravanje, 136
Razlikovanje govora, 65
Razlikovanje pozadinskog zvuka, 65
Razlikovanje zvuka, 65
Razlozi za kontaktiranje zdravstvenih
slubi, 4
Razmiljanje, 126
Razmjena dobara ili usluga, 166
Razmjena kapitala ili vlasnitva, 167
Razumijevanje rijei, 125
Razumijevanje samog sebe, 58
Razvoj predgradskih regija, proizvodi
i tehnologija, 180
Razvoj ruralnih regija, proizvodi i
tehnologija, 180
Razvoj urbane regije, proizvodi i
tehnologija, 180
Razvoj, 171
Reakcija ravnotee, 100
Reakcije nevoljnih pokreta, 100
Reakcije podrke, 100
Reakcije preosjetljivosti, 78
Reakcije prilagoavanja tijela, 100
Redoslijed dogaaja, 58
Refleks bicepsa, 99
Refleks povlaenja. 99
Refleks skonog zgloba, 99
Refleks, bicepsa, 99
Refleksi generirani tetnim
podraajem, 99
Refleksi generirarni drugim
eksteroceptivnim podraajem, 99
Refleksna inkontinencija, 89
Regionalne vlasti, 206
Regurgitacija, 82
Rehabilitacija, usluge, 5, 23 203, 220,
246, 247, 250
Rehidracija, 86
Rekreacija i sport, oprema, 177
Rekreacija i zabava, organizacije, 148,
168, 199
283
Indeks
MKF
Rekreacija i zabava, ukljuivanje u,

168
Relaksacija, ukljuivanje u, 168
Religija i duhovnost, ukljuivanje u,
169
Religijska doktrina, 191
Religijska udruenja, 199
Religijska vjerovanja, 190
Religijske ceremonije, aktivnosti i
dogaaji, ukljuivanje u, 169
Religijske voe, 187
Renalna insuficijencija, 89
Reporterske slube, 199, 200
Reproduktivni sistem, struktura, 116
Respiratorni miii, funkcije, 79
Respiratorni ritam, 78
Respiratorni sistem, funkcije, 78-9
Respiratorni sistem, struktura, 113
Retina, 109
Rezanje hrane, 155
Rezanje ili lomljenje hrane u
komade, 151
Rika, koritenje, 147
Rjeavanje jednostavnih problema,
127
Rjeavanje kompleksnih problema,
127
Rjeavanje problema, 127
Rjeenja pitanja ili situacija,
pronalaenje, 127
Robe iroke potronje, politike
proizvodnje, 193
Robe iroke potronje, sistemi za
proizvodnju, 192
Robe iroke potronje, usluge za
proizvodnju, 192
Robe iroke potronje, usluge, sistemi
i politike, 192
Rod, 7, 17, 214
Roditelj, biti u rodu kao, 162
Roditelji, 162, 163, 164, 187
Roditeljstvo, 162
Rolanje, 146
Romantine veze, kreiranje i
odravanje, 163
Romantine veze, odravanje, 163

Runi zglob, 119
Ruke i oi, koordinacija, 54
Ruke i ake, upotreba, 143
Ruke, fino koritenje, 142
Ruke, struktura, 119
Rukotvorine ili hobiji, angairanje,
168-9
Rukotvorine, angairanje, 169
Rukotvorine, ukljuenost, 169
Rukovanje predmetima, 142
Ruminacija, 57
Ruralno ili urbano okruenje, 171,
233
Rutina, organiziranje, 129
S
Saglaavanje, 50
Sakralni kimeni stub, 121
Salivacija, 81
Samoomalovaavanje, 51
Samostalno djelovanje u drutvenim
interakcijama, 160
Samostalno premijetanje za vrijeme
leanja, 140
Samostalno premijetanje za vrijeme
sjedenja, 140
Samouvjerenost, 51
Samozapoljavanje, 166
San, 52
San, koliina, 52
San, kvalitet, 52
San, odravanje, 52
San, pojava, 52
San, REM, 52
Sanitacija, 196
Saraivanje, 50
Savijanje, 139
Seks, priprema, 90
Seks, zainteresiranost, 90
Seksualne funkcije, 90
Seksualno prenosive bolesti,
izbjegavanje, 152
Seksualno uzbuenje, 90, 92
284
Indeks
MKF
Seksulane veze, odravanje, 163

Sekvenciranje kompleksnih pokreta,
60
Semantiko i simboliko znaenje,
organiziranje, 59
Senzacije funkcije miia i funkcije
kretanja, 102
Senzacije genitalnih i reproduktivnih
funkcija, 92
Senzacije kardiovaskularnih i
respiratornih funkcija, 80
Senzacije probavnog sistema, 84
Senzacije urinarnih funkcija, 90
Senzorne funckije i bol, 62-70
Senzorne funkcije koje su u vezi sa
temperaturom, 67
Senzorne funkcije, dodatne, 67-8
Seoske vlasti, 206
Serviranje hrane, 155
Serviranje obroka, 154
Sestra, u srodstvu i kao, 163
Sezonske varijacije, 184
Simboliki sistemi znakova, 134
Simpatiki nervni sistem, 108
Simptomi i znakovi, 13
Sinagoga, posjeivanje, 169
Sindikati, 205, 206
Sinteza sa oba uha, 65
Sipanje tenosti za pie, 152
Siromatvo, 171, 233
Siromatvo, programi pomoi, 201,
202
Sistematiziranje, 57
Sistemi kontrolisani glasom, 174, 176
Sistemi prenosa zvuka, 175
Sistemi signaliziranja, 175
Sistemi socijalne podrke, 202
Sistemi socijalne sigurnosti, 202
Sistemi, 192
Sjedenje, 139
Sjeverno Ameriki centar za saradnju
na ICIDH-u, 247
Skakanje, 145
Skapula, lateralna rotacija, 95
Skapula, medijalna rotacija, 95
Skeneri, 174, 176

Skiciranje, 134
Skijanje, 146
Sklonite za beskunike, 195
Skoni zglob i stopalo, struktura, 120
Skoni zglob i zglobovi stopala i
prstiju, 120
Skotom, 62, 63
Skrpulozno, 50
Skuteri, 174
Slezena, 113
Slikanje, 134, 157
Slon, jahanje, 148
Sluh, funkcija, 65
Sluanje, 125
Sluna i vestibularna funkcija, 65-7
Sluna percepcija, 55
Sluna pomagala, 175
Slube socijalne podrke, 202
Slube socijalne podrke, sistemi i
politike, 202
Slube socijalne sigurnosti, 201
Slube socijalne sigurnosti, sistemi i
politike, 201
Slube za dugoronu njegu, 203
Slube za struno usavravanje, 205
Slube, sistemi i politike udruenja i
organizacija, 199
Smanjena osjetljivost na svjetlo, 63
Smetlje, odlaganje, 156
Smijeenje, 134
Smirenost, osjeanje, 50
Snabdijevanje srca krvlju, 75
Snijeg, 83
Socijaliziranje, 169
Socijalna politika, 5
Socijalna pozadina, 17
Socijalna sigurnost, 5, 6, 201, 202
Socijalne konvencije koje upravljaju
neijom ulogom, pridravanje, 160
Socijalni aluzije u odnosima,
reagovanje na, 159
Socijalni ili legalni status, 160, 170,
214
Socijalni radnici, 188
285
Indeks
MKF
Socijalni status, 214

Socijalno okruenje, 10
Socioekonomske karakteristike, 7
Soivo, ona jabuica, 109
Somatizacija, 57
Spajanje slogova, 72
Spastika disartrija, 71
Spastiki hod, 102
Spazam eluca, 84
Spelovanje, 125
Spinalni nervi, 108
Spiritualna kontemplacija,
ukljuivanje u, 169
Spiritualnost, ukljuivanje u, 170
Spolni odnos, 90, 92
Spolni odnos, osjeaj nelagode
tokom odnosa, 92
Spontani abortus, 92
Sport, ukljuivanje u, 169
Sportske organizacije, 125, 177, 199
Sposobnost prilagoavanja
okruenju, 214
Sputanje predmeta, 141
Srce, 113
Srce, komore, 113
Srce, pretkomore, 113
Srana frekvencija, 74
Srana funkcija, 74
Srani infarkt, 74
Srani otkucaji, nepravilni, 74
Srani ritam, 74
Srani zalisci, funkcija, 74
Srednja kola, 204
Stabilnost jednog zgloba, 95
Stabilnost vie zglobova, 95
Stabilnost zgloba, 94
Stabilnost zglobova, generalizirana,
95
Stacionare i dnevne bolnice, 203, 204
Stajanje, 139
Stambene organizacije, 195
Stambene politike, 195
Stambene usluge, 195
Stambene usluge, sistemi i politike,
194
Stambene, komercijalne, industrijske

i javne zgrade, 193
Stambeni sistemi, 195
Standardi gradnje, 193
Standardna pravila za izjednaavanje
mogunosti za osobe sa
onesposobljenjem (1993.), 6, 170
Stanovanje i namijetaj, odravanje,
157
Stanovnitvo, gustina, 182
Stanovnitvo, studije i pregledi, 5
Stanovnitvo, zdravlje, 4
Stanovnitvo, zdravstveni pregledi, 6
Stanja vezana uz zdravlje, 3, 5, 7, 8,
10, 16, 22, 212
Stanje zdravlja, 3, 4, 5, 7, 8, 15, 16,
17, 20, 21, 22, 212, 220
Statestezija, 67
Statistike norme, 213
Stavovi lanova ire porodice, 190
Stavovi lanova ue porodice, 190,
Stavovi drugog strunog osoblja, 191
Stavovi linih pruatelja njege i
personalnih asistenata, 191
Stavovi okruenja, 10, 16
Stavovi osoba na vlasti, 190
Stavovi osoba u podreenom
poloaju, 191
Stavovi prijatelja, 190
Stavovi stranaca, 191
Stavovi zdravstvenih radnika, 191
Stavovi znanaca, kolega, vrnjaka,
komija i lanova zajednice, 190
Stavovi, 17, 19, 190-1, 239
Stavovi, drutveni, 191
Staze i putokazi, 180
Sta, 165
Stereotipije, 101
Stereotipna govorni ritam, 72
Sterilitet, 92
Sticanje dobara i usluga, 153
Sticanje neophodnih stvari, 153-4
Stidljivost, 50
Stigma, 16, 19, 239
Stnanovnitvo, 182
286
Indeks
MKF
Stolovi, podeavajui, 176

Strah, 55
Strah, 55
Stres inkontinencija, 89
Stres, 212
Stres, noenje sa, 129, 131
Studenti, 161, 188
Studija, primjena MKF-a, 221
Stupor, 48
Stvaranje modrica, 103
Subfertilnost, 92
Subjektivni osjeaj dobrobiti i MKF,
251
Sud, tribunal i druga tijela, 198
Suneva svjetlost, 184
Supervizori, 187
Supruga, u srodstvu i kao, 163
Suprunici, 187
Susjedi, 161, 187, 190, 224
Susjedi, kreiranje odnosa, 162
Sustanari, stvaranje odnosa sa, 162
Suenje, samostalno, 149
Suzni kanali i lijezde, funkcije, 64
Svakodnevni ivot, proizvodi i
tehnologija, 174
Svakodnevni ivot, proizvodi i
tehnologija, 174
Svedeni plonici, 171, 180, 232
Svijest, 48
Svijest, gubitak, 48
Svijest, kontinuitet, 48
Svijest, kvalitet, 48
Svijest, stanje, 48
Svjesnost o identitetu, 60
Svjesnost o tijelu, 60
Svjesnost, 5, 48, 49, 54, 58
Svjesnost, 50
Svjetlo, 184
Svjetlo, intenzitet, 184
Svjetlo, kvalitet, 184
Svjetlo, osjetljivost, 63, 225
Svjetska zdravstvena skuptina, 3, 25,
246, 249
Svrsishodni osjeaji, 125
SZO porodica klasifikacija, 247
epanje, 102
ifra 8, konvencija ifriranja, 226
ifriranje tjelesnih funkcija, 226
ifriranje tjelesnih struktura, 228
ifriranje u MKF-u, 3, 5, 11, 12, 15,
21-3, 21-2, 23, 219-33
ifriranje, Faktori okruenja, 225,
232
ifriranje, generike skale, 22
ifriranje, opcije za Aktivnosti i
uestvovanje, 235-6
ifriranje, u odnosu na zdravstveno
stanje, 224
ivanje, 156
kola, osnovna, 204
kola, sticanje pristupa, 164
kolsko obrazovanje, 164
tednja novca, 166
umski poari, 184
T
Tahikardija, 74
Tahilalija, 72
Tahipnea, 78
Taksi, koritenje, 147
Taksonomika i terminoloka pitanja,
211-18
Taksonomiki principi, 211
Taktilna percepcija, 56
Tangencijalnost, 56, 57
Tanko crijevo, 115
Tarzalne kosti, pokretljivost, 95
Tehniari za ortoze i protetiari, 188
Telefon, 175, 196
Telefoni, koritenje, 136
Telefonski relej, 196
Telekomunikacijsk regulatorna tijela,
196
Telekomunikacijska pomagala,
koritenje, 136
Teleksi, 196
Teletekst, 196, 200
287
Indeks
MKF
Televizija i video oprema, 175

Televizija, 175, 199, 200
Temperament, 50
Temperatura, 183
Tenzija, 54, 55
Tepanje, 72, 73
Terenska ispitivanja u toku revizije
ICIDH-2, 3, 248
Termini, u MKF-u, 3, 6, 7, 10, 13, 21,
49, 171, 211, 216, 217, 235
Termoregulatorne funkcije, 87
Testisi, 117
Tetke, 163, 187
Tetrapareza, 96, 98, 99
Tetraplegija, 96, 98, 99
Teina, odravanje, 84
Tijelo penisa, 117
Tikovi, 101
Timus, 113
Tinitus, 66
Tireoidna lijezda, 115
Tjelesna temperatura, 87
Tjelesna temperatura, odravanje, 87
Tjelesne funkcije, 8, 1-3, 17, 21, 22,
24, 47, 211, 213, 216, 218-9, 220,
222, 224, 227
Tjelesne funkcije, standard, 213
Tjelesne strukture, 4, 7, 10-3, 21-4,
105, 213, 219, 224, 227
Tjelesne strukture, standard, 213
Tjelesni organi, 10, 12
Tjelesni sistemi, 4, 7, 10, 12
Toelrancija na toplo, 87
Tolerancija na hladno, 87
Tolerancija na hranu, 83
Tolerancija u vezama, pokazivanje,
159
Torakalni kimeni stub, 120
Torakalni respiratorni miii,
funkcije, 79
Tornado, 184
Tortikolis, 97
Tradicionalne voe, 206
Tragovi divljai, 181
Traheja, 113
Trans, 48
Transfer, pomagala, 174
Transport hrane kroz eludac i
crijeva, 83
Transport, asistenti, 188
Transport, javni, 197
Transport, planiranje, 197
Transport, politike, 197
Transport, putevi, 194
Transport, sistemi, 197
Transport, slube podrke, 202
Transport, usluge, 197
Transport, usluge, sistemi i politike,
196
Trauma, 8, 212
Tranje, 145
Tranje, vrste, 102
Tremor, 101
Trenutno okruenje, 15, 229, 232
Treptanje, 134
Trgovanje robama, 167
Trka, 7, 17
Trnjenje, 67, 68, 103
Tromboembolija, 75
Trtina kost, 121
Trudnoa, 92, 212
Trup, struktura, 120
Tuga, osjeaj, 55
Tunelski vid, 62, 63
Turizam i putovanja iz uitka,
ukljuivanje u, 168
Tutori, 187
Tvrdo nepce, 111
U
Ubrati voe i povre, 154
Uenje itanja, 125
Uenje i primjena znanja, 125-8
Uenje kod kue, 164
Uenje pisanja, 125
Uenje raunanja, 126
Uenje, osnovno, 125-6
Uestvovanje, 3, 6, 8, 10, 11, 14, 15,
16, 18, 20, 123, 213, 229, 234, 237
288
Indeks
MKF
Uestvovanje, ogranieno
(restrikcija), 3, 7, 8, 14, 15, 19, 123,
213, 229
Uestvovanje, standard, 213
Uitelji, 164, 187, 188
Udaranje, 142
Udruenja i organizacije, politike,
199
Udruenja i organizacije, usluge, 198
Udruenja pravnika, doktora ili
akademika, angairanje u, 168
Udruenja, angairanje u, 168
Udruenja, formalna, angairanje u,
168
Udruenja, formiranje politikih, 170
Udruenja, religijska, 199
Uho, 109
Uho, bubna opna, 109
Uho, Eustahijeva tuba, 109
Uho, koice, 109
Uho, semicirkularni kanali, 110
Uho, srednje, 109
Uho, unutranje, 110
Uho, unutranje, funkcija, 66
Uho, vestibularni labirint, 110
Ujaci, 163, 187
Ujedinjene Nacije, 5, 6, 170, 206
Ukljuenost u ivotne situacije, 10,
14, 15, 123, 213, 214, 229, 234, 237
Ukraavanje prostorija, 153
Ukus, percepcija, 56
Ulina rasvjeta, 180
Ulkus, 103
Umjetnike galerije, odlazak u, 168
Umjetnost, angaman u ili potivanje,
169
Umor oka, 64
Umor, 80
Unakaenost, 19
UNESCO-ovi meunarodna
standardna klasifikacija
obrazovanja, 204
Uniformno okruenje, 3, 11, 15, 47,
105, 123, 124, 172, 214, 229, 230,
232, 252
Univerzalizam i MKF, 7, 22, 248

UN-ova univerzalna deklaracija o
ljudskim pravima (1948), 170
Upitnik za primjenu MKF-a, 221
Uporedivost podataka i MKF, 5
Upravljanje distrakcijom, 131
Upravljanje krizom, 131
Upravljanje odgovornou, 131
Upravljanje prehranom i fizikom
vjebom, 152
Upravljanje stresom i drugim
psiholokim zahtjevima, 131
Upravljanje stresom, 129, 131
Uragani, 184
Ureaj za funkcionalnu stimulaciju,
174
Ureteri, 116
Ureteri, funkcije, 89
Ureterika obstrukcija, 89
Uretra, 116
Urin, retencija, 89
Urin, skupljanje, 89
Urinarna filtracija, 89
Urinarna hitnost, 89
Urinarna kontinencija, 90
Urinarna retencija, 89
Urinarne funkcije, 89-90
Urinarni sistem, struktura, 116
Uriniranje, funkcije, 89
Uriniranje, regulisanje, 150
Uriniranje, uestalost, 89
Usisiva, koritenje, 156
Usluge akutne zdravstvene njege, 203
Usluge promocije zdravlja i
prevencije bolesti, 203
Usluge, koritenje, 13
Usluge, sistemi i politike za
proizvodnju dobara namijenjenih
potroau, 192
Usluge, sistemi i politike, 192-207
Usluge, usluni klubovi, ukljuivanje
u, 168
Usne, 111
Usta, 111
Usta, disanje na usta, 79
289
Indeks
Usvojitelji, 187
Uterus, 116
Utrnutost, 67, 68
Uvid, 58
Uzroci, etiologija, 13
V
Vagina, 116
Vaginalna lubrifikacija, 90
Vaginalni kanal, 116
Vaginizam, 90
Vanjske genitalije, 116
Vanjski nos, 111
Vanjski oni miii, 109
Vanjsko uho, 109
Varikoziteti vena, 75
Vazomotorna funkcija, 75
Vegetativna stanja, 48
Vene, 113
Vene, funkcije, 75
Venska konstrikcija, 75
Venski, 75
Ventrikularni miii, snaga
kontrakcije, 74
Vertigo, 66
Veselost, 50
Vestibularna funkcija ravnotee,
pozicije i odreivanja kretanja, 66
Vestibularne funkcije, 65
Vibracije, 186
Vid u boji, 56, 62, 63, 184
Vid, osjetljivost za kontrast, 63, 220
Vid, otrina, 62
Vidno polje, funkcije, 63
Vijea potroaa, 195
Visoko obrazovanje, 164
Vitaminski i drugi nadomjesni
preparati, 173
Vitiligo, 238
Vizuelna percepcija, 56
Vizuelna slika, kvalitet, 63
Vizuelno-prostorna percepcija, 56
Vjenanja, sahrane ili ceremonije
inicijacije, ukljuivanje, 168
MKF
Vjetine, sticanje kompleksnih, 126

Vjetine, sticanje osnovnih, 126
Vjetine, sticanje, 126
Vjetar, 184
Vjebanje (proba), 125
Vlada, lokalna, regionalna i dravna,
206
Vlast, ljudi na poziciji, 187
Vlanost, 183, 186
Voda i gorivo, obezbjeivanje, 196
Voda, balans, odravanje, 86
Voda, nabavljanje, 154
Voda, retencija, 86
Vodena stolica, 83
Vodene povrine, 182
Vokalizacija, alternativna, 72
Vokalni (glasni) nabori, 112
Vokalni tikovi, 101
Voljna kontrola, 57
Voljne kretnje, kontrola, 100
Voljne kretnje, koordinacija, 100
Voz, koritenje, 147
Vozila, na ljudski pogon, koritenje,
147
Vozila, odravanje, 157
Vozila, prilagoavanje, 174
Voenje motorizovanih vozila, 147
Voenje vozla na ljudski pogon, 147
Voenje zaprenih kola, 147
Voenje, psiholoki, 50-4
Vonja vozila, 147
Vrata, na elektrini pogon, 178, 179
Vrata, ruke na, 179
Vremenski podesivi prekidai, 174,
176
Vrijednosti, 190, 214, 237
Vrijeme, budetiranje, 130
Vrijeme, doivljavanje, 61
Vrijeme, odvajanje vremena za
dogaaje, 58
Vrijeme, organizacija, 58
Vritanje, 72
Vrenje nude, 150
Vrnjaci, 187, 190
290
Indeks
MKF
Vrnjaci, uspostavljanje odnosa sa,

162
Vrtoglavica, 66
Wernicke-ova afazija, 58
Z
Zabava ili razonoda, angaovanje,
168
Zadaci i zahtjevi, opti, 129-132
Zadaci, 7, 10, 11, 14, 15, 123, 216,
229, 243, 239
Zadaci, kompletiranje multiplih, 130
Zadaci, obavljanje jednog zadatka u
grupi, 129
Zadaci, obavljanje jednostavnih, 129
Zadaci, obavljanje kompleksnih, 129
Zadaci, obavljanje multiplih zadataka
samostalno, 130
Zadaci, obavljanje multiplih zadataka
u grupi, 130
Zadaci, obavljanje multiplih, 130
Zadaci, sprovoenje multiplih, 130
Zagaenje, zemlje, vode ili vazduha,
184
Zajednica, drutveni i civilni ivot,
168-70
Zakanjela ejakulacija, 90
Zakon, reforme, i MKF, 5, 6
Zakonodavstvo i zakoni, 19, 195,
198, 202, 203, 204
Zakonodavstvo, regulative i
standardi, 193, 194, 195, 197, 198,
199, 200, 201, 202, 203, 204, 205,
206
Zaleena lopatica, 95
Zaleena zdjelica, 95
Zaleeni zglob, 94
Zaleeno rame, 94
Zamjena, 166
Zamuckivanje, 72
Zaposlenici, 188
Zaposlenje, na pola radnog vremena,
166
Zastupanje, MKF kao alatka, 243-4
Zbirne mjere zdravlja populacije, 4

Zdravlje, determinante, 4
Zdravlje, determinante, 4
Zdravlje, domene, 3, 7, 22, 211-2
Zdravlje, izbjegavanje rizika po, 152
Zdravlje, procjena rezultata, 5, 23,
220
Zdravlje, promocija, 6
Zdravlje, rezultati, 4, 5
Zdravlje, stanje, 3, 4, 7, 8, 13, 16, 17,
19, 212, 224
Zdravlje, voenje rauna o neijem,
152
Zdravstvena i sigurnosna vijea, 195
Zdravstvena statistika, 5
Zdravstvene politike, 5, 204
Zdravstvene usluge, sistemi politike,
203
Zdravstveni informacioni sistemi, 5
Zdravstveni profil pojedinca,
ifriranje, 224
Zdravstveni radnici, 188
Zdravstveni radnici, 5
Zdravstveni savjeti, pridravanje, 152
Zdravstveni sistem, 5, 6
Zdravstveno osiguranje, 5, 201
Zdravstveno stanje, etiologija, 4, 13
Zemaljska i vazduna pota, 196
Zemlja, oblici, 182
Zemlja, politike koritenja, 180
Zemlja, ureenje, proizvodi i
tehnologija, 180
Zemljotres, 184
Zglobovi i kosti, funkcija, 94-5
Zglobovi ramenog pojasa, 118
Zglobovi regije glave i vrata, 118
Zglobovi ruku i prstiju, 119
Zglobovi zdjeline regije, 119
Zglobovi, mobilnost, 94
Zglobovi, obim i lakoa pokreta, 94
Zijevanje, 79
Zloupotreba substanci, 51
Znakovi i simboli, izraavanje i
proizvodnja, 134
Znakovni jezik, formalni, 134, 135
291
Indeks
MKF
Znakovni jezik, izrazi, 59

Znanje, primjena, 126-8
Znatielja, 50
Znojenje, 103
Znojne lijezde, 122
Zrak, kvalitet zraka na otvorenom prostoru, 186
Zubi, 111
Zubi, briga o, 149
Zvidanje, 79, 185
Zvonjenje u uima, 66
Zvuk, 185
Zvuk, lateralizacija, 65
Zvukovi, pravljenje raznih zvukova, 73
eludac, 115
eljezo, nedostatak, 86
garavica, 84
ivost, 51
ivost, osjeanje, 50
ivot u kui, 153-8
ivot u zajednici, angairanje, 168
ivot, dogaaji, 17
ivot, iskustvo, 214
ivot, polja ivota, 14, 123, 234, 235
ivotinje za linu mobilnost, 188
ivotinje, 183
ivotinje, na farmi, 183
ivotinje, voenje brige o, 157
ivotna snaga, 51, 80
ivotne oblasti, glavne, 164-7
ivotni stil, 17
ivotni vijek, varijacije, 218
u, prizvodnja, 82
una kesa i vodovi, 115
udnja, 51
ulj, stvaranje, 103
vakanje hrane, 81
vakanje, 81
292

Medjunarodna Klasifikacija Oboljenja MKF Bos Lat

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Medjunarodna Klasifikacija Oboljenja MKF Bos Lat

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MKF

Svjetska Zdravstvena Organizacija

Publikacija Svjetske Zdravstvene Organizacije 2001

Via Manzoni 40, 61100 Pesaro-Italy

Biblioteka SZO-e Podaci o katalogizaciji-objavljivanju

(NLM klasifikacija: W 15)

Svjetska Zdravstvena Organizacija 2001

Ovo izdanje sadri Meunarodnu Klasifikaciju Funkcionisanja, Onesposobljenja i

Tekst predstavlja reviziju Meunarodne klasikacije oteenja, onesposobljenja i hendikepa

Ovi termini, koji zamjenjuju ranije koritene termine oteenje, onesposobljenje i

Domen je praktian i svrsishodan skup srodnih ziolokih funkcija, anatomskih struktura,

Klasifikaciju Bolesti, deseta revizija)4, to obezbjeuje etioloki okvir.

Meunarodna statistika klasikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema, deseto izdanje,

MKF je multisvrsishodna klasifikacija dizajnirana da slui raznim

Da prui naunu osnovu za razumijevanje i studiranje zdravlja i stanja

Ovi ciljevi su meusobno povezani, obzirom da potreba za MKF-om i

2.1 Primjena MKF-a

kao statistiki instrument : kod prikupljanja i registracije podataka ( npr. u

Obzirom da je MKF prvenstveno klasifikacija zdravlja i stanja vezanih za

(legislative), kao i modifikacije okruenja. Prihvaena je kao jedna od UN

Standardna pravila za izjednaavanje mogunosti za osobe sa onesposobljenjem. Usvojeno od

Klasifikacija bi trebala biti jasna po pitanju onoga to klasificira: njenu

3.1 Sveobuhvatnost MKF-a

3.2 Obim MKF-a

Komponente Funkcionisanja i onesposobljenja

Komponenta Tijelo ukljuuje dvije klasifikacije, jednu koja se bavi

Primjeri zdravstvenih domena ukljuuju gledanje, sluanje, hodanje, uenje i pamenje,

Komponenta Aktivnosti i Uestvovanje pokriva itav dijapazon domena koji

Komponente Kontekstualnih faktora

Spisak Faktora okruenja je prva komponenta Kontekstualnih faktora. Faktori

3.3. Jedinice klasifikacije

3.4 Prezentacija MKF-a

Pregled komponenti MKF-a

Dio 2. Kontekstualni faktori

Vidi takoe Aneks 1, taksonomika i terminoloka pitanja.

Svaka komponenta se sastoji od razliitih domena i, unutar svakog od

Tabela 1. Pregled MKF-a

4.1 Tjelesne funkcije, strukture i oteenja

Oteenja predstavljaju devijaciju od odreenin generalno prihvaenih

definicija njihovih konstituenata se donosi od strane onih koji su kvalificirani

4.2 Aktivnosti i uestvovanje/ogranienja aktivnosti i

Aktivnost je izvravanje zadatka ili radnje od strane pojedinca.

(1) Domeni za komponente Aktivnosti i uestvovanje su prikazani na jednoj listi

Uenje i primjenjivanje znanja

Opti zadaci i zahtjevi

Briga o samom sebi

Meupersonalne interakcije i odnosi

Glavne ivotne oblasti

Zajednica, socijalni i civilni ivot

(2) Kvalifikator izvedbe opisuje ta pojedinac radi u svom trenutnom okruenju.

Denicija uestvovanja donosi sa sobom koncept ukljuivanja. Neke predloene denicije

generalno prihvaenih standarda populacije. Standard ili norma sa kojom se

Individualni u neposrednom okruenju pojedinca, ukljuujui

(2) Faktori okruenja su u interakciji sa komponentama Tjelesnih funkcija i

Model funkcionisanja i onesposobljenja

5.1 Proces funkcionisanja i onesposobljenja

MKF se znaajno razlikuje od ICIDH verzije iz 1980.godine u opisivanju meusobnog

U ovom diagramu, funkcionisanje pojedinca u specifinom domenu predstavlja

Imati oteenja bez ogranienja kapaciteta (npr., izoblienost kod

Imati probleme sa izvoenjem i ograniene kapacitete bez evidentnih

Imati probleme sa izvoenjem bez oteenja ili ogranienja

Imati ogranienja kapaciteta bez pomoi, a nemati problema sa

Iskusiti stepen povratnog uticaja (npr., nedostatak koritenja

Primjeri sluajeva u Aneksu 4 nadalje ilustriraju mogunosti interakcije meu

Domen je praktian i svrsishodan skup srodnih ziolokih funkcija, anatomskih struktura,

Meunarodna statistika klasikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema, deseto izdanje,

Primjeri zdravstvenih domena ukljuuju gledanje, sluanje, hodanje, uenje i pamenje,

Vidi takoe Aneks 1, taksonomika i terminoloka pitanja.

Denicija uestvovanja donosi sa sobom koncept ukljuivanja. Neke predloene denicije

MKF se znaajno razlikuje od ICIDH verzije iz 1980.godine u opisivanju meusobnog

Generiki kvlaikator sa negativnom

Ogranienej bez pomoi