HUCKEPACK TEHNOLOGIJE TRANSPORTA

SADRAJ

UVOD............................................................................................................................2
1. CILJEVI HUCKEPACK TEHNOLOGIJE...............................................................3
1.1. HUCKEPACK TEHNOLOGIJA A...................................................................4
1.2. HUCKEPACK TEHNOLOGIJA B...................................................................8
1.3. HUCKEPACK TEHNOLOGIJA C.................................................................11
2. SREDSTVA ZA RAD U SUSTAVU HUCKEPACK
TEHNOLOGIJE
TRANSPORTA............................................................................................................14
2.1. SPECIJALIZIRANA CESTOVNA VOZILA.................................................14
2.2. SPECIJALIZIRANI ELJEZNIIKI TERETNI
VAGONI-NOSAI
ZA PRIJEVOZ CESTOVNIH
VOZILA.........................................................16
2.3. HUCKEPACK TERMINALI SA SPECIJALNOM
INFRASTRUKTUROM I SUPRASTRUKTUROM ..............................................17
ZAKLJUAK.............................................................................................................18
LITERATURA............................................................................................................20

UVOD

Huckepack tehnologija prijevoza, tj. prijevoz cestovnih vozila zajedno s

njihovim teretom na eljeznikim vagonima, omoguava i potie meusobnu
suradnju i koordinaciju eljeznikog i cestovnog prometa jer ta tehnologija
predstavlja siguran, brzi i racionalan prijevoz koji omoguuje prijevoz tereta ''od
vrata do vrata''. Kod navedene tehnologije prijevoza eljeznica prvo preuzima teretne
jedinice od cestovnog prometa, a nakon obavljenog prijevoza vraa ih u cestovni
promet. Preuzimanje teretnih jedinica od poiljatelja i njihovu predaju primatelju
obavljaju nositelj cestovnog prometa i meunarodni otpremnici. Razvitkom
huckepack tehnologije dolo je do izgradnje tzv. huckepack terminala koji moraju
raspolagati specijalnom prometnom infrastrukturom i prometnom suprastrukturom
koje e omoguiti nesmetanu provedbu spomenute tehnologije prijevoza.
Primjenom huckepack tehnologije prijevoza u Europi utvrene su sljedee
ope prednosti ove tehnologije u odnosu na klasine tehnologije prijevoza, kod
homogenih tj. blok-vlakova koji se koriste u huckepack tehnologiji trokovi
raniranja su minimalni, a tete na poiljkama su gotovo izbjegnute, poveava se
sigurnost i komercijalna brzina prijevoza tereta, ali se postie i smanjenje prekrcajnih
i prijevoznih trokova, poveanje obujma eljeznikog prometa, prosjeno vrijeme
obrta eljeznikih teretnih vagona platformi za smjetaj teretnih jedinica iznosi do
dva dana, dok je vrijeme obrta kod klasinih tehnologija oko est dana.

1. CILJEVI HUCKEPACK TEHNOLOGIJE

Najvaniji ciljevi huckepack tehnologije transporta jesu: povezivanje

cestovnog i eljeznikog prijevoza na vrlo brz, siguran i racionalan nain bez
pretovara tereta s cestovnih vozila na eljeznike vagone, i obrnuto sa eljeznikih
vagona u cestovna vozila. Optimalizacija efekata cestovne i eljeznike
infrastrukture i suprastrukture. Ubrzavanje manipulacija i prijevoza tereta u
kombiniranom cestovno-eljeznikom prometu i time minimiziranje ili potpuno
eliminiranje ivog rada u procesu proizvodnje prometne usluge. Kvalitativno i
kvantitativno maksimiziranje tehnikih, tehnolokih, organizacijskih i ekonomskih
uinaka procesa proizvodnje prometne usluge.

Maksimiziranje efekata rada

kreativnih i operativnih managera i drugih radnika angairanih u sustavu huckepacktransporta.

1.1. HUCKEPACK TEHNOLOGIJA A

Za tu je tehnologiju karakteristino: utovar kamiona s prikolicom ili tegljaa s
poluprikolicom, natovarenih s teretom (ali moe i praznih) na eljeznike vagone sa
sputenim podom. Voza upravlja svoje cestovno vozilo unaprijed preko specijalne
utovarne rampe na vrlo niske specijalne eljeznike vagone. To je postupak utovara
kompletnog cestovnog vozila s teretom na niskopodne eljeznike vagone. Slian je
postupak istovara cestovnog vozila (s teretom) s vagona, samo to u tom sluaju
voza upravlja svoje vozilo, takoer, unaprijed, s vagona preko istovarne rampe.
Utovar i istovar kompletnog cestovnog vozila obavlja se na specijalnim huckepackterminalima po sustavu tvz. horizontalne tehnologije
Huckepack tehnologiju A jo nazivaju i tehnologijom pokretne auto-ceste, jer
je bit tehnologije u prijevozu kompletnih cestovnih vozila s teretom na eljeznikim
vagonima. Vozai cestovnih vozila za vrijeme prijevoza njihovih vozila eljeznicom
se odmaraju ili spavaju u odgovarajuim vagonima koji su u sastavu istog vlaka. U
odredinom kolodvoru oni preuzimaju svoja vozila i voze ih do mjesta istovara (ili
pretovara) tereta. Kod te tehnologije ''bez vozaa'', cestovna teretna vozila se u
otpremnom kolodvoru predaju pediteru ili filijali dotinoga cestovnog prijevoznika
ili njihovom korespondentu koji organiziraju prijevoz tih vozila, ukljuujui i ''druge''

vozae koja preuzimaju cestovna vozila u odredinom kolodvoru i voze ih do mjesta

istovara ili prema potrebi do drugog huckepack-terminala.
Huckepack tehnologija A ima brojne prednosti, a najvanije jesu:

Ova tehnologija omoguava znatno rastereenje cestovnih prometnica, zatitu

prirode i ljudskog okolia smanjenjem tetnih plinova i buke

Cestovna se poduzea svojim teretnim vozilima djelotvorno ukljuuju u ovaj

sustav prometa bez skupog prilagoavanja postojeeg voznog parka
specifinostima dotine tehnologije.

Vrijeme ekanja na pretovar u ovom sustavu prometa je znatno krae u

odnosu na huckepack tehnologiju B i C, jer omoguuje brzi pretovar
kompletnih cestovnih vozila s teretom, tako da je na primjer za utovar ili
istovar jednog ''huckepack'' vlaka od 1.250 tona potrebno svega dvadesetak
minuta.

Horizontalni utovar i istovar kompletnih cestovnih vozila preko specijalnih

elnih rampi na i sa eljeznikih vagona je znatno ekonominiji nego
vertikalni nain utovara i istovara.

Prijevoz kompletnih cestovnih vozila (s teretom) u tzv. homogenim

huckepack-vlakovima (tj. vlakovima s vie desetaka specijalnih vagona s
cestovnim vozilima) znatno poveava produktivnost i cestovnih vozila i
eljeznikih vagona, odnosno znatno poveava obrtaj vozila.
Najvaniji nedostaci huckepack tehnologije A jesu:

Angairanje izuzetno velikog poetnog kapitala za izgradnju huckepackterminala, utovarno-istovarnih rampi i specijalnih eljeznikih vagona.

Odnos tzv. mrtve mase prema korisnoj nosivosti je izuzetno nepovoljan i on u

pravilu iznosi 74:26. Budui da se masa cestovnog vozila s teretom (bruto)
zbraja s vlastitom teinom (masom) eljeznikog vagona- nosaa cestovnog
vozila, kod odnosa korisne mase i ukupne mase po transportnoj jedinici

dobivaju se nepovoljnije vrijednosti nego kod samog cestovnog ili

eljeznikog prijevoza.

Signalni profil (gabarit) eljeznikog prometa, unato primjeni specijalnih

eljeznikih vagona sa sputenim podom, onemoguava prijevoz cestovnih
teretnih vozila s maksimalnom doputenom visinom od etiri metra u
meunarodnom eljeznikom prometu.

Slika 1. Huckepack tehnologija A

U sklopu huckepack tehnologije A uglavnom se izuava problematika
prijevoza kompletnih cestovnih vozila (npr. Kamiona s prikolicom ili poluprikolice s
6

tegljaem) na specijalnim niskopodnim eljeznikim vagonima. Meutim, u praksi

nisu rijetki sluajevi prijevoza eljeznikih teretnih vagona specijalnim cestovnim
vozilima. Takva bi se tehnologija transporta mogla metaforiki nazvati huckepack
tehnologija A-naglavake.
Pretovar eljeznikih teretnih vagona na cestovne prikolice u pravilu se
obavlja na tri naina, i to:

Pretovar pomou mobilne rampe. Takav se nain pretovara koristi na

mjestima na kojima je ugraen eljezniki kolosijek u kolnik, pri emu je
bitno da je gornja ivica eljeznikih tranica u razini s cestovnim kolovozom.
Takve mobilne rampe omoguuju izravnu vezu eljeznikih tranica i tranica
ugraenih na cestovnim prikolicama. Takav je nain pretovara primjeren
pretovaru dvoosovinskih eljeznikih teretnih vagona.

Pretovar eljeznikih teretnih vagona izravno sa eljeznikih tranica na

tranice cestovne prikolice. U tom se sluaju eljeznike tranice podiu do
visine tranica cestovne prikolice.

Pretovar pomou lift-platforme. Na posebnoj se platformi nalaze

odgovarajue tranice koje omoguuju izravnu vezu izmeu eljeznikog
kolosijeka i specijalne cestovne prikolice za prijevoz eljeznikih teretnih
vagona.
Kod primjene ove huckepack tehnologije transporta eljezniki teretni vagoni

imaju dvostruku ulogu, i to: u klasinom eljeznikom prometu oni su transportna

sredstva, a kada su natovarena na cestovne transportere (tj. specijalne cestovne
prikolice) predstavljaju transportnu jedinicu. Utovar i/ili istovar robe kod primatelja
moe se obavljati dok su eljezniki teretni vagoni na prikolicama ili dok se nalaze
na posebnom kolosijeku korisnika. Prvo je rjeenje u tehnolokom smislu povoljnije,
jer ono osigurava bri obrtaj cestovnih prikolica. I ova huckepack tehnologija
transporta ima osnovnu svrhu i cilj da korisniku prijevoza osigura prijevoz tereta po
sustavu ''od vrata do vrata'', bez njegovog pretovara, to je i osnovna pretpostavka za
brz, siguran i racionalan proces proizvodnje prometne usluge.

Najevidentniji nedostaci ove huckepack tehnologije transporta jesu:

Izrazito nepovoljan odnos bruto i neto mase, pa se osim tereta prevozi i

nekoristan teret.

Izuzetno mala eksploatacijska brzina u cestovnom prometu.

Cestovne prikolice natovarene eljeznikim teretnim vagonima, zauzimaju

neprimjereno veliki prostor u tijeku prijevoza.

Masa i dimenzije potpuno natovarenih eljeznikih vagona koji se prevoze

na vieosovinskim cestovnim transporterima (tj. specijalnim cestovnim
prikolicama) nisu konstrukcijski prilagoeni eksploataciji u cestovnom
prometu.

Pri organizaciji i eksploataciji prometne infrastrukture i prometne

suprastrukture primjerene ovoj huckepack tehnologiji transporta postoje
brojne potekoe i ograniavajui initelji, posebice ako se ona provodi na
podrujima velikih industrijskih aglomeracija, gradske i prigradske prometne
mree.
Zbog navedenih i drugih nedostataka ova huckepack tehnologija transporta

nije se ubrzano razvijala kao druge vrste te tehnologije, pa bi se moglo ak ustvrditi

da ona doivljava i postupno zaostajanje u razvoju te da nema realne osnovne za
ekspanziju. I dalje e se samo ogranieno primjenjivati.

1.2. HUCKEPACK TEHNOLOGIJA B

Za tu je tehnologiju karakteristino: utovar poluprikolice (to je ei sluaj) ili
prikolice (to je rjei sluaj), natovarenih teretom (ali moe i praznih) na specijalne
eljeznike vagone sa sputenim podom. Utovar i istovar se moe obavljati na dva
naina, i to: pri utovaru voza upravlja poluprikolicu ili prikolicu unatrag
(unatranjom vonjom) preko specijalne utovarne rampe na eljezniki vagon, a pri
istovaru postupak je obrnut. U tom se sluaju utovar i istovar obavlja po sustavu tzv.
horizontalne tehnologije. Ako se pak utovar i istovar poluprikolice ne moe obaviti
8

horizontalno, to e se uiniti posebnom dizalicom po sustavu tzv. vertikalne

tehnologije.

Slika 2. Huckepack tehnologija B

Cestovne poluprikolice ili prikolice u sustavu huckepack tehnologije B
pretovaruju se horizontalno i/ili vertikalno. U tom se sustavu ne koriste posebna
vuna sredstva. Time se ostvaruje povoljniji odnos izmeu tzv. mrtve mase i korisne
nosivosti nego kod sustava huckepack A, tako da taj odnos u pravilu iznosi 40:60.
Odvajanjem vunog sredstva (tegljaa, traktora) od poluprikolice ili prikolice
znatno smanjuje trokove vezanog kapitala za vrijeme prijevoza tih transportnih
jedinica na eljeznikim vagonima. Vozai se cestovnih vozila (poluprikolica i/ili
9

prikolica) ne prevoze zajedno s njima, to znatno smanjuje trokove eksploatacije u

cestovnom prometu.
Vrlo se esto u teoriji i praksi postavlja pitanje: koji sustav prekrcaja
vertikalni ili horizontalni ima prednosti? Prevladava stajalite o sveukupnoj
prednosti vertikalnog u odnosu na horizontalni sustav pretovara poluprikolica i/ili
prikolica. Kao argumenti takvom stajalitu navode se:

- Da eljezniki vagoni ne moraju biti opremljeni dodatnim ureajima, ime se

smanjuje vlastita teina vlaka, a poboljava odnos korisne nosivosti prema
''mrtvom teretu''.

- Da

se znatno smanjuje vrijeme rada po transportnoj jedinici. Tako je na

primjer za horizontalni pretovar cestovne prikolice s teretom potrebno

prosjeno esnaest minuta, a za vertikalni pretovar dotine prikolice
potrebno je svega etiri minute.

- Da

su gotovo svi vei huckepack-terminali opremljeni pretovarnom

mehanizacijom (specijalnim dizalicama) koja omoguuje ne samo pretovar

zamjenjivih

sanduka

(huckepack-tehnologije

C)

nego

pretovar

poluprikolica i prikolica, i to bez ikakve prenamjene mehanizacije u

eksploataciji.
Nasuprot navedenim prednostima vertikalnog sustava pretovara cestovnih
poluprikolica i prikolica, postoje i odreeni nedostaci toga sustava u odnosu na
horizontalni sustav pretovara, kao to su na primjer:

Za horizontalni sustav pretovara cestovnih poluprikolica ili prikolica nije

potrebna posebna mehanizacija (tj. specijalne dizalice) nego samo utovarnoistovarne rampe koje inae posjeduju gotovo svi vei huckepack-terminali.

Horizontalni sustav pretovara cestovnih poluprikolica i prikolica zahtijeva

relativno manja investicijska sredstva za izgradnju eljeznike infrastrukture
i eljeznike suprastrukture na huckepack-terminalima u odnosu na

10

huckepack-terminale koji su istodobno opremljeni i za pretovar po sustavu

vertikalne tehnologije.
Huckepack tehnologija B u odnosu na huckepack tehnologiju C i huckepack
tehnologiju A ima i odreene nedostatke, kao to su:

Huckepack tehnologija B redovito koristi eljeznike vagone sa sputenim

podom (tzv. depom) koji moraju posjedovati i dodatnu opremu. Time to se
poskupljuje konstruiranje, izgradnja i odravanje tih vagona u odnosu na
eljeznike teretne vagone u redovitom prometu.

Prijevoz poluprikolica radi distribucije u gradskom cestovnom prometu

gotovo je onemoguen zbog njihove duljine (12 m).

Pretovar poluprikolica ili prikolica zahtijeva vie vremena, nego pretovar

kompletnih cestovnih vozila (huckepack tehnologija A), odnosno pretovara
teretnih jedinica ''pokretne auto-ceste''.

1.3. HUCKEPACK TEHNOLOGIJA C

Za tu je tehnologiju karakteristino: utovar i istovar specijalno za tu

tehnologiju izgraenih zamjenjivih i standardiziranih sanduka (spremnika) slinih
kontejnerima po sustavu tzv. ''vertikalne tehnologije'' na kontejnerske ili tzv.
''depne'' eljeznike vagone. Utovar i istovar zamjenjivih sanduka s teretom obavlja
se na huckepack-terminalima pomou specijalnih dizalica.
Zamjenljivi standardizirani sanduci (spremnici) prevoze se na eljeznikim
vagonima bez vunih sredstava (npr. Tegljaa, traktora) i voznog postolja-asije.
Time se vuno vozilo za vrijeme prijevoza zamjenjivog sanduka moe upotrebljavati
za obavljanje drugih prijevoznih zadataka.

11

Zamjenjivi sanduci (spremnici) na eljeznikim vagonima

Zamjenjivi sanduci (spremnici) na cestovnim vozilima

Zamjenjivi sanduci (spremnici) na eljeznikim vagonima

Slika 3. Huckepack tehnologija C

12

Relativne znaajke ''huckepack tehnologije C'' jesu:

Zamjenjivi sanduci se mogu prevoziti osim specijalnim vagonima i platovagonima normalne konstrukcije.

Ova tehnologija omoguava potpuno iskoritavanje kapaciteta prijevoznih

sredstava, u pravilu bolje nego u prijevozu kontejnera.

Ova tehnologija zahtijeva relativno skupu opremu za kamione i njihove

prikolice.

Ova tehnologija uvjetuje primjenu cestovnih prijevoznih sredstava s relativno

niskim podom radi ograniavanja maksimalno doputene visine vozila s
teretom.

Zamjenjivi sanduci konstruirani su tako da se mogu bez posebnih potekoa

koristiti ne samo u ''huckepack tehnologiji C'' nego isto tako mogu se koristiti
u kontejnerskom prometu.

Zamjenjivi sanduci imaju sve pretpostavke da se upotrebljavaju u

meunarodnom multimodalnom transportu u kojemu se u odgovarajuim
kombinacijama mogu uspjeno koristiti ne samo dva ili vie razliita
prijevozna sredstva nego i vie suvremenih tehnologija transporta (npr.
paletizacija, kontejnerizacija, RO-RO, LO-LO, RO-LO i HUCKEPACK
tehnologija transporta).
Najvaniji nedostaci uporabe zamjenjivih sanduka jesu:

Zamjenjivi je sanduk relativno teak u odnosu na fiksnu nadogradnju

cestovnog vozila.

Zamjenjivi sanduci su konstruirani tako da moraju zadovoljavati vrlo razliite

dopunske zahtjeve u eljeznikom prometu.

Kod uporabe zamjenjivih sanduka gubitak korisne mase iznosi oko 10 %

(odnos tzv. mrtve mase i korisne nosivosti iznosi 10:90).

13

2. SREDSTVA ZA RAD U SUSTAVU HUCKEPACK

TEHNOLOGIJE TRANSPORTA

Najvanija sredstva za rad u sustavu huckepack tehnologije transporta jesu

cestovne prikolice, cestovne poluprikolice, zamjenljivi sanduci (spremnici),
specijaliziran eljezniki teretni vagoni-nosai oprema na huckepack terminalima.

2.1. SPECIJALIZIRANA CESTOVNA VOZILA

Teretne jedinice huckepack tehnologije transporta moraju ispunjavati sve
relevantne zahtjeve projektiranja, izgradnje, eksploatacije i odravanja (preventivnog
i investicijskog) infrastrukture i suprastrukture eljeznikog i cestovnog teretnog
prometa. Ti su zahtjevi interdisciplinirani, pa se pri njihovom analiziranju trebaju
imati na umu svi tehniki, tehnoloki, organizacijski, ekonomski i pravni elementi
specijaliziranih cestovnih vozila (tj. kompletnih kamiona, poluprikolica i prikolica) i
zamjenjivih sanduka (spremnika).
Najvaniji

tehniki,

tehnoloki

organizacijski

problem

cestovno-

eljeznikog huckepack-prometa predstavlja eljezniki signalizacijski profil,

odnosno gabarit, koji, zapravo, odreuje vanjske maksimalne dimenzije, prije svega
visine i irine teretnih prijevoznih sredstava. Te su maksimalno doputene dimenzije
prometne infrastrukture i prometne suprastrukture propisane nacionalnim i
meunarodnim prinudnopravnim izvorima (npr. zakonima i konvencijama), unato
nastojanju brojnih meunarodnih organizacija i institucija iz podruja prometnog i
gospodarskog sustava da se te dimenzije usuglase, unificiraju i standardiziraju, jer
huckepack tehnologija zahtijeva kompatibilnost sredstava za rad u tom sustavu.
Cestovne poluprikolice koje se prevoze na specijalnim eljeznikim
vagonima, pored zahtjeva koji su utvreni propisima o cestovnom prometu, moraju
udovoljiti i zahtjevima huckepack-sustava.
14

Cestovne poluprikolice trebaju biti opremljene ISO-nauglicama kako bi se

omoguio vertikalni pretovar s terminala na specijalne eljeznike vagone-nosae sa
sputenim podom i tzv. ''njihaljkama'' za jednostavno ali sigurno privrivanje
poluprikolica na vagone. Takve cestovne poluprikolice mogu biti opremljene
razliitim vrstama karoserija: sanducima, cisternama, hladnjaama, a mogu biti i
razliitih nosivosti: 7, 10, 12 i vie tona.
Cestovne poluprikolice koje sudjeluju u sustavu huckepack-prometa trebaju
biti opremljene odreenim oznakama. Tako su, na primjer, takve poluprikolice u SR
Njemakoj, radi sigurnosti prometa i ubrzanja prijevoza poiljaka u huckepackprometu, opskrbljene relevantnim podacima i informacijama, kao to su:

na koju se seriju eljeznikih teretnih vagona, odnosno na koju se vrstu

eljeznikih teretnih vagona mogu utovariti,

podaci o dimenzijama i masi poluprikolica,

podaci o poduzeu i zemlji kojoj poluprikolice pripadaju,

serijski brojevi i drugi podaci o poluprikolicama.

Zamjenjivi sanduci (spremnici), koji se upotrebljavaju u sustavu huckepacktransporta (tehnologija C), jesu, zapravo, teretni prostori cestovnih vozila koji se
jednostavno postavljaju na asiju ili skidaju sa asije cestovnog vozila. To su u
tehnolokom smislu standardizirane teretne jedinice huckepack transporta. Slini su
otvorenim kontejnerima, a izgraeni su od razliitog materijala (npr. aluminija,
drveta i sl.) sa vrstim podom. Na takav pod moe biti privren i vrsti metalni ram
s niskim aluminijskim stranicama, opremljen posebnom ceradom, koji bi trebali
maksimalno zatititi teret to je u takve sanduke smjeten, prije svega od vanjskih
utjecaja (npr. kie, vlage, krae i sl.).

15

2.2. SPECIJALIZIRANI ELJEZNIIKI TERETNI

VAGONI-NOSAI ZA PRIJEVOZ CESTOVNIH
VOZILA
Ureaji eljeznike signalizacije u veini europskih eljeznikih uprava
odreuju visinu teretnih jedinica u huckepack prometu (kompletnih cestovnih vozila i
cestovnih poluprikolica), a time i primjenu eljeznikih teretnih vagona specijalnih
konstrukcija. Najvie su u uporabi:

specijalni eljezniki teretni vagoni sa sputenim podom tipa tzv. ''pokretne

auto-ceste'',

eljezniki teretni vagoni nosai sa specijalnom opremom za ''njihanje''.

Te se vrste vagona upotrebljavaju uglavnom za prijevoze kompletnih

cestovnih vozila (tj. kamiona s prikolicama), koji su u pravilu natovareni teretom. Za

prijevoz specijalnih cestovnih poluprikolica upotrebljavaju se:

eljezniki teretni vagoni nosai sa sputenim podom opremljeni tzv.

''depom'', i

specijalni europski teretni vagoni nosai opremljeni tzv. ''depom''.

Za prijevoz cestovnih poluprikolica koje se pretvaraju po tzv. ''vertikalnom''

sustavu pomou specijalnih dizalica s ureajima za automatsko privrivanje

poluprikolica (i kontejnera) tzv. ''sprederi'' rabe se, zapravo, jedinstveni specijalni
eljezniki teretni vagoni sa tzv. ''depom''. To su zapravo, univerzalni specijalni
teretni vagoni nosai za prijevoz velikih kontejnera, cestovnih poluprikolica i
zamjenljivih transportnih sanduka, spremnika.
Cestovne poluprikolice, koje nisu opremljene ureajima za vertikalni
pretovar, pretvaraju se s terminala na specijalne eljeznike teretne vagone, ili
obrnuto, pomou specijalnih vunih vozila tegljaa preko pokretnih ili stabilnih
rampi po tzv. sustavu ''horizontalne'' tehnologije.
16

2.3. HUCKEPACK TERMINALI SA SPECIJALNOM

INFRASTRUKTUROM I SUPRASTRUKTUROM
Slino drugim terminalima kao to su: terminali za generalne terete, terminali
za sipke terete, terminali za drva i drvne preraevine, terminali za ive ivotinje,
terminali za opasne stvari i ratni materijal, terminal za gabaritne (voluminozne) i vrlo
teke poiljke, terminali za prekrcaj starog eljeza, terminali za prekrcaj vozila,
terminali za prekrcaj ivenih namirnica i huckepack terminali, kao posebno
izgraeni, ureeni i opremljeni prostori odnosno prometna vorita u cestovni i
eljezniki promet (ili obrnuto: eljezniki i cestovni promet) na kojima se obavlja
pretovar cestovnih vozila (tj. kompletnih kamiona s prikolicama, poluprikolicama i
prikolica) te zamjenjivih sanduka s teretom na specijalne eljeznike vagone ili
obrnuto: pretovar eljeznikih vagona na specijalne prikolice cestovnog prometa (ali
se na tim terminalima mogu obavljati i druge prometne manipulacije), moraju
raspolagati sa specijalnom prometnom infrastrukturom i prometnom suprastrukturom
primjerenoj huckepack tehnologiji transporta.
Od prometne suprastrukture huckepack terminali moraju raspolagati sa
opremom primjerenom za takvu vrstu transporta i to:
1. razliita cestovna prijevozna sredstva,
2. razliiti tipovi eljeznikih vagona,
3. razliite rampe za horizontalni prekrcaj,
4. razliite dizalice za vertikalni prekrcaj,
5. razni drugi pokretni ureaji i alati potrebni pri operacijama huckepack
tehnologije transporta.

17

ZAKLJUAK

Neprijeporna je injenica da huckepack-sustav za nacionalna i svjetsko

gospodarstvo omoguuje svrsishodnu i racionalnu podjelu rada izmeu nositelja
cestovnog i eljeznikog transporta. Huckepack-transport, zapravo, predstavlja
djelotvornu i racionalnu spregu cestovnog i eljeznikog prometa i osigurava
siguran, brz i racionalan kombiniran prijevoz tereta ''od vrata do vrata''.
Korisnici transportnih usluga, a to su: proizvoai, preraivai, prodavatelji,
izvoznici, kupci, uvoznici, potroai, pediteri i drugi sudionici prometnog i
trgovinskog sustava, u naelu e se ukljuivati u huckepack-sustav ako on jami niu
cijenu manipulacijskih i transportnih trokova u odnosu na cestovni ili eljezniki
promet na dotinoj relaciji. U odreenim sluajevima korisnici transportnih usluga
zanemariti e naelo niih cijena manipulacijskih i prijevoznih trokova, ako im
izvritelji, odnosno proizvoai prometnih usluga osiguraju znatno bri i sigurniji
prijevoz od otpremnog do odredinog mjesta, jer je vrlo esto istina ''da je vrijeme
novac''.
U najvie sluajeva cijena manipuliranja i prijevoza tereta huckepackprometom je jednaka tim cijenama (tj. trokovima) u klasinom cestovnom
ili eljeznikom prometu, tako da pojedini poiljatelji tereta smiljeno i organizirano
ne utjeu na odluku cestovnog prijevoznika da li e u prijevozu njihovih
poiljaka sudjelovati huckepack tehnologija ili e se prijevoz obavljati klasinim
cestovnim vozilima.
Poiljatelje tereta mogu odreeni specijalni uvjeti dovesti u situaciju da se u
prijevozu njihovih tereta primjenjuje huckepack tehnologija transporta, je ta
tehnologija omoguuje prijevoz po svakom vremenu. Naime, takav prijevoz ne mogu
sprijeiti ni snijeg, ni poledica, a ni zakrenost cestovnih prometnica. Zbog toga
18

sigurnost, brzina i redovitost koje omoguuje huckepack tehnologija transporta mogu

predstavljati odluujui initelj u izboru takva naina prometa, pa ak i u sluajevima
kada su trokovi huckepack-prometa i vii nego u konvencionalnom cestovnom
prometu. Ako je pak cijena (trokovi) huckepack-prometa nia nego u
konvencionalnom cestovnom prometu, a to se moe potii formiranjem homogenih
ili blok-vlakova, onda e interes korisnika prometnih usluga biti presudan u izboru
huckepack tehnologije.
Huckepack-sustav je otvoreni stohastiki prometni sustav, koji je u svojim
brojnim elementima, segmentima i stratumima kompatibilan s drugim suvremenim
prometnim sustavima (tj. sustavom paletizacije, sustavom kontejnerizacije, sustavom
RO-RO, sustavom LO-LO, sustavom RO-LO, sustavom FO-FO i bimodalnim
sustavom), pa ga je stoga mogue u odgovarajuim kombinacijama koristiti s drugim
prometnim sustavima ne samo u kombiniranom cestovno-eljeznikom ili
eljezniko-cestovnom

prometu

nego

prometnom sustavu.

19

meunarodnom

multimodalnom

LITERATURA

1. Markovi I; Integralni transportni sustavi i robni tokovi;Fakultet prometnih

znanosti Zagreb;Zagreb 1990.
2. Mrnjavac E, Kirini J, Autorizirana predavanjana na postiplomskom
stuediju ''Multimodalni transport''; Fakultet za pomorstvo i saobraaj
Rijeka; Rijeka 1988.
3. Zelenika R.;Jakomin L.:Suvremeni transportni sustavi; Ekonomski fakultet
Rijeka; Rijeka 1995.

20

21