DIDAKTIKA

2010/2011.

DIDAKTIKA KAO PEDAGOKA

DISCIPLINA

Didasko (pouavan)
Didaktikos (pouan)
Didaskalos (uitelj)

DIDAKTIKA KAO PEDAGOKA

DISCIPLINA

Pitanja: Ko, Kako, ta, Kada, Gdje, ime,

Zato, Koja namjera

Kategorijalni pojmovi:
Nastava
Nastavni proces
Uenje
Pouavanje

DIDAKTIKA KAO PEDAGOKA

DISCIPLINA
DIDKATIKA:
teorija nastave
teorija obrazovanja
teorija obrazovnih sadraja i nastavnih
planova i programa
teorija uenja i pouavanja
teorija upravljanja procesom uenja i
pouavanja

DIDAKTIKA KAO PEDAGOKA

DISCIPLINA

Komenski pouavanje svakoga svemu

Znanost o pouavanju i uenju (H.
Meyer)
Pedagoka disciplina koja istrauje
zakonitosti odgojno-obrazovnog procesa
(Bognar, Matijevi)
Teorijsko promiljanje nastave
DIDAKTIKA znanstvena refleksija
organiziranih procesa poduavanja i uenja

DIDAKTIKA KAO PEDAGOKA

DISCIPLINA

Komenski pouavanje svakoga svemu

Nastava
Uenje
Pouavanje

DIDAKTIKA KAO PEDAGOKA

DISCIPLINA

Didaktiku
zanima
djelotvorno
uspostavljanje veze i odnosa izmeu onoga
to je u nastavi realno dato (uenik,
sadraj, aktivnosti uenja i onoga emu se
u nastavi tei obrazovanje i odgoj.

DIDAKTIKA KAO PEDAGOKA

DISCIPLINA

Didaktiku
zanima
djelotvorno
uspostavljanje veze i odnosa izmeu onoga
to je u nastavi realno dato (uenik,
sadraj, aktivnosti uenja i onoga emu se
u nastavi tei obrazovanje i odgoj.

HISTORIJSKI RAZVOJ DIDAKTIKE

Uvjetno dva perioda:
prije 17. stoljea
poslije 17. stoljea

HISTORIJSKI RAZVOJ DIDAKTIKE

I. Prvi period
- Antiki svijet (Grka i Rim)

- Sofisti (Protagora, Gorgija, Hipija, besjednitvo i vjetina

raspravljanja)

- Sokrat (Protiv sofista; Sokratovska metoda, ironija, majeutika)

- Platon (miljenje, ideje dobra i lijepog, Pedagoki pogledi u Dravi)

- Aristotel (periodizacija razvoja linosti do 7, od 7 do 14, od 14 do 21)

- Kvintilijan (Obrazovanju govornika - veliki utjecaj na kasniji razvoj

didaktike).

- Stara Kina, Indija, Egipat, Persija, hebrejska i sumerska civilizacija

HISTORIJSKI RAZVOJ DIDAKTIKE

- Srednjevjekovni period (Evropa i islamski dio svijeta)

- Humanizam i renesansa
Montenj (Ogledi o odgoju)
E. Roterdamski

HISTORIJSKI RAZVOJ DIDAKTIKE

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline
XVII, XVIII i XIX stoljee (Stara kola):

Ratke (po nekima i osniva didaktike, didaktika naela, didaktiki postupak u

nastavi, vana priroda uenika i struktura nastavnog gradiva, Memorial).

Komenski (Velika didaktika, priroda prvi i osnovni izvor znanja, periodizacija:

materinska kola do 6. g., kola materinskog jezika od 6. do 8. g., latinska kola
ili gimnazija od 12. do 18. g.,akademija od 18. do 24. g.; Razredno-satni sistem,
nastavni sat, nastavni predmeti, kolska godina, didaktiki principi i pravila).

Lok (Ogledi o ljudskom razumu, Misli o odgoju)

Ruso (prvi uitelji su priroda, iskustvo i ljudi, preputanje prirodi, periodizacija: od

roenja do 2. g., od 2. do 12. g., od 12. do 15. g., od 15. g. do punoljetnosti)

Feldbiger (Knjiga o metodama)

HISTORIJSKI RAZVOJ DIDAKTIKE

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline
1. XVII, XVIII i XIX stoljee (Stara kola Didaktiki materijalizam):

Teedik (uenja sa radom)

Lehotsky (znaaj individualnih razlika i uzrasne dobi djece)

Pestalozzi (promatranje, apstrahovanje i opavanje, princip oiglednosti)

Herbart (pedagogija kao samostalna nauna disciplina, tri oblika nastave: opisni,
analitiki i sintetiki; uloga nastavnika i njegovog obrazovanja; artikulacija
nastavnog procesa)

Disterveg (didaktiki principi, obrazovanje uitelja od kojih trai temeljno

pouavanje prava mjera u prezentiranju gradiva)

Uinski (nastava maternjeg jezika, princip aktivnosti)

Linder (Ope pouateljstvo)

HISTORIJSKI RAZVOJ DIDAKTIKE

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline
2. XX stoljee (Nova kola, didaktiki reformizam i funkcionalizam):

E. Key vedska uiteljica, Stoljee djeteta (1900)

M. Montessori vanost didaktikog materijala, djeca sama biraju

sredstva i nain rada (Montessori kola)

R. Steiner nastavni rad se izvodi iz antomski fiziolokih i

psihopedagokih potreba djeteta (Waldorfska kola)

O. Dekrolli belgijski pedagog, gradivo iz djeije prirodne okoline,

pouavanje ivotu putem ivota.

A.Ferijer vicarski pedagog Aktivna kola i kola podobnosti,

samoradnja i aktivnost uenika

HISTORIJSKI RAZVOJ DIDAKTIKE

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline
2. XX stoljee (Nova kola, didaktiki reformizam i funkcionalizam):

D. Djui (pragmatizam):

kritika herbartianizma (verbalizma i dogmatizma u nastavi)

temeljenje nastave na psihofizikom potencijalu i interesovanjima uenika

aktivnija uloga uenika

sadraje bira nastavnik uvaavajui potrebe i sposobnosti uenika

grupna nastava

P. Peterson - kulturni i socijalni aspekt nastave,

Jena-plan:

radne grupe kao ivotne zajednice a ne klasini razredi.

HISTORIJSKI RAZVOJ DIDAKTIKE

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline
2. XX stoljee (Nova kola, didaktiki reformizam i
funkcionalizam):

H. Parkhurst bila pod utjecajem montessori ideja i Djua,

Dalton plan:

individualni rad uenika (uenici dobijaju zadatke unaprijed sa

uputama za rad.

tri naina rjeavanja zadataka: minimalni, srednji i maksimalni.

tempo rada individualiziran

nastava se odvija u laboratorijama koji su opremljeni materijalom

nastavnika daje upute

zajednika nastava u muzici, vjeronauci i za tee dijelove gradiva

U nekadanjem SSSR- u se razvio slian sistem pod nazivom

Laboratorisko-brigadni sistem. Razlika je bila u tome to radne
zadatke nisu dobijali pojedinci (Dalton plan) nego grupe (brigade) do
15 uenika.

HISTORIJSKI RAZVOJ DIDAKTIKE

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline
2. XX stoljee (Nova kola, didaktiki reformizam i
funkcionalizam):

K. Vobern odbacuje sistem razredne nastave

Winnetka plan:

uenici ue po predmetima, kada savladaju jedan prelaze na drugi.

u jednom predmetu mogu biti u niem a u drugom u viem

razredu

osim individualnog rada razvija i grupni radi razvoja individualiziranog

naina uenja

udbenici prilagoeni samostalnom radu

razlikovanje izmeu individualnih stjecanja uznanja i razliitih

drutvenih i kolektivnih stvaralikih aktivnosti

unaprijedio neke slabosti Dalton-plana

HISTORIJSKI RAZVOJ DIDAKTIKE

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline
2. XX stoljee (Nova kola, didaktiki reformizam i
funkcionalizam):

W. H: Kilpatrik Projekt metod:

nastava se izvodi u dogovoru sa uenicima po projektima

dobro razraene upute za samostalan istraivaki rad

projekti su praktinog karaktera

nema predmetne podjele sadraja nego se sadraji

sintetiki formiraju oko problema koji se rjeavaju a koji
imaju praktini karakter

rjeavanje razliitih problema moe vremenski razliito trajati

problemi se daju pojedincima i manjim grupama uenika

uenici ipak ne dobijaju sistematizovana znanja ali se

uvaavaju njihovi interesi i sposobnosti

HISTORIJSKI RAZVOJ DIDAKTIKE

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline
2. XX stoljee (Nova kola, didaktiki reformizam i
funkcionalizam):

Eksperimentalna didaktika stjecanje znanja u nastavi na

eksperimentalnoj provjeri iskustva

W.Lay eksperimentalna didaktika (Mojman, Bine, Torndajk,

Biz, Dotran, Mialare)

nastavni rad utemeljen na psihologijskom shvatanju linosti

HISTORIJSKI RAZVOJ DIDAKTIKE

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline
2. XX stoljee (Nova kola, didaktiki reformizam i
funkcionalizam):

Radna kola spremanje uenika za rad i ivot u drutvu

G. Kerentajner radna kola pod utjecajem Djua

nastava runog rada

manuelni rad kao didaktiko naelo

manuelni rad klju obrazovanja

HISTORIJSKI RAZVOJ DIDAKTIKE

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline
2. XX stoljee (Nova kola, didaktiki reformizam i
funkcionalizam):

Radna kola spremanje uenika za rad i ivot u drutvu

H. Gaudig radna kola ali uz neke razlike u odnosu na Kerentajnera

kritika didaktikog materijalizma

slobodni duhovni rad

koncentrirana nastava u kojoj je uitelj organizator djeijeg

stvaralatva

manuelno izvravanje zadataka uz upotrebu duhovnih sposobnosti i

znanja (planirati, uraditi nacrt, skicu, objasniti, izvesti zakljuke)

ovo kasnije prihvata i Kerentajner

P. Blonski radna kola prilagoena potrebama u nekadanjem SSSR-u

politehnika radna opeobrazovna kola

VEZA SA DRUGIM NAUNIM

DISCIPLINAMA

ODGOJ, OBRAZOVANJE I
NASTAVA
Prisjeti se pojmova odgoj i obrazovanje
Nastava:
ta se sve ubroja pod nastavu?
nastava viedimenzonalni, slojeviti, sloeni
fenomen
sistematski i planski organizirani proces
odgoja i obrazovanja sa tano utvrenim
ciljevima koji se odnose na fiziki i
duhovni razvoj pojedinca, nastavnim
planom i programom u okviru institucije
koju zovemo kola.

ODGOJ, OBRAZOVANJE I
NASTAVA

Unutarnje protivurjenosti nastave:

odnos

sa irim sistemom u kojem funkcionie

drutveno i individualno
vrste nastave
prolo, sadanje i budue u nastavi
protivurjenosti faktora nastave
razliiti procesi u nastavi
porodica i nastava

ODGOJ, OBRAZOVANJE I
NASTAVA

Uenje i pouavanje kao najjednostavnijepedagoke

kategorije u kontekstu nastave.

protivurjenost
nastave)

uenja

poduavanja

dijalektika povezanost uenja i pouavanja

(dinamika

ODGOJ, OBRAZOVANJE I
NASTAVA

Znanje (skup injenica):

prisjeanje
prepoznavanje
reprodukcija
primijenjeno-operativni
stvaralako

znanje

nivo znanja

ODGOJ, OBRAZOVANJE I
NASTAVA
i Ha:
Sposobnosti (obavljanje Gardner
neke aktivnosti):

Terston:
verbalno

shvatanje
fluencija rijei
numeriki faktor
prostorna sposobnost
perceptivna brzina
rezonovanje (logiko
razmiljanje)

logiko-

matematika
lingvistika
muzika
prostorna
tjelesnokinestetika
interpersonalna
intrapersonalna

ODGOJ, OBRAZOVANJE I
NASTAVA

Vjetine (nauena sposobnost tanog

izvoenja motornih operacija:
vjebanje

(upuivanje, demomnstriranje,
oponaanje i ponavljanje)

Navike (automatizovane voljne radnje)

FAKTORI NASTAVE

Uenik
Nastavnik
Nastavni sadraj

Didaktiki trougao

UNS
USN

ja angairano uenje

NUS
SUN

(inter)aktivno uenje

proces

NSU
SN-U

pasivno uenje

Nastavni

FAKTORI NASTAVE

NASTAVNI PROCES

Faze (etape):
Uvoenje
Obrada
Utvrivanje
Vjebanje
Ponavljanje
Provjeravanja

CILJEVI NASTAVE

Odgojni

Obrazovni

Funkcionalni

KLASIFIKACIJA NASTAVE
Razliiti kriteriji:
institucija,
nauna oblast,
funkcija,
oblik komunikacije,
objekat izvoenja,
upotreba medija,
didaktiko modelovanje

KOMUNIKACIJA I INTERAKCIJA U
NASTAVI

Osnovne odrednice nastavne kominikacije

(nastava je i meuljudski odnos)
Intrapersonalna, interpersonalna i masovna
komunikacija
Personalna i apersonalna komunikacija
Verbalna i neverbalna komunikacija
Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija
Neposredna komunikacija i telekomunikacija
Autoritarna i demokratska komunikacija
Nasilna i nenasilna komunikacija

DIDAKTIKA PRAVILA, ZAKONI I

PRINCIPI
Zakonitosti nastave
Principi:
oiglednosti i apstraktnosti;
sistematinosti i postupnosti,
pristupanosti uzrastu uenika;
svjesne aktivnosti;
princip naunosti;
princip racionalizacije i ekonominosti;
individualizacije;
suvremenosti

OBRAZOVNI SADRAJI
Obrazovni sadraji i obrazovno dobro
Izvori obrazovnog sadraja u nastavi
Izbor nastavnih sadraja

Vilotijevi (2001: 7 18); Tomi, Osmi (2006: 34 39); Slatina (1998: 27 38)
Obavezno proitati:
Marsh, C.: Curiculum

akademska 2010/2011. godina

1/15/16

OBRAZOVNI SADRAJI I OBRAZOVNO DOBRO

POMOU OBRAZOVNOG DOBRA RAZVIJAMO

BOGATSTVO LJUDSKE PRIRODE

Da li sadraj sam po sebi odgoja i

obrazuje ?
Da li postoje sadraji koji su a priori
dobri/nisu
dobri za odgoj i
obrazovanje?
Koja
je
funkcija
obrazovnih
sadraja?

SADRAJI NASTAVE
enkulturacija/akulturacija
eocijalizacija/internalizacija
individuacija/personalizacija
diferencijacija/integracija
uenje/poduavanje

obrazovanje sposobnosti
opaanja i promatranja

Obrazovanje
osjea(n)ja
Obrazovanje
volje

obrazovanje sposobnosti
pamenja

obrazovanje sposobnosti
miljenja

OBRAZOVNO
DOBRO

?
Kome se slijeva
Kako se slijeva
ta se slijeva
Koji je smisao

Slijevanje u ljudsku prirodu

STRUKTURIRANJE
NASTAVE

Obrazovanje
mate

UPRAVLJENJE
NASTAVOM

?
Koja i kakva
obiljeja
ta se slilo

SPECIFINA LJUDSKA OBILJEJA IVOTNE SNAGE OVJEKA

ONO TO JE OSTALO NAKON ZABORAVLJANJA

POMOU OBRAZOVNOG DOBRA RAZVIJAMO BOGATSTVO LJUDSKE

PRIRODE

Nastavni sadraj treba da bude

predmet
razvijanja
i/ili
potvrivanja
neke
od
sutinskih snaga ovjeka (treba
ga prinijeti uhu
, oku, srcu,
razumu, mati, dui uenika).

Nastoj da svako obrazovno dobro prinese svim prirodnim i duhovnim

snagama uenika tj. omogui da se
pomou obrazovnog dobra
individualne snage uenika dijelom potvruju a dijelom razvijaju u
procesu nastave (Slatina, 1998: 29)

IZBOR SADRAJA:

drutvene potrebe
individualne potrebe
nauna dostignua
karakteristike uenika

Komentar ?

PRINCIPI ZA IZBOR SADRAJA:

humanistinost
naunost
postupnost
historinost
sistematinost
aktualizacija
pristupanost i primjerenost uzrastu
Komentar ?

TEORIJE O IZBORU NASTAVNIH SADRAJA

teorija didaktikog formalizma (razvoj umnih sposobnosti)

teorija didaktikog materijalizma (veliki obim znanja)
teorija didaktikog utilitarizma (priprema za praktinu
djelatnost)

Osim njih imaju jo:

teorija egzemplarizma
problemsko kompleksna teorija
teorija strukturalizma
funkcionalistiko materijalistika teorija

Nastavni predmeti
paketi didaktiki preraenih sadraja

N A S TAV N I P L A N I
PROGRAM
Nastavni plan
Nastavni predmet
Raspored nastavnih predmeta u nastavnom planu
Nastavni program
Raspored sadraja u nastavnom programu pojedinih predmeta

Vilotijevi (2001: 21 31); Tomi, Osmi (2006: 40 59);

Obavezno proitati:
Marsh, C.: Curiculum

akademska 2010/2011. godina

1/15/16

NASTAVNI PLAN
Temeljni

(osnovni) kolski dokument kojim je

odreeno:

struktura nastave za pojedinu vrstu i tip

kole
(redovna
nastava,
dopunska,
dodatna,
fakultativna
nastava,
vannastavene aktivnosti)
nastavni predmeti za pojedini tip i vrstu
kole
redoslijed uenja predmeta po razredima
sedmini broj nastavnih sati za predmete

NASTAVNI PLAN
Raspored

nastavnih predmeta:

LINEARNI (SUKCESIVNI) predmeti se

izuavaju jedan za drugim
KONCENTRINI (SIMULTANI) istovremeno
izuavanje vie predmeta
KOMBINOVANI kombinacija prva dva

NASTAVNI PROGRAM

Temeljni

(osnovni) kolski dokument kojim je

odreeno ta se izuava u pojedinim
predmetima predvienim nastavnim planom.
Jedinstvo sa nastavnim planom

NASTAVNI PROGRAM
OBIM

(IRINA ili EKSTENZITET) SADRAJA

irina znanja, vjetina i sposobnosti. Kvantitet
injenica i generalizacija
DUBINA (INTENZITET) SADRAJA
Stepen analitinosti i stepen kvaliteta
REDOSLIJED SADRAJA
Sukcesivni, koncentrini, kombinovani

RASPORED SADRAJA

Sukcesivni (progresivni, linearni) raspored

nastavnih sadraja

Sadraji jednog predmeta u jednom razredu

(ili vie razreda) linijski se distribuiraju
jedan za drugim bez ponavljanja (npr.
Historija)

RASPORED SADRAJA
Koncentrini (spiralni)
Nastavni sadraji se rasporeuju (distribuiraju)
po koncentrinim krugovima. Gradivo se iz
razreda u razred proiruje po obimu i dubini
po koncentrinim krugovima (npr. matematika)

RASPORED SADRAJA
Kombinovani (linijsko spiralni)
U toku kolske godine postepeno se se sadraji
proiruju i popunjavaju

DIJELOVI NASTAVNOG PROGRAMA

NASTAVNA CJELINA/OBLAST
sadrajna, logika i predmetna cjelina
NASTAVNA TEMA
dio nastavne cjeline, sadrajno i logiki
zaokruen dio cjeline
NASTAVNA JEDINICA
dio nastavne teme predvien za jedan nastavni
sat

DIJELOVI NASTAVNOG PROGRAMA

Npr.: nastavni predmet Bosanski jezik i
knjievnost
Nastavna cjelina/oblast: Jezik
Nastvna tema: Gramatika
Nastavna jedinica: Budue vrijeme
Npr.: nastavni predmet Matematika
Nastavna cjelina/oblast: Skup N
Nastvna tema: Sabiranje u skupu N
Nastavna jedinica: pismeno sabiranje do milion

PEDAGOKI DETERMINANTE IZRADE UDBENIKA ZA

SAVREMENU NASTAVU

Ukoliko se eli napraviti svojevrsna

diferencijacija izmeu udbenika i drugih
kolskih knjiga onda se, uvjetno kazano,
moemo posluiti osnovnim komponentama
razlikovanja nastave od drugih oblika
odgojno obrazovnog procesa. Ono to ini
specifinost nastave jeste:
njena utemeljenost na planu i programu,
njena ciljna usmjerenost i vremenska
odreenost, kao i
njeno upravljenje i voenje od strane
nastavnika.

UTEMELJENOST NA PLANU I
PROGRAMU

vrsta distribuiranosti nastavnih sadraja u

programu (linijski, koncentrini, spiralni i
kombinovani raspored nastavnih sadraja),
rasporeenost sadraja kroz dijelove nastavnog
programa
(nastavna
oblast,
nastavna
cjelina/tema, nastavna jedinica),
ekstenzitet i intenzitet nastavnih sadraja
(psihofizike sposobnosti uenika kojima je
namijenjen udbenik),
korelacija sa sadrajima ostalih nastavnih
predmeta ili nastavnih podruja (vertikalna i
horizontalna povezanost udbenika).

CILJNA USMJERENOST I VREMENSKA ODREENOST

S obzirom da je jedan od stalnih izvora saznanja u nastavi
udbenik nuno sadri i teleoloku dimenziju. To znai da
se on mora kreirati
na nain da bude u funkciji
ostvarivanja ciljeva, zadataka i svrha koje se postavljaju u
nastavi pojedinih nastavnih predmeta. Ti ciljevi se,
uvjetno, mogu svrstati u tri skupine: odgojni, obrazovni i
funkcionalni. Sve ono to se na odgojno obrazovno
funkcionalnom planu treba ostvariti kod uenika u okviru
pojedinih nastavnih podruja ili predmeta mora imati
svoju refleksiju i u samim udbenicima. Naune, logiko
metodoloke, pojmovno semantike, didaktiko
metodike i druge vrijednosti koje udbenik sobom moe
da nosi, najblie koreliraju sa ishodima nastave. Meutim,
ove vrijednosti nisu nikada dovoljna garancija
ostvarivanja pojedinih ciljeva i zadataka nastave.
(Slatina, 1998: 137). Ostvarivanje ciljeva i ishoda nastave
se postie tako to se prilikom izrade udbenika
zadovoljavaju sljedei zahtjevi:

Odgovarajue
didaktiko
oblikovanje
udbenika
Odgovarajue grafiko likovno i tehniko
oblikovanje udbenika
Odgovarajue grafiko likovno i tehniko
oblikovanje udbenika
Odgovarajue zdravstveno higijensko
oblikovanje udbenika

UPRAVLJENJE I VOENJE OD STRANE NASTAVNIKA

Ispunjavanje svih navedenih kriterija za izradu savrenih

udbenika nee samo po sebi dovesti do ispunjavanja
svih funkcija koje udbenik ima. Koritenje i upotreba
udbenika u nastavi je u tijesnoj povezanosti sa
kreativnim radom nastavnika (Slatina, 1998: 137). Ovaj
rad podrazumijeva da nastavnik pomae uenicima da se
koriste udbenikom na najadekvatniji nain koji e
dovesti do toga da oni budu osposobljeni za
nadopunjujue
koritenje
udbenika
u
jednom
savremenom multimedijalnom okruenju

NASTAVNI SISTEMI
Nastavni sistem:
Cjelovito
oblikovanje ili strukturiranje
nastavnog procesa.
svojevrsna struktura veza i odnosa izmeu
osnovnih faktora nastave
odnos izmeu osnovnih faktora nastave
moe biti razliit pa se razvilo vie
nastavnih sistema
Drugi nazivi: didaktiki sistem, sistem
nastave, nastavne strategije

NASTAVNI SISTEMI

Heuristika nastava

Otkrivavjue voenje

Obrazovni znaaj imaju sadraji koje uenici u potpunosti

razumiju.

Materijal za uenje se ne prezentuje u finalnoj formi nego se on

mora reorganizovati i transformisati u neke ranije oblike
ukljuene u kognitivne strukture learning by discovering

Misaono voenje uenika do shvaanja obraivanih nastavnih

sadraja uz pomo nastavnika (razvojna nastava, genetika
nastava, induktivna nastava).

Misaono voenje uenika do potpunog shvaanja sadraja.

Znanje postaje operativno, funkcionalno i primjenjivo.

Otkrivanje treba da obuhvati sve komponente nastavnog procesa

Veoma vana dobra pripremljenost nastavnika

NASTAVNI SISTEMI

Prednosti:

potpunije shvatanje nastavnih sadraja

nastavnik direktno komunicira s uenicima i s nastavnim
sadrajem
komuniciranje nastavnika i uenika je dvosmjerno jer
uenici posredstvom natavnika upoznaju sadraje
Nedostaci:

teko je aktivirati sve uenike za otkrivanje i shvatanje,

nastavnikova uloga je dominantna u voenju i otkrivanju
uenici nemaju direktan odnos prema nastavnim
sadrajima
manji stupanj samostalnosti uenika

NASTAVNI SISTEMI

NASTAVNI SISTEMI

Programirana nastava

pokuaj da se ostvari povratna veza o postizanju ciljeva u

nastavnom procesu

zadravanje bitnih a ostranjivanje nebitnih sadraja

rastavljanje sadraja na manje (sitnije) dionice osnovne

elemente

savladavanje dionica od lakeg ka teem

samostalno rjeavanje problema od strane uenika po

unaprijed dobivenom uputstvu

napredovanje uenika po individualnom tempu

stalna povratna informacija koja je vana za stalan uvid u

tanost rjeavanja zadataka i postizanja cilja

razraeni nastavni sadraji i proces usvajanja sadraja

NASTAVNI SISTEMI

Temeljni pojmovi:

Program: precizno je izloen u kibernetikom smislu, sadraji su podijeljeni

u manje i logiki podijeljene dijelove koji se moraju postepeno savladavati i
usvajati jedan za drugim (bez preskakanja)

Dijelovi programa:
Tema: sadrajno i logiki struktrirana zaokruena cjelina programa (npr.
planine, imenice, sisari).
Sekvenca: logiki strukturiran dio teme (npr. niske planine, vlastite
imenice, ovjek). Tema moe imati vie sekvenci.
lanak: najmanja jedinica u nastavnom programu, uenik radi na lanku
kad rjeava jedan zadatak. Sekvenca moe imati vie lanaka a uenik
mora rjeavati svaki lanak jedan za drugim bez preskakanja.
lanak se sastoji od sljedeeg:
Informacija za uenike o rjeavanju zadatka
Zadatak
Uenika aktivnost (rjeavanja zadatka)
Povratna informacija

NASTAVNI SISTEMI

- programirana nastava podrazumijeva i posebno uraene programe:

Skiner (1954) linearni programi

lanci odreeni pravolinijski (step by step)
1

Uenici sami formuliu odgovore i provjeravaju tanost odgovora

Svi uenici istovremeno rade po istom programu

Napredak uenika je po vlastitom tempu (mogue je i preskakti

pitanja)

Ovi programi ne daju mogunost dodatnih pojanjenja i informacija

osim onih koje su ukljuene u zadatak tj. nije mogue nigdje
skrenuti sa odreenih pitanja. Uenici koji imaju problem sa jednim
zadatkom imaju zastoj u savladavanju programa.

Linearnim programom individualizira s erritam rada a se ne uvaavaju

razlike u sposobnostima

NASTAVNI SISTEMI
Krowder

razgranati programi

Pokuaj otklanjanja slabosti pravoliniskog programa

lanci poredani pravolinijski ali i skokovito (a) i bono (b).

NASTAVNI SISTEMI

Uz svaki lanak dato vie odgovora a uenik bira

onaj kojeg smatra tanim.
Nakon izbora odgovora uenik se upuuje na mjesto
u udbeniku gdje je naveden taan odgovor
Bre napredovanje uenicima sa veim
sposobnostima.
Omoguava se ueniku da onaj zadatak lanak
kojeg zna preskoi, a za onaj zadatak lanak kojeg
ne zna date su dopunske informacije u bonom
lanku.
Omoguava se individualizacija tempa uenja ali i
diferencijacija nastavnih sadraja i postupaka.

NASTAVNI SISTEMI
Kombinovani

programi

Kombinacija lineranog i razgranatog programa

Iskoritavanje prednosti jednog i drugog i
izbjegavanje slabosti
Dvije vrste:
Modificirani linearni program (omogueno
preskakanje lanaka)
Linerani program sa potpravcima (dodatni sadraji
i zadaci za uenike koji ele da naue vie)

NASTAVNI SISTEMI

Odlike programa za programiranu

nastavu:
Razumljivost
Odreenost
Rezultativnost

NASTAVNI SISTEMI

Sastavljanje programa za programiranu nastavu:

Razlaganje opihciljeva na konkretne ciljeve nastave

Sastavljanje tematskog plana nastave

Neprogramirani izlaganje ukupnog nastavnog gradiva koje treba

predvidjeti za programiranu nastavu

Ralanjivanje pojedinih sadraja na teme, a tema na sekvence a

sekvence na sitne lanke (korake, doze)

Izdvojeni lanci (koraci, konkretni zadaci) se unose u matricu koja

je osnova budueg programa za programiranu nastavu (najtei dio
posla)

Razrada operativnog provoenja svakog lanka (koraka, zadatka) sa

formiranjem povratne informacije i kontrole rada uenika

Razrada uvodnih i zakljunih izlaganja za svaku grupu tema i izrada

uputstava za nastavnika o koritenju programa

Provjeravanje programa u nastavnom radu sa manjom grupom

uenika (isprobavanje da se pobolja)

NASTAVNI SISTEMI

sadraji svih predmeta mogu se koristiti za programiranje u

programiranoj nastavi

programirana nastava je najpogodnija kod obrade sadraja i

usvajanja vjetina i navika i transformacije znanja

neracionalna je kod ponavljanja ili proirivanja ranije

usvojenih znanja

(Primjeri: vidjeti u Vilotijevi od 250 do 269 stranice)

NASTAVNI SISTEMI

Egzemplarna nastava

exsemplar primjer

1952. godina

Osnovno polazite da se znatno poveava koliina novih saznanja koja

ulaze u nastavne programe i koje uenici treba da savladaju

Preovladavanje opirnosti sadraja

Izdvajanje tipinih sadraja iz nastavnog programa koji mogu biti

reprezentativni primjeri za jednu nastavnu cjelinu

Izdvojeni nastavni sadraji se obrauju detaljno kao uzor tj. primjer

Nakon toga uenici analogno uzorno obraenim sadrajima samostalno

obrade sline sadraje iz nastavnog programa

NASTAVNI SISTEMI

NASTAVNI SISTEMI

Faze:

I selekcija sadraja
II obrada egzemplarnog sadraja
III samosatalan rad uenika nqa analognim sadrajima
IV utvrivanje i sistematizacija svih sadraja

Zadaci:
Obrada sadraja na visokom didaktiko metodikom nivou
Osposobljavanje uenika za samostalan rad

NASTAVNI SISTEMI

Prednosti:

uspjenija obrada opirnijih nastavnih cjelina

osamostaljivanje uenika i samouenje

stvaralaki pristup nastavnika obradi egzemplarnih sadraja

osposobljavanje uenika za uoavanje bitnih elemenata, slinosti i

razlika unutar srodnih nastavnih sadraja

Nedostaci:

Uenici ue po modelu, po obrascu nastavnika

Potekoa u utvrivanju tipinih (egzemplarnih) sadraja

Potrebno dobro poznavanje nastavnog programa i didaktikometodikih zakonitosti nastave

Mogunost da se izjednae razlike izmeu egzemplarnih i analognih

sadraja

pogodna kod obrade novih nastavnih sadraja i to kod opirnih

nastavnih cjelina

NASTAVNI SISTEMI

NASTAVNI SISTEMI

Problemska nastava

Uenje putem rjeavanja problema, problem nastava, problemsko uenje,

nastava putem problema i sl.

nastava se odvija uz rjeavanje problema radi razvijanja stvaralakog miljenja

uenej putem rjeavanja problema u nastavi mentalna aktivnost u kojoj

dominira rjeavanje spornih i sloenih saznajno praktinih problema u
nastavnim sadrajima, a koje je praeno intenzivnom misaonom aktivnou,
stvaralakim i samostalnim radom uenika i iji je produkt stalno progresivno
mijenjanje linosti i postizanje boljih rezultata u nastavi

uenici se susreu sa posebnim zahtjevima koji trae pronalaenje novih

rjeenja a ne gotova znanja

zadatak je iri od pojma problem

problem je onaj zadatak koji ima: neto nepoznato, razliit broj mogunosti za
rjeavanje, kompleksnost, rjeenje ne pomou nekog algoritma ve uz
stvaralaki misaoni pristup, mogunost poveavanja znanja i razvijanja
mentalnih sposobnosti

izmeu cilja (rjeenja) i onog to je zadato postoji nesklad

NASTAVNI SISTEMI

Etape u rjeavanju problema u nastavi:

Upoznavanje problema

Suavanje reformulacija problema

Postavljanje hipoteza analizom datog i zadatog

Provjeravanje hipoteze

Etape nastavnog sata:

Stvaranje problemske situacije (Uvodni dio)

Rjeavanje problema

Vjebanje i utvrivanje

Domai zadatak (samosatalan rad)

Faktori koji utiu na primjenu problemske nastave:

Uzrast uenika

Priroda nastavnih sadraja

Problem povratne informacije u samostalnom rjeavanju problema

Nastavnikovo vrednovanje nastavnog sata problemske nastave

NASTAVNI SISTEMI

Etape u rjeavanju problema u nastavi:

Upoznavanje problema

Suavanje reformulacija problema

Postavljanje hipoteza analizom datog i zadatog

Provjeravanje hipoteze

Etape nastavnog sata:

Stvaranje problemske situacije (Uvodni dio)

Rjeavanje problema

Vjebanje i utvrivanje

Domai zadatak (samosatalan rad)

Faktori koji utiu na primjenu problemske nastave:

Uzrast uenika

Priroda nastavnih sadraja

Problem povratne informacije u samostalnom rjeavanju problema

Nastavnikovo vrednovanje nastavnog sata problemske nastave

NASTAVNI SIISTEMI

ORGANIZACIJA NASTAVE

Vanjska i unutarnja organizacija nastave

Elementi unutarnje organizacije nastave
Elementi vanjske organizacije nastave
kolska godina, radni dan, nastavni dan

VANJSKA ORGANIZACIJA

Strukturiranja i uvezivanje vanjskih faktora od kojih zavisi

organizacija nastavnog procesa.

U te faktore spadaju:
mjesto za izvoenje nastave
nastavni prostor
uionice
prostori izvan kole
ekskurzije
kolski namjetaj i fiziki raspored uionica i drugih kolskih
prostora
odgovarajua nastavna sredstva, tehnika pomagala
vremenska artikulacija nastavnog procesa:
sat raspored nastavnih sati: simetrini i asimetrini,
dan radni, nastavni, neradni,
sedmica,
kolska godina

UNUTARNJA ORGANIZACIJA

Artikulacija nastave i mikropedagoke

komponente
nastave:
strukturiranje
unutarnjih faktora nastave:

Unutarnja organizacija nastavnog sata

Unutarnja organizacija nastavnog dana
Organizacija rada u kombinovanim odjeljenjima

Samostalan rad i domai rad uenika

VANJSKA I UNUTARNJA ORGANIZACIJA

NASTAVE

NASTAVNI SAT

Pojam nastavni sat

Tipovi:

Sat
Sat
Sat
Sat
Sat
Sat

uvoenja
obrade
utvrivanja
vjebanja
ponavljanja
provjeravanja

NASTAVNI SAT

Etape (faze, dijelovi):

uvoenje
obrada
utvrivanje
vjebanje
ponavljanje
provjeravanje

OBLICI RADA U NASTAVI

Pojam oblik rada u nastavi

Frontalni oblik rada
Grupni oblik rada
Rad u paru
Individualni oblik rada
Kombinacija oblika rada u nastavi

NASTAVNE METODE

Pojam nastavna metoda/nastavni metod

Klasifikacija: metoda usmenog izlaganja,
razgovora, ilustrativno demonstrativna
metoda, metoda praktinih radova, pisanja,
rada na tekstu)

NASTAVNA SREDSTVA I TEHNIKA

POMAGALA-DIDAKTIKI MEDIJI

Nastavno sredstvo izvori znanja u nastavi

Tehniko pomagalo omoguavaju tehniku primjenu i koritenje

nastavnih sredstava

Nastavna sredstva:
multimedijalna

Modernizacija nastave je vidljiva svugdje u svijetu. Sugdje se ine

napori da se nauna saznanja to efikasnije koriste u nastavi (Sjeti se
napetosti u savremanom svijetu: odnos izmeu velike proizvodnje
znanja i ljudske sposobnosti da to sve primi).

Upotreba nastavne tehnologije (NS i TP) iziskuje borbu protiv

enciklopedizma, pretjeranog memorisanja i golog reprodukovanja
znanja (preteno dobijenog od uitelja), uenja samo iz udbenika, a
nekada, naalost, samo iz biljeaka po diktatu uitelja, pasivne uloge
uenika u nastavnom procesu (sjeti se ovdje uenja putem utiskivanja,
urezivanja i biljeenja tragova kao i uenja putem pokuaja i
pogreki).

auditivna,

vizuelna,

audio

vizuelna,

NASTAVNA SREDSTVA I TEHNIKA

POMAGALA-DIDAKTIKI MEDIJI

Uzajamna povezanost izmeu onoga to se vidi, uje, shvata i pamti

jeste ono to se naui (sjeti se konfluentnog obrazovanja). Zato ne
treba misliti da nastavna sredstva i tehnika pomagala predstavljaju
samo sprave za puko ulijevanje sadraja u glavu uenika. O njima
je bolje misliti kao sredstvima koja stimuliu uenika na uenje.

Danas se u situaciji preopirnosti nastavnih sadraja uoava tenja da

se ustaljeni naini uenja i poduavanja zamijene takvim koji bi
obrzbjeivali da se mnogo vei broj uenika, za znatno krae vrijeme,
uspjeno osposobljava za aktivno uee u daljnjem razvoju nauke,
tehnologije i sveukupnosti ivota. Zato nastavna sredstva i tehnika
pomagala treba posmatrati kao znaajan element itenzifikacije
nastave.

Nuno je takoer i sistematsko i nauno unoenje elemenata

savremenog ivota i potreba savremenog ovjeka u nastavne sadraje i
nastavni proces. To se dijelom moe postii i osmiljenom upotrebom
nastavnih sredstava. Time ostvarujemo aktualizaciju nastave

NASTAVNA SREDSTVA I TEHNIKA

POMAGALA-DIDAKTIKI MEDIJI
stimulacija uenja
vizuelizacija
kreaivnost
itenzifikacija
racionalizacija
aktuelizacija
prostorne i
vremenske barijere

NASTAVNA SREDSTVA I TEHNIKA

POMAGALA-DIDAKTIKI MEDIJI

NASTAVNA SREDSTVA I TEHNIKA

POMAGALA-DIDAKTIKI MEDIJI

NASTAVNA SREDSTVA I TEHNIKA

POMAGALA-DIDAKTIKI MEDIJI

DIDAKTIKA EVALUACIJA NASTAVNOG SATA (ASA)

Praenje i posmatranje nastave modeli

praenja i posmatranja:
Mor 160 elemenata (ostalo 40
elemenata)

DIDAKTIKA EVALUACIJA
NASTAVNOG SATA (ASA)

Parametri didaktike evaluacije efikasnosti

nastavnog sata (asa)
ope

konstatacije (predmet, nastavnik, tip

sata, ciljevi i zadaci)priprema nastavnika i
uenika za nastavni sat,
nain planiranja i pripremanja nastavnog sata
(naini i oblici pripreme za sat)

DIDAKTIKA EVALUACIJA
NASTAVNOG SATA (ASA)
pedagoko

psiholoki konstruk sata (pedagoko

psiholoke zakonitosti nastavnog procesa, npr:
prilagoenost uzrastu, komunikacija i interakcija,
interpersonalni odnosi, uvaavanje zakonitosti
ljudskog
uenja,
uticaj
na
spoznajnu,
emocionalnu i voljno djelatnu sferu, razvijanje
aktivnih crta volje i karaktera, nastavni sat kao
sadrajna, logika i psiholoka cjelina i dr.)
metodiki konstrukt sata (odabir i kombinavija
nastavnih metoda, oblika rada, nastavnih
sredstava i tehnikih pomagala, upravljanje i
voenje nastavnog sata, tok nastavnog sata i
njegove faze)

DIDAKTIKA EVALUACIJA
NASTAVNOG SATA (ASA)

SVE OVO U ODNOSU NA POSTAVLJENI CILJ I

ZADATKE NASTAVNOG SATA U OKVIRU CILJEVA I
ZADATAKA NASTAVNOG PREDMETA

DIDAKTIKA EVALUACIJA
NASTAVNOG SATA (ASA)

SVE OVO U ODNOSU NA POSTAVLJENI CILJ I

ZADATKE NASTAVNOG SATA U OKVIRU CILJEVA I
ZADATAKA NASTAVNOG PREDMETA

DIDAKTIKA EVALUACIJA
NASTAVNOG SATA (ASA)

Pristupi kontroli sata (asa)

Nastavni rad vrlo sloen, odgovoran i osjetljiv
posao koji je uvijek ciljno usmjeren i upravljen
Kontrola nastavnog sata ima osnovnu funkciju u
unapreivanju nastavnog rada
Sumativni i formativni pristup kontroli sata

DIDAKTIKA EVALUACIJA
NASTAVNOG SATA (ASA)

Nastavnikova samoevaluacija nastavnog sata

(asa)
Osnova za svaku evaluaciju nastavnog sata.
Zbog toga svaka evaluacija nastavnog sata
podrazumijeva prije svega i samoevaluaciju
nastavnika.
Nastavnici trebaju izraivati i koristiti ve
gotove instrumente za samoevaluaciju

PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNOG RADA

Zato je potrebno planiranje i pripremanje?

Nastavnim planom za svaki razred predvieni su nastavni

predmeti a u nastavnom programu su dati sadraji svakog
predmeta

Kako se ovi sadraji trebaju rasporediti u toku kolske

godine, koliko vremena treba biti odreeno za obradu
pojedinih nastavnih sadraja, kojim tempom treba
obraivati pojedine nastavne sadraje, koliko i koje
tipove nastavnih sati treba odrediti za pojedine cjeline u
programu (nastavna cjelina, nastavna jedinica) ne moe
biti dokraja propisano i odreeno nastavnim planom i
programom.

Ova pitanja mora rijeiti sam nastavnik prema konkretnim

uvjetima kole ili odjeljenja u kojima radi.

PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNOG RADA

Zato je potrebno planiranje i pripremanje?

Nastavni programi razliitih predmeta nisu uvijek uraeni u

skladu sa principom sistematskog i postupnog redoslijeda
prelaska pojedinih dijelova nastavnog programa kao ni u
skladu sa zahtjevom korelacije nastavnih sadraja sa
programima drugih predmeta.
Ovo takoer konkretno rjeava samo nastavnik. U
postupcima planiranja i pripremanja nastave on usklauje
nastavne sadraje pojedinih predmeta (razredna nastava)
ili se vie nastavnika mora dogovoriti oko usklaivanja
svojih sadraja (predmetna nastava).

PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNOG RADA

Zato je potrebno planiranje i pripremanje?

Nastavni rad ne smije biti niz izolovanih sati (asova) nego

skladna cjelina u kojoj svaki sat predstavlja neophodnu
etapu kroz koju uenici nuno prelaze u procesu
obrazovanja.

Zbog toga svaku ovu etapu (svaki sat) i itav put (sistem
sati nastavni proces kolska godina) moramo
organizirati, planirati i pripremati se za nju.

PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNOG RADA

Pojmovi: planiranje i pripremanje
PLANIRANJE

je intelektualni i misaoni rad koji

se odnosi na izradu odreenog plana prema
kojem se svjesno i ciljano usmjerava nastavni
proces, odnosno odgojno obrazovni proces u
nastavi u skladu sa zahtjevima koji se
postavljaju naspram razvoja individue i razvoja
drutva.
PROGRAMIRANJE je pojam kojim se oznaava
niz metodologijski i metodiki precizno
odreenih postupaka i pravila koje prethode
odgojno obrazovnom procesu u nastavi
proces odluivanja o programima odgojno
obrazovnog procesa u nastavi.

PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNOG RADA

Vrste planairanja i programiranja :
godinje (globalno), kolsko i operativno

kolsko (odnosi se na kolu kao instituciju) odnosi se na

izradu godinjeg programa rada kole koji predstavlja
osnovni plansko programski okvir za sve aktivnosti u koli
na nivou jedne koleske godine (kole su ga dune izraditi
i predati nadlenom organu na poetku svake koleske
godine):
opi podaci o koli
prostorni i materijalni uvjeti rada u koli
broj razreda i odjeljenja
nastavnici i podjela predmata na nastavnike
nastavne, vannastavene i ostale aktivnosti u koli

PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNOG RADA

Vrste planairanja i programiranja :
godinje (globalno), kolsko i operativno
Globalno (godinje odnosi se na nastavne premete i
neposredni nastavni rad) utvrivanje ope programske sheme
za kolsku godinu za svaki predmet, formira se programski
sistem, utvruju programske smjernice:
redoslijed izvoenja nastavnih sadraja
tempo realizacije nastavnih sadraja
tipologija nastavnih sati
korelacija unutar nastavnog predmeta i izmeu nastavnih
predmeta (zato je ovo zajedniki posao svih nastavnika u
koli i to iskljuivo njih a ne pedagokog zavoda)
U sebi sadri jo i mjeseno planiranje i programiranje (sve ovo
gore navedeno za pojedine mjesece u toku kolske godine).

PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNOG RADA

Vrste planairanja i programiranja :
godinje (globalno), kolsko i operativno

Operatino (mjeseno) odnosi se na

neposredni rad nastavnika na pojedinim
nastavnim predmetima i odgojno obrazovnim
podrujima kao i godinje samo to se odnosi
na svaki pojedini mjesec u toku kolske
godine.
Proizilazi iz godinjeg jer uvijek se prvo izradi
godinje pa se na osnovu toku radi mjeseno.

PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNOG RADA

Pripremanje nastavnika i uenika
Priprema

nastavnog sata (asa)

Svakom nastavnom radu predstoji odreena

priprema. Opi zadatak pripreme sastoji se u
obavljanju
svih
potrebnih
predradnji
materijalno-tehnikog, spoznajnog, psiholokog,
organizacijskog i metodikog karakera s ciljem
uspjenog izvoenja nastavnog rada.

PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNOG RADA

Pripremanje nastavnika i uenika
Priprema

nastavnog sata (asa)

Planiranjem jednog nastavnog sata treba

odrediti nekoliko elemenata na konkretnom
satu i to: nastavnu temu, nastavnu jedinicu, tip
sata, nastavne metode, oblike rada, nastavna
sredstva i tehnika pomagala, cilj i zadatke.
Velik broj nastavnika svakodnevno se priprema
za nastavni sat u vidu pismene pripreme koja
treba da bude selekcija misli, stavova,
didaktikih rjeenja, jednog predhodnog
studioznog rada, a sve to treba u pripremi
iskazati i ilustrovati u vidu teza.

PLANIRANJE I PRIPREMANJE NASTAVNOG RADA

Pripremanje nastavnika i uenika
Priprema

uenika

Pripremanje uenika: za nove nastavne oblasti i

cjeline, za pojedine tipove nastavnog sata i za
realizaciju nastavne jedinice.

PRAENJE, VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE UENIKA

OCJENJIVANJE JE VID (OBLIK) UENJA I PODUAVANJA.
OCJENA TREBA DA JE U SLUBI ODGOJNOG I OBRAZOVNOG
RAZVOJA UENIKA.
(Slatina)

UITELJ NE UI SAMO ONDA KADA POUAVA TIME KAKO

POUAVA, NEGO ISTO TAKO I TIME KAKO ISPITUJE I KAKO
OCJENJUJE.
(Marinkovi)

ZATO OCJENJIVANJE ? TA OCJENJUJEMO ?

ovjek ima potrebu da se vrijednosno odnosi prema sebi i svom

radu.

Svaki vid ljudske djelatnosti podlijee ovjekovom procjenjivanju

i ocjenjivanju.

Pri tome ovjek otkriva razliite funkcije vrednovanja.

Vrednovanje je istodobno i antropoloka

karakteristika ovjekovog ivota i rada.

kola bez ocjena bi bila umjetna sredina, lani ivot u kojem bi

uprkos tome neki sisitem ocjenjivanja ipak postojao.

Pitanje je samo kakav, domiljen i odgovoran ili ne.

Promiljanje obrazovanja bez nekog njegovog vrednovanja je

zabluda.

Vrednovanj(valorizacija,evaluacija,verifikacija)
integralni dio nastavnog procesa.

drutvena

postignua

je

PODSJEANJE:
Tipovi nastavnog sata:
Uvoenja
Obrade
Utvrivanja
Vjebanja
Ponavljanja
Provjeravanja
Dijelovi nastavnog sata (faze nastavnog procesa):
Uvoenje
Obrada
Utvrivanje
Vjebanje
Ponavljanje
Provjeravanje
Nema posebno odreenih sati za ocjenjivanje u nastavi
pojedinih predmeta (program mnije predvidio takve sate)

PRAENJE, VREDNOVANJE PA
OCJENJIVANJE
FUNKCIJA SAVREMENOG VREDNOVANJA:

INFORMATIVNA,
REGULATIVNA,
PREVENTIVNA,
KOREKTIVNA,
MOTIVACIONA
ODGOJNA.

KARAKTERISTIKE METODA VREDNOVANJA:

Opsenost valja obuhvatiti edukacijski razvoj uenika

u njegovoj cjelosti (znanje, sposobnosti, kritiko
miljenje, interesovanje i stavove, linu i drutvenu
prilagodbu uenika). Uitelj treba da vodi rast i razvoj
uenika ne samo u pogledu nastavnog predmeta koji
izvodi nego u pogledu cjelovitog razvoja, ne samo u
pogledu kognitivnog nego i afektivnog i voljnomotivacionog rasta i razvoja svakog uenika.

Integriranost procjene i ocjene do kojih dolazimo

razliitim tehnikama, postupcima i aktivnostima valja
pretoiti u cjelovitu sliku.

Kontinuiranost ne moe se pratiti napredovanje

uenika ukoliko vrednovanje nije neprekidno u procesu
uenja/poduke

OCJENA I ODGOJNE SVRHE

Uiteljova ocjena nije samo ocjena uenikovog

znanja. Ona je istodobno i ocjena njegova linog
uspjeha, isto to nije puka konstatacija o
uenikovu znanju nego istodobno i uiteljovo
sredstvo odgojnog djelovanja.

Ocjena mora da unapreujue djeluje na

duhovni rast i razvoj uenika. Ona ne smije
zavisiti od raspoloenja uitelja njegove
"tvrdoe" ili "mehkoe", nego od onog ime se
oznaava put duhovnog napredovanja, ime se
postie jedna od pedagokih svrha.

Spretno obrazloen odgovor i onda kada je

netaan postaje vredniji od odgovora koji je
taan, ali ne obrazloen, ili je njegovo
obrazloenje samo naueno.

OCJENA I ODGOJNE SVRHE

Vrednovanje obrazovanja podrazumijeva procjenjivanje

razvoja i napredovanja uenika u pogledu ciljeva i
vrijednosti nastavnog programa. Svrha vrednovanja je da
se prui niz podataka koji e pokazati stepen napredovanja
uenika u pogledu ostvarivanja pedagokih svrha nastave.

Ocjenjivanje i vrednovanje zadiru u sloene meuljudske

odnose. Njima se na zoran nain praktikuju razliite
vrijednosti (saznajne, moralne, pravne, drutvene). To ih
ini tekom odgovornom i sloenom djelatnou:

AL Mutaffifn (Teko onima koji pri mjerenju zakidaju

LXXXIII [1])
Jevanelje (Mjerom kojom mjerite mjerie vam se. Vagom
kojom vagate vagat e vam se-4, 24)
Narodna mudrost (Uin doek)

Elementi umijea ocjenjivanja

Najvanija pitanja

Ocjenjivanje edukacijskog rada je

pravovremeno, temeljito i konstruktivno.

1. Sluim li se raznovrsnim ocjenjiaktivnostima ?

Primjenjuju se razliiti naini

procjenjivanja i ocjenjivanja postignutih
uspjeha.

2. Sluim li se razliitim svrhama ocjenjivanja i

metodama praenja uspjeha ?
3. Pazim li da svaku ocjenjivaku aktivnost
primjerim namjeri ?

Cilj povratnih informacija o uspjehu ne

sastoji se samo u ispravljanju i ukazivanju
na probleme nago i poticanju na rad i
graenju samopouzdanja uenika
Postoje razne vrste evidencije obrazovnom
i odgojnom napretku uenika
Pruiti priliku za samocjenjivanje i
meusobno ocjenjivanje
Odredi koja su to problematina podruja,
koliko je poduavanje bilo uspjeno i je li
postavljen vrst temelj za dalji obrazovni
napredak
Ocjenjivanje je vid uenja i poduavanja

vakim

4. Ispravljam li ocjenjivake zadatke pravovremeno

i jesu li povratne informacije dovoljno brze,
konstruktivne, temeljite i korisne tako da
omoguuju panju i samopouzdanje za dalji
razvoj znanja?
5. Pomaem li u pripremi-kako najlake postii
uspjeh?
6. Jesu li ocjenjivake aktivnosti primjerene
sadrajima i sposobnosti ?
7. Omoguuju li ocjenjivake aktivnostii dobar
uspjeh ?
8. Pomaem li razvoju spsobnosti za
samoocjenjivanje?
9. Temelje li se moje biljeke o spoznajnom razvoju
na razliitim vrstama ocjenjivakih
aktivnosti

USMENO I PISMENO OCJENJIVANJE

Usmeno ocjenjivanje podstiue djelovanje

Pismeno: Test, ZOT

Pitanja (ajtemi):

dopunjavanja:
Kvadrat na d hipotenizom jednak je
zbiru____________________________________________________
viestrukog izbora:
Odaberi i zaokrui one rijei koje oznaavaju imenice:
kua
brzo
trava
tranje
ovjek
alternativnog izbora:
Hidrogen se nalazi na prvom mjestu u periodnom sistemu elemenata
a) DA
b) NE
pridruivanja:
Na lijevoj strani su napisani glavni gradovi a na desnoj nazivi drava. Svakoj dravi pridrui njen
glavni grad
Italija
Be
panija
Madrid
Poljska
Rim
Grka
Varava
Austrija
Atina

NEPOUZDANOST OCJENE

Postoji niz faktora koji kolsko ocjenjivanje ine

nepouzdanim. esto je za dobijanje neke ocjene vanije
koji uitelj ispituje uenika nego kolikim fondom znanja
uenik stvarno raspolae. Nain ispitivanja uitelja je
njegova tehnika mjerenja. Njome se dolazi do odreene
veliine koju izraava ocjenama u skali od 1 do 5 i sl.

Ocjene su slab metrijski materijal. Nisu uvijek pouzdan i

valjan indikator znanja. Uitelji ne ocjenjuju znanje
uenika nego njihove odgovore. Odgovoru nisu esto
adekvatni znanjima uenika. Profesor je svojevrsni
instrument mjerenja i od njega ne bi trebala da zavisi
ocjena nego od uenika. U praksi je esto drugaije pa je za
studente poesto vanije ko ih ispituje a ne koliko je
njihovo poznavanje predmeta.

Faktori koji utiu na nepouzdanost kolske

ocjene:
pomanjkanje odreenih kriterija,
lina jednadba nastavnika,
greke kontrasta.

PROBLEM TZV. OPISNOG

OCJENJIVANJA
KOMPLEKSNO VREDNOVANJE REZULTATA RADA

Znanje
Motivacija (potrebe, elje interesovanja)
Sposobnosti
Radne navike
Subjektivne mogunosti
Objektivne mogunosti

OCJENJIVANJE I PROCES
UENJA

Ocjenjivanje
i sposobnost davanja
odgovora su vrijedni ciljevi. Zadatak je
stvoriti sistem kojim e se korisno i
pravino ocjenjivati ono do ega nam je
stalo i koji nee negativno uticati na
proces uenja. (T. Sizer)

Uenje je konstantno u stanju promjene.

Zbog toga se mora odrati permanentnost
ocjenjivanja.

Bitnije je otkriti ta uenik zna i moe

nego ta ne zna i ta ne moe

Autentino ocjenjivanje treba da:

Ukae na kvalitet svakog uenika, a ne da istakne neuspjeh

Prui informaciju za nastavni proces ukazujui na ono emu

poduavati i kako

Bude sastavni dio nastavnog procesa

Bude viedimenzionalno, podjednako se usmjeravajui na

socijalni i emocionalni razvoj, kao i na spoznajni razvoj

Predstavlja odraz aktivne saradnje uitelja i uenika

Naglasi znaaj uenja

Unaprijedi uspjeh i optimalno sticanje znanja svih uenika

Bude posve razumljivo i uiteljima i uenicima

Ocjenjivanje moe i treba da ima razliite

namjene:

Uenici postaju svjesni svoga znanja i

upravljaju svojim uenjem

Uitelji efikasnije usmjeravaju nastavu

Uitelji odreuju kojim je uenicima

potrebno vie pomoi

Uprava saznaje kako grupe uenika

napreduju u procesu uenja

SAMOOCJENJIVANJE
Bitan elemenat autentinog
ocjenjivanja. Uenicima se time daje
mogunost
da
vrednuju
vlastiti
napredak i preuzmu odgovornost za taj
proces, kao i za njegov rezultat. Trud
kojeg uenici uloe u proces uenja i
kvalitet rada rastu ukoliko oni uestvuju
u postavljanju ciljeva za sebe i
ocjenjivanja vlastitog napretka.

PROCES EVALUACIJE JE SVAKAKO PROCES

IZGRADNJE MEUSOBNOG RAZUMIJEVANJA I
POVJERENJA.

INOVACIJE U NASTAVI REFORME NASTAVE

Pojam inovacije u nastavi

Naini inoviranja u nastavi
kola koja ui i inoviranje nastave
Upravljenje kvalitetom nastave kao
komponenta razvoja kole
Inovacije u nastavi i profesionalizacija
nastavnika