Tehnički Pregled Vozila

UNIVERZITET U ZENICI
MAINSKI FAKULTET U ZENICI
Mr.sc.Fuad Klisura, dipl. ing.mainstva
PRILOG ODREIVANJU EFIKASNOSTI RADA

SISTEMA TEHNIKIH PREGLEDA VOZILA U CILJU
POBOLJANJA ODRAVANJA MOTORNIH VOZILA
DISERTACIJA
Zenica, 2014. godine
Doktorskadisertacija:Prilog odreivanju efikasnosti rada sistema tehnikih pregleda vozila u cilju poboljanja odravanja
motornih vozila
MAINSKI FAKULTET U ZENICI
KLJUNE DOKUMENTACIJSKE INFORMACIJE
Vrsta rada:
DOKTORSKA DISERTACIJA
Autor:
mr.sc. Fuad Klisura, dipl. ing. mainstva
Mentor:
Prof. dr. Safet BRDAREVI
Naslov rada:
PRILOG
ODREIVANJU
EFIKASNOSTI
RADA
SISTEMA TEHNIKIH PREGLEDA VOZILA U CILJU
POBOLJANJA ODRAVANJA MOTORNIH VOZILA
Jezik rezimea:
Jezik publikacije:
BOSANSKO-ENGLESKI
BOSANSKI
Zemlja publikovanja:
BOSNA I HERCEGOVINA
Blie geografsko podruje: ZENIKO-DOBOJSKI KANTON

Godina izdanja:
2014. godina
Izdava:
MAINSKI FAKULTET U ZENICI,

Adresa:
72000 ZENICA, Fakultetska broj 1
E-mail:
mfze@unze.ba
Fiziki opis rada:
BROJ POGLAVLJA
11
BROJ STRANA
261
BROJ TABELA
65
BROJ SLIKA
140
BROJ PRILOGA
19
Nauna oblast:
ODRAVANJE tehnikih sistema
Katedra:
Katedra za odravanje
Kljune rijei:
analiza, odravanje, funkcija odravanja, efikasnost,

raspoloivost, pouzdanost
Mjesto uvanja rada:
BIBLIOTEKA MAINSKOG FAKULTETA U ZENICI
Vrijeme odbrane:
2014. godine u Zenici
Napomena: Rad i njegovi rezultati iskljuivo su vlasnitvo Katedre za odravanje Mainskog

fakulteta u Zenici i bez saglasnosti rukovodioca Katedre ne mogu se koristiti izvan domena
doktorske disertacije.
Identifikacijski broj:
Tip dokumentacije:
II
Doktorskadisertacija:
Zahvala
ZAHVALA
Zahvala pripada Uzvienom Allahu d.. Gospodaru svih svjetova, Milostivom, Samilosnom.
Kao i za sve drugo u ivotu, prva zahvala je Uzvienom Stvoritelju za sve ono to mi
je omoguio u ivotu i da se ovaj rad uspjeno zavri.
Veliku zahvalnost upuujem supruzi Enisi, sinovima Ilhanu i Ammaru, koji su mi
svojim strpljenjem i neopisivo vrijednom podrkom olakali realizaciju ovog rada.
Zahvaljujem se profesoru dr. Safetu Brdareviu, za mentorstvo i korisne sugestije u
ovom radu, iskrene namjere i trudu koji je uloio da mi prenese bogato iskustvo i
znanje, ne samo na polju odravanja ve i mnogo ire.
Isto tako zahvaljujem se na korisnim savjetima i podrci efu Katedre za odravanje
prof. dr. Darki Petkoviu,
Zahvaljujem se svim lanovima Komisije to su se prihvatili ocjene kako rada tako i
ocjene odbrane rada.
Neizmjernu zahvalnost dugujem profesoru dr. Mustafi Mehanoviu na uloenom
trudu, prijedlozima i instrukcijama kako u strunom, tako i u tehnikom dijelu
formiranja konane verzije doktorskog rada.
Izuzetno veliku zahvalnost iskazujem na uloenom trudu, prijedlozima i instrukcijama
te za sve savjete
mom prijatelju dr. Sabahudinu Jaareviu.
Posebno se zahvaljujem na savjetima i uputama preminulom dr Iztok-u Ciglariu,
nesuenom lanu Komisije.
Kako je okonanju rada doprinijelo mnogo ljudi, zahvaljujem, se osoblju Sektora za
cestovni saobraaj u Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, naroito
pomoniku ministra eljku Matoc, uposlenicima Instituta za privredni inenjering ,
kao i direktoru i uposlenicima firme aNET
te svim stanicama tehnikih pregleda koje su mi dostavile traene podatke,
osoblju Ministarstva saobraaja i veza RS-a , naroito Radi Iviu, direktoru Audiotex
Banja Luka Branku Miladinoviu, suvlasniku firme CTS Brko distrikt BiH emsi
Sakoviu te mnogim drugim koji su pomogli da ovaj rad ugleda svetlo dana.
Ocu Jahiji koji je svojim svakodnevnim upitima dao mi podstrek da se ovo privede
kraju, kao i puncu i punici.
Hvala i svima koji su na bilo koji nain pomogli da ova disertacija bude zavrena,
mom prvom direktoru rahmetli profesoru dr Ahmetu Hadipaiu, prvoj firmi u kojoj
sam poeo raditi, Metalno d.o.o., kao i onima kojima je drae da se ne spominju.
Hvala svima koji su imali udjela u ovom radu, a nisu spomenuti.
Mr.sc.Fuad Klisura, dipl.in.mainstva
III
Rezime
POSVETA
Svim
Dobrociniteljima i dobrim ljude Bosne i Hercegovine te mojoj mami rahmetli Djemili
Klisura
IV
Rezime
Mr.sc. Fuad Klisura, dipl. in. ma.

TEMA:
PRILOG ODREIVANJU EFIKASNOSTI RADA SISTEMA TEHNIKIH
PREGLEDA VOZILA U CILJU POBOLJANJA ODRAVANJA MOTORNIH VOZILA
REZIME
Zadatak odravanja je da se na adekvatan tehniko-tehnoloki nain popravi narueno
tehniko stanje vozila tokom eksploatacije i da osigurava znaajno mjesto tehnikoj
komponenti u sistemu ope sigurnosti cestovnog saobraaja. Meusobni uticaj
eksploatacije i odravanja vozila na sigurnost cestovnog saobraaja razmatrani su u radu
sa dva vana aspekta i to:
saobraajno-sigurnosnog i
odravanja u funkciji eksploatacije cestovnih vozila.
Prostor istraivanja ovog rada se odnosi na odreivanje efikasnosti rada sistema tehnikih
pregleda vozila u cilju poboljanja odravanja motornih vozila u cestovnom saobraaju u
uslovima u Bosni i Hercegovini.
Problem istraivanja odreivanju efikasnosti rada sistema tehnikih pregleda vozila u cilju
poboljanja odravanja motornih vozila je veoma izraen u svojoj sloenosti, specifinosti
i zastupljenosti u ukupnom saobraaju. Kod utjecaja vozila na funkcionisanje saobraaja
kao i odravanje vozila, potrebno je uloiti velike napore i materijalna sredstva da bi taj
tehniki sistem funkcionisao pouzdano i sigurno.
Godinje u dravama EU kao posljedica saobraajnih nezgoda pogine preko 42.000 ljudi,
a povrijeenih je oko 3 500 000. Time su saobraajne nesree postale glavni izvor smrti i
tekih tjelesnih povreda u dravama lanicama EU. Posljedice saobraajnih nezgoda su
materijalne tete koje na godinjem nivou za EU iznose preko 160 milijardi eura bez
nematerijalnih gubitaka vezano za lijeenja, osiguravajue kue, bolovanja i slino.
Zbog ovakvih pokazatelja EU je propisala obavezujui minimum uslova koje stanice za
kontrolu tehnike ispravnosti vozila moraju ispuniti na njenoj teritoriji. Stanice za tehniki
pregled vozila trebaju osigurati tehniku ispravnost vozila kao jedan od bitnih preduslova
sigurnosti svih uesnika u saobraaju. Da bi ovo i funkcionisalo prethodno je potrebno
obezbjediti preduslove za kvalitetan rad stanica za tehniki pregled vozila uz prethodno
ujednaavanje zakonske regulative iz ove oblasti sa osiguranjem kvalitete rada STPV i
finansijske odrivosti iste. Kvalitetan struni i upravni nadzor nad radom stanica, moraju
donijeti pozitivne rezultate da bi se osiguralo sprovoenje pozitivnih zakonskih propisa.
ime se daje doprinos na odreivanju efikasnosti i znaaja utjecaja stanica tehnikih
pregleda vozila u naoj zemlji u cilju poboljanja odravanja motornih vozila u cestovnom
saobraaju. Prevashodno zbog toga to je ova oblast u Bosni i Hercegovini zadnjih
Rezime
dvadeset godina jako zaputena. Dananji zahtjevima pri odravanju vozila , iziskuju viu
razinu obrazovanja od one koju posjeduju kontrolori na stanicama.
Provjera tehnike ispravnosti vozila na STPV naroito dobiva na znaaju kada se u obzir
uzme starosna struktura i dob vozila. Starost vozila kao i nedovoljno odravanje vrlo je
est uzrok tehnikoj neispravnosti vozila pa je i to jedan od direktnih utjecaja na sigurnost
vozila u saobraaju. Prema podacima za 2012. godinu, prosjena starost vozila na
podruju Federacije Bosne i Hercegovine je alarmantna i za putnika vozila iznosi 16,88
godine, autobuse 18,35 godina te nas svrstava u samo dno u pogledu odravanja vozila i
nihove starosti.
U tom smislu ovaj rad predstavlja skroman doprinos potpunijem razumijevanju ovog
problema.
Kljune rijei: analiza, odravanje, funkcija odravanja, efektivnost, STPV, pouzdanost,
itd.
VI
Rezime
Mr.sc.Fuad Klisura, B.Sc. Mech. Eng.
TITLE: CONTRIBUTION TO THE DETERMINATION OF EFFECTIVENESS OF THE

WORK OF STATION FOR TECHNICAL INSPECTION OF VEHICLES IN ORDER TO
IMPROVE MAINTENANCE OF MOTOR VEHICLES
SUMMARY
Safety of road traffic in general , with each individual security of road users, it is extremely
important factor in the transport system as a whole .
The task is to maintain an adequate technical and technological way to repair the
deteriorated technical condition of the vehicle during operation , and thus it provides a
significant place in the technical components of the system overall safety of road traffic .
This highlights the strong influence of maintenance vehicles on road traffic safety .
Coupling process of exploitation and impact of vehicle maintenance on the safety of road
traffic were discussed with two important aspects:
traffic - safety and
maintenance of operational exploitation of road vehicles
Vehicles such complex technical systems , which are constantly improved and upgraded
this , become the subject of numerous analyzes and research . During operation of the
technical system , the system loses its original characteristics , or those coming out of the
allowable deviation limits.
The area of this research relates to determining the effectiveness of the system of
technical inspection of vehicles in order to improve the maintenance of motor vehicles in
road traffic conditions in Bosnia and Herzegovina
The problem of determining the efficiency of the research system of technical inspection
of vehicles in order to improve the maintenance of motor vehicles is very strong in its
complexity , specificity and representation in the total traffic . When the impact of vehicles
on the functioning sobraaja as well as vehicle maintenance , it is necessary to invest a lot
of effort and resources to the technical system to function reliably and safely , ie to the
vehicle at the loss of the original feature was within tolerable limits.
In the EU Member States in order to reduce all the negatives that occur as a result of
traffic accidents , a whole range of strategies for the prevention of avoiding them. Each
year in the EU countries as a result of road accidents killed over 42,000 people and
injured about 3500 000 Thus the traffic accidents have become a major source of death
and serious bodily harm in the EU Member States . This disturbing indicator dragged
along and huge material losses annually amounts to over 160 billion euros . Here are
included intangible losses related to treatment , home insurance , sick leave, etc.
Because of these indicators, the EU has adopted a binding minimum requirements which
cells control roadworthiness must meet on its territory . Also, due to the fact that some
VII
Rezime
lanioce the EU did not have the institution of mandatory roadworthiness tests for motor
vehicles
Roadworthiness of vehicles ( STPV ) represent a small test lab which should ensure
roadworthiness as one of the essential prerequisites for the safety of all road users . To
this and functioned previously should ensure that requirements for quality work stations
for technical inspection of vehicles subject to prior harmonization of legislation in this area
and to ensure the quality of work stations and financial sustainability of the same .
Successful control of the work stations , professional or administrative supervision can
and should bring positive results to thereby ensure the enforcement of applicable laws.
Key words: analysis, maintenance, function of maintenance, effectivness, STPV i
availability etc.
VIII
Izjava
IZJAVA O SAMOSTALNOJ IZRADI RADA
Ja, Fuad Klisura, pod punom moralnom i materijalnom odgovornou izjavljujem da

sam samostalno, uz svesrdnu pomo i uputstva mentora prof. dr. Brdarevi Safeta i
lanova Komisije, izradio doktorsku disertaciju na temu: PRILOG ODREIVANJU
EFIKASNOSTI RADA SISTEMA TEHNIKIH PREGLEDA VOZILA U CILJU
POBOLJANJA ODRAVANJA MOTORNIH VOZILA, uz primjenu literature
navedene u radu te na osnovu vlastitih iskustava radom na STPV AKT Travnik i u
strunoj instituciji za nadzor rada STPV u FBiH, IPI - Institut za privredni inenjering
d.o.o., Zenica.
Izjavu dao:
Zenica, 2014 godine.
Mr.sc. Fuad Klisura, dipl.in.mainstva
IX
Koriteneskraenice
KORITENE SKRAENICE
BiH
Bosna i Hercegovina
FBiH
Federacija Bosne i Hercegovine
RS
Republika Srpska
BDBiH
Brko distrikt Bosne i Hercegovine
IDDEEA
Agencija za identifikaciona dokumenta
FMPIK
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija
FMUP
Federalno ministarstvo unutranjih poslova
IPI
Institut za privredni inenjering
SI
struna institucija
IS
informacioni sistem
BAS
Oznaka za bosanskohercegovaki standard
ISO
International standardization Organization
STPV
Stanica tehnikog pregleda vozila
EU
Europian Union
ABS
Anti Blockier System (Sistem protiv blokiranja tokova)
ESP
Elektronsches Stabilitats Program (Elektronska stabilnost vozila)
ITP
Integralna tehnika (logistika) podrka
WHO
World Healt Organization
NCSA
National
Slika
slika
FOD
Funkcija odravanja
MUP
Ministarstvo unutranjih poslova
KMUP
Kantonalno ministarstvo unutranjih poslova
TP
Tehniki pregled
TPV
Tehniki pregled vozila
eTP
Elektronski obrazac tehnikog pregleda
TEU
Tehniko eksploatacioni uslovi
PREV TP
Preventivni tehniki pregled
VIN
Vehicle Identification Number
BIHAMK
Bosanskohercegovaki automoto klub
HAK
Hrvatski automoto klub
AMS
Automoto savez Srbije
XI
Koriteneskraenice
Sadraj
SADRAJ
Kljune dokumentacijske informacije................................................................I

REZIME................................................................................................................V
SUMARY............................................................................................................VII
Koritene skraenice.........................................................................................X
SADRAJ...........................................................................................................XII
1.
UVOD...........................................................................................................................................
2.
OPIS PROBLEMA.................................................................................................................
3
3
4
7
8
10
12
13
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.
3.
Uvod..................................................................................................................................
Specifinosti problema istraivanja...................................................................
Predmet istraivanja...................................................................................................
Ciljevi istraivanja......................................................................................................
Hipoteze koritene u radu i parcijalni ciljevi istraivanja...........................
Ocjena dosadanjih istraivanja...........................................................................
Granice istraivanja...................................................................................................
VOZILO KAO SLOEN TEHNIKI SISTEM KROZ SAOBRAAJNO

SIGURNOSNI ASPEKT.......................................................................................................
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
Uvod..................................................................................................................................
Osnovne karakteristike vozila................................................................................
Sigurnosti cestovnog sobraaja - opte postavke........................................
Elementi sigurnosti u cestovnom saobraaju.................................................
3.4.1.
3.4.2.
3.4.3.
3.4.4.
Cesta kao faktor sigurnosti...............................................................................

ovjek kao faktor sigurnosti u saobraaju.....................................................
Vozilo kao uesnik u saobraaju i faktor sigurnosti......................................
Ostali tzv. incidentni faktori sigurnosti u saobraaju.....................................
3.5. Sigurnost vozila............................................................................................................

3.5.1.
3.5.2.
4.
Aktivna sigurnost vozila....................................................................................

Pasivna sigurnost vozila...................................................................................
ODRAVANJE TEHNIKIH SISTEMA.................................................................

4.1.
4.2.
4.3.
4.4.
Definicije odravanja..................................................................................................
Razvoj odravanja.......................................................................................................
Karakteristike odravanja.........................................................................................
Politike i izbor politika odravanja........................................................................
4.4.1. Politika naknadnog odravanja.......................................................................
4.4.2. Politika preventivnog odravanja....................................................................
4.4.3. Politika planskog odravanja................. .........................................................
4.4.4. Politika odravanja po stanju...........................................................................
4.4.5. Politika korektivnog odravanja.......................................................................
4.4.6. Izbor politike odravanja...................................................................................
4.4.7. Koncepcije odravanja.....................................................................................
4.5. Ciljevi odravanja.........................................................................................................

4.6. Zadaci funkcije odravanja......................................................................................
XII
14
14
14
15
17
19
20
21
23
25
27
27
30
30
31
31
33
33
34
36
37
38
39
39
40
41
4.7.
4.8.
4.9.
4.10.
4.11.
4.12.
Sadraj
Sistem odravanja motornih vozila......................................................................

Uzroci promjene tehnikog stanja vozila...........................................................
Postupci odravanja vozila......................................................................................
Efektivnost motornog vozila - definisanje pojma efektivnosti..................
Utjecaj odravanja cestovnih vozila na sigurnost saobraaja..................
Pouzdanost motornog vozila..................................................................................
Meusobna povezanost sigurnosti i pouzdanosti.........................................

4.13. Gotovost ili raspoloivost vozila...........................................................................
4.14. Organizacija odravanja cestovnih vozila u transportnim firmama.......
4.15. Informacioni sistem u odravanju cestovnih vozila......................................
4.16. Zakonska ogranienja................................................................................................
4.17. Kritiki osvrt na politiku i postupke odravanja sistema............................
4.12.1.
5.
TEHNIKO EKSPLOATACIJSKI ZAHTJEVI VOZILA KAO FAKTOR

SIGURNOSTI SAOBRAAJA..........................................................................................
5.1. Eksploatacija vozila....................................................................................................
5.2. Eksploataciono-tehnike karakteristike vozila................................................
5.3. Saobraaj kao sistem.................................................................................................
5.4. Sigurnost saobraaja kao cilj.................................................................................
5.5. Uloga odravanja cestovnih vozila u saobraaju...........................................
5.6. Zakonska regulativa....................................................................................................
5.7. Osvrt na tehniko eksploatacione zahtjeve..................................................
6.
TEHNIKI PREGLED VOZILA.........................................................................................

6.1. Ope informacije o tehnikom pregledu vozila.............................................
6.2. Tehnoloki postupak ispitivanja kontrole tehnike ispravnosti vozila
43
47
50
51
53
54
55
58
61
65
67
68
69
69
70
71
72
73
74
75
76
76
na STPV............................................................................................................................ 77
6.2.1. Prije tehnikog pregleda....................................................................................... 77
6.2.2. Prijem vozila......................................................................................................... 77
6.3. Identifikacija vozila i dokumentacije.......................................................................... 79
6.3.1. Pregled registracijskih tablica............................................................................... 79
6.3.2. Usporedba brojeva asije - VIN oznaka............................................................... 80
6.3.3. Sadraj i struktura VIN identifikacijske oznake vozila.......................................... 80
6.3.4. Identifikacija vozila pomou VIN oznake.............................................................. 83
6.3.5. Postupak pregleda VIN oznake............................................................................ 83
6.3.6. Kontrolni broj proizvoaa.................................................................................... 84
6.3.7. Validacija godine modela..................................................................................... 84
6.3.8. Identifikacioni broj motora.................................................................................... 84
6.3.9. Identifikaciona oznaka mjenjaa.......................................................................... 85
6.3.10. Naljepnice sa bar kodom...................................................................................... 85
6.3.11. Kljuevi vozila - Katalog kljueva......................................................................... 85
6.3.12. Identifikaciona ploica.......................................................................................... 86
6.3.13. VIN oznaka ispod vjetrobrana.............................................................................. 86
6.3.14. Legalnost vozila................................................................................................... 87
6.3.15. Identifikacija vozila po homologacionoj oznaci oznake pojedinih dijelova........ 88
6.3.16. Vjerodostojnost vozila.......................................................................................... 90
6.3.17. Pregled vjerodostojnosti vozila pomou instrumenata......................................... 91
6.3.18. Vizuelni pregled vozila......................................................................................... 94
6.3.19. Pregled uz koritenje ureaja i opreme................................................................ 94
6.4. Pregled ureaja i opreme na vozilu koji se kontroliu na STPV.............. 97
6.4.1. Kontrola tehnike ispravnosti ureaja za upravljanje........................................... 97
6.4.2. Kontrola zranosti u zglobnim elementima.......................................................... 97
6.4.3. Kontrola tehnike ispravnosti koionog sistema.................................................. 98
6.4.4. Izraunavanje koeficijenata koenja.................................................................... 101
XIII
6.4.5.
6.4.6.
6.4.7.
6.4.8.
6.4.9.
Sadraj
Kontrola tehnike ispravnosti ureaja svjetlosne signalizacije.............................

Kontrola tehnike ispravnosti ureaja za normalnu vidljivost...............................
Kontrola ispravnosti rada instrumenata na kontrolnoj ploi i ureaja u vozilu......
Kontrola tehnike ispravnosti ureaja izduvnog sistema.....................................
Kontrola tehnike ispravnosti ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila....
103
105
105
106
106
6.5. Kontrola tehnike ispravnosti ostalih ureaja bitnih za sigurnost
saobraaja...................................................................................................................... 106
6.5.1. Kontrola tehnike ispravnosti voznog postroja..................................................... 106
6.5.2.
6.5.3.
6.5.4.
6.5.5.
6.5.6.
6.5.7.
6.5.8.
6.5.9.
Kontrola tehnike ispravnosti konstrukcije karoserije...........................................

Kontrola tehnike ispravnosti motora...................................................................
Kontrola produkata nastalih sagorjevanjem goriva..............................................
Kontrola buke vozila.............................................................................................
Kontrola tehnike ispravnosti pogonskih ureaja.................................................
Kontrola tehnike ispravnosti tokova i pneumatika............................................
Kontrola obavezne opreme u vozilu.....................................................................
Oprema videonadzornog sistema u FBIH na STPV.............................................
108
109
110
111
111
111
112
112
6.6. Efikasnost kontrole tehnike ispravnosti vozila na STPV u Bosni i
Hercegovini i akcije preventivnog karaktera................................................... 113

6.6.1.
6.6.2.
6.7.
7.
8.
Efikasnost kontrole tehnike ispravnosti vozila na STPV u BiH...........................

Akcije preventivnog karaktera..............................................................................
Nepravilnosti u radu ovlatenih STPV................................................................
6.7.1. Predviene Zakonske mjere koje se poduzimaju prema STPV na suzbijanju
nepravilnosti u radu..............................................................................................
SAOBRAAJNE NEZGODE, BAZA PODATAKA I INFORMACIONI

SISTEMI NA STPV U BIH...................................................................................................
113
114
117
118
7.1. Uvod..................................................................................................................................
7.2. Trokovi saobraajnih nezgoda............................................................................
7.3. Komponente trokova koritene u izradi procjene........................................
7.4. Integralni informacioni sistem uvezivanja STPV u FBiH a|TEST ............
7.5. Informaciona aplikacija uvezivanja STPV u entitetu RS..............................
7.6. Opravdanost uvoenja IS na STPV u BiH..........................................................
120
120
121
123
124
126
127
STATISTIKI POKAZATELJI KONTROLE TEHNIKE ISPRAVNOSTI

VOZILA NA STPV I BAZE SAOBRAAJNIH NEZGODA...........................
129
8.1. Statistiki pokazatelji ispravnosti vozila u entitetu
FBiH............................................................................................................................... 129
8.2. Statistiki pokazatelji ispravnosti vozila u entitetu RS...........................
8.2.1. Broj obavljenih tehnikih pregleda po kategorijama vozila za 2011.godine.........
8.2.2. Broj obavljenih tehnikih pregleda po opinama u 2011.godini..........................
8.2.3. Starosna struktura voznog parka za 2011.godinu................................................
8.2.4. Broj registrovanih kvarova na pojedinim sistemima i ureajima na vozilu u
8.2.5.
8.2.6.
8.2.7.
8.2.
8.3.
8.4.
8.5.
8.6.
8.6.
2011.godini...........................................................................................................
Broj obavljenih tehnikih pregleda po kategorijama vozila u 2012.godini............
Broj registrovanih kvarova na pojedinim sistemima i ureajima na vozilu u
2012.godini..........................................................................................................
Starosna struktura voznog parka u 2012.godini...................................................
Statistiki pokazatelji za Brko distrikt BiH 2010-2012...........................

Statistiki pokazatelji za kontrolu tehnike ispravnosti u Hrvatskoj.....
Statistiki pokazatelji za kontrolu tehnike ispravnosti u Srbiji..............
Statistiki pokazatelji za kontrolu tehnike ispravnosti u Sloveniji.......
Rezime statisikih podataka tehnikih pregleda vozila...............................
Statistiki pokazatelji saobraajnih nezgoda u BiH......................................
XIV
141
149
149
150
150
153
154
156
157
159
162
162
167
168
9.
10.
Sadraj
8.6.1. Uvod.....................................................................................................................
8.6.2. Stepen sigurnosti cestovnog saobraaja u BIH...................................................
8.6.3. Posljedice saobraajnih nezgoda.........................................................................
8.6.4. Uzroci i mjesto nastanka saobraajnih nezgoda..................................................
8.7. Uzroci saobraajnih nezgoda prema policijskim izvjeima u Hrvatskoj..
8.8. Rezime statistikih podataka saobraajnih nezgoda...................................
168
170
172
174
174
176
RAZLIKE U ORGANIZACIJI RADA STANICA TEHNIKIH PREGLEDA

9.1. Komparacija organizacije rada STPV unutar BIH (entiteti , distrikt).....
9.1.1. Elaborat cijene tehnikog pregleda m/v i njena opravdanost na podruju BiH....
9.2. Komparacija rada STPV izmeu BiH i Hrvatske..............................................
9.3. Razlike izmeu STPV u BiH i EU............................................................................
9.4. Razlike izmeu organizacije STPV u FBiH i Srbije.........................................
9.5. Rezime razlika u radu STPV....................................................................................
179
179
180
183
184
186
187
METODOLOGIJA I REZULTATI ISTRAIVANJA...................................................
188
10.1. Teoretske osnove za izbor metoda zavisnosti meu veliinama u
saobraaju, prevozu i komunikacijama.............................................................. 188

10.2. Koeficijent korelacije.................................................................................................. 188
10.3. Koeficijent korelacije rangova................................................................................ 189
10.4. Primjena metoda za odreivanje zavisnosti meu veliinama u
saobraaju, prevozu i komunikacijama.............................................................. 190

10.4.1.
10.4.2.
Broja pregleda vozila u FBIH i broja ovlatenih STPV.........................................

Zavisnost izmeu broja obavljenih pregleda vozila vraena vozila i broja
saobraajnih nezgoda u Federaciji BiH (koeficijent korelacije rangova
promjenljivih x i y)................................................................................................
10.4.3. Zavisnost izmeu broja saobraajnih nezgoda tehnike ispravnosti vozila.........
Rezime potvrda hipoteza prema koritenoj metodologiji...........................
190
VREDNOVANJE I OCJENA ISTRAIVANJA...........................................................
201
201
202
204
205
10.5.
11.
11.1.
11.2.
11.3.
11.4.
12.
Zakljuci..........................................................................................................................
Mjere koje treba poduzeti radi poboljanja stanja..................................
Nedostaci sopstvenih istraivanja............................................................
Pravci daljnjih istraivanja.......................................................................
191
192
193
LITERATURA...........................................................................................................................
207
POPIS SLIKA...........................................................................................................................
212
POPIS TABELA.......................................................................................................................
215
P R I L O Z I................................................................................................................................
217
XV
Doktorska disertacija: Prilog odreivanju efikasnosti rada sistema tehnikih pregleda vozila u cilju poboljanja odravanja motornih vozila
1. UVOD
1. UVOD
Sigurnost cestovnog saobraaja, openito, uz pojedinanu sigurnost svakog uesnika u
saobraaju, izuzetno je vaan faktor saobraajnog sistema u cjelini.
U meunarodnim okvirima, od predkolskog odgoja djece do nauno-strunih i
zakonodavnih institucija, ovome se posveuje veoma velika panja jer su utjecaji ovog
faktora veoma jaki, a posljedice veoma velike. Ovo je ozbiljan problem u kojem uestvuje
i tehnika komponenta cestovnog motornog vozila kao sloenog tehnikog sistema.
U fazi projektiranja vozila ugrauju se u projekat pogodna konstrukciona rjeenja
neophodna za pogodnost odravanja i neizbjeno troenje vozila uprocesu eksploatacije,
odnosno promjene njegovog tehnikog stanja.
Zadatak odravanja je da na adekvatan tehniko-tehnoloki nain popravi narueno
tehniko stanje vozila tokom eksploatacije, a time da osigurava znaajno mjesto
tehnikoj komponenti u sistemu ope sigurnosti cestovnog saobraaja. Ovim se istie jak
uticaj odravanja cestovnih vozila na sigurnost cestovnog saobraaja. Naroito kroz
spregu procesa eksploatacije i uticaj odravanja vozila na sigurnost cestovnog
saobraaja.
Od pojave prvog automobila na parni pogon, 1769. godine, i putanja u saobraaj prvog
automobila na benzinski pogon, 1886. godine, broj motornih vozila neprestano se
poveavao.
Vozila, kao sloeni tehniki sistemi, koji se stalno usavravaju i time dograuju, postaju
predmet brojnih analiza i istraivanja. Zbog svoje sloenosti, specifinosti kao i
zastupljenosti u ukupnom prometu i njihovom uticaju na funkcioniranje tog prometa
potrebno je uloiti znatne napore i sredstva kako bi taj tehniki sistem funkcionirao
pouzdano i sigurno u procesu eksploatacije. Naime, tokom rada tehnikog sistema, taj
sistem gubi svoje prvobitne karakteristike, odnosno one izlaze izvan dozvoljenih granica
odstupanja.
Saobraaj je postao jedan od glavnih problema dananjice i vaniji faktor koji odreuje
tempo napretka svake drave.
Zakoni iz ove oblasti takoe trebaju biti usklaeni sa meunarodnim zakonima i
normama kako bi se izbjegli svi eventualni nesporazumi u meunarodnom prijevozu i da
bi se ispotovali brojni dogovori i konvencije koje su potpisane od strane nae zemlje
(evropskih, meunarodnih).
Sve ovo ukazuje na potrebu da drava uspostavlja svoje krovne zakone, a njihovo
izvravanje povjerava jednoj ili vie institucija koje zadovoljavaju odreene kriterije koji
se postavljaju tim zakonima. Parcelisanje u donoenju zakona koji su ope prihvaeni i
koji treba da predstavljaju temeljne zakone jedne drave dovelo bi do jednog opeg
arenila. Ostavila bi se mogunost razliitog tumaenja istih zakona, a to bi dovelo do
razliitih kriterija u uspostavi dijelova istog sistema.
Prostor istraivanja ovog rada se odnosi na odreivanje efikasnosti rada sistema
tehnikih pregleda vozila u cilju poboljanja odravanja motornih vozila u cestovnom
saobraaju u uslovima u Bosni i Hercegovini.Problem istraivanja odreivanja efikasnosti
rada sistema tehnikih pregleda vozila u cilju poboljanja odravanja motornih vozila je
veoma izraen u svojoj sloenosti, specifinosti i zastupljenosti u ukupnom saobraaju.
Kod utjecaja vozila na funkcionisanje sobraaja kao i odravanje vozila, potrebno je
1
1. UVOD
uloiti velike napore i materijalna sredstva da bi taj tehniki sistem funkcionisao

pouzdano i sigurno tj. da bi kod vozila gubitak prvobitnih karakteristika bio u dozvoljenim
granicama.
Svake godine u dravama EU kao posljedica saobraajnih nezgoda pogine preko 42 000
ljudi, a povrijeenih je oko 3 500 000. Time su saobraajne nezgode postale glavni izvor
smrti i tekih tjelesnih povreda u dravama lanicama EU. Ovakav zabrinjavajui
pokazatelj vue za sobom i ogromne materijalne gubitke koji na godinjem nivou iznose
preko 160 milijardi Eura. Ovdje nisu uvrteni nematerijalni gubici vezano za lijeenja,
osiguravajue kue, bolovanja i slino.
U dravama lanicama EU u cilju smanjenja svih negativnosti koje nastaju kao posljedica
saobraajnih nesrea razvijen je cijeli niz strategija za prevenciju izbjegavanja istih. Zbog
ovakvih pokazatelja EU je propisala obavezujui minimum uvjeta koje stanice za kontrolu
tehnike ispravnosti vozila moraju ispuniti na njenoj teritoriji.
Stanice za tehniki pregled vozila (STPV) predstavljaju malu ispitnu laboratoriju ijim
nalazom kontrole ispravnosti vozila, tehniki servisi trebaju osigurati tehnika ispravnost
vozila kao jedan od bitnih preduvjeta sigurnosti svih uesnika u saobraaju. Da bi ovo i
funkcionisalo prethodno je potrebno obezbjediti preduvjete za kvalitetan rad stanica za
tehniki pregled vozila uz prethodno ujednaavanje zakonske regulative iz ove oblasti sa
osiguranjem kvalitete rada stanice i finansijske odrivosti iste. Kvalitetan struni ili
upravni nadzor nad radom stanica, mogu i moraju donijeti pozitivne rezultate kako bi se
time osiguralo i sprovoenje pozitivnih zakonskih propisa.
Potreba za isticanjem i ocjenjivanjem efikasnosti i znaaja utjecaja stanica tehnikih
pregleda vozila u naoj zemlji nameu se prevashodno zbog toga to je ova oblast u
Bosni i Hercegovini, zadnjih dvadeset godina, jako zaputena. Stanica tehnikog
pregleda vozila (STPV) naroito u dananjim savremenim tehnologijama, pri odravanju
vozila, iskazuje potrebu vie razine obrazovanja od one koju posjeduju kontrolori na
stanicama.
Ovim je postala neophodna potreba za ukljuivanjem u rad diplomiranih ininjera
saobraaja i diplomiranih ininjera mainstva na mjestu voditelja STPV. Zakonodavac je
iste kroz Pravilnike uveo u rad na STPV, te im dao ovlasti i obavezu praenja pozitivnih
zakonskih propisa iz saobraaja, te odravanja motornih vozila. Stoga e oni moi
obavljati navedene zadatke i poslove vezane za saobraaj i odravanje motornih vozila
samo ukoliko pored steenog akademskog zvanja i znanja, steknu i znanja neophodna
za funkcionisanje savremenih stanica za tehniki pregled vozila.
Provjera tehnike ispravnosti vozila na STPV naroito dobiva na znaaju kada se u obzir
uzme starosna struktura i dob vozila. Starost vozila kao i nedovoljno odravanje vrlo je
est uzrok tehnikoj neispravnosti vozila pa je i to jedan od direktnih utjecaja na
sigurnost vozila u saobraaju. Prema podacima za 2012. godinu, prosjena starost vozila
na podruju Federacije Bosne i Hercegovine je alarmantna i iznosi, za putnika vozila
16,88 godine, autobuse 18,35 godina, te nas svrstava u samo dno i ekonomskog i
bezbjedonosnog sistema [56].
2. Opis problema
2. OPIS PROBLEMA
2.1.
Uvod
Brz razvoj u razliitim naunim i tehnikim disciplinama, masovna upotreba

informacionih, tehnologija posljednjih desetljea, je rezultirao pojavom motornih vozila
sa visokim tehnikim karakteristikama, ali i sa sloenim zahtjevima podrke u
eksploataciji.
Kriza energije 70-tih godina ukazala je i na potrebu maksimalne racionalizacije
utroka svih prirodnih res ursa i oblika energije.
Svijest o pozitivnim i negativnim posljedicama meusobne zavisnosti dejstva ovjektehniki sistem-vozilo-okruenje javlja se kao kljuna odrednica u pravcima razvoja
novih tehnologija i razvoja motornih vozila.
To je dovelo do shvatanja da se vozilo ne moe promatrati kao izolirani nezavisni
tehniki sistem. Tek njegovom izradom i uvoenjem u operativnu upotrebu, u dodiru
sa realnim okruenjem, nastaju brojni problemi i tekoe, kako za korisnika, tako i za
ire okruenje.
Motorno vozilo predstavlja kompromis razliitih zahtjeva kao to su:
visoke tehnike, eksploatacione, ergonomske i ekoloke karakteristike,
visoka pouzdanost i spremnost za stupanje u rad i
niski trokovi proizvodnje i eksploatacije.
Zadovoljavanje tih zahtjeva je kljuni problem razvoja. Stoga je neophodan sistemski
prilaz koji uzima u obzir:
znanja i kreativnost konstruktora,
mogunosti proizvoaa,
zahtjeve i potrebe korisnika i
mogunosti i raspoloive resurse odravalaca.
Svaki ovako definisan uesnik u proizvodnji novog vozila daje svoj doprinos, to
udovoljava samo nekim parcijalnim kriterijima, a uslovljava pojavu niza problema tokom
ivotnog ciklusa.
Posebno znaajno mjesto na putu razvoja vozila imaju korisnik i odravalac. Ova
dva inioca suvie esto se zanemaruju, premda na njima ostaje teret donoenja
najveeg broja odluka vezanih za rad i odravanje vozila, ak i onda kada se vie
nita bitno ne moe promijeniti ili poboljati.
Stanje sigurnosti saobraaja u jednoj zemlji rezultat je prvenstveno efikasnosti
drutvenog sistema da preventivnim i represivnim aktivnostima obezbijedi sprovoenje
utvrene strategije poboljanja sigurnosti saobraaja. Definisanje strategije je svakako
neophodno zbog injenice da u realizaciji ukupnih preventivnih i represivnih mjera
uestvuju brojni drutveni i drugi subjekti. Iskustva zemalja sa razvijenim saobraajem
pokazuju da se rezultati na planu poboljanja sigurnosti saobraaja postiu tek nakon
dugogodinjeg sinhronizovanog preventivnog i represivnog djelovanja svih subjekata.
Sistemske mjere trajnog i masovnog karaktera su:
3
2. Opis problema
normativne djelatnosti,
informisanje i pripreme razliitih uzrasta stanovnitva za uee u saobraaju,
kontrole saobraaja,
izgradnja i odravanje cesta i regulisanje saobraaja na njima,
odravanje motornih vozila i tehnikih pregleda vozila,
zdravstveni pregledi vozaa,
osiguranje sigurnosti i kaznene politike.
Svi ovi faktori bez ikakvog pokuaja rangiranja po vanosti, mogu imati pozitivan efekat
na poboljanje stanja sigurnosti saobraaja samo ako su oslonjeni na jasno definisanu
dravnu strategiju u ovoj oblasti.
U BiH su efekti brojnih preduzetih mjera na planu spreavanja saobraajnih nezgoda,
onih o ijem poetku je javnost detaljno informisana ve vie godina, praktino
nepoznati, za razliku od podataka o ukupnom stanju sigurnosti saobraaja, koji nau
zemlju dre pri dnu ljestvice u odnosu na druge, a posebno zemlje Zapadne Evrope. Ovo
jasno pokazuje da se, najvjerovatnije, ne ide eljenim putem, koji je prije svega
dugotrajan i iji krajnji cilj ima bitno poboljanje sigurnosti u saobraaju.
Efikasnost mjera i aktivnosti, prije svega preventivnog karaktera, zbog
nesinhronizovanosti rada brojnih subjekata i po irini obuhvaene teritorije i populacije ili
po neposrednom djelokrugu njihove nadlenosti, se rasplinjuje i gubi u kratkotrajnim
naporima usmjerenim prvenstveno na vozae motornih vozila i kontrolore tehnike
ispravnosti vozila.
Koristei postojee strune potencijale i subjekte, na osnovu iskustava zemalja koje su
uinile znaajan iskorak na planu poboljanja stanja sigurnosti u saobraaju, realna
situacija nesporno zahtjeva da se: definie politika, strateki pravci i na kraju taktika
daljeg djelovanja i odrede osnovni nosioci i promotori oko kojih e se grupisati ovi
potencijali i subjekti, na realizaciji viegodinjih i sveobuhvatnih projekata u ovoj oblasti.
Izostavljanje uesnika u saobraaju i odravanju vozila u bilo kom dijelu drave, gdje i
nema savremenih cesta ili stanice za tehniki pregled ukljuujui i ovlatene servisne
radionice, ostavie prostor koji e naruiti i ozbiljno ometati planirane aktivnosti. Ovakve
greke su toliko puta ve bile ponavljane da se moe postaviti i pitanje da li se zaista u
ovoj zemlji eli vea zatita i sigurnost ljudi u saobraaju.
2.2.
Specifinosti problema istraivanja
Zakonski samo tehniki ispravna vozila mogu uestvovati u saobraaju. Time tehniko
stanje vozila direktno utie na sigurnost saobraaja.
Tokom eksploatacije vozila kroz tehnika stanja vozila se istrauju:
konstruktivni dio vozila,
servisne opravke vozila i odravanja vozila u eksploataciji, te
kontrole ispravnosti vozila na STPV.
Drutvena zajednica pokazuje interes za sva tri navedena aspekta prvenstveno iz
razloga to je izvor odreene nesigurnosti cestovnog saobraaja upravo to to se
4
2. Opis problema
ravnopravno i istovremeno, u transportnom procesu, mogu nai vozila koja su

eksploatisana u razliitim uslovima rada, koji osciliraju od ekstremno loih do veoma
povoljnih.
Prisutnost problema uea velikog broja tehniki neispravnih vozila u saobraaju i
njihov tetni uticaj na sigurnost saobraaja potvruje ve spomenuti interes. Literatura iz
inostranstva1 navodi da u saobraaju uestvuje preko 40% tehniki neispravnih vozila
od ukupnog broja vozila koja uestvuju u saobraaju. Za nae uslove zbog ukupne
tranzicije drutva, ekonomske recesije, ovo stanje moralo bi biti samo gore. Zvanini
podaci o prosjenoj starosti vozila kod nas kau da je to 16,53 godina 2. Sa druge strane
kroz rekonstrukcije saobraajnih nezgoda podaci kau da tehnika neispravnost uzrokuje
1% nezgoda3. Kroz kontrolu tehnike ispravnost vozila na STPV utvrena je tehnika
neispravnost pregledanih vozila na oko 2% 2. Svi ovi podaci trae da se cjelokupna
drutvena zajednica mora ukljuiti u rjeavanje ove problematike.
Efikasnost provjera tehnike ispravnosti vozila na stanicama za tehniki pregled vozila
(STPV) naroito dobiva na znaaju kada se u obzir uzme starosna struktura i dob vozila.
Starost vozila kao i nedovoljno odravanje vrlo je est uzrok tehnike neispravnosti
vozila, pa je i to jedan od direktnih utjecaja na sigurnost vozila u saobraaju. Prema
podacima za 2012. godinu, prosjena starost vozila na podruju Federacije Bosne i
Hercegovine je alarmantna i za putnika vozila iznosi 16,62 godine, za autobuse 19,74
godina, te nas svrstava na samo dno Evrope2.
Kod uticaja vozila na funkcionisanje saobraaja kao i odravanje vozila, potrebno je
ukljuiti velike napore i materijalna sredstva da bi taj tehniki sistem funkcionisao
pouzdano i sigurno tj. da bi kod vozila gubitak prvobitnih karakteristika bio u dozvoljenim
granicama.
STPV su znaajan dio ukupnog sistema za obezbjeenje sigurnosti saobraaja i dio
njegovog podsistema odravanja vozila. STPV treba osigurati tehniku ispravnost vozila
kao jedan od bitnih preduslova sigurnosti svih uesnika u saobraaju. Potrebno je
obezbjediti preduslove za kvalitetan rad STPV uz ujednaavanje zakonske regulative iz
ove oblasti sa osiguranjem kvaliteta rada stanice i finansijske odrivosti iste. Efikasan
nadzor nad radom stanica, bilo struni bilo upravni, mogu i moraju donijeti pozitivne
rezultate kako bi se time osiguralo i sprovoenje pozitivnih zakonskih propisa.
Sve bri i uspjeniji tehniko-tehnoloki razvoj uslovljava i veu brigu oko pouzdanosti
vozila kao sloenih sistema. Time se trokovi razvoja takvih sistema enormno
poveavaju, to samo po sebi u prvi plan istie pouzdanost i veliku eksploatacionu
raspoloivost i trajnost sistema. Postoji direktna veza podataka sa STPV pri
rekonstrukciji saobraajnih nezgoda i to u onom segmentu kad je ispravnost vozila uzrok
saobraajne nezgode kao to je sluaj sa koionim sistemima, upravljakim sistemom,
ovjesom, pneumaticima i slino.
1
Gsta Svensson and other: (2005) Effects of Periodic Vehicle Inspections, Stochklom, Sweden
Barut M., Klisura F.: ( januar, 2012) STRUNI BILTEN - IPI: Broj 21 - STATISTIKA ANALIZA
PODATAKA O OBAVLJENIM TEHNIKIM PREGLEDIMA U 2012.GODINE I STRUNE TEME, tema
rada: Ukupan broj obavljenih pregleda u 2012.godini po vrstama pregleda (FBiH, kantoni, stanice),
Zenica, str. 2-41 ISSN 1840-3409
3
Grupa autora: (2008) Strategija razvoja saobraaja u FBiH u periodu 2008-2013
2
2. Opis problema
Istraivanje efikasnosti relevantnih rezultata sa tehnikog pregleda vozila, potrebnih za

poboljanje kvaliteta saobraajnih vjetaenja i odravanja motornih vozila, predstavlja
istraivaki problem koji se moe viestruko razmatrati.
Osnovni problem koji se javlja u jednoj ovakvoj kompleksnoj analizi, tehnika ispravnost
vozila, je teorijsko-eksperimentalno promatranje primjene adekvatnih metodologija
istraivanja od dijagnostike osnovnih dijelova sistema za koenje, upravljakog
mehanizma i ovjesa, svjetlosne signalizacije, a sve promatrano za dui period
eksploatacije. Kako ovi sistemi, kao podsistemi motornih vozila, imaju najveu primjenu u
samoj eksploataciji vozila, veoma esto se deava da u pojedinim uvjetima rada doe do
pojave otkaza koji obino bude rezultat trenutnog stanja i koji se u sadanjoj metodologiji
tehnike ispravnosti teko identifikuje.
Otkaz ovih sistema, naroito sistema za koenje, upravljakog mehanizma i ovjesa u
toku eksploatacije veinom zavravaju tragino po putnike u vozilu i na samom vozilu.
Pitanje koje se namee samo po sebi:
Kako je mogue da se u zvaninim bazama podataka o saobraajnim nezgodama u BiH
pojavljuje veoma mali procenat uea uzroka tehniki neispravnih vozila i pored oito
velike starosti vozila. Time se pojavljuje sumnja u rad kontrolora tehnike ispravnosti
vozila ili pak u dosljednost rezultata rekonstrukcija saobraajnih nezgoda u BiH? Stoga
e se odgovor na ovo pitanje pokuati nai kroz postavljenu hipotezu i izvriti
dokazivanje kroz eksperiment, analizu, komparaciju i sintezu
U dosadanjim empirijskim istraivanjima posmatrani su parametri iz sva tri aspekta, te
predvien nastavak istraivanja cijelog problema [33]. Prema novim saznanjima,
baziranim na dobivenim rezultatima ovog dijela istraivanja, zatim navedenim
nedostacima istraivanja, iskazanim potrebama i objektivnim mogunostima postoje
izraeni pravci daljih istraivanja.
iznalaenje prikladnog modela za efikasno praenje promjene tehnikog stanja
cestovnog motornog vozila (troenja vitalnih elemenata razmatranog podsistema)
kako bi se tehniko stanje vozila odralo u zadatim okvirima i kontinuirano pratilo i
kontrolisalo i u pravcu analiziranja uzroka bitnih promjena pojedinih kljunih
parametara tehnikog stanja vozila, koji su u direktnoj vezi sa odvijanjem
transportnog procesa i stepenom ope sigurnosti cestovnog saobraaja;
ukljuivanje strunog kadra u rekonstrukcije sobraajnih nezgoda sa vie
aspekata: saobraajnog, mainskog, elektro, medicinskog...
pravljenje baze podataka o saobraajnim nezgodama sa adekvatnim
pokazateljima uticaja tehnike neispravnosti vozila na nastanak saobraajne
nezgode.
Medijski se najee istiu sumnje da se na STPV pusti najvei broj tehniki neispravnih
vozila. Da li je to tako pokazat e rezultati tih pregleda kroz rad i kao tako diskutabilne
nauno osvijetliti i vrednovati.
Samo zakonom propisani postupak provjere stanja tehnike ispravnosti vozila, te
zakonska legislativa o rekonstrukciji saobraajnih nezgoda ini da se istraivanja mogu
manifestirati kroz to da pokuamo istaknuti relevantne mjerne rezultate sa STPV, koji su
od znaaja u odravanju vozila i za rekonstrukcije saobraajnih nezgoda.
2. Opis problema
Kroz rad e se istaknuti mogunosti i kompetencije uposlenog osoblja STPV koje

direktno radi na kontroli tehnike ispravnosti vozila, njegova strunost i educiranosti s
obzirom da su ovi pregledi kompleksni.
Dolazak novih tehnologija i vozila nove generacije predstavlja ogromnu potekou radu
osoblja na STPV, to povlai pitanje naina edukacije ne samo osoblja na STPV, nego i
pripadnika policije, inspekcije, sudskih vjetaka ...
2.3. Predmet istraivanja

Razliiti interesi i uglavnom suprostavljena, politika neslaganja dovela su do toga da
veoma sporo i teko tee proces izgradnje zajednikih institucija sistema i njihovog
efikasnog rada. Bosna i Hercegovina je, naalost, komplikovana drava, formalnopravno sastavljena iz dva entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska,
te Brko Distrikt BiH, to u mnogome oteava donoenje i sprovoenje jedinstvenih
zakona na nivou cijele zemlje. Mnogi zakoni od vanosti za ovu zemlju ostaju jako dugo
na ekanju i usvajanju. Nisu potpisane mnoge meunarodne konvencije koje smo bili
duni potpisati kao drava, a veina od potpisanih su mrtvo slovo na papiru.
Evropska Unija postavila je u tzv. Bijeloj knjizi [117], zahtjeve i obaveze zemljama koje
ele pristupiti njenom lanstvu, a koje su one dune ispuniti. Neki od zahtjeva Bijele
knjige, a koji se direktno ili indirektno odnose na kontrolu tehnike ispravnosti vozila su:
slobodan protok i sigurnost industrijskih proizvoda, ovdje se tretiraju motorna

vozila i zakonska legislativa vezana za izradu i homologaciju motornih vozila
prilikom izrade i uvoza;
zatita okoline, jer vozila su u biti uzronici velikih zagaenja;
transport, u svim vidovima i
izvori energije, nafta i njeni derivati, nuklearni sektor i slino.
Kontrola tehnike ispravnosti vozila kao jedan od inilaca odvijanja cestovnog
saobraaja sa privrednog, sigurnosnog, ekolokog aspekta sigurno je jedan od vanih
elemenata prijevoznog sistema u cestovnom saobraaju koji treba analizirati i predloiti
smjernice njenog organizovanja i poboljanja. Ukoliko se uspijemo pribliiti normama,
koje pred nas postavlja i okruenje prije svega Evropa, iji smo mi integralni dio, i time
poveamo sigurnost saobraaja i podignemo ekoloku svijest na vii nivo, bio bi to jedan
u nizu zadataka koje ova zemlja mora uiniti na svome putu prema lanstvu EU.
Za vozila, kao dio sistema za prijevoz, potrebno je definisati kontrolne preglede, njihov
sadraj, nain obavljanja i vremenski period obavljanja kako bi sam prijevoz protekao
bez problematinih situacija, za sve uesnike u saobraaju i za samu okolinu u kojoj se
prijevoz odvija.
Drava svojim mehanizmima mora obezbijediti uspostavu ovakvog jednog sistema na
cijelom svom prostoru te njegovo efikasno funkcionisanje u svim segmentima, jer ona
sama predstavlja prvu i veoma vanu kariku u njegovoj uspostavi. Aspekti uticaja
postupka provoenja tehnikog pregleda vozila na sigurnost saobraaja gdje je poseban
osvrt dat na cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine, a sve u cilju smanjenja saobraajnih
2. Opis problema
nezgoda koje su direktno uzrokovane neadekvatnom ili nepotpunom kontrolom vozila na

stanicama za tehniki pregled vozila.
2.4. Ciljevi istraivanja

Istraivanje e biti sastavljeno iz teorijskog i eksperimentalnog dijela.
Tehnika ispravnost vozila na STPV moe se utvrditi po zahtjevima kako ih je
zakonodavac donio. Danas je oprema na vozilima i sistemima vozila sve vie u funkciji
elektronike (ABS, ESR, airbag), a nain kontrole vozila i oprema za kontrolu na STPV su
ostali isti kao prije 15 godina.
Stoga je upitan ovakav nain ispitivanja i utvrivanja ispravnosti vozila tj. da li odgovara
stvarnom stanju ispravnosti vozila. Svaka ideja i pokuaj da se to uredi su dobro doli,
naroito softwersko preuzimanje mjernih rezultata direktno sa ureaja na STPV u cilju
smanjenja uticaja ljudskog faktora, je pravo bogatstvo ...
Zakljui ovlatenih sudskih vjetaka rekonstrukcije saobraajne nezgode da uzrok
saobraajne nezgode nije tehniki neispravno vozilo, postavlja upit, koji su to kljuni
parametri za donoenje takvih zakljuaka i koliko je subjektivizm odnosno ljudski faktor
prisutan? No, ovo je upit za neka druga istraivanja.
Osnovni cilj istraivanja u ovom radu predstavlja znaajan segment u okviru sigurnosti
saobraaja koji se direktno moe povezati sa kontrolom tehnike ispravnosti motornih
vozila u Bosni i Hercegovini kao i susjednim dravama u periodu od 2008. do 2012.
godine. Zadatak rada je da na jedan jednostavan nain priblii problematiku koja je
prisutna u ovoj oblasti. Istraivanje sa naunog aspekta ima za cilj da ukae vanost
tehnike ispravnosti motornih vozila i njenu direktnu spregu sa oblasti sigurnosti
saobraaja.
Ciljevi istraivanja pojavljuju se u dva oblika, kao nauni ciljevi i drutveni ciljevi. Ciljevi
istraivanja zavise od nivoa prethodnog saznanja o predmetu i dimenziji svojstava
predmeta istraivanja. Radi se o empirijskom istraivanju, te se ono odnosi na sticanje i
empirijskog i teorijskog saznanja. Dakle, ciljevi istraivanja su nauni, imaju mjesto,
ulogu i funkciju u naunom saznanju, a takoer su i drutveni, odnosno imaju osnovu za
praktinu primjenu.
U teoretskom dijelu istraivanje e se usmjeriti ka analizi promjena koje su posljedica ili
uslov za uvoenje stalnih poboljanja na stanicama tehnikih pregleda, a sagledati e se
i uticaj veze uvoenja sistema kvaliteta sa konkurentskom sposobnou STPV.
Kroz pojanjenje utjecaja ljudskog faktora u kontroli koristit e se polazne take
teoretskih istraivanja razliitih autora iz ove oblasti koji osim o kvalitetu govore i o
organizaciji, motivaciji, komunikaciji meu zaposlenima, o ueoj organizaciji i slino.
U eksperimentalnom dijelu izvest e se empirijska analiza na osnovu prikupljenih
podataka, te rezultatima potvrditi ili odbaciti postavljene hipoteze. To je analiza stanja na
podruju kontrole tehnike ispravnosti vozila i analiza faktora efikasnih za odravanje
vozila.
Istraivanje e dati opu sliku stanja na podruju kontrole tehnike ispravnosti vozila i
analiza faktora efikasnih za odravanje vozila u Bosni i Hercegovini a takoe i preporuke
za primjenu u praksi.
8
2. Opis problema
Cilj istraivanja u ovom radu je da se na temelju nauno-teorijskih metoda i postupaka

omogui sagledavanje parametara efektivnosti vozila i STPV, kao i da se objasne
njihovi utjecaji na sistem odravanja motornog vozila.
Realizacija postavljenog cilja ostvarena je kroz :
teorijsku razradu i efektivnost vozila i STPV,
prikupljanje i statistiku obradu relevantnih podataka o vozilu na STPV iz baza
strunih institucija i direktno sa STPV kao i iz baza saobraajnih nezgoda,
eksperimentalnu analizu nekih osnovnih parametara integralne tehnike podrke
za motorno vozilo.
Ovim se ukazuje na znaaj efektivnosti kao kriterijske funkcije za ocjenu valjanosti
motornog vozila i sistema kontrole vozila, tokom ivotnog ciklusa. Posmatrani modeli
kao ulazne podatke koristili su parametre eksploatacije i odravanja vozila bez posebnih
ogranienja i i bilo kog intenziteta eksplatacije i proizvodnje sistema odravanja.
Svako vozilo tokom operativne upotrebe neprekidno mijenja vrijednosti svojih
konstrukcijskih i funkcijskih parametara. Intenzitet ovih promjena uvjetovan je
brojnim razlozima. Nema parametra stanja koji se tokom ivotnog vijeka viestruko
ne promijeni.
Zadravanje bitnih parametara stanja vozila unutar zahtijevanih granica omoguava
se sistemom odravanja. Odravanje je prema tome nuna posljedica i uvjet
egzistencije svih sloenih tehnikih sistema. Nema vozila, niti ga je mogue
konstruirati koje bi cijeli svoj ivotni vijek zadralo projektirane karakteristike u
zadovoljavajuim granicama, bez odravanja. Odravanje je oigledno skupo, ali je
neodravanje znatno skuplje. Vozilo koje se ne odrava na zadovoljavajui nain
veoma brzo gubi projektirane karakteristike i parametre pouzdanosti, poveava
pogonske i ostale trokove podrke.
U posljednje vrijeme zapaa se znaajan porast interesa za probleme odravanja u
itavom svijetu. U visoko razvijenim zemljama vie od 20% (u visoko
automatiziranim granama 60%) zaposlenih radi na poslovima odravanja [2]. U
budunosti e broj uesnika u procesima odravanja u odnosu na ukupan broj
zaposlenih biti sve vei, jer to je tehniki sistem savreniji zahtjevi za odravanje
su vei i kompleksniji. Stoga sve vie odravanje postaje nauna disciplina kojom
se bave veliki istraivaki timovi sastavljeni od naunika i strunjaka razliitih profila,
a u te istraivake projekte ulae se ogroman kapital.
Put ka poboljanju parametara efektivnosti, naroito pouzdanosti i gotovosti vozila u
eksploataciji vodi preko analize stanja i usavravanja sistema odravanja vozila.
Da bi se dobila to konkretnija slika o ponaanju vozila u eksploataciji, odredili
relevantni parametri sistema odravanja i osigurali ulazni podaci posmatrana su
vozila na STPV u periodu do 2007. godine odnosno periodu uspostave rada strunih
institucija na nivou entitea i Brko distrikta BiH. Obradom podataka iz radionike
dokumentacije za relativno velik statistiki uzorak i period od vie godina dobiveni
su podaci o frekvenciji i strukturi otkaza, vrsti odravanja, utroku materijalnih i
vremenskih resursa.
2. Opis problema
Cilj ovog istraivanja je:

definisanje zajednikih uticajnih parametara utvrenih kroz kontrole tehnike
ispravnosti vozila i rekonstrukcije saobraajnih nezgoda;
definisanje metodologije za efikasnu primjenu uticajnih parametara kontrole
tehnike ispravnosti vozila na odravanje vozila;
nauni elaborirati pouzdanosti relevantnih mjernih rezultata sa tehnikog
pregleda, potrebni za poboljanje kvaliteta ispitivanja ispravnosti i odravanja
motornih vozila;
utvrditi i izdvojiti relevantne parametre tehnikog stanja pojedinih podsistema
vozila, dovoljnih i pouzdanih u konanoj ocjeni da je vozilo tehniki ispravno,
kako za eksploataciju tako i za rekonstrukciju saobraajne nezgode;
utvrditi putem analize metodom komparacije kroz uporedbu rezultata sa STPV
u zemlji i okruenju koliki ima uticaj na stanje vozila odnosno starost vozila na
odravanje vozila;
utvrditi koliki je znaaj postojanja ili nepostojanja baze saobraajnih nezgoda
sa adekvatnim pokazateljima utjecaja tehnike neispravnosti vozila na
preventivno izbjegavanje nastanka nezgode.
Zakljuak istraivanja slijedi iz analiziranih podataka, uraenih sa odreenim
programskim alatima.
2.5. Hipoteze koritene u radu i parcijalni ciljevi istraivanja

Kroz nauna objanjenja u ovom istraivanju koristit e se sljedee hipoteze:
HIPOTEZA 1: Stanice tehnikih pregleda vozila nedovoljno efikasno utiu na
sigurnost saobraaja, te bi bilo potrebno postojei postupak tehnikog pregleda
vozila na stanicama tehnikih pregleda vozila koncipirati i definisati drugaije.
HIPOTEZA 2: Postojea organizacija stanica za tehniki pregled vozila nije
uraena po istim kriterijima, naroito u prostornom rasporedu, te u BiH ne
zadovoljava traene potrebe.
HIPOTEZA 3: Mogue je odabrati grupu kljunih podsistema i parametara na
osnovu kojih se moe dati objektivna i pouzdana konana ocjena stanja tehnike
ispravnosti vozila koji su zadani za kontrolu i provjeru ispravnosti, a koji e
efikasno pridonijeti i rekonstrukcijama saobraajnih nezgoda i poboljanju
odravanja motornih vozila.
HIPOTEZA 4: Informacioni sistem sa jedinstvenom bazom podataka
saobraajnih nezgoda te postojei jedinstveni informacioni sistem uvezanosti
stanica tehnikih pregleda vozila pospjeuju primjenu novih i postojeih metoda
koje rekonstrukcijama sobraajnih nezgoda, upravljanju sistema, a i odravanju
vozila daju novu dimenziju i podlogu.
Istraivanje je koncentrirano na definiranje zone i granice nadlenosti procesa
eksploatacije i odravanja, momenta i naina dejstva interakcijskih veza i uticaja, faktora
i parametara, moguih oblika organizacije STPV. Takoe i adekvatne tehnologije
10
2. Opis problema
procesa i nivo sinhronizacije odvijanja ova dva procesa u domenu ope sigurnosti
cestovnog saobraaja i postavljenih ekonomskih parametara poslovanja stanica za
kontrolu tehnike ispravnosti vozila.
Ovako koncipirana postavka ovog problema omoguila je uoavanje datih ogranienja,
koja se odnose na:
objektivnu nemogunost primjene odreenih naunih metoda zbog prevelike
zaputenost u postojeem sistemu tehnikih pregleda vozila, odnosno
neorganiziranosti u ovom dijelu Evrope i
da bi se obavilo obimnije istraivanje u ovoj oblasti (koje zahtijeva angaman
velikog broja strunjaka raznih profila i upotrebu skupe opreme i ureaja)
nemogue je obezbjediti neophodna financijskih sredstava.
Uvaavajui navedena ogranienja, kao odreena vrsta kompenzacije, koriteni su
autentini izvorni podaci sa stanica za tehniki pregled vozila.
Time je uglavnom postignut postavljeni cilj istraivanja.
Sama svrha istraivanja rada je isticanje problema koji su vezani uz predmet istraivanja
i sa postavljenim hipotezama odreeni su i ciljevi istraivanja:
prepoznati probleme na osnovu dosadanjih iskustava u Bosni i Hercegovini, u

ovoj oblasti;
definisati pojam kontrolnih pregleda i sagledati njihovu vanost za kontrolu
tehnike ispravnosti vozila,
definisati pojam relevantnih podataka sa stanica za tehniki pregled vozila,
potrebnih za poboljanje kvaliteta saobraajnog vjetaenja;
upoznati vanost sigurnog prijevoza sa take ekologije i zatite ovjekove sredine;
sagledati modele postavljene u susjednim zemljama i lanicama EU, koje imaju
znaajnija iskustva u ovom podruju;
sagledati faktore koji ulaze u sistem za ispitivanje vozila i dati ocjenu njihovog
stanja i uticaja na efikasan rad ovakvog jednog sistema i
dati preporuke za izgradnju sistema za ispitivanja tehnike ispravnosti vozila.
U svrhu ostvarenja definiranih ciljeva, prilikom obrade, stvaranja spoznaja i donoenja
zakljuaka o problematici bit e koritene razliite metode od kojih su najvanije:
Deskriptivna metoda,
Komparativna metoda,
Metoda analize,
Metoda sinteze i
Eksperimentalna metoda.
Deskriptivna metoda se definie kao postupak jednostavnog opisivanja injenica,
procesa i predmeta, te empirijskog potvrivanja meusobnih odnosa i veza, bez naunog
tumaenja i objanjavanja. Koritena je u svim poglavljima rada, te predstavlja jednu od
osnovnih metoda.
Komparativna metoda podrazumjeva poreenje istih ili slinih parametara i karakteristika
pojava, procesa i odnosa, te utvruje meusobne slinosti/razliitosti u ponaanju i
11
2. Opis problema
intenzitetu. Prevashodno je koritena u okviru devetog poglavlja ovog rada prilikom

razliitih vrsta poreenja rezultata u Bosni i Hercegovini sa zemljama okruenja.
Metoda analize predstavlja postupak naunog istraivanja i objanjavanja stvarnosti
putem ralanjivanja sloenih tehnikih tvorevina pojmova, sudova i zakljuaka na
najjednostavnije dijelove i elemente, kao i izuavanje svakog elementa zasebno i u
odnosu na druge elemente. Metoda analize je koritena prilikom izrade svakog od
poglavlja, te tako predstavlja jednu od osnovnih metoda.
Metoda sinteze je postupak znanstvenog istraivanja i objanjavanja stvarnosti putem
spajanja, sastavljanja jednostavnih tehnikih konstrukcija u sloenije povezujui
odvojene elemente, pojave, procese i odnose u jedinstvenu cjelinu. Metoda sinteze je u
prvom redu koritena pri evaluaciji spoznaja i izvoenju zakljuaka.
Eksperimentalna metoda je postupak u kom se vri istraivanje i prikupljanje informacija
radi njihove detaljne obrade, radi postizanja cilja i prijedloga mogueg prikaza rjeenja.
2.6. Ocjena dosadanjih istraivanja

Pratei period do 2007. godine i period od 2007. godine tj. nakon uspostavljanja strune
institucije za nadzor rada STPV u FBiH, kao i kasnije u RS-u i Brko distriktu BiH, u
traganju za ovim problemom i sagledavanju onoga to postoji na domaim prostorima
moe se zakljuiti sljedee:
dravne strukture nisu gotovo nita poduzele na preduzimanju radnji i definisanju

institucija koje bi bile nosilac posla na ovom polju do februara 2007. godine kad je
entitetska Vlada FBiH prenijela ovlasti strunog nadzora rada stanica tehnikih
pregleda na Institut za privredni inenjering d.o.o Zenica,
Bosna i Hercegovina kao drava, nema publikacija koje su se bavile tehnikom
ispravnou vozila, poloajem drave i njenih struktura kao i saobraajne
infrastrukture osim Strunog biltena IPI-Institut za privredni inenjering d.o.o
Zenica, koji je vezan za rad STPV u FBiH, te kasnije Bilten strune institucije iz
RS-a,
na podruju sprovoenja tehnike ispravnosti vozila gotovo da nije bilo znaajnijih
istraivanja,
dosadanje publikacije koje su objavljivane na podruju bive zajednike drave
Jugoslavije uglavnom su se odnosile i bavile obukom vozaa, tehnikim uslovima
koja moraju ispuniti vozila, pojanjenjem zakonskih odredbi kako domaeg tako i
meunarodnog zakonodavstva, a veoma malo se davalo prostora analizi kontrole
tehnike ispravnosti vozila,
izuzetno mali broj strunog osoblja se uope bavi ovom kompleksnom
problematikom koja je, gotovo preputena samoj sebi ili nekolicini entuzijasta na
ovom poslu, a koja trai angaovanje velikog broja kadrova razliitih profila,
sporo usklaivanja zakona i pravilnika koji se bave ovom problematikom sa
stalnim promjenama koje se deavaju i stalnim izmjenama i dopunama propisa u
ovoj oblasti i
12
2. Opis problema
slaba saradnja ili je gotovo i nema sa meunarodnim radnim grupama iz ove

oblasti.
Ipak u inostranstvu su postigli zavidne rezultate u praenju ove oblasti, kako kroz rad
strunih institucija, asocijacija, organizovanje seminara i savjetovanja, voenje web
stranica i izrada strune i naune literature.
2.7. Granice istraivanja

Ispitivanje ili kontrola tehnike ispravnosti vozila obuhvata sve grane saobraaja.
Zadatak ovog istraivanja je ogranien na vozila u cestovnom saobraaju u kojem se
odvija najvei dio prijevoza u veini zemalja.
Ovdje smo istraivanje ograniili na sigurnosni aspekt saobraaja kroz isticanja utjecaja
kontrole tehnike ispravnosti vozila mada bi se sagledavanju problema trebalo pristupiti i
sa vie drugih naunih aspekata sa kojih se moe posmatrati ovaj problem.
Takoe je izvreno ogranienje u smislu sagledavanja problema samog vozila kao dijela
sistema za prijevoz i STPV kao dijela sistema odravanja, a drugi dijelovi kao to je
ovjek, cesta i slino su samo djelimino dotaknuti. U segmentu ispitivanja vozila date su
i tehnologije ispitivanja da bi se istakao sam problem i cilj istraivanja ...
Ovakva ogranienja ipak daju mogunost sagledavanja vanosti problema, prostora
istraivanja i da e moi zadovoljiti istraivaki aspekt.
13
3. Vozilo kao sloen tehniki sistem kroz saobraajno sigurnosni aspekt
3. VOZILO KAO SLOEN TEHNIKI SISTEM KROZ SAOBRAAJNO

SIGURNOSNI ASPEKT
3.1. Uvod
Motorno vozilo nije samo roba, odreenog vijeka trajanja i defnirane
vrijednosti, nego sloen tehniko-ergonomski sistem koji presudno djeluje na:
uslove ivljenja,
sigurnost,
socio-psiholoke pojave i situacije, kao i
zadovoljenja Ijudskih potreba i ekonomske koristi.
trine
Integracija svih zahtjeva koji se postavljaju u razvoju, proizvodnji, eksploataciji i

odravanju motornih vozila u jedinstveni sistem, ostvaruje se kroz integralnu
tehniku (logistiku) podrku (ITP).
Sadraj ITP sloenog sistema esto se slikovito uporeuje sa ledenim brijegom
kod kojeg je tek manji dio vidljiv korisniku ili promatrau. U svim fazama ivotnog
ciklusa vozila mogu se i moraju analizirati zahtjevi podrke kako bi se ostvarile to
vee vrijednosti parametara kvaliteta i to nii trokovi ivotnog ciklusa. Efektivnost je
jedan od najvanijih parametara ili podsistema integralne logistike podrke.
Ona je pokazatelj tehnike i tehnoloke savrenosti iskazane preko parametara
pouzdanosti, pokazatelj kvaliteta i uspjenosti odravanja i snabdjevenosti rezervnim
dijelovima preko parametara operativne gotovosti i pokazatelj uspjenosti izvrenja
funkcije namjene preko funkcionalne podobnosti.
3.2. Osnovne karakteristike vozila

Podjelu vozila moemo izvriti na vie naina, zavisno od parametara koje uzimamo kao
osnov za klasifikaciju za:
namjenu vozila,
nain ostvarivanja kretanja,
vrstu pogona,
vrstu goriva i
nain ostvarivanja kontakta tokova vozila i puta.
Prema namjeni, vozila se grupiu u dvije osnovne grupe: putnika i terenska vozila, a po
uoj namjeni, vozila dijelimo na transportna, vuna i specijalna, kao i kombinacija ovih
vozila.
Grupisanjem parametara efektivnosti omoguava se utvrivanje ranga uticaja pojedinih
veliina u lancu podrke vozila u pojedinim fazama ivotnog ciklusa. Na taj nain stvaraju
se mogunosti:
otkrivanja slabih mjesta,
prevencije pojave otkaza,
ouvanje visoke radne sposobnosti i spremnosti i
smanjenje posrednih i neposrednih trokova ivotnog ciklusa.
Ovu analizu efektivnosti treba poeti ve u najranijim fazama razvoja vozila, kada su
14
mogue relativno jednostavne promjene u konstrukciji, u ciIju poveanja pouzdanosti

iIi pogodnosti za odravanje.
Iskustva pokazuju da je (85-90)% trokova ivotnog ciklusa definisano u poetnim fazama
razvoja vozila.
Poetne greke u konstrukciji vozila se skupo plaaju i to:
tekoama u proizvodnji,
niskom pouzdanou,
skupim i estim odravanjem i
kratkim ivotnim vijekom.
Eksploatacija motornog vozila je dio ivotnog cikIusa od velikog znaaja, jer to je
vozilo tehniki sloenije to su zahtjevi podrke kompleksniji. U njoj se najneposrednije
prepliu i sukobljavaju svi mogui utjecaji okruenja, tehniko-tehnoloke, ekonomske i
ekoloke karakteristike vozila.
Vozilo, korisnik, odravalac i okruenje ine jedinstven sistem ije sinergiko djelovanje
esto daje neoekivane rezultate.
Interakcijske veze i funkcionalne zavisnosti izmeu elemenata tog sistema vrIo je
teko, a ponekad i nemogue, identificirati, matematiki formalizirati ili izraziti. Nameu se
zakljuci o velikom broju stohastikih pojava u procesu eksplatacije kao to su:
intenzitet i reim eksploatacije,
nivo tehnike osposobljenosti korisnika,
trenutak pojave otkaza i vrijeme izmeu dva otkaza,
intenzitet i vrijeme trajanja opravke i
raspoloivost resursa za odravanje.
3.3. Sigurnosti cestovnog sobraaja - opte postavke

Neusklaeni razvoj vozila i cestovne infrastrukture doveo je do poveanja broja
saobraajnih nezgoda s velikim brojem smrtnih sluajeva. Zbog poveane gustoe
saobraaja i broja saobraajnih nezgoda, nastoji se zakonski ograniiti brzina na svim
cestama u naselju i izvan njega. Stoga je automobilska industrija svoju orijentaciju, koja je
do sada bila na poveanju brzine i smanjenju potronje goriva kod motornih vozila, razvila
u smjeru volumenski manjih i ekonominijih vozila, ali takva vozila su zbog svojih osobina
manje sigurna u saobraaju. Naroito loem utjecaju na bezbjednost u cestovnom
saobraaju pogoduje i veliki broj starijih automobila. Kod ovih vozila eksploataciona
svojstva nisu odgovarajua s aspekta:
upravljakih svojstava,
koionih svojstava,
stabilnosti i
aktivne i pasivne sigurnosti putnika.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)1 kau da svake godine u dravama
Evrope u saobraajnim nezgodama smrtno strada blizu 127.000 osoba,a ozlijeenih je
preko 2,4 milijuna, od ega je starost svake druge osobe od 5 do 29 godina.
1
WHO - World Health Organization
15
Podaci u SAD-u od Nacionalnog centra za statistiku i analizu (NCSA)2 pokazuju da se

vie od 6 miliona saobraajnih nezgoda dogaa na cesti. Pri tome je vie od 3 miliona
osoba ozlijeeno, od ega oko 2 miliona ljudi ima trajne posljedice. Svake godine pogine
oko 40 hiljada lica.
Saobraajne nezgode su na jedanaestom mjestu kao uzrok smrtnosti u razvijenim
zemljama svijeta. Broj smrtno stradalih 1990. godine bio je 28,1 milijuna, a 2020. godine
oekuje se 49,7 miliona, to je poveanje za 77% (Slika 1.). Prema podacima WHO-a
"The Global Burden of Disease" pretpostavlja se da e se saobraajne nezgode, kao
uzronik smrtnosti s devetog mjesta 1990. godine, 2020. godine popeti na tree mjesto.
Slika 1. Predvianje promjene redoslijeda vodeih uzroka smrti i bolesti u svijetu od 1990.
do 2020. godine 3
Prema izvjetaju preuzetom od WHO-a u 1999. godini Injury A Leading Cause of the
Global Burden of Disease, objavljuje podatke da je u saobraajnim nezgodama u svijetu
1998. stradalo oko 5,8 miliona ljudi, a 1.170.694 umrlo na licu mjesta, a ukupno je u
bazama prijavljeno 38.848.625 saobraajnih nezgoda u svijetu. Gledajui starosnu
strukturu stradalog stanovnitva najvie je stradalo ljudi starosti izmeu 15 i 44 godine.
Prema lanku WHO/57 u 1995. godini bilo je preko 2 miliona saobraajnih nezgoda u
zemljama Evrope, sa 120.000 mrtvih i preko 2,5 miliona povrijeenih. U jednoj od tri
saobraajne nezgode sa smrtnim ishodom, uestvovala su lica mlaa od 25 godina.
Pjeaci i biciklisti inili su oko 45% smrtno stradalih u Velikoj Britaniji; u Maarskoj vie od
50%, dok su u zapadnoj Europi puno manje: Francuska 17%, Njemaka 20%, Danska i
Nizozemska 30%. U cestovnom saobraaju grupu s najveim rizikom ine motociklisti.
Njihova je smrtnost deset puta vea nego smrtnost putnika u automobilima, a ozljede su
im za 6% ee.
Svestranije posmatranje sigurnosti cestovnog saobraaja dovodi nas do zakljuaka da
saobraajne nezgode nisu samo posljedica dogaaja na javnim cestama nego i posljedica
kompleksnog naina ivota savremenog ovjeka.
Utjecaj stanja vozaa na sigurnost upravljanja vozilom vrlo je velik. Hitno je potrebno
ukljuiti nauni doprinos perspektivi poveanja sigurnosti djelovanja sistema voza
vozilo. Moderna tehnika rjeenja na vozilima nastoje prenijeti dio obaveza vozaa na
ugradnju posebnih sistema signalizacije u kabini koji e registrirati odreene funkcije i
kvarove na vozilu tokom upravljanja, odnosno vonje. Sve se to ini kako bi se poboljali
elementi upravljanja i poveala stabilnost i pouzdanost vozila.
2
3
NCSA - National Center for Statistics and Analysis, 2006. godine

http://www.safecarguide.com/exp/statistics/idx.htm, 26.01.2008. , International Injury and Fatality Statistics
16
3.4. Elementi sigurnosti u cestovnom saobraaju

Saobraajni sistem funkcionie interaktivnim djelovanjem njegovih osnovnih elemenata:
ovjek vozilo - cesta koji se meusobno preklapaju (Slika 2.). Oni proizvode razliite
situacije u saobraaju - od normalnih preko opasnih situacija pa sve do saobraajnih
nezgoda s najteim posljedicama.
Slika 2. ovjek vozilo - cesta

Broj saobraajnih nezgoda, kod nas i u svijetu je u porastu. Ljudske rtve i materijalne
tete su sve vee, do zastraujuih razmjera. Ovaj je rast sve izraeniji jer se broj
automobila poveava iz dana u dan. S obzirom na dobit koju proizvodi razvoj cestovnom
saobraaju, a time i unapreenje drutva u materijalnom smislu, proizvoai vozila
moraju, izmeu ostalog, voditi rauna o tehniko-tehnolokom unapreenju proizvodnje.
Cjelovito prouavanje u cestovnom saobraaju sa svih strana, a prije svega sa stajalita
spreavanja ili bar smanjivanja saobraajnih nezgoda, mogue je jedino stalnim naunim
pristupom. Na taj nain dolo bi se do smanjenja ugroavanja i unitavanja ljudskih i
materijalnih dobara.
U domaoj literaturi nema mnogo radova koji svestrano razmatraju uzroke nastanka
saobraajnih nezgoda. Saobraajne nezgode razmatraju se najee u pojedinim
segmentima. Veina radova uglavnom obrauje ovu problematiku zadovoljavajui se
iznoenjem statistikih podataka o broju saobraajnih nezgoda i svoenjem rezultata na
postotke. Sigurnost u cestovnom saobraaju i saobraajne nezgode vrlo su sloeni za
istraivanje, stoga je statistiko brojanje nedovoljno za bolje i cjelovitije sagledavanje ove
problematike. Samo evidentiranje broja saobraajnih nezgoda i takva povrna opaanja
ne mogu razjasniti to je najei uzrok nezgoda u saobraaju.
Budui da su saobraajne nezgode i drutvena pojava, izuavanje saobraajnih nezgoda i
njihovo statistiko praenje ne daju kompletne i zadovoljavajue rezultate. Ovu tvrdnju
lake je sagledati ako se prihvati injenica da su saobraajne nezgode vrlo sloene fizike
i drutvene pojave koje su proete mnotvom razliitih utjecaja. Jednostrano praenje svih
uzroka saobraajnih nezgoda uistinu nije mogue, zato su nune i druge metode
izuavanja ove pojave. Nadalje, pojedinano izuavanje pojedinih uzroka saobraajnih
nezgoda svakako je korisno, ali se ne smije zanemariti njihova povezanost i meuovisnost
s drugim uzrocima. Materijalne mogunosti drutva, stepen razvoja u cestovnom
saobraaju, psihofizike sposobnosti ljudi i stepen kulturnog razvoja, nesumnjivo su vrlo
znaajni elementi od kojih zavisi i nastanak saobraajnih nezgoda kao znaajnih pojava u
drutvu.
17
Nastanak saobraajnih nezgoda koje su uzrokovane kretanjem vozila i pjeaka moe se

posmatrati kroz sistem lanova koji utjeu na sigurnost u cestovnom saobraaju.
Analiziranje moguih uzroka pokazuje da se sigurnost u cestovnom saobraaju moe
posmatrati kroz tri osnovna podsistema: ovjek, vozilo i cesta. Ni ostali elementi, kao to
su saobraaj na cesti i incidentni uzronici, ne smiju se zanemariti. Kod nas i u svijetu,
postoje razliita miljenja o tome u kojem postotku sudjeluju pojedini uzroci u nastanku
saobraajnih nezgoda.
Najpoznatija istraivanja provedena su u Velikoj Britaniji i SAD. Dobiveni rezultati dviju
dvogodinjih studija, koje su raene potpuno odvojeno, pokazuju veliku podudarnost to
ukazuje na pouzdanost rezultata. Na slici 3. prikazano je uee tri osnovna uzroka
sigurnosti u cestovnom saobraaju. U gornjem dijelu slike prikazani su rezultati britanske,
a u donjem dijelu amerike studije za pojedinano, dvostruko i trostruko sudjelovanje
uzroka u saobraajnim nezgodama. Prema ovim studijama vozilo kao element sigurnosti
u cestovnom saobraaju, kako pojedinano tako i skupa s ostalim elementima, ima
znaajan uticaj sa 8% u britanskoj i 12% u amerikoj studiji. Pojedinano sudjelovanje
vozila u saobraajnim nezgodama po ovim studijama kree se oko 2%. ovjek kao
element sigurnosti zajedno s ostalim elementima ima dominantan utjecaj sa 95% u
britanskoj i 94% amerikoj studiji. Dok cesta, zajedno s ostalim elementima, sudjeluje sa
28% u britanskoj i 34% u amerikoj studiji. Ovi su rezultati slini analizama ostalih autora.
Budui da su vozila u zapadnoevropskim zemljama znatno mlaa od naih, prema ovom
kriteriju vozilo bi kod nas, kao uzrok saobraajnih nezgoda, trebalo sudjelovati u znatno
veem postotku.
Slika 3. Procenat uea u saobraajnim nezgodama tri osnovna elementa

u britanskoj (gornji podaci) i amerikoj studiji (donji podaci), 1982. [7].
WHO, ''The Global burden of disease'' predvia da e saobraajne nezgode, kao uzronik
smrtnosti, sa 28,1 milion 1990. godine porasti do 49,7 miliona u 2020. godini, to je
poveanje za 77%. Saobraajne nezgode e zauzeti tree mjesto 2020. godine. Predvia
se da e jedan od deset kreveta u bolnici biti rezerviran za rtve saobraajnih nezgoda.
18
3.4.1.
Cesta kao faktor sigurnosti
Cesta je jedan od znaajnih uzronika nastanka saobraajnih nezgoda, jer njeni tehniki
nedostaci esto dovode do nastanka saobraajnih nezgoda. Loe postavljena vertikalna i
horizontalna signalizacija na pojedinim dijelovima ceste, loe ili nikako osigurani pojedini
prijelazi ceste preko eljeznike pruge, slaba rasvjeta, nedovoljno odravanje ceste i loa
regulacija prometa na raskrsnicama, esto su mjesta nastanka saobraajnih nezgoda.
Ranije je navedeno da se cesta kao uzrok saobraajnih nezgoda pojavljuje u irokom
rasponu koji moe biti i do 40%.
Tehniki elementi ceste vaan su element sigurnosti u cestovnom saobraaju. Sa
stajalita sigurnosti u saobraaju najpouzdanije su ceste s etiri saobraajne trake s
odvojenim smjerovima vonje. Nae su ceste najee izvedene od dvije saobraajne
trake to se odraava na broj saobraajnih nezgoda, a samim tim ima vei utjecaj na
pojavu saobraajnih nezgoda u cjelini. Nepropisna irina ceste velika je opasnost za
nastanak saobraajnih nezgoda. Na cestama bez ureenih biciklistikih i pjeakih staza
dolazi do saobraajnih nezgoda. Loe stanje ceste odnosno oteenje gornje povrine i
pojava udarnih rupa, moe znatno utjecati na sigurnost u cestovnom saobraaju.
Statistiki podaci o znaajnom smanjenju saobraajnih nezgoda na novoizgraenim
cestama pokazuju da su modernije ceste dale znaajan doprinos smanjenju saobraajnih
nezgoda, a samim tim poveale sigurnost u cestovnom saobraaju.
Saobraaj na cesti koji obuhvaa organizaciju, upravljanje i kontrolu u saobraaju
predstavlja znaajan element u sigurnosti u cestovnom saobraaju.
U Federaciji BiH raste stepen motorizacije i oekuje se da e se broj vozila udvostruiti u
narednih 10 godina. Ovo je praeno porastom rizika uea u saobraaju i porastom broja
saobraajnih nezgoda. Zbog neadekvatnih investicija u sigurnost saobraaja, ceste u
Federaciji BiH su 3 - 5 puta opasnije, u poreenju sa najsigurnijim dravama Evrope
(vedska, Velika Britanija, Holandija itd.). Faktori koji doprinose saobraajnim
nezgodama, a prema podacima svjetske cestovne organizacije prikazani su na slici 4.
Slika 4. Najei faktori koji doprinose saobraajnim nezgodama (PIARC) [12]

Projektovanje novih cesta, kao i zatita, te unapreenje postojeih cesta bi se trebalo
bazirati na jasnoj viziji sigurnosti za buduu mreu cesta i trebali bi biti uspostavljeni
projektantski principi sigurnih cesta. Za implementaciju ove vizije i projektantskih principa
morale bi postojati konkretne i detaljne projektantske smjernice, adekvatna edukacija i
sigurnosni prirunici. Za izvoenje, takoer treba postojati odgovarajua organizacija s
19
neophodnim autoritetom, izvorima i kompetencijom. To znai da je neophodna adekvatna

legislativa i da je dostupno dovoljno financijskih i osobnih resursa.
Poveanje sigurnosti saobraaja na cestama uveliko se moe pospjeiti provoenjem
preventivnih metoda sprjeavanja nastanka saobraajnih nezgoda, provoenjem tzv.
revizija i inspekcija" cestovne sigurnosti. Po svojoj prirodi ove dvije metode se svrstavaju
u preventivne metode poboljanja sigurnosti, jer rade na otkrivanju i otklanjanju moguih
uzronika saobraajnih nezgoda prije nego se nezgoda dogodi. Sa Direktivom broj
2008/96/EC o Sigurnosnom upravljanju cestovnom infrastrukturom Evropska Unija je
napravila paket sljedeih metodologija / mjera poboljanja sigurnosti cesta:
RIA - Road Safety Impact Assessment- procjena uticaja na sigurnost ceste;
RSA - Road safety Audit - revizija sigurnosti projekata cesta;
EURORAP/iRAP - European/international Road Assessment Programme Europski/meunarodni program ocjene sigurnosti cesta;
RSI - Road Safety Inspection - provjera sigurnosti postojeih cesta;
BSM - Black Spot Management - upravljanje crnim takama;
IDS - Indepth studies- dubinska analiza saobraajnih nezgoda;
NSM - Network Safety Management - upravljanje sigurnou cestovne mree.
Navedene mjere predstavljaju dio sistema upravljanja sigurnou saobraaja na
cestama, koji se moe predstaviti na nain na koji je prikazano na slici 5.
Slika 5. Prikaz evropskih metodologija upravljanja sigurnou saobraaja [100]

3.4.2.
ovjek kao faktor sigurnosti u saobraaju
ovjek, kao faktor sigurnosti u saobraaju, svojim psihofizikim sposobnostima i prema

prilikama na cesti - ukljuujui vozilo i saobraajne propise - odreuje nain kretanja
vozila. U razliitim situacijama voza razliito reagira. Te razlike u ponaanju ovise o
stepenu obrazovanja, o zdravstvenom stanju, sposobnostima, moralu, temperamentu,
starosti, percepciji, osjeajima, inteligenciji, karakteru i drugim osobinama. Takoer,
ovjek kao pjeak sa svojim psiho-fizikim i drugim osobnostima znaajan je element
sigurnosti u saobraaju.
20
Postoje velike razlike o ponaanju ovjeka u razliitim situacijama. Ovisno o

sposobnostima, crtama linosti, temperamentu, karakteru i ostalim karakteristikama
ovjeka te se razlike ogledaju u brzini reagiranja, registriranju odreenih situacija u okolini,
agresivnosti u saobraaju, u samom odnosu prema sebi i drugima kao i u moralnom
ponaanju prema ostalim sudionicima u saobraaju.
Znaajno je napomenuti da psihomotorne i mentalne osobine dolaze do izraaja u
saobraaju, a to su osjetni organi pomou kojih ovjek posmatra okolinu i prima
informacije o vanjskom svijetu. Izuzetno znaajnu ulogu, pored ostalih, ima ulo vida.
Psihomotorne sposobnosti omoguuju uspjeno izvoenje pokreta koji zahtijevaju brzinu,
preciznost i usklaen rad ruku i nogu kao i ostalih dijelova tijela.
Obrazovanje i kultura vrlo su vaan element u meuljudskim odnosima kako u ivotu tako
i u saobraaju. Voza koji posjeduje odreenu naobrazbu i kulturu ponaanja, potuje
saobraajne propise, a prema ostalim uesnicima u saobraaju odnosi se ozbiljno i
korektno.
Dosadanja je literatura najvie panje posvetila vozau kao najznaajnijem faktoru za
sigurnost u cestovnom saobraaju. Statistikom analizom dolo se do zakljuka kako je
najei krivac za nastanak saobraajnih nezgoda voza. Meutim, taj podatak sam za
sebe ne daje pravi odgovor o svim uzrocima koji su doveli do saobraajne nezgode.
Odreivanjem vozaa kao jedinog krivca za nastanak saobraajnih nezgoda prikrivaju se
mogui uzroci iji utjecaj na sam nastanak saobraajnih nezgoda moe biti znaajan.
3.4.3.
Vozilo kao uesnik u saobraaju i faktor sigurnosti
Automobil je imao osnovni zadatak da ubrza promet ljudi i robe uz uslov savladavanja
odreene udaljenosti u to kraem vremenu.
Izum se brzo pretvorio u nadmetanje proizvoaa automobila zbog sve vee potranje za
automobilima. Uz este preorijentacije u proizvodnim programima, ovo je pratio niz drugih
promjena i to:
preraspodjela nacionalnog dohotka,
povezivanje firmi i kooperantskih lanaca,
znatno vei nivo povezanosti, informisanosti i komuniciranja svih
zainteresiranih u ovom novom procesu,
kontinuirani porast transportnih aktivnosti i uesnika u saobraaju,
stalni porast potreba za odreenim saobraajnim i drugim zanimanjima,
obuka vozaa,
raznih drugih prateih, proizvodnih i uslunih djelatnosti, itd.
Proizvoai motornih vozila, postali su svjesni da svoja vozila, mogu plasirati na trie
samo s novim, savremenim konstruktivno-tehnikim i drugim rjeenjima. Ova rjeenja tee
poveanim zahtjevima za sigurnost saobraaja, znatnoj utedi pogonskog goriva,
optimalnim eksploatacionim osobinama i veoma strogim ekolokim zahtjevima. Stalne i
veoma znaajne inovacije u proizvodnji motornih vozila potvruju novo opredjeljenje
proizvoaa motornih vozila i pratee motorne industrije, naroito u primjeni visoko
kvalitetnih materijala, preciznijih sklopova, aerodinamikih linija kabina i karoserija, znatno
racionalnijih motora.
21
Proizvodnja motornih i prikljunih vozila je za neto vie od 100 godina od izuma

automobila izrasla u jednu od najsnanijih i najglobalnijih industrija u svijetu, sa
prosjenom proizvodnjom od preko 55 miliona jedinica godinje i jednim registrovanim
vozilom na svakih 10 stanovnika. Pretpostavlja se da danas u svijetu ima preko 680
miliona vozila ([8], [9]) sa predvianjima da e 2015.godine taj broj porasti na preko
950.000.000 vozila sa proizvodnjom od oko 90 miliona vozila godinje.
Pored proizvodnje vozila i dijelova za vozila najznaajniji segmenti automobilske privrede
su odravanje vozila, promet vozilima i dijelovima, saobraajnice, promet goriva i maziva,
obezbeenje repromaterijala, sirovina i energije za proizvodnju, servisne stanice i stanice
za snabdijevanje vozila gorivom, mazivom i dr. U svijetu se smatra da je najmanje 17%
([8], [10]), od ukupnog broja zaposlenih radnika direktno ili indirektno ukljueno u
automobilsku industriju.
Vozilo kao element sigurnosti u cestovnom sobraaju i njegov utjecaj na sigurnost mnogo
je vei nego to statistiki pokazatelji izraavaju. Vrlo je teko otkriti uzroke koji su doveli
do saobraajnih nezgoda, jer esto samo stanje vozila poslije saobraajne nezgode ne
nudi neka otkria. Koji su to parametri koji su doveli do saobraajne nezgode
permanentno je pitanje koje se postavlja pred naune i strune radnike. esto je
nemogue odrediti mnoge parametre koji su doveli do nezgode jer su posljedice
saobraajnih nezgoda vrlo teke. Vrlo je velik broj potencijalnih uzroka koji mogu dovesti
do saobraajnih nezgoda. Kao uzroke saobraajnih nezgoda u kojima je vozilo uzronik
navode se iskljuivo kvarovi otkazivanja koionog sistema, puknue pneumatika, lom
nekog dijela na vozilu, dok se zanemaruju ispravnost upravljakog mehanizma,
neujednaenost koionih sila na svim tokovima, stanje pneumatika, neodgovarajui
pritisak u pneumaticima, kontrolni i signalni ureaji, poluge osovine i zglobovi, pokazivai
smjera, ureaji za vidljivost iz vozila, vuni ureaji i ostalo.
Uzroci nastanka saobraajnih nezgoda koji se odnose na vozilo mogu se podijeliti na dvije
skupine. Prva skupina odnosi se na tehnike osobine vozila, a druga se odnosi na
njegovu tehniku ispravnost. Statistike analize pokazuju da se vozilo kao izvor uzroka
saobraajnih nezgoda oznaava samo u sluajevima kada se utvrde neki tehniki
nedostaci ili se pojave u vidu tehnike neispravnosti. Znaajno je da se tehnikoj
prilagoenosti vozila, cestama i vozaima ne poklanja znaajna panja. Najvie se panje
poklanja vozilima u svrhu poveanja njihove snage, maksimalne mogue brzine, a razvoj
cesta ne prati naglu tehniku ekspanziju razvoja vozila. Tako je voza ogranienih
psihofizikih sposobnosti primoran sve bre i sve snanije vozilo uspjeno kontrolirati
tijekom vonje. Sistemska povezanost ovjekvozilo-cesta esto je naruena ogranienim
sposobnostima ovjeka.
Vozilo je odreeno svojim dimenzijama, teinom, konstrukcijom, gumama, konicama,
upravljakim ureajem, odnosno svojim trenutnim tehnikim stanjem. Ispravnost vozila
predstavlja znaajan element sigurnosti u cestovnom saobraaju. Tehniko-tehnoloki
razvoj vozila u posljednje vrijeme usmjeren je na opremanje vozila raznim sistemima koji
znaajno unaprjeuju sigurnost vonje. Ti su sistemi usmjereni na sigurnost vozila, a ine
ih sistemi za stabilnosti vozila, regulaciju koenja, kontrolu upravljanja, kontrolu brzine i
dranja odstojanja, ureaji za osvjetljenje ceste i davanje svjetlosnih znakova te ostale
konstruktivne i ergonomske osobine vozila. Poznato je da je za sigurniju vonju koioni
22
sistem jedan od najvanijih sistema vozila. Tu tvrdnju najbolje potkrepljuju podaci, iz

stranih i domaih analiza, o najveem postotku sudjelovanja koionog sistema u
sigurnosti saobraaja.
Konstruktivne karakteristike vozila imaju znatan udio u boljoj zatiti vozaa i putnika kod
nekih vrsta saobraajnih nezgoda kao to je prevrtanje vozila, naroito u zavojima. One
imaju poseban utjecaj na zatitu vozaa i putnika u vozilu. Kakva je zatita vozaa i
putnika zavisi i o veliini i teini vozila. Nauno je dokazano da lagano i maleno vozilo
predstavlja mali rizik za vanjske sudionike u prometu, ali velik rizik za putnike koji se
nalaze u njemu, dok je kod teih i veih vozila situacija obrnuta.
3.4.4.
Ostali tzv. incidentni faktori sigurnosti u saobraaju
Razvoj novih vrsta i tipova motornih vozila, izgradnja modernih auto-cesta kao i postojea
mrea cesta i puteva nieg ranga i kvalitete, u sve sloenijim saobraajnim situacijama,
zahtijeva od vozaa izuzetna naprezanja i sposobnost. Sama injenica da voza upravlja,
vozilom dovoljno govori koliki je njegov uticaj (pozitivan ili negativan) na motorno vozilo.
Dugogodinja praenja su pokazala da je, u saobraaju, prilagodljiv i siguran, samo onaj
voza koji u sebi sjedinjuje tri osnovna elementa:
ponaanje,
smisao za saobraaj i
odgovarajuu tehniku vonje.
Poznato je da su osnovni faktori bezbjednosti saobraaja na putevima ovjek, vozilo i put.
Ova tri faktora su esto kombinovana u lancu dogaaja koji rezultiraju dogaanjem
saobraajne nezgode.
Slika 6. Meusobne veze i uticaji okolina - vozilo voza i kombinacije za saobraajne

nezgode [12]
Na slici 6. prikazani su ovi faktori i njihov pojedinani i kombinovani doprinos dogaanju
saobraajne nezgode kroz procente uea u saobraajnoj nezgodi.
Neadekvatno ponaanje u vonji kombinovano sa nepovoljnim vremenskim prilikama,
drugim korisnicima puteva, nepovoljni elementi puta ili nekonzistentna dionica puta mogu
23
imati katastrofalno teke posljedice. Potrebno je prekinuti samo jednu vezu da bi se

sprijeilo dogaanje saobraajne nezgode ili da bi se ublaile njene posljedice. Pri tome
uvijek treba imati na umu da je prevencija bolja od terapije jer prevencija ne izaziva
traume, a trokovi su znatno manji od trokova terapije. Drutvena zajednica plaa za
puteve na vie naina kao to su: trokovi projektovanja, trokovi graenja, trokovi
odravanja i trokovi korisnika. Trokovi saobraajnih nezgoda mogu biti glavna
komponenta ukupnih trokova tokom cijelog vijeka trajanja projekta ako postoji znaajan
projektni problem na datom putu.
Ova tri elementa, ako su pravilno zastupljena u toku vonje, ine etvrti elemenat ekonominu ili racionalnu vonju.
Ponaanje vozaa, ispravnost donesenih odluka i kvalitet poduzetih radnji presudno utiu
na opte tehniko stanje vozila, to se u najkraem manifestira kroz:
este kvarove (ili pak havariju),
stalno pogoravanje tehnikog stanja vozila,
poveane trokove eksploatacije i odravanja i
znatno krai eksploatacioni vijek vozila.
Cestovno motorno vozilo svoj transportni zadatak obavlja kretanjem po mnogim ureenim
i neureenim saobraajnim povrinama. Razne neravnine, oteenja, deformacije, greke
prilikom izgradnje i raznovrsne prepreke na tim povrinama su stalno prisutne.
Meusobni uticaj podloge puta i vozila je neizbjean, ime su karakteristike ceste i
ponaanje vozila jedno s drugim tijesno povezani. Teina vozila se prenosi u vidu pritiska
ili udara preko tokova, tj. pneumatika na podlogu. Pritisak u gumama preko kontaktne
povrine djeluje na povrinske slojeve i deformie ih. Teina vozila koncentrirana preko
osovina na tokove, utie na zamor temeljnog tla.
Slika 7. Deformacija pneumatika [13]

Usljed deformacije pneumatika, kontaktna povrina je pomjerena (Slika 7.), a stvarni
poluprenik kotrljanja je reduciran. Svi ovi fenomeni su propraeni trenjem koje haba
pneumatike i puteve. Jake vertikalne sile i udari veoma destruktivno djeluju na vozilo i
time utiu na njegovo tehniko stanje.
24
Uticaj okoline na stanje motornog vozila ogleda se kroz uticaj vlage, niskih temperatura
kao i uticaj visokih temperatura tj. uticaj raznih klimatskih uslova u kojima svoje
transportne zadatke obavljaju motorna vozila.
ovjek, vozilo, cesta i saobraaj na cesti faktori su koji podlijeu odreenim pravilnostima,
stoga je mogue neke opasnosti predvidjeti. Meutim, ulje na cesti, neistoa, divlja i
slino, faktori su koje je teko predvidjeti. Faktore koji se pojavljuju iznenadno nazivamo
incidentnim faktorima. S obzirom da se ne moe znatnije utjecati na meteoroloke uslove,
potrebno je upoznati vozae s djelovanjem meteorolokih uslova na sigurnost sobraaja i
obavijestiti ih kako postupati u takvim uslovima. Konstruktori automobila svoje veliko
znanje i umijee nastoje ugraditi u stvaranje to sigurnijeg vozila kojem je svrha
smanjenje saobraajnih nezgoda.
Slika 8. Sigurnosni saobraajni lanac [14]

Na osnovi svega navedenog prikazan je sigurnosni saobraajni lanac koji pokazuje
meusobnu povezanost svih navedenih faktora u saobraaju. Oni ine jednu cjelinu o
kojoj zavisi sigurnost u saobraaju (Slika 8.). Kao bitan nositelj obavijesti izdvajaju se
ceste sa svojom konstrukcijom, nezadovoljavajuim stanjem podloge i vremenskim
nepogodama na cesti. Prema nekim autorima smatra se da je okolina dosta irok i
neprecizan pojam pa se esto cesta uzima kao trei faktor.
3.5. Sigurnost vozila

Nagli industrijsko-tehnoloki razvoj proizvodnje automobila postigao je znatan napredak
na podruju sigurnosti vozila. Takva vozila, zbog svoje visoke cijene, ne nalaze put do
prosjenog kupca. Proizvoai vozila nastoje za svoj proizvod osigurati kupca, zato
ograniavaju ukupne trokove razvoja i proizvodnje vozila, te ih na trite plasiraju s
minimalnim parametrima pouzdanosti i sigurnosti. Trino-natjecateljska proizvodnja sve
je usmjerila na razvoj vozila s jakim tehnikim i ekonominim rjeenjima, a na tetu
pouzdanosti i sigurnosti.
Tehnika je sloenost vozila prikazana kroz etiri osnovna sistema: informisanje vozaa,
sistemi podrke vozaa, samostalno djelujui sistemi i sistemi djelovanja neposredno pred
nezgodu.
25
Slika 9. Razni sistemi na vozilu [15]

Na slici 9. prikazan je razvoj tehnike sloenosti vozila danas, u budunosti od pet do
deset i vie godina. Tehniko-tehnoloki razvoj vozila tei prema robotiziranoj vonji kako
bi se smanjila uloga vozaa.
-
Stabilnost i upravljivost vozila;

Ureaji za upravljanje;
Ureaji za koenje;
Pneumatici;
Ureaji za obezbjeenje vidljivosti;
Ovjes;
Transmisija;
Elektrina instalacija;
Ostali aktivni elementi vozila;
Karoserija;
Sigurnosni pojasevi;
Zrani jastuci;
Nasloni za glavu;
Unutranjost vozila;
Vanjski dijelovi vozila;
Kaciga za vozae vozila na dva toka;
Ostali pasivni elementi
KATALITIKI
ELEMENTI
Buka;
Vibracije;
Gasovi,grijanje
ANTIKOLIOZIONI
ELEMENTI
Oprema za inteligentna vozila
VOZILO
AKTIVNI ELEMENTI
PASIVNI ELEMENTI
Slika 10. Osnovni elementi sigurnosti vozila [16]
26
Osnovni elementi vozila (Slika 10.) od kojih zavisi sigurnost saobraaja su:
Aktivni elementi sigurnosti vozila;
Pasivni elemenati vezani za sigurnost vozila;
Katalitiki elementi vozila;
Antikolizioni elementi.
3.5.1.
Aktivna sigurnost vozila
Aktivna sigurnost vozila obuhvata sve konstruktivne mjere na vozilu kojima se nastoje
izbjei saobraajne nezgode. Cilj proizvoaa jest usavriti ureaje, opremu i sve ostale
osobine vozila bitne za sigurnost vozaa i putnika, sprijeiti iznenadni otkaz vitalnih
dijelova, kao to su pneumatici ili mnogo vaan sistem za koenje i upravljanje.
Stabilnost i upravljivost vozila mora biti usmjerena prema zadravanju vozila na cesti u
svim uslovima i pri velikim brzinama. Konstruktori automobila trebaju osigurati najvea
mogua usporenja bez blokiranja tokova, odnosno pouzdan rad ureaja za koenje u
svim uslovima i stanjima ceste. Cilj je omoguiti intenzivno koenje, regulaciju
proklizavanja pogonskih tokova i smanjenje zanoenja vozila. Upravljaki mehanizam
mora biti pouzdan i omoguiti lakou hoda i preciznost upravljanja vozilom u svim
uslovima. Izuzetno je vano napomenuti kako se sigurnost kretanja vozila pri velikim
brzinama i loim uslovima na cesti ostvaruje i kvalitetnim pneumaticima. Ureaji za
osvjetljenje ceste i za davanje svjetlosnih znakova trebaju omoguiti sigurnu vonju u
svim situacijama u saobraaju. Oni su znaajni za druge uesnike u saobraaju i vrlo je
vano da su ispravni i u funkciji, kako ne bi bili uzronici saobraajnih nezgoda. Da bi
voza uspjeno upravljao vozilom, vozilo mora ispunjavati zahtjeve vidljivosti i
preglednosti iz vozila. Bitna je ergonomija radnog prostora vozaa, klimatizacija u
putnikom prostoru, priguivanje buke i dr.
3.5.2.
Pasivna sigurnost vozila
Pasivna sigurnost vozila ima ulogu smanjenja posljedica nastalih kod saobraajnih
nezgoda. Ona obuhvata sve konstruktivne mjere na vozilu koje pri nezgodi smanjuju rizik
od nastanka ozljeda ili smrtnih sluajeva uesnika u saobraaju. Pasivna sigurnost
predmet je mnogih vrlo ozbiljnih multidisciplinarnih naunih istraivanja, radova i
projekata.
Elementi pasivne sigurnosti vozila mogu se podijeliti u dvije skupne:
sistem vanjske sigurnosti,
sistem unutranje sigurnosti.
Kod sistema vanjske sigurnosti nastoji se odreenim mjerama pri konstrukciji vozila
smanjiti posljedice povreda putnika i vanjskih uesnika u saobraaju, kao to su pjeaci,
biciklisti i vozai motocikala. Najvaniji elementi koji odreuju vanjsku sigurnost su:
vjetrobranska stakla i ogledala;
oblik karoserije;
vrata;
odbojnici;
poloaj motora, spremnika, rezervnog toka i akumulatora.
27
Vjetrobranska stakla najei su uzrok povreda glave pa se pri konstrukciji vozila vodi
rauna o razmaku izmeu putnika i vjetrobranskog stakla. Vaan je i materijal od kojeg se
izrauju vjetrobranska stakla. Najee je to kaljeno vieslojno staklo koje se razbije u
sitne komadie tupih bridova.
Ogledala se izrauju i postavljaju tako da u sluaju sudara ne izazovu ozljede putnika.
U cilju poveanja pasivne sigurnosti vozila proizvoai konstruiraju karoserije koje trebaju
biti elastine, otporne na udarce, vrste, savitljive, aerodinaminog oblika i izraene od
tehnoloki razliitog materijala. Unutranjost karoserije oblae se mekim slojevima od
razliitih materijala kojima se pri sudaru tite putnici od povreda. Osnovni zadatak
karoserije vozila je da prostor za putnike pretrpi najmanje deformacije u sluaju sudara.
Vrata s bravama imaju zadau da tite putnike neotvaranjem za vrijeme vonje i da
omogue lake otvaranje poslije saobraajnih nezgoda.
Odbojnik ima zadatak da pri sudaru apsorbira dio kinetike energije. U posljednje vrijeme
odbojnici se izrauju od plastike koja zbog svojih znaajki ne podlijee koroziji i ne
deformira se pri sudaru kod manjih brzina.
Poloaj motora, spremnika rezervnog toka i akumulatora postavljaju se na
odgovarajuim mjestima u karoseriji kako bi bila postignuta najvea pasivna sigurnost
putnika. Motor je najee u prednjem dijelu karoserije kako bi pri sudaru preuzeo dio
kinetike energije. Akumulator ne smije biti u istom prostoru sa spremnikom za gorivo jer
bi moglo doi do zapaljenja vozila.
Pored navedenih elemenata, za pasivnu sigurnost automobila bitna su jo i vanjska
ogledala, brave i ruke na vratima, te ureaji za pranje vjetrobranskih stakala.
Kod sistema unutranje sigurnosti cilj je smanjiti rizik ozlijeda u putnikom prostoru vozila,
osigurati putnike i vozaa u sluaju saobraajnih nezgoda. Pri tome su bitni:
sjedala i naslon za glavu,
sigurnosni pojasevi i zatezai pojaseva,
sigurnosni zrani jastuk,
kolo upravljaa s osovinom,
ureen unutarnji prostor za vozaa i putnika i
sigurnosna karoserija i vrstoa putnikog prostora.
Slika 11. Vrste sudara [17]

Prema analizama saobraajnih nezgoda, ozljede putnika i vozaa posljedica su frontalnih
sudara u 60 do 65%, a bonih od 20 do 25% sluajeva; u udarcima sa stranje strane 6
do 10%, a 10% otpada na ostale sluajeve4 (Slika 11.).
Osnovni cilj elemenata pasivne bezbjednosti prvenstveno je zatita ljudi, a zatim i vozila.
4
Grupa njemakih autora, Tehnika motornih vozila, Hrvatska obrtnika komora, Zagreb, 2005., p. 218.
28
Pogodnost vozila za odravanje ocjenjuje se na osnovu vremena potrebnog za

provoenje postupka odravanja, kao i na osnovu neophodnih aktivnosti i potrebne
opremi.
Pogodnost konstrukcije vozila za odravanje odreuju sljedei parametri:
broj mjesta na vozilu predvienih za podmazivanje i podeavanje,
mogunost upotrebe odgovarajue opreme za odravanje,
mogunost primjene odgovarajuih dijagnostikih metoda i
mogunost primjene odgovarajue tehnologije odravanja vozila.
Prohodnost vozila podrazumijeva mogunost kretanja vozila po loim putevima, izvan
puteva i savladavanje razliitih prepreka i zavisi od velikog broja faktora, a najuticajniji su
geometrijski parametri vozila, snaga pogonskog motora i sposobnost ostvarivanja
kontakta izmeu pneumatika i podloge ...
Parametri prohodnosti vozila su:
parametri vue,
parametri odnosa pneumatik-podloga i
parametri gabarita.
Za ocjenu prohodnosti vozila koristi se odnos adhezione teine i ukupne teine vozila kao
koeficijent prijanjanja:
G
k a .............(1)
Gu
gdje je:
Ga - adheziona teina
Gu - ukupna teina
Svi tokovi su pogonski, tada je k = 1,0, dok je kod putnikih standardnih vozila k = 0,5.
Najee dimenzije vozila propisane su odgovarajuim standardima. U (Tabela 1.) data
su ogranienja dimenzije i teine u pojedinim dravama.
Tabela 1. Ogranienja dimenzija i teina vozila u nekim dravama [16]
Najvea Najvea
Najvea duina (m)
irina
visina
Teina
Drava
Teretno
Teretno vozilo
(m)
(m)
(t)
vozilo
s prikolicom
BiH
2,50
4,00
12,00
18,75
40
Francuska
2,50
3,80
11,00
18,00
40
Njemaka
2,50
4,00
12,00
18,00
40
V. Britanija
2,50
4,57
11,00
18,00
40
SAD
2,59
4,12
12,00
-
29
4. Odravanje tehnikih sistema
4. ODRAVANJE TEHNIKIH SISTEMA

4.1. Definicije odravanja
Osnovni elementi radno-proizvodnih sistema su: rad, sredstva za rad i predmeti rada.
Na slici 12. prikazani su uslovi koji se javljaju u odreenom vremenu i sa odreenim
intenzitetom i koji dovode do smanjenja radnih karakteristika dijelova sistema i cijelog
sistema.
Slika 12. Osnovni model transformisanja resursa u proizvode [18]

U literaturi postoje razliite definicije odravanja, kao to su [19], [20]:
"Odravanje je ona funkcija u preduzeu ija je nadlenost konstantna kontrola nad
postrojenjima i vrenje odreenih popravaka i revizija, ime se omoguava stalna
funkcionalna sposobnost i ouvanje proizvodnih postrojenja, pomonih postrojenja i ostale
opreme" (prema zakljucima OECD-a iz 1963. godine) ili
"Odravanje vozila je tako sloeni skup najraznovrsnijih uticajnih faktora da bez ovakvog
pristupa nema govora o ocjeni uspjenosti projekta niti o ozbiljnoj objektivizaciji misije,
odnosno funkcije cilja." [21]
Skup aktivnosti kojima se karakteristike sredstava za rad dre u dozvoljenim granicama
odstupanja ili vraaju nazad naziva se ODRAVANJE.1 [19]
Prema Todorovi-u i Zelenovi-u pod pojmom odravanja podrazumijeva se niz
postupaka potrebnih za spreavanje pojava stanja u otkazu, odnosno vraanje sistema po
pojavi stanja u otkazu u stanje u radu u datom vremenu i datim uslovima okoline.
Pouzdanost tehnikih sistema (vjerovatnoa ispravnog rada sistema) predstavlja jedno od
njegovih osnovnih osobina, jedan od najvanijih inilaca ukupne sigurnosti funkcionisanja.
Ova osobina tehnikog sistema neposredno utie i na njegov sistem odravanja,
diktirajui potrebe i zahtjeve za odravanjem, kako u pogledu sadraja, tako i pogledu
Dr. Safet Brdarevi, Odravanje sredstava za rad, Univerzitet u Sarajevu, Mainski fakultet u Zenici,
Zenica, 1993. str. 1.
30
obima. Kada bi tehniki sistem bio apsolutno pouzdan, odnosno kada ne bi nikada ni
pod kakvim uslovima mogao da otkae, ne bi ga trebalo odravati. 2 [22]
Odravanje je niz postupaka potrebnih za spreavanje pojava stanja u otkazu odnosno
vraanje sistema po pojavi stanja u otkazu u stanje u radu u datom vremenu i datim
uslovima okoline.3 [19]
Navedene definicije meusobno se razlikuju:
dio definicija tretiraju odravanje kao podsistem u okviru poslovnog sistema,

veliki broj definicija predstavljaju odravanje kao funkciju poslovnog sistema i
u obimu aktivnosti koje ulaze u granice odravanja ( tretman sredstava za rad
samo u toku eksploatacije, svih aktivnosti na osiguranju funkcionalnosti, od ideje za
stvaranje do otpisa sredstva za rad).
Osnovu meusobne povezanosti odreenih aktivnosti u funkciju poslovnog sistema, pa
tako i odravanja, ine svrha i cilj aktivnosti.
Obim zadataka odravanja odreuju [19]:
izbor granica odravanja,

struktura i karakteristike odravanih sredstava,
karakteristike i zahtjevi procesa rada i
odabrana strategija (politika) odravanja.
Sa zahtjevima za odravanjem razvile su se i posebne metode i sredstva, te posebni

postupci i metode za dijagnozu ispravnosti (pojava pukotina na posudama pod pritiskom i
konstrukcijama, nastanak i irenje vibracija i slino), kao i posebne strategije odravanja
(preventivno odravanje, samoodravanje, totalno produktivno odravanje) [108].
4.2. Razvoj odravanja

U poetku industrijskog razvoja, funkcija odravanja nije postojala niti u smislu
preventivnog odravanja niti organiziranog djelovanja. Sve intervencije su se izvodile kada
je kvar ve nastao.
Tek nakon drugog svjetskog rata poinje se govoriti o odravanju, kada se spoznalo da
nije dovoljan samo popravak maine i ureaja prije nego da se kvar predvidi.
Tako se pojavljuju i prve naznake preventivnog odravanja. Analiza proizvoda sa
stanovita trokova ide prvo od proizvodnog procesa, te od aktivnosti koje dopunjuju
proizvodnju kao to je odravanje.
Zadnjih se desetljea, u oblasti odravanja tehnikih sistema dolazi do promjene uloge
odravanja u preduzeima gdje ono postaje funkcija od stratekog znaaja. Promjene
koje su to uzrokovale su sljedee:
maine i oprema postaju sve kompleksniji,
Avdi H.,Tufeki D., Terotehnologija I, Univerzitet u Tuzli, Tuzla, 2007. str. 9,

Dr. Safet Brdarevi, Odravanje sredstava za rad, Univerzitet u Sarajevu, Mainski fakultet u Zenici, Zenica 1993. str.
2.
3
31
kvarovi i otkazi opreme smanjuju proizvodnost te negativno utiu na procese,

zahtjeva se sve vea raspoloivost i pouzdanost opreme i postrojenja i
sve stroiji propisi iz podruja sigurnosti i ekologije.
Slika 13. Razvoj odravanja [23]

U ovom vremenskom razdoblju razvoj odravanja moe se podijeliti u tri bitne faze,
odnosno generacijski prikaz razvoja odravanja kako je to prikazano na slici 13.
I faza: aktivnosti su se inicirale tek onda kada bi postrojenje ispalo iz stanja rada odnosno
kada se ve dogodio kvar.
II faza: u obzir su uzete preventivne mjere, odnosno opseg zadataka je proiren na brigu
oko opreme, inspekciju i preventivne aktivnosti.
III faza: zahtjevi za odravanjem su dalje poveani zbog jo veih zahtjeva za
raspoloivost i pouzdanost postrojenja. Daljnje uticajne veliine su takoer sigurnost,
ouvanje okoline i visoki zahtjevi za kvalitet proizvoda. No, sa druge strane dolaskom
inteligentnog manadmenta rastu i zahtjevi za daljnjim smanjenjem trokova. Odravanje
se sve vie organiziralo, kako za izradu rezervnih dijelova tako i za specijalistike poslove
odravanja.
4.3. Karakteristike odravanja

Odravanje ima zadatak da osigurava pouzdano funkcioniranje proizvodnog sistema u
toku rada, te tako onemogui due zastoje, a sve to da postigne uz postojee uslove
okoline, minimalne trokove i angairanje sredstava.
Da da bi neto bilo sistem mora da ima svoj odreeni cilj koji odreuje svrhu postojanja
sistema. Cilj se postie funkcionisanjem sistema, a odreuje se eljenim stanjima i
izlazima iz sistema. Prema [24] Sistem je skup elemenata meusobno povezanih u
cjelinu sa odreenim ciljem koji se postie funkcionisanjem tog sistema kroz neki proces.
Sistem odravanja predstavlja:
otvoreni sistem,
vrstu proizvodnih sistema,
vrstu stohastikih sistema,
dinamiki sistem,
dio ili cjelinu organizacijskih sistema,
sloeni sistem,
kibernetski sistem.
32
4.4. Politike i izbor politika odravanja

Zahtjevi za povienom uspjenou funkcije odravanja traili su izbor razliite politike
odravanja. Pravilan izbor politike odravanja predstavlja osnovni postupak optimizacije
funkcije odravanja. U skladu sa ovim politike odravanja se u osnovi dijele na:
naknadno odravanje,
preventivno odravanje i
korektivno odravanje.
POLITIKA ODRAVANJA
KOREKTIVNO
ODRAVANJE
NAKNADNO
ODRAVANJE
PREVENTIVNO
ODRAVANJE
ODRAVANJE PO
STANJU
PLANSKO
ODRAVANJE
Po
konstantnom
datumu
Po
konstantnom
trajanju
Adaptivno
plansko
Model za
sluajne
otkaze
Barlow i
Prochan
Plansko sa
ekanjem
Baldinov
model
Model za
pozne
otkaze
Slika 14. Podjela politika odravanja [9]

Znaaj odravanja za profitabilnost i njenu sigurnost postaje sve oigledniji neposredno
nakon II svijetskog rata i tokom pedesetih godina prolog vijeka. Uporedo sa
poveavanjem svijesti o odravanju stvaraju se razliite politike odravanja, tako da danas
imamo podjelu kao na slici 14.
4.4.1.
Politika naknadnog odravanja
esto od nekih ljudi moemo uti da se zove jo i vatrogasno odravanje, odnosno

odnos tint u odnosu na tkvara je razlog za takav naziv:
tint > tkvara (T0),
tint - vrijeme intervencije
Karakteristike naknadnog odravanja:

nema postupaka planiranja ili se to odnosi samo na dui vremenski nivo,
sluajno vrijeme dejstva funkcije odravanja,
sluajno vrijeme otklanjanja kvara,
sluajne potrebe za resursima,
maximalno iskoritena pouzdanost i
33
visoki trokovi odravanja.
I pored niza nepogodnosti koje donosi ova politika odravanja koristi se gdje:
nee doi do duih zastoja,
nema velikih trokova zastoja,
ne postoji opasnost od povreda radnika i
su male mogunosti nastanka havarija.
4.4.2.
Politika preventivnog odravanja
Preventivno odravanje sastoji se od definisanog skupa aktivnosti ili tehnolokih operacija

koje se izvode u planiranim vremenskim intervalima, prije pojave otkaza, sa ciljem da se
sprijei njegovo nastajanje. Ono obuhvata: periodina ispitivanja, praenje stanja,
opsluivanja, zamjenu dijelova i kontrole. Planira se unaprijed, a zadatak mu je da sprijei
degradaciju karakteristika sistema, izvrenje periodinih aktivnosti, kojima se produuje
vijek trajanja vozila i smanjuje intenzitet otkaza.
Ako se radi o skupim i sloenim rezervnim dijelovima tada se zbog neiskoritenog resursa
mogu javiti relativno veliki trokovi odravanja, te je takvo preventivno odravanje
neracionalno i neekonomino.
Stoga je kljuni problem preventivnog odravanja: kada vriti preventivnu zamjenu?
U svim sluajevima kada se od nekog vozila zahtjeva visoka sigurnost u radu, visoka
spremnost za izvrenje projektirane funkcije i relativno mali pad funkcije pouzdanosti, vri
se preventivno odravanje.
Poduzimanjem odreenog broja preventivnih akcija sa konstantnom ili promjenjivom
periodikom dobiva se taan uvid u tehniko stanje i umanjuje pojava otkaza izmeu dva
preventivna pregleda.
Danas egzistiraju dva modela preventivnog odravanja i to:
preventivno odravanje po zadanoj periodici i
preventivno odravanje po stanju.
Preventivno odravanje po zadanoj periodici realizira se kroz tri razliita modela [21]:
periodini model ili model odravanja prema pojedinanom sastavnom dijelu,
pravovremeni model sklopa ili vie sastavnih dijelova,
adaptivni model prema stanju pojedinanih dijelova, grupe dijelova ili sklopova.
Periodini model predstavlja poznavanje podataka o raspodjeli otkaza i trokovima
odravanja pojedinih sastavnih dijelova, a akcije odravanja se provode neposredno prije
pojave otkaza, na osnovu unaprijed definisanog perioda, za svaki sastavni dio. Takav
model je optimalan model preventivnog odravanja samo onda ako se svi dijelovi
posmatraju kao nezavisni, a intenzitet pojave otkaza svakog dijela je rastui. Kako esto
otkaz jednog dijela moe izazvati otkaz itavog niza drugih dijelova, pa i cijelog vozila,
teko je govoriti o statistikoj i funkcionalnoj nezavisnosti dijelova vozila.
Ako raspodjele pojave otkaza pojedinih dijelova nisu stohastiki nezavisne ili ako su
trokovi zamjene vie dijelova pri jednoj akciji preventivnog odravanja manji nego zbirni
trokovi zamjene svakog pojedinog dijela, tada optimalni model preventivnog odravanja
postaje pravovremeni ili adaptivni model. Pri tome, primjena pravovremenog modela
34
pretpostavlja raspolaganje s podacima o raspodjeli vremena, a odravanje se provodi po

unaprijed zadanom periodu. Ovdje najee nisu poznati podaci o intenzitetima otkaza i
trokovima odravanja, ve se na bazi pretpostavljenih podataka definie period
odravanja. Posmatranjem vozila u eksploataciji vri se korekcija utvrene sheme za
svaki naredni preventivni pregled.
Slika 15. Modeli preventivnog odravanja [21]

Na slici 15. prikazan je blok dijagram najeih modela preventivnog odravanja.
Osnovni napredak metodologije menadmenta odravanja je usvajanje politike
preventivnog odravanja. Preventivno odravanje je definisano od strane Mc Bradija i
Kera kao: Pronalaenje i ispravljanje bilo kojeg stanja, koje moe da izazove otkaz
maine prije nego to do otkaza doe....4
Ova politika PERA (Planning and Engineerig for Repairs and Alterations) je imala dosta
uspjeha poto se bazirao na jednostavnim rutinskim pregledima: pogledaj, osluni, osjeti,
omirii i slino.
Politika preventivnog odravanja se zasniva na modelu:
tint < tkvara (T0), tint - vrijeme intervencije,
Prednosti primjene preventivnog odravanja su:
smanjivanje tete usljed kvara,
smanjivanje vremena otkaza maine,
mogua primjena postupka planiranja,
manje angaovanih resursa,
priblino poznati potrebni resursi za funkciju odravanja i
poznato vrijeme intervencije.
Meutim i pored niza prednosti ovom politikom se smanjuje upotrebljivost maine ali se
poveava pouzdanost. Politika planskog odravanja se zasnivala na dijagramu intenziteta
otkaza iz Teorije pouzdanosti, odnosno, na detaljnom pregledu opreme, prije nego to
veliki broj sastavnih dijelova doe u fazu intenzivnog habanja ili zamora materijala. 5 [23].
4
5
http://www.iim.ftn.uns.ac.rs/kel/attachments/article/41/Nastava%2001%20-%20Tendencije%20tekst.pdf.
www.scribd.com/doc/57834735/5/PREVENTIVNO-ODR%C5%BDAVANJE
35
Ir - iskoriteni resurs
Nr neiskoriteni resurs
Slika 16. Iskoritenje upotrebljivosti kod politike planskog odravanja [21]

Neke industrije, kao npr. proizvodnja energije, prilagodile su politiku preventivnog
odravanja potrebama detaljnih pregleda u fiksnim vremenskim intervalima kao to je na
slici 16. iskoritenje upotrebljivosti kod politike planskog odravanja.
PREVENTIVNA
ODRAVANJA
PERIODINA
JEDNOKRATNA
PRIPREMA NOVOG
VOZILA ZA PRVO
PUTANJE U RAD
OSNOVNO
ODRAVANJE
RAZRAIVANJE
ODRAVANJE U
GARANTNOM ROKU
SERVISI
Slika 17. Shematski prikaz preventivnog odravanja kod vozila [21]

Na slici 17. shematski je prikazano preventivno odravanje na primjeru vozila.
4.4.3.
Politika planskog odravanja
Postupak preventivnog odravanja je uveden kao dio politike planskog odravanja, u

kome se intervencije odravanja (preventivne i naknadne) planiraju prije nego to doe do
potrebe za njihovim sprovoenjem.
Specifinost ove politike su periodini planski pregledi i popravci, bez obzira na njihovo
stanje. Nakon izvjesnog vremena prekida se upotreba sredstva za rad i vri se pregled
izmjena ili samo podeavanje odreenih dijelova. U zavisnosti od vremena eksploatacije
maina, sredstva za rad, ovu politiku dijelimo na etiri politike planskog odravanja:
po konstantnom datumu,
po konstantnoj trajnosti,
sa adaptivnim vremenom intervencije i
sa ekanjem.
36
Otkaz sistema je dogaaj koji se deava u trenutku kada je vrijednost kontrolisanog

parametra y dostigla gornju ili donju dozvoljenu granicu ili izala izvan tih granica. Pod
parametrom se podrazumijeva bilo koja karakteristika sastavnog dijela ili sistema.6 [27]
4.4.4.
Politika odravanja po stanju
Preventivno odravanje prema stanju oblik je preventivnog odravanja kojim se

neprekidno nadziru pojedini faktori stanja ureaja poput buke, temperature, vibracija,
pritiska, viskoznosti, a intervenira se samo kad neki od navedenih faktora poprimi
alarmantnu vrijednost. Odravanje prema stanju ne iskljuuje potrebu preventivnog
planskog odravanja nego ga samo dopunjuje. Primjena odravanja prema stanju bitno
umanjuje trokove odravanja i treba ga primjenjivati gdje god je to opravdano i mogue.
Osnovne karakteristike odravanja prema stanju su :
izvodi se samo u sluaju nude
izvodi se prije nastanka neispravnosti
broj korektivnih akcija odravanja svodi se na minimum
Kod politike odravanja po stanju funkcija odravanja mora da zadovolji pretpostavke:
da su poznate dozvoljene granice odstupanja parametara,
da postoje instrumenti za mjerenje parametara stanja i
da su obueni rukovaoci mjernih instrumenata po metodi tehnike dijagnostike.
Prema navedenim pretpostavkama primjena politike odravanja po stanju obezbjeuje:
maksimalno koritenje upotrebljivosti odravanih sredstava,
pravovremene intervencije u cilju eliminisanja kvarova,
mogunost pripreme za intervenciju,
krae zastoje zbog intervencije,
manje ukupne trokove odravanja i
veu sigurnost ljudi i imovine.
Da bi se definisala primjena politike odravanja po stanju potrebno je prije svega rijeiti
dva osnovna problema:
izbor parametara stanja, o emu je razvijena posebna disciplina Tehnika
dijagnostika koja sadri metode, sredstva, parametre, dozvoljene granice
odstupanja i
izbor uestalosti pregleda (inspekcija) odnosno vremena izmeu dvije inspekcije.
Najpoznatiji od modela za odravanje uestalosti pregleda su:
model Barlow Prochan,
model za za sluajne otkaze,
model za pozne otkaze i
model Baldina.
Adamovi ., Odravanje prema stanju u mainstvu, Beograd, 1990. str. 11.
37
4.4.5.
Politika korektivnog odravanja
Korektivno odravanje poduzima se pri pojavi otkaza kada podaci o stvarnom stanju
vozila nisu poznati. Kako je pojava otkaza sluajna, to se korektivno odravanje ne moe
planirati. Osnovni nedostaci korektivnog odravanja su:
sastavni dijelovi i sklopovi iznenada ispadaju iz rada, a vrijeme otkaza se ne moe
unaprijed predvidjeti,
tokom opravke dolazi do duih zastoja i relativno velikih trokova odravanja,
otkaz dijela ili sklopa moe uzrokovati tee havarije i oteenja sklopova ili cijelog
vozila.
Za razliku od preventivnog, kod korektivnog odravanja postie se potpuno iskoritenje
resursa sastavnih dijelova vozila.
Slika 18. ABC - analiza trajanja otkaza

Korektivno odravanje se bazira na prikupljanju informacija o ponaanju odravanog
sredstva tj. o kvarovima (uzroci, manifestacije i trajanje). Na osnovu obrade ovih podataka
utvruju se mjere za korekciju sistema u smislu eliminisanja uzroka kvarova koje se
najee pojavljuju. Korektivno odravanje ine takve intervencije koje obezbjeuju da se
kvarovi sa zajednikim uzrokom eliminiu7 [19]. U Prilogu 19 dat je shematski prikaz
efektivnost sigurnost funkcionisanja korektivnog odravanja vozila prema [21].
Naime, treba napomenuti da ovaj postupak nije uvijek opravdan osim u sluajevima kada
se smanjuje gustina pojave nepredvidivih kvarova, a time i trokovi opravke.
U tom sluaju se obino kod ovog postupka vri ABC analiza uticaja uzroka pojave kvara
(zastoja) na trokove izazvane kvarom.
Sa slike ABC analize zastoja (Slika 18.) moe se zakljuiti da podruje A prvo treba
analizirati jer one nose 65% trokova odravanja, a zatim zona B dok se uzroci zone C ne
razmatraju jer one nose u prosjeku oko 15% uea u trokovima.
34.
38
Analizom ABC se mogu uoiti slaba mjesta, a to su ona mjesta na sredstvima za rad kod
kojih dolazi ee do kvarova nego na drugim dijelova.
Slaba mjesta mogu biti posljedica razliitih uzroka koje se pojavljuju u svim fazama
ivotnog vijeka kao:
greke u projektovanju i konstruisanju,
greke u izradi i montai,
greke u eksploataciji i
greke u odravanju.
Terotehnoloki koncept je najiri koncept odravanja koji funkcija odravanja tretira.
Razvijen je kao posebna disciplina traenja slabih mjesta na sredstvima za rad, tete koje
izazivaju i broja uzroka na osnovu kojih se i vri otklanjanjanje slabih mjesta.
4.4.6.
Izbor politike odravanja
Meutim, niti jedna od gore navedenih politika nije optimalna, odnosno univerzalno
rjeenje za sve vrste sredstava za rad i za sve vrste poslovnih sistema.
Svaka od navedenih politika u konkretnim uslovima daje razliite rezultate. Zbog toga je
za konkretna sredstva za rad i konkretne uslove njihove eksploatacije potrebno izabrati
optimalnu politiku odravanja.
Osnovni kriteriji za izbor optimalne politike odravanja su minimalni trokovi odravanja.
Tmin= Td+Tz (KM) ..........(2)
gdje su:
Td (KM) - direktni trokovi odravanja koji se mogu prikazati kao zbir trokova po
vrstama radova odravanja i
Tz (KM) - trokovi zastoja koje uzrokuje funkciju odravanje svojim radom ili
neradom, a mogu se prikazati sa razliitim stepenom detaljnosti u ovisnosti od
informacionog podsistema funkcije odravanja.
Kao dopunski kriterij za izbor politike odravanja koristi se saznanje o fazi ivotnog vijeka
odravanog sredstva. Naime, tokom ivotnog vijeka sredstava za rad i eksploataciju u
projektovanim uslovima kvarovi se javljaju razliitim intenzitetom ija zakonitost ima slian
oblik za veinu odravanih sredstava.
4.4.7.
Koncepcije odravanja
Danas je u svijetu razvijeno vie koncepcija, odnosno prilaza odravanju sredstava za rad
kao dijelu ukupnog zadatka poslovnog sistema. Meu njima se posebno izdvajaju:
Terotehnologija (Terotechnology - britanski koncept),
Logistiki koncept (Integral Logistic support - SAD koncept),
Totalno produktivno odravanje (Total Productive Maintenance TPM - Japanski
model),
Ljubljanski model odraavanja,
REMAX sistem odravanja,
39
TOPIS II sistem odravanja,

IIS - R i M koncept odravanja i
Reliability Concept Maintenance.
Slika 19. Razvoj pristupa i koncepcije odravanja

Svaka od ovih koncepcija ima odreene karakteriske (Slika 19.) koje ih ine manje ili vie
primjenljivim odnosno efikasnim u konkretnim uslovima.8 [19]
4.5. Ciljevi odravanja

Cilj odravanja je da obezbjedi funkcionalnost sredstava za rad prema zahtjevima
proizvodnje korisnika, u datim uslovima uz minimalne trokove i minimalno angaovanje
sredstava. Ciljevi poslovnog sistema i njegovih dijelova postiu se u vremenu, datim
uslovima okoline i sistema u razliitom stepenu.
Podciljevi funkcije odravanja (FOD) [19]:
obezbjeenje maksimalne ili traene raspoloivosti sredstava za rad,
traenu pouzdanost i raspoloivost obezbjediti uz to manje trokove odravanja,
ouvanje imovine poslovnog sistema i
ouvanje ovjekove okoline.
Prema definiciji odravanja mjerljivi parametari funkcije odravanja su:
pouzdanost,
raspoloivost,
trokovi odravanja,
zatita imovine poslovnog sistema i
zatita kvaliteta ovjekove okoline.
39.
40
4.6. Zadaci funkcije odravanja

Postizanje ovih ciljeva postavlja pred FOD brojne i sloene zadatke ija irina zavisi od:
vrste odravanih sredstava,
odabrane politike odravanja,
odabranog koncepta odravanja i
veliine poslovnog sistema.
Iskustva su pokazala da kvar odreenih sredstava za rad moe da izazove vee
materijalne tete i povrede rukovaoca, a dobar dio tih kvarova moe se sprijeiti
uoavanjem prateih parametara. Kontrolni pregledi imaju odreeni sadraj, period
obavljanja, sredstva i postupke pa se ovim formirao minimalni skup zadataka FOD:
ienje i podmazivanje,
popravak kvarova i
kontrolni pregledi.
Praktina iskustva i odreena istraivanja su pokazala da se na radne karakteristike
sredstava za rad, a posebno na pojavu kvarova, moe utjecati i drugim aktivnostima u
razliitim fazama. U optem pristupu zadacima FOD mogu se smatrati slijedei skupovi
aktivnosti:
izrada zahtjeva za konstrukciju sredstva za rad sa stanovita odravanja,

uee u konstrukciji ili kontrola sa stanovita zahtjeva odravanja,
uee u izradi ili kontrola sa stanovita zahtjeva odravanja,
uee u montai ili kontrola sa stanovita zahtjeva odravanja,
priprema za eksploataciju,
ienje i podmazivanje,
popravak iznenadnih kvarova,
planski popravci,
preventivni pregledi,
kontrolni pregledi,
traenje i otklanjanje slabih mjesta,
izdvajanje iz eksploatacije ili otpis.
Koji e skup zadataka biti primjenjeni zavisi od sljedeih faktora [24]:

vrste sredstava za rad,
odabrane politike odravanja,
odabranog koncepta odravanja,
veliine poslovnog sistema odnosno broja odravanih sredstava.
Veliki i sloeni poslovni sistemi organiziju odravanje na vienivoinskoj hijerarhijskoj
strukturi, koja moe osigurati racionalno korietenje resursa, zadovoljavajui kvalitet
odravanja, krae trajanje opravke i niske trokove odravanja.
Definisanje strukture vienivoinskog hijerarhijskog sistema odravanjeba rijeiti niz velikih
problema i nai odgovor na pitanja:
1. Kako koncipirati sistem odravanja da pad vrijednosti tehnikih karakteristika,
pouzdanosti, operativne gotovosti i efektivnosti tokom ivotnog ciklusa vozila
41
bude to manji, a trokovi odravanja to nii?

2. Kako raspodijeliti kompetencije, radioniku opremu, rezervne dijelove i ljudstvo
po nivoima odravanja da se dobiju optimalne vrijednosti kriterijskih funkcija?
3. Kako pratiti i ocjenjivati uspjenost sistema odravanja po nivoima i vrstama
odravanja, na osnovu kojih kriterija i mjerila, kojim metodama i postupcima?
4. Kako osigurati odgovarajui izbor i protok informacija koje govore o postignutim
vrijednostima kriterijskih funkcija i omoguavaju postupke optimalnog upravljanja
tokovima i procesima?
Rjeenje navedenih problema mogue je nai pomou:
sistemskog praenja i analizom odravanja na dui vremenski period,
primjene eksperimentalne analize na realne dijelove sistema te
metodama modeliranja i simulacije.
Da bi se osiguralo uspjeno praenje realnih procesa odravanja potrebno je
definisati dovoljno dobar skup podataka informacija, izvore, metode i postupke
odreivanja itd. Radionika dokumentacija, ako je uredna i tano voena, moe biti
dovoljno dobar izvor potrebnih podataka. Prikupljeni podaci obrauju se metodama
matematike statistike, ime se dobivaju statistike zavisnosti i uzajamne veze
analiziranih podataka.
Zbog kompleksnijeg sagledavanja problema eksploatacije i odravanja potrebna je
analiza to veeg broja podataka, informatika podrka, programi za pretraivanje
baza i sortiranje podataka, izvoenje i provjere statistikih testova, regresiona i
korelacionau analiza itd.
Eksperimentisanje sa realnim sistemima je mnogo sloeno, skupo, dugotrajno i puno
neizvjesnosti, zbog stalnih promjena uvjeta eksperimenta i nemogunosti zadovoljenja
uvjeta ponovIjivosti. Zato najee ne daje dovoljno pouzdane rezultate istraivanja.
U naoj zemlji i okruenju iz ove oblasti vrlo je mali broj objavljenih naunih radova
koji imaju znaajnu vrijednost.
U svijetu su to discipline koje su najrazvijenije u vojnim organizacijama, pa su
informacije o naunim dostignuima strogo zatiene. Stoga svaki kvalitativni pomak
u ovim podrujima predstavlja nesumljiv nauni doprinos.
Nije poznato da je u svijetu razvijen dovoljno dobar model pouzdanosti sloenog
mehanikog sistema kao to je motorno vozilo. Otkazi dijelova elektronskih sredstava
najee se pokoravaju eksponencijalnom zakonu raspodjele, to ne mora biti i esto
nije sluaj kod mainskih sistema. Uslovi rada znatno su sloeniji i tei kod
mehanikih sistema, a nestacionarni reimi rada i velika dinamika naprezanja
predstavljaju osnovnu sliku optereenja svakog mehanikog sistema, kao to je i
motorno vozilo.
Teorija masovnog opsluivanja, posebno procesi Markova ve se dugo upotrebljavaju u
rjeavanju problema iz oblasti odravanja sloenih sistema. Gotovo da nema zapaenijeg
rada iz oblasti odravanja, a da ne sadri elemente primjene Markovljevih procesa.
Meutim, nije zapaena primjena ovog matematikog alata za rjeavanje problema
vienivoinskog sistema odravanja.
Diskretna stohastika simulacija (metoda Monte Carlo) je razvojem posebnih
42
simulacionih jezika (GPSS, SIMSCRIPT, SIMULA i dr.) nala iroku naunu primjenu
u rjeavanju razliitijih problema iz oblasti [26]:
Operacionih istraivanja,
Teorije masovnog opsluivanja,
Teorije odravanja.
Ova metoda sve vie postaje jedna od vodeih metoda u rjeavanju problema
velikih sistema sa stohastikim procesima. Ona prua mogunost da se dosta vjerno
prikau procesi, struktura i dinamika u sloenim sistemima odravanja. U sprezi sa
drugim metodama ona moe biti dobar alat u grupisanju parametara koji definiu
stanja sloenih sistema. Mali je broj istraivaa koji koriste tu metodu u rjeavanju
problema iz navedenih oblasti. Razlozi za to nisu u nedostacima metode, nego u
nedovoljnoj razvijenosti naunog podruja. Primjena ove metode na rjeavanju
konkretnih problema iz oblasti efektivnosti i odravanja moe predstavljati znaajan
nauni doprinos. [26]
Svaka nauna spoznaja obavezno zahtijeva kvantitativno i kvalitativno odreenje
relevantnih faktora i tek na osnovu njih donoenje odgovarajuih zakljuaka. Zato
grupisanje parametara sloenog sistema, u osnovi mora biti nauni postupak.
4.7. Sistem odravanja motornih vozila

Mada sva vozila uglavnom imaju iste vitalne sisteme kao i prije 115 godina (motor,
transmisija, upravljanje, oslanjanje, koenje, nosea struktura i dr.), savremena vozila
gotovo da vie nemaju nikakve veze se svojim prethodnim modelima kada je rije o
performansama, pouzdanosti i drugim svojstvima. Vozila su sve sloenija i na njima se
sve vie ugrauju sloeni elektronski sistemi.
ovjek-Cesta
Cesta-Vozilo
OKOLINA
OVJEK
CESTA
VOZILO
ovjek-Cesta-Vozilo
ovjek-Vozilo
Slika 20. Shema elementi sigurnosti u cestovnom saobraaju sa motornim vozilom kao
elementom [56]
Kada je u pitanju svjetska automobilska industrija izraen je trend organizacijske
transformacije iz stanja sa relativno velikim brojem proizvoaa vozila i malim
43
pojedinanim obimom proizvodnje, u novo globalno stanje sa relativno malim brojem

proizvoaa vozila koji e, proizvoditi sve vei broj vozila (primjer je najvea industrijska
integracija dva svjetska giganta i konkurenta Mercedes-Benza i Krajslera). Elementi
sigurnosti u cestovnom saobraaju sa motornim vozilom kao elementom dati su na slici
20.
Slika 21. Shema ivotni ciklus motornog vozila sa odravanjem [21], [29], [30]
Poveani zahtjevi u pogledu kvaliteta i ekonominosti, utede energije, zatite okoline i
prirodnih resursa nameu potrebu za iznalaenjem novih prilaza i novih tehnologija u svim
segmentima proizvodnih i infrastrukturnih djelatnosti. Konstantno ocjenjivanje i verifikacija
rezultata, predstavlja sloen zadatak koji se zavrava otpisom posmatranog tehnikog
sistema, ime se zaokruuje jedan funkcionalni opus tzv. "ivotni ciklus sistema" koji mora
da se posmatra sistemski, kao to se vidi sa slici 21.
Slika 22. Shema organizaciona struktura na stanici tehnikog pregleda vozila [100]
44
Zadatak ispitivanja u tehnici motornih vozila je obezbjeenje objektivnih informacija o

kvalitetu vozila i njegovih sklopova i dijelova kao i o uslovima u kojima vozila rade. U
aktivnostima ispitivanja vozila uestvuju i druge institucije, formirane od asocijacija
proizvoaa, potroaa, drave i drugih. Tako su ispitivanja, kao jedna od metodologija
poveanja kvaliteta vozila, u bilo kojoj ivotnoj fazi, postala nezamjenljiva u savremenoj
industrijskoj proizvodnji i samoj eksploataciji vozila.
Prema slici 22. data je organizaciona struktura na STPV koja je usklaena sa zahtjevima
iz Pravilnika o tehnikim pregledima vozila, kao i slika 23. kojom je prikazana strukturna
raspodjela tehnikih pregleda u Federaciji BiH [100].
Slika 23. Shema struktura tehnikog pregleda u FBiH [100]

U sredinama gdje je prosjena starost vozila vea, mnogo se utie na sigurnost svih
uesnika u saobraaju. U Prilog-u 1. dat je shematski prikaz Plana realizacije tehnikog
pregleda prema postojeim Pravilnicima o TP, Pravilniku o preventivnim pregledima,
odnosno zaokruena cjelina obavljanja svih aktivnosti vezanih za tehniki pregled vozila
na STPV.
45
Slika 24. Shema strukture kontrolnih taaka motornog vozila na tehnikom pregledu [21]
PROCEDURA TEHNIKOG
PREGLEDA
Prijem stranke
(vozilo + voza)
Prijem dokumenata
Pregled
dokumenata
Uveenje u registar
Da li je dokumentacija
ispravna
Ispunjava se zapisnik
o tehnikom pregledu
Sprovodi se
procedura tehnikog
pregleda u cjelini
Stranka se upuuje da
otkloni neispravnosti u
roku od 10 dana
Vozilo je
ispravno
Ponovno se vri
kontrola tehnike
ispravnosti
Je li se stranka
prijavila u roku
od 10 dana
Vozilo je
ispravno
VRI SE OVJERA
TEHNIKE
ISPRAVNOSTI
ODBIJA SE ZAHTJEV
ZA OVJERU
TEHNIKE
ISPRAVNOSTI
ZAPISNIK OTP
IPI
Slika 25. Shema postupanja sa vozilom koje je podvrgnuto tehnikom pregledu [100]
Datim hodogramom postupanja (Slika.) sa vozilom podvrgnutim ispitivanju ispravnosti na
STPV, kao i strukturom kontrolnih taaka motornog vozila na STPV (Slika 1.), daju se na
uvid nain ispitivanja i kontrolna mjesta na vozilu o kojim treba da se povede raun. STPV
ispravnosti vozila imaju veliku ulogu kod ispitivanja vozila u toku njihove eksploatacija i
46
daljnjeg putanja u rad jer se tim ispitivanjima bitno utjee na sigurnost saobraaja kroz
izdavanje dozvola o tehnikoj ispravnosti ili neispravosti vozila.
4.8. Uzroci promjene tehnikog stanja vozila

Motorno vozilo je tehniki sistem iji je zadatak osiguravanje zadane funkcije u
odreenom vremenskom intervalu i odgovarajuim uslovima okoline. Savremeno motorno
vozilo, srednje klase, sastoji se iz 15 do 18 hiljada sastavnih dijelova, od kojih 7 do 9
hiljada gubi svoja svojstva tokom rada. Pri tome 3 do 4 hiljade dijelova ima radni vijek
krai od radnog vijeka motornog vozila. Zbog toga predstavljaju objekt naroite panje u
toku eksploatacije. U tom skupu 200 do 400 dijelova je kritino po svojoj pouzdanosti, jer
izazivaju najvei broj zastoja, visoke trokove radne snage i rezervnih dijelova. Prema
Vasiljeviu [16], kod savremenih teretnih vozila na 2 do 3% od ukupnog broja rezervnih
dijelova otpada 40 do 50% trokova, a na svega 8 do 10% dijelova otpada 80 do 90%
ukupnih trokova rezervnih dijelova u toku ivotnog ciklusa. Zato je vano imati pouzdane
informacije o kritinim dijelovima, njihovim intenzitetima otkaza u toku promjena
pouzdanosti.
Na ispravnost motornog vozila i njegovih dijelova i sklopova utjeu:
putni,
transportni i klimatski uslovi,
kvalitet rukovanja, odravanja i remonta, kao i
uslovi uvanja i skladitenja.
Skoro svi dijelovi motornog vozila izloeni su djelovanju razliitih dinamikih naprezanja.
esto trenutna udarna optereenja tzv. dinamika, znaajno nadilaze proraunska i
uzrokuju iznenadne lomove i oteenja. Zbog pada vrstoe pojedinih dijelova dolazi do
raznih deformacija, kao to su: iskrivljenja, uvijanja, lomovi itd.
Procentualni udio pojedinih uzroka pojava stanja u otkazu jednog motornog vozila prema
Vrhovskom [26] je sljedei:
40%
troenje-habanje
26%
plastine deformacije
18%
lomovi zbog zamora
12%
kvarovi zbog temperaturnih utjecaja
4%
drugi kvarovi
Utjecaji ceste karakterizirani su kvalitetom zastora, veliinom neravnina, uzdunim
profilom ceste, otporom kretanja i srednjom brzinom motornog vozila. Pri kretanju po
loim cestama naglo se poveavaju sile koje djeluju na upravljaki mehanizam i djelove
ovjesa.
Vonjom po neravnoj cesti slabe zavareni spojevi. Zbog vibracija rama vozila, naruava
se meusobna osnost pojedinih sklopova i javljaju se dopunska optereenja u tijelu vozila.
To moe biti uzrokom ubrzanog troenja i lomova dijelova. Vibracije mnogo djeluju na
radni vijek i pouzdanost hladnjaka, dijelova elektroureaja, karoserije i elastinih
elemenata ovjesa. Kretanjem vozila po loim cestama, zbog izrazito promjenjivih reima
rada, pogoravaju se uslovi podmazivanja, reim hlaenja i slino. Klimatski uslovi
47
znaajno djeluju na rad, izlazne performanse i uestalost pojava neispravnosti. Viskoznije

ulje i mazivo tee dolazi do tarnih povrina, te sklopovi i dijelovi due rade u uslovima
graninog, polusuhog ili suhog trenja. Niske temperature izazivaju zgunjavanje maziva u
motoru i sklopova transmisije.
Kondenzacija goriva u hladnim stijenkama cilindara uzrokuje ispiranje uljnog filma i
poveano troenje stijenki cilindra. Sama kondenzacija vode u pojedinim mehanizmima i
ureajima pogorava propisane uslove podmazivanja, to uzrokuje pojavu koroziju
pojedinih dijelova.
Otean je start zbog pada napona i kapaciteta akumulatorske baterije uzrokovan niskim
temperaturama. Za svaki stepen pada temperature, padom temperature elektroilita
smanjuje se za 1 do 1,5% napona i kapaciteta akumulatora, ali se poveava potrebna
snaga za start hladnog motora.
Kod hladnog motora klipni prstenovi nedovoljno zaptivaju zbog nepravilnog nalijeganja na
povrinu cilindra iako dobro zaptivaju na zagrijanom motoru. Ovo uzrokuje poveano
proputanje radnog medija iz komore izgaranja u korito za ulje, poveano koksiranje
goriva u utorima klipnih prstenova i bre starenje, te gubitak mazivnih svojstava ulja.
Niske temperature okoline izazivaju promjene mehanikih svojstava i na materijalima
dijelova motora. Tako pri temperaturi od -30oC, dijelovi od elika, sa dodatkom silicijuma i
mangana, postaju krti i poveava se njihova sklonost ka pojavi pukotina, koncentraciji
naprezanja i lomova. Naroit velik pad vrstoe pri niskim temperaturama, javlja se kod
livenog eljeza.
Pojavom visokih temperatura pojavljuje se nedovoljan intenzitet hlaenja, pregrijavaju se
pojedini elementi i sklopovi, smanjuju se zazori izmeu pokretnih dijelova, poveava se
trenje i troenje.
Kvalitet rukovanja i osnovnog odravanja takoe utjee na intenzitet pojave otkaza.
Zavisno od kvaliteta rukovanja mijenjaju se reimi optereenja, frekvencija i veliina
naprezanja, ope stanje, brzina troenja i ivotni vijek dijelova i sklopova.
Na primjer: pri naglom ukljuivanju spojke, ona u kratkom vremenu predaje veliki obrtni
moment, stvarajui u dijelovima transmisije dinamiko optereenje koje je 2 do 3 puta
vee nego pri laganom ukljuivanju.
Usporedbom dvojice vozaa istog teretnog vozila (Tabela 2.), a razliitog nivoa
osposobljenosti dobiveni su podaci:
Tabela 2. Uporedba brzine i koenja kod razliitih vozaa [26]
Voza
Prosjena
Broj okretaja Broj koenja Broj otkaza u
brzina km/h
o/min
na 1 km
%
A
35,3
1.780
1,7
100
B
33,6
2.220
2,6
140
Broj
sklopova
100
47 do 70
Iz tabele 2. se vidi da je broj otkaza vei za 40% kod vozaa B, uz istovremeno

pogoranje i ostalih performansi.
Pravilnim rukovanjem i m vsa motornim vozilom osigurava se poveanje meuremontnih
perioda i do 60%, smanjenje potronje goriva do 30% i poveanje srednje brzine kretanja
za 20% [26].
48
Od osposobljenosti vozaa ne zavisi samo reim rada pojedinih sklopova i agregata nego
i mogunost otklanjanja raznih neispravnosti koje se javljaju u eksploataciji i tako se
sprjeila pojava veih oteenja i obimnijih radova odravanja.
Osnovu odravanja trebaju initi preventivne akcije koje e sprijeiti pojavu otkaza. Ako
ve doe do otkaza tada ne treba otklajnjati samo neispravnost nego i uzrok njenog
nastanka.
Neblagovremeno provoenje preventivnog odravanja moe dovesti do drastinog pada
pouzdanosti sklopova i elemenata, poveanja obima radova odravanja, velikog vremena
neispravnosti i znaajnih trokova odravanja.
U rada kod velikih sistema intenzitet eksploatacije vozila u svakodnevnim uslovima je
malen,a najvei broj otkaza potjee od sluajnih preoptereenja, lomova pri kretanju van
puteva, nepravilnog rukovanja i drugih sluajnih uzroka, zatim otkazi uzrokovani zbog
starenja, korozije, gubitka fizikalnih i hemijskih svojstava, itd.
Kod skladitenja vozila, starenje je posebno izraeno kod gumenih, tekstilnih, konih i
drugih nemetalnih dijelova i to su otkazi sa rastuim intenzitetom.
Na brzinu starenja nemetalnih dijelova odnosno intenziviranje pojave korozije, razgradnje
nemetalnih dijelova i porasta intenziteta otkaza znaajno utjeu:
nain i uslovi skladitenja;
relativna vlanost zraka;
nagle promjene temperature okoline;
dejstvo sunevih zraka, soli i drugih hemijskih spojeva u zraku.
Tehniko stanje vozila ogleda se kroz:
promjena tehnikog stanja vozila u eksploataciji
promjene na vozilu pojavljuju se tokom vremena, a zavise od preenog puta.
Zbog dejstva ovih promjena mijenjaju se dinamika svojstva na vozilu tj.:
smanjuju se vune karakteristike vozila,
mogunost postizanja maksimalne brzine,
mogunost ubrzanja i
savladavanja uspona.
Sa poveanjem preenog puta raste:
potronja goriva i maziva;
habanje tarnih dijelova;
poveanje zazora;
promjena dimenzija dijelova (smanjivanje, izdrljivost i lomljenje).
Osnovni uzroci promjene tehnikog stanja vozila odnosno promjene koje nastaju zbog:
prirodnog habanja dijelova;
neusavrenosti konstrukcije dijelova i mehanizama;
kvaliteta materijala od koga su dijelovi napravljeni;
uslova eksploatacije;
kvaliteta goriva i maziva;
kvaliteta tehnikog opsluivanja.
49
4.9. Postupci odravanja vozila

U odravanju motornih i prikljunih vozila kao tehnikih sistema, koriste se razliiti
postupci. To zavisi od vrste, tipa i osobina vozila koja se odravaju, kao i od usvojene
koncepcije i organizacije odravanja.
Postupci odravanja mogu da se posmatraju kao korektivni, preventivni i/ili kombinovani ili
da se odnose na kompletno vozilo, odnosno da li su primijenjeni na sklopovima i
dijelovima vozila dok su isti ugraeni na vozilo ili se radi o postupcima odravanja koji se
odnose na sklopove i dijelove vozila kada su isti sa njega izgraeni.
Nadzor predstavlja skup najjednostavnijih vidova odravanja, koje po pravilu, svjesno ili
nesvjesno sprovodi sam voza u toku rada sa vozilom. Postupci nadzora imaju iskljuivo
preventivni karakter, spadaju u one postupke koji se primjenjuju na cijelo vozilo.
Obzirom da vozila najee uestvuju u javnom saobraaju, to se u cilju obezbjeenja
minimuma uslova za siguran saobraaj propisuju mjere koje obuhvataju i redovne ili
povremene kontrole stanja vozila. Potivanje odredbi aktualnih zakonskih normi
predstavlja osnov za izvravanje formalnih kontrola stanja vozila i njegovih sistema. Ove
kontrole mogu da vre nadleni organi (saobraajni organi unutranjih poslova ili
organizacije ovlatene za vrenje tehnikog pregleda), kao i odgovorne slube i lica u
preduzeima koja se bave eksploatacijom vozila.
NADZOR
KONTROLA
OPRAVKE
POSTUPCI
ODRAVANJA
OSNOVNO
ODRAVANJE
INOVACIJE
Slika 26. Postupci odravanja vozila prema [18], [31]

Na slici 26. dat je shematski prikaz interaktivnog dejstva postupaka odravanja vozila.
Tehnologije dijagnostike, u koju spadaju i aktivnosti na STPV, zasnivaju se na rezultatu
trenutnog sagledavanja stanja sistema i njegove uporedbe sa prethodnim stanjem
sistema. Na ovaj nain se prognozira njegova sposobnost za rad bez neispravnosti
najmanje u periodu do sljedeeg pregleda.
50
Slika 27. Postupci odravanja vozila prema Duboki [31]

Radi boljeg razumjevanja poslova na STPV kao dijela poslova odravanja na slici 27. dat
je shematski prikaz toka upravljanja vozilom u firmi kao osnovnim sredstvom kroz
aktivnosti eksploatacije u saobraajnoj slubi ili u sistemu odravanja firme.
4.10. Efektivnost motornog vozila - definisanje pojma efektivnosti

Efektivnost sistema predstavlja vjerovatnost da e sistem - motorno vozilo uspjeno stupiti
u rad u bilo kojem, proizvoljnom trenutku vremena (t<T ) i vriti funkciju kriterija - namjene,
u propisanom vremenu i definisanim uslovima okoline [47].
Ona daje odgovor na tri osnovna pitanja eksploatacije svakog tehnikog sistema i to:
Kako esto e se vozilo moi koristiti?
Kako dugo e biti ispravno u toku eksploatacije?
Kako e obavljati projektovani zadatak ili funkciju namjene?
Efektivnost je sloena funkcija valjanosti konkretnog vozila, istraujui striktno ocjenu o
pogodnosti vozila za integralnu tehniku podrku tokom eksploatacije.
Ona je vremenska funkcija vjerojatnosti ije vrijednosti zavise kako od naina na koji je
vozilo koncipirano, konstruisano i proizvedeno, tako i od naina na koji se koristi i odrava
tokom eksploatacije. Svi elementi integralne tehnike podrke istrauju se preko
efektivnosti. Intenzitet otkaza vzila je manji, to je vea pouzdanost vozila i njegovih
elemenata.
Vrijeme zastoja zbog odravanja i vea efektivnost, bit e krae kod vee pogodnosti za
odravanje i ako je bolje definisan sistem odravanja i snadbijevanja rezervnim dijelovima.
Na manji pad pouzdanosti, vee vrijeme izmeu otkaza, kao i veu efektivnost utie bolje
osposobljeno i educirano ljudstvo za rukovanje i odravanje.
Efektivnost predstavlja kompleksan kriterij i mjerilo kvaliteta razliitih svojstava samog
tehnikog sredstva i kvaliteta integralne tehnike podrke tokom ivotnog ciklusa. Prema
Prilogu 18 dat je shematski prikaz pokazatelja efektivnosti kao sigurnosti funkcionisanja
voznog parka, a prema Duboki [21].
51
Ako se radi o razvoju novog vozila tada se ocjenom efektivnosti nastoji utjecati na razvoj
takve konstrukcije koja e imati to veu pouzdanost, koja e zahtjevati to jednostavnije
odravanje i iji e ukupni trokovi ivotnog ciklusa biti nii.
Kod ocjenjivanja vozila koja se ve nalaze u eksploataciji, koriste se parametri efektivnosti
za donoenje adekvatnih odluka o upotrebi vozila, za optimizaciju raspoloivih resursa u
sistemu odravanja, za predvianje stanja vozila i izlaznih karakteristika. Krajnji cilj koji se
praenjem efektivnosti vozila u ekspolataciji eli postii je osiguranje to uspjenije
namjenske funkcije, sa to manje trokova.
Slika 28. Efektivnost sistema9 prema [23].

To raspoloivo vrijeme,
Tr vrijeme u radu,
to teorijsko vrijeme ciklusa,
tos stvarno vrijeme ciklusa,
No broj izraenih elemenata (proizvoda) u toku jedne smjene i
N broj loih proizvoda (kart).
Efektivnost (Slika 28.) u sebi sadri niz utjecaja kako na okruenje tako i na vrijednosti
projektivanih i ouvanih parametara vozila. Njenim kvantitavnim praenjem i modeliranjem
stvara se mogunost prognoze vrijednosti pojedinih elemenata tokom eksploatacije, a
matematikom formalizacijom omoguen je jedinstven, pristup ocjeni kvalitete svakog
tehnikog sredstva.
U razliitim oblastima primjene, razliiti autori definiu razliite atribute efektivnosti.
Najee se spominju slijedei atributi, a prema Todoroviu [47] i Vrhovskom [26]:
pouzdanost (reliability);
gotovost ili raspoloivost (availability);
pogodnost za odravanje (maintenability);
pogodnost za remont (repairability);
funkcionalna pogodnost (design adequancy);
9
http://www.scribd.com/doc/57834735/4/KOREKTIVNO-ODR%C5%BDAVANJE-KROZ-PRIMER
52
zavisnost (dependability);
trokovi ivotnog ciklusa (life cycle cost).
Efektivnost opreme je izvedena veliina iz drugih jednaina koja oznaava vjerojatnost
uspjenog stepena u radu opreme te obavljanje tog rada u odreenom vremenu i
uslovima.
Efektivnost se izraunava putem formule:10 [47].
Danas je najire prihvaena definicija efektivnosti kao:
............(3)
gdje je :
A (t) funkcija gotovosti ili raspoloivosti,
R (t) funkcija pouzdanosti,
FP (t) funkcionalna pogodnost.
Kada se govori o karakteristikama opreme zapravo se misli o karakteristikama kvalitete,
koja se odreuje na osnovu sljedeih kriterija:
funkcionalnost,
tehnologinost i
eksploatabilnost.
Svaka od navedenih karakteristika ima svoju definiciju:
Funkcionalnost opreme predstavlja zapravo ostvarivanje zahtijevane kvalitete opreme u
samoj konstrukciji, pri emu su projektanti ti koji odreuju stepen funkcionalnosti.
Tehnologinost opreme predstavlja ostvarivanje kvalitete opreme tokom njezine
proizvodnje, a tehnologina je ona oprema koja zahtjeva krae vrijeme izrade, jeftiniju
opremu, manje materijala, jeftiniji materijal, jednostavnije operacije, itd.
Eksploatabilnost opreme predstavlja ostvarivanje kvaliteta opreme tokom eksploatacije.
Pouzdanost predstavlja sposobnost elementa da zahtjevanu funkciju izvodi u zadanim
uslovima unutar zadanog vremenskog intervala.
Raspoloivost je sposobnost elementa da bude u stanju obavljati traenu funkciju pod
datim uslovima u datom vremenu ili tokom datog vremenskog intervala, pod
pretpostavkom da su osigurani potrebni vanjski izvori.
Pogodnost za odravanje je sposobnost nekog elementa da pod datim uslovima upotrebe
odri ili vrati u stanje u kojem moe obavljati zahtijevanu funkciju, obavljanje odravanja
pod datim uslovima koritenjem navedenih postupaka i sredstava.
4.11. Utjecaj odravanja cestovnih vozila na sigurnost saobraaja

Sigurnost cestovnog saobraaja sa pojedinanom sigurnou svakog uesnika u
saobraaju, predstavlja vaan faktor saobraajnog sistema u cjelini.
To je ozbiljan problem u kojem uestvuje i tehnika komponenta cestovnog motornog
vozila kao sloenog tehnikog sistema.
10
http://www.fsb.unizg.hr/atlantis/upload/newsboard/02_11_2010__13734_Zavrsni_Rad_Bosko_Lukic.pdf
53
Da bi se osiguralo znaajno mjesto tehnikoj komponenti u sistemu ope sigurnosti

cestovnog saobraaja zadatak odravanja je da na adekvatan tehniko- tehnoloki nain
popravi narueno tehniko stanje vozila tokom eksploatacije.
To potvruje znaajan utjecaj odravanja cestovnih motomih vozila na sigurnost
cestovnog saobraaja, tako da samo ispravna vozila predstavljaju sigurnost u saobraaju.
Zakonom propisane obaveze pregleda svih vozila, podrazumijevaju da se na odreenom
nivou drave mora osigurati sistem za kvalitetno ispitivanje i kontrolu vozila te uspostaviti
jedinstven sistem i kriteriji za davanje ovlasti ispitnim stanicama za takva vozila.
Naalost i pored najbolje organiziranog procesa odravanja, mora se naglasiti da u
saobraaju uestvuje i do 40% tehniki neispravnih vozila koja imaju skrivene kvarove i
druge tehnike nedostatke, to direktno utie na sigurnost saobraaja [32], [103], [104].
Reim kontrolnih, vanrednih i redovnih tehnikih pregleda vozila je reguliran Zakonom i
Pravilnikom o tehnikom pregledu vozila, a tehniko-eksploataciono stanje vozila, kao i
potrebna oprema i ureaji u ekploatacionom smislu, propisani su takoer Zakonom i
Pravilnikom o posebnim tehniko-eksploatacionim uvjetima.
Na naim prostorima veliki problem u vezi sa sigurnou saobraaja predstavlja i starosna
struktura vozila. Istraivanja pokazuju da se ovo stanje razlikuje od drave do drave. Na
primjer, u Velikoj Britaniji je prosjena starost vozila 5,4 godine to je najmanje u Evropi.
Prosjena starost vozila u Francuskoj je oko 8,5 godina, s tim to je preko 80% vozila
starije od 10 godina. U Njemakoj i Sloveniji prosjeno vozilo staro je oko 7 godina, a u
SAD 7,6 godina [33]. Sve ove zemlje imaju jednu zajedniku osobinu - u svakoj od njih se
smatra da je odravanje vozila veoma loe. U skladu sa potrebama smanjenja broja
saobraajnih nezgoda, kako sa materijalnom tetom, ali naroito onih sa smrtnim
ishodom, prema pozitivnoj evropskoj tradiciji rjeenja ovog problema, u domenu regulative
ovog podruja, pristupa se zaotravanju pitanja tehnikih pregleda vozila, to je dovelo do
toga da sve lanice EU predviaju obavezni tehniki pregled vozila.
Danas je kod nas u eksploataciji sve manje uee novih vozila i zbog uslova u kojima se
naa zemlja nalazila u periodu 1992. - 2007. godine, to se odrazilo na starost vozila.
Prema vjerodostojnim statistikim podacima za podruje cijele drave, moe se smatrati
da je prosjena starost vozila u Bosni i Hercegovini u 2012. godini oko 16,95 godina [95].
Dok uvoz rabljenih putnikih automobila u prethodnih 3-8 godina ipak nije doprinio da se
prosjena starost takvih vozila kod nas smanji, mada bi na prvi pogled moglo da se
smatra da je obrnuto. Starost vozila naalost ne predstavlja veliki problem jer na tehnikim
pregledima ogromna veina tih vozila dobiju prolaz da su ispravna. Tako da bez
dodatnih, obaveznih popravki izlaze na cestu i uestvuju ravnopravano u saobraaju sa
svim drugim vozilima.
4.12. Pouzdanost motornog vozila

Postoji vie definicija pouzdanosti no jedna od najprihvatljivijih definicija pozdanosti u
saobraaju glasi [36]:
54
"Pouzdanost je vjerovatnost da e odreeni saobraajni podsistem ili cjelokupni sistem

sigurno raditi unutar odreenog vremenskog razdoblja uz unaprijed definirane radne
uvjete".
U primjeni su razni metode praenja rada i ponaanja odreenih sistema, podsistema ili
elemenata nekog ureaja (npr. metoda praenja radnog (tehnolokog) procesa, metoda
odreivanja greaka u sistemu i dr.) pa se pouzdanost moe jo definirati kao:
"Pouzdanost sistema predstavlja vjerovatnou da e
sistem viekratne upotrebe
uspjeno vriti funkciju kriterija u projektovanom vremenu trajanja i datim uslovima okoline
(motorno vozilo, obradni sistem, transportni sistem, proizvodni sistem i slini sistemi),
odnosno vjerovatnou da e sistem jednokratne upotrebe uspjeno izvriti postavljeni
zadatak u datom vremenu i datim uslovima okoline (rakete, i slini sistemi vojne tehnike)".
[47]
Razmatrajui problem pouzdanosti i sigurnosti u saobraaju moramo uzeti u obzir i
injenicu da je jedan od najznaajnijih faktora koji direktno utie na nivo pouzdanosti i
sigurnosti u saobraaju - faktor "ovjek".
4.12.1. Meusobna povezanost sigurnosti i pouzdanosti
Pojmovi sigurnost i pouzdanost nalaze se u raznim meusobnim odnosima, koji se kreu
u rasponu od potpune meusobne iskljuivosti do potpune identinosti znaenja. Polazei
od ve usvojenih definicija pojmova pouzdanost i sigurnost i analizirajui njihovu sutinu,
moe se zakljuiti da ti pojmovi imaju slijedee zajednike elemente:
potrebnu vjerovatnost da e promatrani sistem ili dio tog sistema funkcionirati
pouzdano i sigurno,
stepen funkcionalnosti promatranog sistema ili dijela sistema mjeren
parametrima pouzdanosti i sigurnosti i
unaprijed definirani radni uvjeti.
Kada je rije o saobraaju sigurnost i pouzdanost, se bitno razlikuju u slijedeem:
1) Utvrivanje pouzdanosti nekog sistema ograniava se na jedan odabrani vremenski
interval i na radne uslove u tom intervalu.
2) Sigurnost u sluaju funkcionisanja saobraaja znai da bi pojedinano svaki vremenski
interval u kojem je cestovno motorno vozilo pouzdano radilo, morao imati maksimalnu
moguu vjerovatnost.
3) Sigurnost, u odnosu na pouzdanost, podrazumijeva maksimalnu moguu vjerojatnost
sigurnog funkcioniranja sistema tj. vozila.
Razlika ovih definicija je u tome to definicija pouzdanosti obuhvata pojam vremenskog
razdoblja pouzdanog rada, dok u definiciji sigurnosti toga nema, to znai da odreeni
sistem ili dio tog sistema u ovom sluaju saobraajni, mora sigurno funkcionirati u svakom
trenutku i u svim uslovima rada. Treba istai da su pouzdaniji sistemi ujedno i sigurniji,
ime je njihova meusobna povezanost i meuzavisnost oigledna i neophodna, ak i u
sluajevima potpune meusobne iskljuivosti.
55
Slika 29. Inspekcijski pregled putnikih vozila u Njemakoj11[112].

Starost vozila dovodi da se pouzdanost vozila znaajno smanjuje s njenim porastom, a
poveava se udio neispravnih vozila u saobraaju, to je prikazano na slici 29., odnosno
na primjeru inspekcijskih pregleda putnikih vozila u Njemakoj.
Na pregledana 3 miliona putnikih vozila, u Njemakoj, u 2004. godini, utvreni su ozbiljni
kvarovi na vie od 10% vozila koja su bila stara 5 godina, a za vozila starija od 9 godina
poveanje ozbiljnih kvarova je vie od 31%.
Slika 30. Potencijalna korist od tehnikog pregleda [15] i [102].

Tehnikim pregledima se ostvaruje odriva tehnika ispravnost koja izravno utjee na
sigurnost u cestovnom saobraaju i odrala pouzdanost vozila na vioj razini. Potencijalna
dodatna korist tehnike ispravnosti vozila postignuta redovnim tehnikim pregledima kao i
pad tehnike ispravnosti koja ovisi o starosti vozila prikazana je na slici 30. Sigurnost
vozila ogleda se u mogunosti vozila ili nekog njegovog dijela da pri nastanku tehnike
pogreke ili kvara na vozilu, kao i pogreke vozaa sprijei nastajanje saobraajne
nezgode i irenje kvara na ostale dijelove vozila.
Pouzdanost vozila ogleda se u sposobnosti vozila da zadovoljavaju unaprijed odreene
funkcije koje su odreene uslovima eksploatacije na odreenom prostoru i vremenu. Tako
vjerovatnoa da e neko vozilo sluiti svojoj namjeni neko vrijeme u odreenim
11
http://www.cita-vehicleinspection.org/Home/Statistics/Trends/tabid/316/Default.aspx
56
eksploatacijskim uslovima predstavlja pouzdanost. Jedinica za mjerenje pouzdanosti

predstavlja broj kvarova u eksploataciji nekog vozila u jedinici vremena. to se vozila
manje kvare, pouzdanija su. Za efikasno poboljanje pouzdanosti vozila veoma je vano
da se svaki kvar detaljno proui i analizira i da se stoga primijene odgovarajua rjeenja
pri odravanju kao i pri izradi novih vozila.
U automobilskoj industriji pored pouzdanosti, posveuje se velika panja i sigurnosti
vozila. Kroz mogunosti vozila ili nekog njegovog dijela da pri nastanku tehnike pogreke
ili kvara na vozilu, kao i pogreke vozaa sprijei nastajanje saobraajnih nezgoda i
irenje kvara na ostale dijelove vozila ogleda se sigurnost i pouzdanost vozila.
Pozdanost je vremenska fukcija koja izraava vjerojatnost da e vozilo uspjeno vriti
funkciju namjene u granicama dozvoljenih odstupanja, u projektiranom ili zadanom
vremenu trajanja i zadanim uvjetima okoline.
Kako je vozilo sloeni sistem, njegova pouzdanost zavisi od pouzdanosti svakog
elementa, broja elemenata i naina njihove meusobne veze. to je broj elemenata vei,
a njihova pojedinana pouzdanost manja, to je pouzdanost cijelog vozila manja.
Mnogobrojni eksperimentalni podaci pokazuju da se krivulja intenziteta otkaza razliitih
tehnikih sredstava moe predstaviti pomou krive ivota ili kadom , kao to je
prikazano na slici 31.
Slika 31. Karakteristine faze i aktivnosti pri eksploataciji tehnikih sistema [23]
Na ovoj slici se mogu vidjeti tri podruja otkaza i to:
Faza I - koja predstavlja period uestalih otkaza koji se javljaju u samom poetku
eksploatacije kao posljedica ugraenih otkaza koji su nastali usljed projektovanja, izrade
dijelova i montae dijelova u sklop. U ovom sluaju kada se javljaju otkazi u ranoj fazi
eksploatacije obino se koristi politika naknadnog odravanja.
Faza II - predstavlja period sluajnih otkaza, a to je period normalnog rada odravanog
sredstva. Kod ove faze preporuuje se politika naknadnog ili preventivnog odravanja obino plansko odravanje.
57
Faza III - predstavlja period uestalih otkaza koji su obino izazvani usljed starenja
materijala, zamora materijala, korozijom, habanjem i slino. Obino primjenjivana politika
odravanja je po stanju.
Definiranje oblika, tj. parametara krivulje kade konkretnog vozila predstavlja jedan od
najteih zadataka u istraivanju pouzdanosti.
4.13. Gotovost ili raspoloivost vozila

Gotovost ili raspoloivost je vjerovatnost da vozilo bude u radno sposobnom stanju, da
pone obavljati zadanu funkciju, kada se za to ukae potreba [26] i [47].
Najee se definie kao omjer izmeu prosjenog vremena u radu i ukupnog vremena,
to jest:
.................(4)
gdje je:
- prosjeno vrijeme u radu
- prosjeno vrijeme u otkazu
Ukoliko se za vrijeme u otkazu ( ) uzme srednje aktivno vrijeme korektivnog
odravanja(
), tada se tako definirana gotovost naziva vlastita ili inherentna gotovost.
Ona je pokazatelj inherentnih (unutranjih, vlastitih) svojstava vozila kao to su
pouzdanost i pogodnost za odravanje u uvjetima idealne podrke.
................(5)
Ako se za neoperativno vrijeme uzme srednje aktivno vrijeme preventivnog i korektivnog
odravanja, tada se dobiva dostignuta gotovost.
.........(6)
Ona predstavlja vjerovatnost da e vozilo obavljati zadanu funkciju na zadovoljavajui
nain u uslovima korektivnog i preventivnog odravanja i idealne logistike podrke u bilo
kom trenutku.
Ako su meutim, u prosjenom neoperativnom vremenu sadrane sve vrste zastoja, kao
to su: zastoji zbog preventivnog i korektivnog odravanja, administrativni i logistiki
zastoji i ekanja, koja se javljaju u procesu eksploatacije i odravanja, tada se tako
definirana gotovost naziva operativna. Ona izraava ponaanje vozila u realnom
okruenju i realnim uvjetima eksploatacije i odravanja.
......(7)
Operativna gotovost je kompleksan parametar efektivnosti, koji s jedne strane pokazuje
kvalitete pouzdanosti vozila preko srednjeg vremena u radu ( ), a sa druge uspjenost,
kvalitet, organizovanost i tehnoloku adekvatnost sistema odravanja i ukupne integralne
tehnike podrke, preko prosjenog ukupnog vremena zastoja zbog odravanja (
).
Treba istai da je u operativnoj gotovosti implicitno sadrana i pogodnost vozila za
odravanje. to je vozilo pogodnije za odravanje to e biti krae vrijeme aktivnog
58
odravanja, pa i ukupna vremena zastoja zbog odravanja i vea e biti operativna

gotovost.
Iz izraza (7.) moe se zakljuiti:
ako je ukupno operativno vrijeme ( ) jednako vremenu promatranja (t) tada je
operativna gotovost jednaka 1, jer nema zastoja zbog odravanja,
ako vozilo esto ispada iz operativne upotrebe, a vrijeme zastoja zbog otklanjanja
neispravnosti je veliko, tada operativna gotovost tei nuli.
to vozilo posjeduje veu pouzdanost manja je uestalost pojave otkaza, vee je srednje
vrijeme u radu, vea je i operativna gotovost. Isto tako, to je bolja podrka vozila tokom
eksploatacije, posebno to je uspjeniji sistem odravanja, biti e krae vrijeme zastoja
zbog odravanja i vea operativna gotovost.
S tog aspekta mnogi autori smatraju operativnu gotovost dovoljno dobrim kriterijem za
ocjenu integralne tehnike podrke sloenih sistema u eksploataciji.
U velikim hijerarhijskim sistemima operativna gotovost je vrlo znaajan kriterij za
donoenje odluka o koritenju raspoloivih resursa, planiranje upotrebe vozila i drugo.
Stoga se nivo gotovosti neprestano provjerava i utvruje se njena kvantitativna vrijednost,
razliitim metodama i postupcima. Na osnovu toga daje se ukupna ocjena uspjenosti
sloenog sistema u promatranom intervalu vremena. Gotovost se, dakle, smatra
nepristrasnom i objektivnom ocjenom ponaanja sistema.
Intenzitet opravke bit e vei to vozilo ima veu pogodnost za odravanje, to je
osposobljenost odravalaca vea, snadbjevenost rezervnim dijelovima bolja, opremljenost
adekvatnom radionikom (posebno dijagnostikom) opremom bolja. Ali isto tako na
intenzitet opravke utjeu tehnologija i organizacija odravanja na odreenom nivou.
Slika 32. Zavisnost gotovosti od intenziteta opravke [26]

Na slici 32. prikazana je zavisnost gotovosti od intenziteta opravke () za nekoliko
vrijednosti intenziteta otkaza (). Sa porastom intenziteta opravke raste gotovost i to
utoliko bre to je manji intenzitet otkaza.
Intenzitet otkaza je pokazatelj pouzdanosti vozila. to je intenzitet otkaza manji
pouzdanost je vea. Kod sloenih sistema sa velikim brojem elemenata, intenzitet otkaza
svakog elementa utjee na gotovost.
to je intenzitet otkaza vozila vei, ei su zahtjevi za odravanjem, te manja gotovost.
to je vozilo sloenije i posjeduje vei broj dijelova, to je eksploatacija intenzivnija, a
59
reimi eksploatacije otriji i tei, to je intenzitet otkaza vei, a gotovost za isti intenzitet
opravke manja.
Intenzitet otkaza pored inherentnih svojstava vozila ukazuje i na nain koritenja,
opsluivanja i osnovnog odravanja vozila u eksploataciji.
Slika 33. Zavisnost gotovosti od intenziteta otkaza [47]

Na slici 33. prikazana je zavisnost gotovosti od intenziteta otkaza za nekoliko vrijednosti
intenziteta opravke.Neadekvatno koritenje vozila i nebrian odnos tokom eksploatacije
skrauje vrijeme izmeu otkaza, raste intenzitet otkaza i pada gotovost.
S druge strane, intenzitet opravke je mjerilo kvalitet sistema odravanja. to je sistem
odravanja bolje organiziran to je vrijeme zastoja zbog odravanja krae, intenzitet
odravanja je vei, te je i gotovost vea.
Treba meutim, istai da je gotovost vjerovatnosna funkcija sluajne varijable ija
vrijednost ne zavisi samo od intenziteta otkaza () i intenziteta opravke (), nego i od
vremena (t).
Slika 34. Gotovost u funkciji vremena i intenziteta otkaza [26]

Na slici 34. prikazna je promjena gotovosti u funkciji vremena za nekoliko vrijednosti
intenziteta otkaza.
Kao to se vidi, sa porastom intenziteta otkaza pada gotovost. Valja takoe zapaziti da
funkcija gotovosti veoma brzo poprima stacionarno stanje, te da vrijeme trajanja
prijelaznog perioda ne zavisi bitno od intenziteta otkaza.
60
Intenzitet popravke ima bitno razliit utjecaj na gotovost. Na slici 35. prikazane su krivulje
gotovosti u funkciji vremena za razliite vrijednosti intenziteta opravke i konstantan
intenzitet otkaza.
Slika 35. Gotovost u funkciji vremena i intenziteta opravke [26]

Iz slike 35. se vidi da sa porastom intenziteta opravke raste i gotovost, ovaj rast nije
linearan ve zavisi od vrijednosti intenziteta otkaza. Manjim intenzitetima otkaza odgovara
bri rast gotovosti. Takoer se sa porastom intenziteta opravke viestruko smanjuje
vrijeme trajanja prijelaznog perioda.
4.14. Organizacija odravanja cestovnih vozila u transportnim firmama

Razvoj automobilizma prati niz problema kao to su: poveanje broja uesnika u
saobraaju, poveanje broja tehniki neispravnih vozila, povean broj saobraajnih
nezgoda, velike materijalne i druge tete. Problematika sigurnosti saobraaja razmatra se
sa brojnih aspekata: tehniki, tehnoloki, organizacijski, pravni, ekonomski i dr.
Odravanje uz sigurnost saobraaja, kao i faktori koji na nju utiu, svakako i tehnika
ispravnost vozila ine ovaj prolem odravanja kompleksnijim.
Odrati potreban nivo tehnike ispravnosti vozila je izuzetno teak zadatak i on zahtijeva
niz tehnikih radnji i poslova, te kontrolnih i dijagnostikih pregleda, kratko nazvanih odravanje. Kod odravanja svi radovi moraju biti detaljno planirani u skladu s postojeim
zakonskim propisima i prilagoeni eksploataciji vozila, koja je u datim uvjetima
privreivanja jedino ekonomski opravdana i trino konkurentna.
Minimum tehniko-eksploatacionih uslova, koje mora ispuniti svako motorno vozilo da bi
moglo uestvovati u saobraaju, propisano je zakonom i pravilnicima.
Elementi tehniko-eksploatacionog stanja motornog vozila, preko kojih odravanje u veoj
mjeri utie na sigurnost saobraaja su [82], [86], [90]:
opte stanje vozila bez vidljivih nedostataka,
preglednost i pogodnosti vidnog polja,
ispravna i propisno postavljena signalizacija i ureaji,
uticaj buke i vibracija na psihofiziko stanje vozaa,
stanje vozila mjereno kroz servisiranje, tehnike preglede, odravanje,
kvalitet i pouzdanost pneumatika, izbalansiranost, raspored i uparenost,
61
dodatna oprema: usporivai-retarderi, ABS, servo-ureaji, itd.
Za organiziranje efikasnog odravanja motornih vozila potrebno je uloiti mnogo znanja i

truda, jake financijske podrke, njegovog utjecaja na sigurnost saobraaja. Potrebne su
znaajne tehnoloke promjene i planovi za eksploatacioni vijek motornog vozila da bi
servisiranje i remont motornih vozila ili ka svom minimumu [26].
Organizacija odravanja motornih vozila kao sredstava za rad odvija se po usvojenom
modelu kao to su:
planiranje procesa rada,
praenje procesa rada,
praenje potreba za resursima,
primjena informatikih tehnologija.
Nova koncepcija odravanja vozila podrazumijeva primjenu programiranog naina
odravanja, te se stvaraju preduslovi za:
ekonomsku-totalnu eksploataciju vozila,
produenje vijeka trajanja vozila,
kontinuitet tehnike ispravnosti vozila,
potpuniji nadzor i praenje u radu vozila,
plansko i efikasnije servisiranje,
laki prelazak na agregatnu zamjenu,
prikupljanje relevantnih podataka primjenom digitalnih tahografa,
laboratorijske analize.
Organizacija odravanja se mora uklopiti u poslovnu koncepciju firme tako da obuhvata
niz aktivnosti iz vie meusobno povezanih oblasti: saobraajne, tehnike, privredne,
ekonomske pravne, financijske, administrativne i drugih.
U transportnim firmama potrebno je osigurati slube i opremiti radna mjesta za:
Tehnike preglede motornih vozila,
Servisno odravanje motornih vozila i
Slubu preuzimanja motornih vozila.
Tehnike preglede motornih vozila koji se sastoje od:
dnevnih i periodinih preventivnih pregleda,
obaveznih pregleda za registraciju ili njeno produenje u ovlatenim STPV,
kontrolno-dijagnostikih pregleda organiziranih unutar firme.
Servisno odravanje motornih vozila, koje se sastoji od:
odravanje istoe vozila,
podmazivanje i izmjena ulja i maziva u sklopovima,
kontrole i izmjene ulja u motoru, upravljau i drugim ureajima i sklopovima,
kontrole i izmjene specijalnih ulja kod konica, sistema za hlaenje, akumulator.
Sluba preuzimanja motornih vozila nakon izvrenog preuzimanja vozila od vozaa i
njegovih podataka o vozilu, ista alju kao:
62
ispravna vozila sa povratka iz eksploatacije nakon evidentiranja alju se na parking

vozila,
ispravna vozila, koja moraju taj dan po programu odravanja izvriti neke radove,
evidentiraju se i alju s radnim nalogom u radionicu.
neispravna vozila, vraena iz eksploatacije, evidentiraju se i alju u radionicu s
radnim nalogom i opisom kvarova na popravak.
nakon popravke vozila se evidentiraju kao ispravna i alju na odreeni parking,
za vozila koja su vlasnitvo treih lica, po dogovoru oko traenih popravki na vozilu,
otvara radni nalog i alje ta vozila zajedno s vozaima u radionice.
Pripremljeni podaci od ovih slubi se, preko informacionog sistema, koriste za:
planiranje i upravljanje eksploatacijom,
programirani nain odravanja,
kontrolu ponaanja vozaa za vrijeme eksploatacije,
informacije o iskoritenju vozila i vozaa po danima i mjesecima,
pregled pojedinanih trokova.
PODACI O RADU
VOZILA
OBRADA I ANALIZA
PODATAKA
-Broj dokumenata o radu

vozila
-Garani broj vozila u radu
-Broj linije
-Datum i vrijeme odlaska
vozila na liniju
-Vrijeme trajanja
funkcionalnih zahtjeva
-Vrijeme trajanja
neplaniranog zastoja
-Vrijeme rada vozila
-Uslovi rada(smjena,
optereenje vozila,
klimatski uslovi, stanje
kolovoza)
-Preeni broj kilometara
-ifra vozaa
KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI
POKAZATELJI FUNKCIJE EFEKTIVNOSTI
ZA UKUPNO
DOSTIGNUTO VRIJEME
POSMATRANJA
ZA
IZABRANO
VOZILO
-Broj pojava stanja u radu
-Vrijeme u radu u
zavisnosti od optereenja
-Srednje vrijeme u radu
izmeu otkaza
-Standardna devijacija
-Vrijeme rada po iframa

vozaa
-Ukupno vrijeme u radu
-Vrijeme u radu po
linijama
-Srednje vrijeme u radu
-Vrijeme u radu izmeu
otkaza
-Interval provjeravanja
ZA
IZABRANI
PERIOD
ZA
SVA
VOZILA
-Raspodjela vremena u
radu (pouzdanost R(t))
-Preeni broj kilometara
-Vrijeme u funkcionalnom
zastoju
-Vrijeme u neplaniranom
ekanju
-Histogram i stepenasti
dijagram
-Intenzitet otkaza
Slika 36. Sigurnost funkcionisanja prema Duboki [21]

Stepen organizacije odravanja u transportnim firmama zavisi od niza faktora, i to:
koncepcija rada transportne firme gdje je odravanje organizirano kao podsistem,
politiko-ekonomski ambijent koji definie pravac razvoja firme,
pozicije odravanja u odnosu na druge slube firme,
stepena kompletnosti transportne usluge,
strunog kadra,
strukture firme sa aspekta tehnoloko-organizacijskih cjelina,
63
opremljenost savremenim sredstvima, opremom i ureajima.
Sigurnost funkcionisanja motornih vozila je u funkciji kvaliteta i efikasnosti transportne

usluge i zavisi od vie inilaca, prikazanih na slici 36.
Vrijeme odravanja moe se znatno skratiti ako se za odreene postupke odravanja
osiguraju posebni alati i ureaji (slino kao i za dijagnostiku), ali se time uslonjava sistem
nabavki i poveavaju trokovi. Unifikacija i standardizacija znaajno doprinose i
kvalitetnijem odravanju sa stanovita uvjebanosti radnika, primjenjenih alata, posebnih
ureaja itd.
Prema nekim u praksi primjenjivanim postupcima, prilagoenost odravanju ocjenjuje se
na dva naina:
prilagoenost preventivnom odravanju,
prilagoenost odravanja prema nadlenosti specijaliziranih radionica.
Prilog 18. prikazuje pokazatelje efektivnosti odnosno sigurnosti funkcionisanja voznog
parka [21]. Odravanje motornih vozila, posebno privrednih, svodi se na jedan od opte
prihvaenih sistema organizacije odravanja, i to [25], [31]:
redovno ili preventivno odravanje,
programirano odravanje,
tzv. dijagnostiko odravanje i
tzv. modulirano odravanje.
Redovno odravanje obuhvata: tehnike preglede, servisno odravanje i otklanjanje
vanrednih kvarova. U dijelu tehnikih pregleda koji su, zbog obaveze osiguranja
minimuma tehnike ispravnosti motornih vozila u saobraaju, regulirani zakonom ovaj
koncept organizacije odravanja motornih vozila ima karakter preventivnog odravanja.
Redovno odravanje je u osnovi naknadno odravanje, u kojem nema postupka
planiranja, odravanje se obavlja od sluaja do sluaja (kada nastane kvar), a i potrebe za
resursima odravanja su, takoer, sluajne. Koncept redovnog odravanja obuhvata i
investicijsko odravanje.
Investicijsko-remontno odravanje je znaajniji remontni zahvat na pojedinim motornim
vozilima koji znatno poveava njihovu vrijednost i produava njihov eksploatacioni vijek
trajanja. Vre se izvan eksploatacije vozila u vremenskom intervalu izmeu 3 i 30 (ili vie)
dana.
Radove na odravanju motornih vozila treba opisno definisati prema vrsti motornih vozila,
njihovom broju i uslovima ekspolatacije:
ta je to odravanje motornih vozila i iz kojih se radova sastoji,
vrstu i karakter radova i postupaka,
odnos broja radnih mjesta i broja vozila,
specifikaciju opreme i resursa,
veliinu i specifikaciju radnih mjesta,
odnos broja radnika i broja vozila, po specijalizaciji i kvalifikacionoj strukturi,
veliinu i odnos otvorenih i zatvorenih radnih mjesta i parkirnih povrina unutar
garanog prostora, itd.
64
Pravilna organizacija i tehnologija programiranog odravanja vlastitih vozila, izmeu

ostalog, nudi odreena poboljanja, kao to su:
ekonominiju i sigurniju eksploataciju motornih vozila i dui vijek vozila,
znatno vii stepen tehnike ispravnosti vozila,
znatno bolje transportne parametre i kvalitetniju transportnu uslugu,
povoljnije uvjete za kontinuirano praenje rada vozila i vozaa, itd.
Savremena putnika i teretna moderna vozila opremljena su elektrinom, elektronskom i
hidropneumatskom opremom. Posljedice tog tehnikog napretka su komplicirani sistemi
koji, pored toga to znatno poveavaju uinak vozila, dovode i do vee uestalosti
kvarova. Kvarovi su postali nepredvidivi fenomeni ije se ponavljanje moe "definisati"
samo na osnovu prorauna vjerovatnosti. Na osnovu iskustva moemo oekivati
ponavljanje ovih vrsta kvarova, ali ne moemo odrediti trenutak kada e kvar nastati. Od
1996. godine vodei svjetski proizvoai motornih vozila predstavili su novu moduliranu
generaciju privrednih motornih vozila. Modulizacija omoguuje maksimalno prilagoavanje
motornih vozila eljama kupaca i lokalnim propisima.
Ovo je koncept odravanja koji zahtjeva potpunu sinhronizaciju u tehniko-tehnolokom,
organizacijskom, strunom i administrativnom smislu, od poetka, tj. od trenutka
donoenja odluke za primjenu ovog koncepta odravanja, tokom nabavke motornih vozila,
opremanja radionikih i drugih prostora, pa sve do momenta uvezivanja svih segmenata
ovog sistema u jednu organizacijsku i funkcionalnu cjelinu [26].
Koji e koncept primijeniti pojedina transportna preduzea zavisi, prije svega, od realnih
uslova za primjenu nekog od ovih koncepata, koncepcije rada i razvoja preduzea i
njegove ekonomske moi.
4.15. Informacioni sistem u odravanju cestovnih vozila

Povoljne informacije djeluju u pravcu efikasnijeg poslovanja, breg i sigurnijeg kretanja
motornih vozila, efikasnijeg odravanja, racionalnijeg rasporeda radnih zadataka i
vremena, koncipiranja ponude na osnovu informacija o transportnoj potranji, odgoja i
edukacije uesnika u saobraaju, ali djeluje i na sigurnost saobraaja. Na osnovu
informacija uesnici u saobraaju prilagoavaju svoje ponaanje zahtjevima saobraaja.
Veina informacija koje su na bilo koji nain prisutne u transportnim preduzeima,
uglavnom se koriste:
za poveanje sigurnosti uesnika u saobraaju,
za koncipiranje ponude i konkuretskog nastupa na transprotnom tritu,
za potrebe organizacije odravanja motornih vozila,
za definiranje cjelokupne poslovne politike transportnih preduzea.
Razvijeni informacijski sistemi transportne privrede koriste namjensku elektronsku opremu
za pripremu i evidenciju odgovarajuih i najsvjeijih informacija uz pomo uloka
tahografa. Ovi sistemi nude evidentirane i obraene podatke, odnosno izvjetaje koji nisu
stariji od 24 sata ili prema potrebi preduzea (10 ili 30 dana). Savremeni digitalni
tahografski alat evidentira itav niz podataka bez kojih je teko i zamisliti upravljanje
65
eksploatacijom velikim brojem motornih vozila. Ovo je dobar alat, koje slui kao podloga
za dobivanje informacija o ponaanju vozila i vozaa u eksploataciji.
PODACI
BAZE PODATAKA
OBRADA I ANALIZA
PODATAKA
KVANTITATIVNI I KVALITATIVNI
POKAZATELJI EFEKTIVNOSTI
PROIZVOA
KORISNIK
USAVRAVANJA
PROIZVODA
SISTEMA
ODRAVANJA
Slika 37. Shematski prikaz toka podataka u informacionom sistemu u odravanju [31]
Slikom 37. dat je shematski prikaz toka podataka u informacionom sistemu u odravanju, i
mjesto baza podataka u informacionom sistemu.
Kompletan sistem za praenje i obradu podataka pri eksploataciji i odravanju cestovnih
motornih vozila, sastoji se od slijedeih ureaja i opreme:
tahograf sa potpunim sistemom informacija, skupljenih tokom eksploatacije vozila,
oprema za vizualno posmatranje i snimanje o ponaanju vozaa za vrijeme vonje i
za potrebe sudskih vjetaenja u saobraajnim nezgodama,
elektronska oprema za obradu i evidenciju informacija presnimljenih iz tahografa na
odgovarajue formulare, kao osnovni sistem informacija,
elektronska baza za memorisanje i dalju obradu podataka.
Osim registriranih podataka tahograf omoguuje vozau vizualno praenje:
tanog vremena,
trenutne brzine i broja okretaja motora,
broj preenih i prevezenih kilometara,
prekoraenja maksimalno dozovoljene brzine ili broja okretaja motora,
66
ukljuivanja automatskog podmazivanja.
Zbog primjene kao vjerodostojan dokazni materijal u sudskim postupcima, kod

saobraajnih nezgoda, kao i u kriminalistici i drugim oblastima vezanim za transportnu
djelatnost. Iz svega proizlazi ogromna vanost i uloga tahografa u procesu eksploatacije
motornih vozila i u procesu njihovog odravanja.
Ovo je vano za proces odravanja motornih vozila, jer sprovoenje radova odravanja
zavisi od mogunosti donoenja pravovremenih odluka.
Osnovni zadatak informacionog sistema je da osigura dobijanje informacija koje
omoguuju poduzimanje potrebnih i dovoljnih mjera za ispunjenje funkcije za koju je
sistem projektovan.
Na osnovu statistikih pokazatelja iz informacionog sistema i u sluaju zamjene ovih
kartica gdje i pouzdanosti igra veliku ulogu, ovi podaci mogu dalje:
pratiti i predvidjeti mogunost otkaza nekog elementa od poetka eksploatacije,
odrediti promjene i udio procentnog dijela elementa,
odrediti periodinost instrumentalne dijagnostike,
planiranje radova u zoni tekueg remonta,
4.16. Zakonska ogranienja

Zakonska ogranienja Iskazuju se kao maksimalno vrijeme izmeu dva kontrolna
pregleda odreenih sredstava za rad iji otkaz moe da:
ugrozi sigurnost ljudi,
izazove vee materijalne tete i
ugrozi ovjekovu okolinu.
Vremenski period izmeu dva kontrolna pregleda zavisi od vrste
sredstvo predstavlja. To se odnosi na posude pod pritiskom
cjevovode, itd.), sredstva za transport opasnih materija, sredstva
materijama (pumpe, plinovodi, dojavljivai poara i slino.),
(automobili, autobusi, kamioni), elektrine instalacije i dr.
opasnosti koju samo

(rezervoare, kotlove,
za manipulaciju ovim
sredstva transporta
Period izmeu dva kontrolna pregleda definie se Zakonom za pojedina sredstva za rad i
taksativno nabraja ta se sve pregleda odnosno kontrolie. Kontrolne preglede izvode
ovlatene organizacije, koja izdaju odreena uvjerenja (certifikate) o pregledu. Kontrolu
provoenja Zakona, odnosno nadzor nad izvrenjem i potivanjem Zakona, obino vri
nadleni dravni organ (zavod, institut ili inspekcija).
Kontrolni pregledi pojedinih sredstava za rad uvedeni su zbog sigurnosti ljudi, opreme,
okoline i zbog potrebe da se unaprijed odredi vrijednost ogranienja koje treba da ostvari
(minimum) sredstvo za rad propisano Zakonom. Oni se definiu kao skup minimalnih
vrijednosti parametara stanja sredstava za rad koji moraju da se ostvare ili skup
maksimalnih vrijednosti parametara koji smiju da se dostignu. Provjera ovih parametara
vri se u Zakonom predvienim rokovima za odreena sredstva za rad od strane
ovlatenih institucija, koje o tome izdaju odgovarajue dokumente.
67
Periodi kontrolnih pregleda utvruju se po odreenoj proceduri uz uee strunih

dravnih organa i strunih asocijacija, a na bazi eksperimenta i iskustva. Ovi periodi esto
ne odgovaraju stvarnim karakteristikama sredstava za rad zbog vie razloga:
razvoj sredstava za rad (materijali, kvalitet obrade, strukture),

razvoj procesa obrade (novi tehnoloki postupci, metode kontrole kvaliteta),
razvoja tehnologije i sredstava odravanja (metode tehnike dijagnostike, materijali
za odravanje, popravke rezervnih dijelova, montae i demontae) i
povienje parametara eksploatacije odravanih sredstava (brzine, temperature,
dinamike optereenja, agresivnost sredine).
Kada se posmatraju ovi radovi odravanja onda Zakon ne dozvoljava slobodu u izboru
duine perioda izmeu izvoenja pregleda odreene klase za odreena sredstva.
4.17. Kritiki osvrt na politiku i postupke odravanja sistema

Kako je sigurnost cestovnog saobraaja primarni zadatak i cilj svih direktnih i indirektnih
uesnika u saobraaju, odreeni stepen sigurnosti cestovnog saobraaja zahtijeva:
tehniku prevenciju ispravnosti vozila (regulisano propisima),
potrebnu tehniku i saobraajno-tehniku kulturu,
potreban nivo opeg tehnikog stanja vozila,
kontinuitet tehnike ispravnosti vozila,
maksimalno poveanje vremenskog razdoblja pouzdanog i sigurnog rada vozila,
efikasno saniranje unutranjih i vanjskih uticaja na tehniko stanje vozila, itd.
Tehniki sistemi su u toku eksploatacije podloni habanju i starenju, a kvarovi kod
pojedinih sistema mogu izazvati velike materijalne i ljudske tete. Za ovakve sisteme
drava obino propisuje kontrolne preglede, kao dio zadatka odravanja koji imaju odreen
sadraj, period obavljanja, sadraj, postupke kao i osoblje koje ga moe izvesti.
Neki od aspekata sa kojih se moe posmatrati cestovni saobraaj su: tehniki, sigurnosni,
politiki, ekoloki i nauni aspekt.
Drava, kroz razliite vidove zakona i pravilnika, propisuje minimum tehnike sigurnosti
odreenih segmenata, ureaja i opreme na motornim vozilima,
Zakonodavac je propisao da se samo ispravnim i propisno opremljenim vozilima smije
obavljati prijevoz.
Da bi se ovo postiglo neophodna je uspostava adekvatnog sistema ispitivanja vozila, koji
je potrebno razviti prvo na najviem nivou (imati jasnu viziju toga), pa to spustiti na
operativni nivo sa stalnim kontrolama ovlatenih ispitinih mjesta.
Iz navedenog proizlazi da se vozilo mora odravati u tehniki ispravnom stanju sa
zadatkom da:
a) sprjeava pojavu stanja u otkazu (preventivno odravanje) i
b) ispuni zahtjeve za visokom pouzdanou u radu tehnikog sistema (vozila).
U prilog analizi uticaja odravanja cestovnih motornih vozila na sigurnost saobraaja
neophodno je napraviti kratki rezime prethodnih razmatranja tehnike i saobraajne
komponente vozila.
68
5. Tehniko eksploatacijski zahtjevi vozila kao faktor sigurnosti saobraaja
5 TEHNIKO EKSPLOATACIJSKI ZAHTJEVI VOZILA KAO

FAKTOR SIGURNOSTI SAOBRAAJA
5.1.
Eksploatacija vozila
Eksploatacija je u osnovi stohastiki proces, te se na njega u analizi i ocjeni valjanosti

mogu i moraju primijeniti metode analize sluajnih procesa. Odluujui utjecaj na tehniko
stanje i efektivnost vozila u eksploataciji, pored korisnika, ima sistem odravanja.
Odravalac je taj koji, s jedne strane treba umanjiti negativne utjecaje nesavrenosti
konstrukcije, poboljanjem vozila sa novim rezervnim dijelovima, a sa druge da za raun
korisnika osigurava visok nivo raspoloivosti i stalan uvid u tehniko stanje i pouzdanost
vozila.
Zahtjevi koji se postavljaju u odnosu na vozila uslovljeni su klasom i kategorijom vozila i
oni se mogu svrstati u tri grupe: opti, eksploatacioni i zahtjevi vezani za bezbjednost.
U grupi optih zahtjeva u odnosu na vozila najznaajniji su:
vuno-dinamika svojstva,
unifikacija dijelova,
zadovoljenje zakonskih propisa i standarda,
mogunost modifikacije bez znaajnih finansijskih ulaganja,
aerodinaminost, estetinost i funkcionalnost karoserije,
povoljan odnos ukupne i sopstvene mase,
pouzdanost u radu, otpornost na zamor, koroziju i habanje,
komfor u pogledu vibracija, ventilacije, buke, upravljanja i grijanja,
dobra upravljivost i odravanje pravca tokom kretanja i
nizak specifian pritisak tokova na podlogu.
U grupu eksploatacionih zahtjeva u odnosu na vozila spadaju:
minimalni trokovi koritenja,
iskoritenost korisne nosivosti,
minimalni trokovi odravanja,
minimalna potronja goriva i maziva,
jednostavan pristup svim mjestima za opsluivanje,
maksimalne srednje brzine kretanja,
lakoa i brzina utovara i istovara i
jednostavno sklapanje i rastavljanje sklopova i dijelova pri opravkama.
U grupu zahtjeva vezanih za bezbjednost u saobraaju spadaju:
funkcionalnost, efikasnost i pouzdanost sistema za koenje i upravljanje,
stabilnost kretanja u svim uslovima,
dobra upravljivost,
efikasan sistem za osvjetljivanje puta i ienje vjetrobranskog stakla,
preglednost i vidljivost sa vozakog sjedita,
funkcionalnost signalnih ureaja,
69
udobnost i podesivost vozakog sjedita,

obezbjeenje zatitne zone za svakog putnika,
primjerena sigurnost stakala,
konstrukcija koja obezbjeuje zatitu putnika u sluaju sudara i
minimalan negativan uticaj na okolinu i maksimalna uoljivost u svim vremenskim
prilikama.
Navedeni zahtjevi su esto u suprotnosti jedan sa drugim. Zbog toga se pri projektovanju
vozila ine kompromisi u pogledu zadovoljenja pojedinih zahtjeva. Kvalitet, a time i cijenu
vozila odreuje uspjenost optimizacije ovih zahtjeva.
5.2.
Eksploataciono-tehnike karakteristike vozila
Osnovne eksploataciono-tehnike karakteristike vozila su:

ekonominost,
dinaminost,
pouzdanost,
vijek trajanja,
kapacitet,
udobnost,
bezbjednost,
prohodnost i
pogodnost za odravanje.
Kvantifikacijom parametara efektivnosti omoguava se utvrivanje ranga utjecaja
pojedinih veliina u lancu podrke vozila u pojedinim fazama ivotnog ciklusa. Na taj nain
stvaraju se mogunosti otkrivanja slabih mjesta, prevencije pojave otkaza, ouvanje
visoke radne sposobnosti, spremnosti i smanjenje posrednih-neposrednih trokova
ivotnog ciklusa.
Analizu efektivnosti treba poeti ve u najranijim fazama razvoja vozila, kada su mogue
relativno jednostavne promjene u konstrukciji, u cilju poveanja pouzdanosti ili pogodnosti
za odravanje. to je vozilo tehniki sloenije to su zahtjevi podrke kompleksniji.
Sa gledita ITP-a, eksploatacija motornog vozila je dio ivotnog cikIusa od naroitog
znaaja. U njoj se najneposrednije proimaju i sukobljavaju svi mogui utjecaji okruenja,
tehniko-tehnoloke, ekonomske i ekoloke karakteristike vozila. Vozilo, korisnik,
odravalac i okruenje ine jedinstven sistem ije sinergiko djelovanje esto daje
neoekivane i nepredvidive ishode i rezultate.
Interakcijske veze i funkcionalne zavisnosti izmeu elemenata tog sistema vrIo je teko, a
ponekad i nemogue, identificirati, matematiki formalizirati iIi izraziti.
Nameu se zakIjuci o velikom broju stohastikih pojava u procesu eksploatacije:
intenzitet i reim eksploatacije,
nivo tehnike osposobljenosti korisnika,
trenutak pojave otkaza i vrijeme izmeu dva otkaza,
intenzitet i vrijeme trajanja opravke,
raspoloivost resursa za odravanje, itd.
70
Sistem odravanja osigurava visok nivo raspoloivosti i stalan uvid u tehniko stanje i
pouzdanost vozila, zaliha. Time uspjeno udovoljava zahtjevima i potrebama tehnolokog
procesa i da nema duplih rezervi koje se ne troe, a zauzimaju skladine kapacitete i
zaleuju novana sredstva. Formiranje zaliha rezervnih dijelova mora se vriti na osnovu
podataka o pouzdanosti i kritinosti elemenata i sastavnih dijelova, kompetenciji u
odravanju i veliini kontingenta motornih vozila.
5.3. Saobraaj kao sistem

Savremeni saobraaj se razvio u veoma sloen transportno-tehnoloki i komunikacijski
proces. Od davnina smatrao se transportnom industrijom u smislu ukupnosti ekonomskih,
pogonskih i organizacijskih karakteristika jedne zaokruene privredne grane i predstavlja
veoma znaajnu komponentu drutveno-privredne politike.
U naunom smislu, saobraaj kao cjelinu ine tri nauna podruja [2]:
Upravljanje saobraajnim sredstvima,
Odravanje i tehnika eksploatacija saobraajnih sredstava i
Tehnologija saobraaja.
Od samog poetka ljudi su bili upueni na meusobnu povezanost putem najrazliitijih
oblike meusobne povezanosti tzv. komunikacije, odnosno saobraaj.
Tehnika sredstva dijelimo na:
saobraajna sredstva,
stacionarna transportna sredstva i
sredstva veza.
Slika 38. Podjela saobraajnih sredstava [2]

Saobraajna sredstva (Slika 38.) su pokretna tehnika sredstva, po konstrukciji i
ureajima namijenjena i osposobljena za kretanje preteno ili iskljuivo odreenim
putevima u svrhu obavljanja transportne ili neke druge specijalizirane aktivnosti, odnosno
kategorizacija vozila usaglaena prema EU kategoriji vozila, a ista se i koristi u zvaninim
aktima i u BiH.
Na slian nain i po istom principu moe se jasno predoiti meunarodni i nacionalni
prometni i transportni sistem s podstistemima, bilo koje zemlje, u okvirima meunarodnog
prometnog i transportnog sistema i meunarodnog privrednog sistema.
71
MEUNARODNI PRIVREDNI SISTEM
MEUNARODNI PROMETNI I TRANSPORTNI SISTEMI PRIJEVOZA
ZRANI
RIJENO
KANALSKO
JEZERSKI
CESTOVNI
ELJEZNIKI
POMORSKI
OSTALI
Slika 39. Meunarodni i nacionalni prometni sistem [33]

U ostale podsisteme i sisteme koji sudjeluju u nacionalnom meunarodnom prometnom i
transportnom sistemu pripadaju: vanjskotrgovinski, pediterski, luki, carinski, bankarski,
sanitarni, veterinarski, osiguravajuih drutava, cjevovodni prijevoz, PTT usluge i drugo.
Meunarodni prometni sistem (Slika 39.), samo je jedan znaajan podsistem
meunarodnog privrednog sistema i ine ga nacionalni i meunarodni transportni i
prometni sistemi, a u okviru njih cestovni, eljezniki, zrani, pomorski, rijeno-kanalskojezerski i transportni sistemi, ali i ostali podsistemi koji sudjeluju u funkcioniranju
navedenih podsistema.
5.4. Sigurnost saobraaja kao cilj

Cestovni saobraaj, je u osnovi veoma sloena drutvena pojava, i dva suprostavljena i
nikada usklaena dijela jedne cjeline transportnih sredstava, saobraajnica i njihovih
elemenata.
Sigurnost svih uesnika u saobraaju je zakonska potreba i cilj. Stanje sigurnosti u
cestovnom saobraaju, openito gledano, nije zadovoljavajue, osim pojedinanih
pozitivnih primjera u nekim zemljama Evrope i Svijeta (npr. vedska). Oteavajua
okolnost je i to to praktiki cjelokupno stanovnitvo sudjeluje u cestovnom saobraaju.
Druga oteavajua okolnost je nesavrenost cestovnih vozila, saobraajnih povrina,
prisustvo pogreke uesnika i prosjeno nizak nivo saobraajne i ope kulture uesnika.
Sigurnost cestovnog saobraaja se ogleda kroz opu sigurnost svih uesnika u
saobraaju, mjerenu brojem kriznih i konfliktnih situacija i brojem saobraajnih nezgoda.
Opa definicija saobraajne nezgode glasi: [39]
"Saobraajnom nezgodom se smatra nezgoda na cesti (putu) u kojoj je sudjelovalo
najmanje jedno vozilo u pokretu, i u kojoj je ranjeno ili poginulo jedno ili vie lica, ili je
izazvana materijalna i druga teta".
Zbog toga je malo naunih podruja koja obiluju s toliko zabluda i pogrenih pokuaja kao
promet (saobraaj). Tako stanje namee neophodnost saradnje i koordinacije aktivnosti
veeg broja subjekata: slube javne sigurnosti, zakonodavaca, javnih slubi uprave,
prosvjete, sredstava informiranja, saobraajnih i drugih strunjaka, planera, medicinara,
pravnika i raznih drugih struka.
Struktura tih istraivanja, koja se primjenjuju na saobraajnoj sigurnosti u veini evropskih
zemalja uproteno izgleda ovako [33]:
analize saobraajnih nezgoda i statistiki izvjetaji,
72
kapaciteti i ponaanje cestovnih korisnika,

ceste i saobraajna podruja,
uticaji na ponaanje cestovnih korisnika,
okolina i saobraajno planiranje i
metode koritene u istraivanju saobraajne sigurnosti.
Posebno podruje istraivanja su odnosi izmeu saobraajne okoline i saobraajne

sigurnosti te efekti sigurnosnih mjera. Nesporno je da na sigurnost cestovnog saobraaja
djeluje niz razliitih faktora, razliitog intenziteta, karaktera i obima djelovanja.
Slika 40. Faktori saobraajne nezgode [39] i [32]

Grupa najuticajnijih faktora koji ine jedan uvezan sistem su: ovjek, vozilo, cesta (put),
saobraaj na cesti i incidentni faktor (Slika 40.).
Glavni uzroci saobraajnih nezgoda, uglavnom su poznati, samo se u razliitim sredinama
i okolnostima mijenja njihovo uee u ukupnoj sigurnosti saobraaja i u konkretnoj
saobraajnoj nezgodi ili situaciji. U svim sluajevima ovjek je glavni i nezaobilazni uzrok i
faktor. Ponaanje ovjeka, kao vozaa i uesnika u saobraaju, je dominantno.
Sigurnost cestovnog saobraaja kao krajnji cilj je, ustvari, jedan proces koji zahtijeva iroki
front aktivnosti, struno voenje, dobru koordinaciju aktivnosti i jaku finansijsku i
materijalnu podrku.
5.5. Uloga odravanja cestovnih vozila u saobraaju

Uloga odravanja motornih vozila u procesu eksploatacije vozila, radnog procesa i
njihovog uea u saobraaju ima viestruku ulogu odravanja i poboljanja osobina
vozila:
tehnikih,
sigurnosnih,
transportnih,
ekonomskih,
ekolokih, itd.
U operativnom smislu u cilju stvaranja novog i efikasnijeg sistema odravanja motornih
vozila, odravanje motornih vozila ima zadatak da:
izvri odreivanja stanja motornih vozila i prateih ureaja i opreme,
vri kontinuirane promjene u organizaciji odravanja,
stalno poveava brzinu rada i dijagnosticiranja,
vri sistematsko ispitivanje, praenje i analiziranje rada i stanja vozila,
osigurava brze, tane i potpune informacije od: odravanja-voza-operativa,
73
formira bazu podataka (ispitivanjem, mjerenjem, prikupljanjem),

analizira dobivene podatke i poduzima sve organizacione, tehnike i druge mjere i
omoguava upravljanje procesom rada vozila i stalnu kontrolu.
Odravanje u saobraaju moe da doprinese naporima za efikasno upravljanje

saobraajnim procesima i da potakne pozitivne promjene odnosa u saobraaju.
Posmatrajui sigurnost saobraaja kroz ekonomski aspekt moe se tvrditi da eljezniki
saobraaj, kao vid saobraaja, je oko 125 puta sigurniji od cestovnog saobraaja. Tako
ako se uzme prostorni utjecaj i ako znamo da je oko 40% od ukupnog broja vozila je
tehniki neispravnih koja uestvuju u saobraaju i poveavaju ve dovoljno veliki problem
koritenja raspoloivog saobraajnog prostora. Prema potronji energije oko 25%
cjelokupne energije troi saobraaj i time zauzima drugo mjesto.
Odravanje, treba da obezbijedi: prikupljanje, obraivanje i pravodobno prezentiranje
najvanijih ulaznih, internih i izlaznih podataka i informacija o tokovima u odravanju,
eksploataciji motornih vozila i uticajima na saobraajni sistem u cjelini.
Za ostvarenje svoje znaajne uloge u saobraaju, odravanje treba potencirati:
vrste opasnosti koje u toku poslova i aktivnosti odravanja postoje,
programe i metode osposobljavanja izvrilaca odravanja,
selekciju uesnika u procesu osposobljavanja,
kontrolu provoenja i djelotvornost osposobljavanja,
motivaciju uesnika u osposobljavanju i
cijenu i efekte osposobljavanja.
5.6. Zakonska regulativa

Saobraajno-sigurnosni aspekt ima prioritet i u vaeoj zakonskoj regulativi. Definisan je u
tri nivoa i to:
za sve uesnike u saobraaju koji koriste cestovna motorna vozila (Zakon o
osnovama bezbjednosti na putevima),
za javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe (Zakon o unutranjem cestovnom
saobraaju) i
obavezna provjera ispravnosti vozila putem tehnikih pregleda. (Pravilnik o
tehnikom pregledu vozila i Pravilnik o preventivnim tehnikim pregledima motornih
i prikljunih vozila).
U optem smislu ovaj problem definiran je na slijedei nain:
Motorna i prikljuna vozila koja se pojedinano proizvode ili prepravljaju ili su im oteeni
sklopovi i ureaji bitni za bezbjedno uee u saobraaju moraju se prije putanja u
saobraaj podvrgnuti ispitivanju u pogledu bezbjednosno-tehnikih karakteristika [43].
Radi provjeravanja tehnike ispravnosti motornih i prikljunih vozila obavljaju se tehniki
pregledi tih vozila. Tehniki pregled motornih i prikljunih vozila obavlja se najmanje
jedanput godinje. Na tehnikom pregledu utvruje se da li motorno ili prikljuno vozilo
ima propisane ureaje, a naroito ureaje za upravljanje, ureaje za zaustavljanje,
pneumatike i ureaje za davanje svjetlosnih signala, osvjetljavanje puta i vozila i
74
isputanje sagorjelih gasova i da li su ti ureaji u ispravnom stanju, kao i da li ono

ispunjava i druge propisane uslove za uestvovanje u saobraaju. O izvrenom tehnikom
pregledu motornih i prikljunih vozila vodi se evidencija [43].
Preduzee ili druga organizacija ili organ koji obavlja tehniki pregled motornih i
prikljunih vozila mora biti osposobljen i opremljen tako da moe uspjeno da obavi taj
pregled [43].
Tehniki pregled vozila sastoji se iz tri dijela:
pripremni dio,
kontrolni dio i
administrativni dio.
Preventivni tehniki pregled motornih i prikljunih vozila moe biti dnevni i periodini.
Periodini preventivni tehniki pregledi vozila obavljaju se u odreenim rokovima i prema
propisanom broju dana, preenih kilometara ili sati rada. Dnevni preventivni tehniki
pregledi vozila obavljaju se svakog dana prije ukljuivanja vozila u promet. Treba jo
napomenuti da je ohrabrujua injenica da se u novim vaeim propisima nalazi znatan
broj odredbi koje su usklaene sa evropskim tehnikim i drugim zahtjevima.
5.7. Osvrt na tehniko eksploatacijske zahtjeve

U irem teorijskom i praktinom smislu, rezultati istraivanja mogu posluiti za razliite
vrste analiza i za definiranje validnih zakljuaka.
Prema sigurnosti u saobraaju i pouzdanosti vozila kao tehnikog sistema, cestovno
motorno vozilo se moe posmatrati kao sistem ija se pouzdanost prouava zavisno od
pouzdanosti njegovih podsistema i kao skup sastavnih dijelova ili skup pojedinanih
elemenata sistema ija se pouzdanost prouava nezavisno od ostalih sastavnih dijelova.
Odravanje djeluje preventivno kroz niz kontrolnih i dijagnostikih radnji i postupaka,
nastojei zadrati vozila u tehniki ispravnom stanju kako bi bila spremna i pouzdana u
eksploataciji, pa tek potom otklanja posljedice.
To se uglavnom ostvaruje poboljanjem i prilagoavanjem funkcije odravanja svakom
segmentu vozila kako bi se omoguilo poveanje pouzdanosti svakog segmenta
pojedinano, odnosno vozila u cjelini.
Bez obzira na stepen poboljanja funkcije odravanja i definirane relacije izmeu funkcija
odravanja i pouzdanosti vozila u eksploataciji, prisutan je i neizbjean kompromis izmeu
ispravnog i neispravnog stanja.
To praktino znai da i u najbolje organiziranom sistemu odravanja i sa maksimalno
moguoj ostvarenoj pouzdanosti vozila u eksploataciji, postoji odreeni procenat
neispravnosti (kvarova) koji su prikriveni i koje vozila "nose" u procesu eksploatacije.
Takva vozila spadaju u onih 40% tehniki neispravnih vozila koja uestvuju u saobraaju.
75
6. Tehniki pregled vozila
6 TEHNIKI PREGLED VOZILA

6.1.
Ope informacije o tehnikom pregledu vozila
Tehniki pregled vozila (TPV) je djelatnost od opteg drutvenog interesa gledajui iz

aspekta sigurnosti saobraaja na putevima, te isto tako i ekologije. TPV je obavezan za
sva motorna i prikljuna vozila.
STPV mora provjere tehnike ispravnosti motornih i prikljunih vozila obavljati u skladu sa
odredbama Zakona o osnovama sigurnosti saobraaja na putevima u Bosni i Hercegovini,
Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine i podzakonskim propisima
donesenim na osnovi ovih zakona, uz koritenje svih propisanih ureaja i opreme na
stanici tehnikog pregleda, te primjenom procedura za tehniki pregled vozila donesenih
na osnovu navedenih propisa.
Posao provjere tehnike ispravnosti vozila predstavlja javnu ovlast, te ukoliko se ne
potuju zakonske osnove ista e biti povuena ili e biti izreene kaznene mjere.
Na TPV provjeravaju se svi ureaji koji su serijski ugraeni u vozilo, bez bitnog
rastavljanja dijelova vozila. Na primjer, ako na kontrolnoj tabli svijetli indikator upozorenja
koji se odnosi na zrani jastuk, kontrolor tehnike ispravnosti vozila nee provjeravati
postojanje istog, niti e rastavljati spomenuti sklop, nego e vozilo proglasiti tehniki
neispravnim.
Dakle, svako vozilo koje uestvuje u saobraaju na putevima mora biti tehniki ispravno,
drugim rijeima mora zadovoljiti traene zakonske kriterije na tehnikom pregledu.
Svaki vlasnik vozila, odnosno voza trebao bi obaviti prije odlaska na redovni tehniki
pregled vozila neki vid pregleda vozila, tj. pregled onih dijelova vozila koji su kljuni za
sigurno uestvovanje vozila u saobraaju na putevima. Taj pregled ukljuuje vizuelni
pregled slijedeih sklopova i ureaja:
upravlja i to poloaj, zranost vizuelno,
radna i pomona konica,
stanje tahografa,
svjetlosni ureaji,
vjetrobran, retrovizori i druge staklene povrine,
brisai i perai vjetrobrana,
pneumatici,
kontrolna signalizacija u kabini vozila,
izduvni sistem i buka koju proizvode,
ureaj za spajanje vunog i prikljunog vozila i
oprema vozila i drugi ureaji bitni za sigurnost saobraaja na putevima.
Nakon to se uvjerimo vlastitom procjenom da bi svi ti sklopovi i ureaji trebali
funkcionisati onako kako je to proizvoa osmislio i definisao, poveavamo anse za
prolaz na tehnikom pregledu i izbjegavamo nepotrebno gubljenje vremena za dolazak na
ponovljeni pregled. Ovo je postupak koji nam ne bi trebao oduzeti vie od pet minuta, a
moe nam olakati daljnje radnje. Inae svaki voza je po zakonu duan ove radnje
obaviti prije svakog ukljuivanja u saobraaj sa svojim vozilom.
76
6.2.
6.2.1.
Tehnoloki postupak ispitivanja kontrole tehnike ispravnosti vozila

na STPV
Prije tehnikog pregleda
Da bi se provjerila ispravnost, odnosno pravilno funkcioniranje pojedinih ureaja, sistema i

opreme na vozilu potrebno je poznavati odgovarajui nain i metode rada. Prije samog
tehnikog pregleda, za sva vozila pa tako i putnike automobile treba vrijediti:
1. Tehnikom pregledu vozila moe se pristupiti ako je vozilo isto i uredno obojeno,
ako su mu svi sklopovi podmazani, ako dubina ara na gaznom dijelu pneumatika
zadovoljava propisane uslove, karoserija i staklene povrine nisu oteene.
2. Tehniki pregled obavlja se na praznom vozilu, osim u sluaju opravdane
nemogunosti da se vozilo isprazni od tereta, pod uslovom da takvim pregledom
nee biti dovedena u pitanje ispravnost i funkcionalnost instalirane opreme na
stanici.
3. Tehniki pregled vozila mora se izvriti u potpunosti, bez obzira da li je tokom
pregleda utvrena neispravnost vozila.
Prije poetka tehnikog pregleda vozilo mora biti parkirano ispred tehnoloke linije, do
linije i znaka STOP.
Tehniki pregled vozila se obavlja na zahtjev stranke koja je duna zaposlenoj osobi na
stanici:
a) predoiti dokumente koje je izdala nadlena institucija i koji svjedoe o vlasnitvu i
tehnikim karakteristikama vozila ili njegovih pojedinih sklopova i ureaja (raun o
kupovini vozila, jedinstvena carinska isprava, prometna dozvola),
b) priloiti dokaz o uplati naknade u skladu sa cjenovnikom usluga za obavljanje
tehnikog pregleda i
c) predoiti lini identifikacijski dokument (lina karta, paso ili vozaka dozvola), a
nosilac prava koritenja vozila i punomo.
U Prilogu 2. date su sheme sa rasporedom opreme na STPV, Prilog 3. plan rasporeda
opreme na STPV Crotehna d.o.o. Ljubuki, kao i dijagrami toka obavljanja redovnih TP
(Prilog 15) i periodinih TP (Prilog 16).
6.2.2.
Prijem vozila
Svaki tehniki pregled mogao bi se teorijski podijeliti u tri osnovna dijela:

1) identifikacija vozila s vizualnim pregledom ureaja na i u vozilu,
2) pregled donjeg dijela vozila na kanalu ili dizalici za podizanje cijelog vozila,
3) mjerenja pojedinih ureaja pomou mjernih instrumenata.
Vizualnim pregledom vozila kontrolor utvruje stanje:
karoserije vozila;
pneumatika;
staklenih povrina;
boje vozila.
Kontrolor tehnike ispravnosti vozila pregleda i utvruje ima li vozilo sve propisne oznake,
jesu li one pravilno postavljene, dobro privrene i ispravne, odnosno jesu li oteene i
77
prljave u tolikoj mjeri da je naruen njihov funkcionalni i estetski izgled. Za registracijske

ploice provjerava se i jesu li originalne i istovjetne na oba kraja vozila, uz izuzetak onih
vozila koja imaju registracijsku ploicu postavljenu samo na zadnjoj strani vozila.
Kontrolor tehnike ispravnosti vozila, tokom pregleda vozila, evidentira stanje vozila u
kontrolni list, te uzima podatke sa ureaja koji daju automatski ispis mjerenja pojedinih
ureaja i sistema na vozilu. Po zavretku pregleda sve to dostavlja voditelju stanice
tehnikog pregleda vozila. Voditelj stanice na osnovu uvida u kompletnu dokumentaciju
vozila, rezultate mjerenja utvrene na mjernim ureajima, te rezultate koje je kontrolor
utvrdio na Kontrolnom listu, sainjava Zapisnik o tehnikom pregledu vozila. Samo za
vozila koja su tehniki ispravna izdaje se elektronska Potvrda o tehnikom pregledu vozila
(eTP). Ovo nabrojano je ve shematski prikazano na Slici 21. Struktura TP i Slici 22.
postupanje sa vozilom na TP, ali i u Pilogu rada: Prilog 1., Prilog 2. i Prilog 3.
Pitanje: Gdje i kad se vri kad identifikacija vozila?
Identifikacija vozila vri se na svim mjestima gde su prisutna vozila i njihovi pratei
dokumenti (putevi, carina, policijska kontrola, tehniki pregled i slino). injenica da svaki
proizvoa svoja vozila oznaava po interno utvrenom nainu, te problematika vezana
za identifikaciju vozila ima globalni karakter. Podaci koji opisuju vozilo dijele se na:
tehnike podatke: krakteristike motora, godina proizvodnje, masa, broj sjedita,
oblik karoserije i
identifikacione podatke: broj asije, broj motora, tipska ploica, fabriki broj, itd.
Identifikacija dokumenata podrazumijeva da su dokumenti originalani i da podaci upisani u
iste dokumente odgovaraju onima na vozilu. Naalost, zbog prostora za manipulacije i
greke, ipak je najsigurniji izvor podataka samo vozilo. Direktnim pregledom vozila
utvruju se podaci o njemu. U Bosni i Hercegovini, pa i veini zemalja sa prostora ex
drave identifikacija se uglavnom izvodi na osnovu saobraajne dozvole. Treba naglasiti
da se jednom pogreno unijeti podaci u dokumentaciji vozila, godinama prepisuju i tako
smatraju validnim. To je stvorilo prijeku potrebu vlasnika vozila, dravnih organa,
osiguravajuih kua, da tee za tanim i validnim podacima o vozilima.
Potpuna identifikacija vozila podrazumijeva:
usaglaenost podataka dokument - vozilo,
utvrivanje originalnosti dokumenata,
pregled vozila u cilju provjere njegovog identiteta.
Zbog izraenog problema krivotvorenih i ukradenih vozila, a u cilju rjeavanja problema
nelegalnih vozila u nekim zemljama, veinom bivih zemalja Istonog Bloka, koje su ule
u EU, Maarska, eka, Slovaka, Litvanija, Rumunija, Bugarska, uvedene su
preventivne mjere radi spreavanja ovih negativnih pojava, vrenjem obaveznih
pregleda u cilju provjere identiteta vozila. Zna osnovu navedenog moe se oekivati da
e se i u naoj zemlji, pa i u veini ostalih zemalja okruenja, a koje jo nisu lanice EU
(jer sumnja se da tu postoji znaajan broj nelegalnih vozila), u blioj budunosti uvesti
obavezni pregledi regularnosti vozila kao poseban pregled vozila.
Ovo se naroito odnosi na uvezena polovna vozila, sumnjivog porijekla, sa krivotvorenim
dokumentima ili ak sa "pravim" dokumentima koji imaju krivotvorene podatke.
78
6.3.
Identifikacija vozila i dokumentacije
Za svako vozilo vri se identifikacija, tako to se vri usporeivanje podataka o vozilu koji
se nalaze u dokumentaciji vozila sa brojem asije, brojem motora i registracijskih ploica
koji su na vozilu. Za vozila pogonjena plinom, kontrolor tehnike ispravnosti vozila,
detektorom plina, utvruje nepropusnost ureaja za plin, i to obavezno prije ulaska u
objekat .
Sama provjera podrazumijeva detaljan vizuelni pregled vozila i upotrebu sofisticirane
mjerne tehnike.
Vizuelnim pregledom se dolazi do odgovora na pitanja da li:
izgled i mjesto predvieno za broj motora i asije odgovara tvorniki predvienom
stanju?
su spojevi noseeg elementa broja asije tvorniki izraeni?
su podudarni podaci na primarnim i sekundarnim identifikatorima?
je dodatna oprema i unutranjost vozila podudarna tvornikoj izvedbi modela
vozila? ...
Postoje razna mjesta na vozilu pomou kojih se moe izvriti tana identifikacija vozila,
odnosno utvrivanje tehnikih i drugih podataka o vozilu na osnovu broja asije, broja
motora, tipske ploice, produkcionog broja, itd. (u daljem tekstu identifikatora).
Provjerom osnovnih identifikatora (broja asije i broja motora) utvrujemo podudarnost
pregledanog vozila sa prateom dokumentacijom, carinskom deklaracijom, fakturom,
saobraajnom dozvolom, oznakama na vozilu i oni kao takvi su najvaniji. Utvrdi li se da
podaci u dokumentaciji vozila ne odgovaraju stvarnim podacima vozila, tehniki pregled
se nee obaviti, a vozilo e se uputiti na utvrivanje tehnikih karakteristika kod institucije
ovlatene za certificiranje vozila (atest vozila). Po dobijanju certifikata od ove institucije,
stanica za tehniki pregled obaviti e tehniki pregled vozila i izdati potvrdu o tehnikoj
ispravnosti vozila i na istoj obavezno oznaiti polje "Promjena tehnikih podataka".
Posumnja li kontrolor da su podaci na vozilu ili u dokumentima o vozilu prepravljeni, a
vozilo je tehniki ispravno, stanica e izdati eTP Potvrdu o tehnikom pregledu vozila i u
gornjem desnom kutu Zapisnika staviti peat kvadratnog oblika dimenzija 1 x 1 cm sa
tekstom crvene boje "SP" (sumnjivi podaci). Obavijest treba da sadri: naziv stanice za
tehniki pregled vozila, marku, tip, godinu proizvodnje i registracijsku oznaku vozila, broj
asije, podatke o vlasniku vozila, adresu ili sjedite vlasnika, te kratko obrazloenje
podataka koji su sumnjivi i potpis voditelja stanice tehnikog pregleda.
Za vozilo koje nema utisnut broj asije ili taj broj nije utisnut na ploici proizvoaa vozila,
tehniki pregled vozila moe se ovjeriti samo ako se prethodno utisnu brojevi od strane
ovlatene institucije i za to izda odgovarajui certifikat (atest vozila).
6.3.1. Pregled registracijskih tablica
Tablica mora biti originalna, neoteena, na njoj ne smiju biti postavljene nikakve dodatne
naljepnice i ne smiju joj se mijenjati originalne dimenzije. Kod teretnih motornih vozila
relativno je uestala pojava da se tablica postavlja iza lijevog stranjeg toka (ispod
stranjih svjetala). Za oteene tablice ne moe se ovjeriti tehniki pregled nego se treba
izvriti njihova zamjena.
79
6.3.2. Usporedba brojeva asije - VIN oznaka

VIN je skraenica za Vehicle Identification Number", a oznaava broj kojim proizvoai
oznaavaju asiju, tj. okvir motornog vozila, kao glavnog podatka koji pravno i injenino
razlikuje pojedino vozilo kao predmet.
Usporedba brojeva asije (VIN oznake) iz saobraajne dozvole s oznakom na vozilu vrlo
je vaan detalj, a ako je vozilo tek uvezeno onda se to radi iz uvozne carinske deklaracije
ili rauna vozila s oznakom na vozilu. VIN oznaka je osnovni identifikacijski element, kao
JMBG svakog graanina, i prilikom itanja VIN oznake treba biti paljiv. Kod putnikih
automobila, VIN oznaka se najee nalazi u motornom prostoru (smjetena na pregradi
ispod vjetrobranskog stakla, na prednjem desnom nosau amortizera ili prednjem desnom
blatobranu), pored suvozakog sjedita ili vrlo rijetko na podu prtljanika prostora. VIN je
oznaka kojom se svako proizvedeno vozilo obiljeava tokom proizvodnje s ciljem
izbjegavanja mogunosti da se pojave dva ili vie vozila s istom proizvodnom oznakom.
Ovaj nain oznaavanja vozila poeo je od modelske 1981. godine, na meunarodnom
nivou, mada neke zemlje imaju svoj interni nain oznaavanja broja asije, koji nije VIN
oznaka. VIN oznaka mora biti napisana u dokumentima u jednom redu bez razmaka
izmeu znakova, dok na asiji vozila ili na ploici koja se trajno privruje za vozilo moe
biti u jednom redu (najei sluaj) ili u dva reda. Pri tome ne smije doi do ukrtanja
redova, tako da bi VIN oznaka postala neitljiva. VIN oznaka moe biti napisana sa
razdvajaem (znak za razdvajanje: ''+'', ''*'', ,''~'', '''', '' '', ''
'', itd.), iji oblik bira
proizvoa, ali koji ne smije biti slian niti jednom znaku VIN broja. Zbog iznimno velikog
broja proizvedenih vozila, njihove proizvodnje na razliitim mjestima u svijetu, kao i elje
da se za svako proizvedeno vozilo osigura jedinstvena oznaka u veini zemalja svijeta je
prihvaen identifikacijska oznaka vozila (VIN - Vehicle Identification Number) definirana
standardom ISO 3779.
6.3.3. Sadraj i struktura VIN identifikacijske oznake vozila
Standardom ISO 3779 je definiran sadraj i struktura VIN oznake u zemljama koje su
prihvatile meunarodnu standardizaciju. U Bosni i Hercegovini je taj standard prihvaen i
uraen je prijevod. Obiljeen je sa BAS ISO 3779:2002. Prema standardu ISO 3779
"Identifikacijska oznaka vozila VIN oznaka je strukturirana kombinacija znakova koju
proizvoa stavlja na vozilo u cilju njegove identifikacije."
VIN oznaka se sastoji od 17 znakova mora biti sastavljena iz tri dijela:
Prvi dio oznaava proizvoaa vozila (WMI),
Drugi dio opisuje ope karakteristike vozila (VDS),
Trei dio dio za oznaavanje pojedinog vozila (VIS).
Za VIN oznaku se mogu koristiti samo slijedei arapski brojevi:
1234567890
ili velika slova latinice:
ABCDEFGHJKLMNPRSTUVWYZ
Slova I, O i Q se ne smiju koristiti za VIN oznaku vozila.
Samo tako napisana oznaka se zove VIN oznaka (Slika 41.). Svi drugi naini zapisivanja
na ramovima vozila su jednostavno samo brojevi asije i ne potpadaju pod ovaj standard.
80
Slika 41. VIN Identifikaciona oznaka vozila. [44]

a1. Meunarodna identifikacijska oznaka proizvoaa (WMI- World Manufacturer
Identifier (oznaava zemlju, proizvoaa i njegovu kodnu oznaku))
Sastoji se iz tri znaka na prvom, drugom i treem mestu u strukturi VIN broja (prema ISO
BAS 3780:2002) i jednoznano predstavlja proizvoaa vozila. Ovaj dio VIN oznake
dodjeljuje se od strane meunarodne organizacije, najmanje za period od trideset godina.
Ukoliko neki proizvoa proizvodi manje od 500 vozila u toku godine, tada na tree mesto
dolazi brojka 9".
a2. Ope karakteristike vozila (VDS Vehicle Description Section)
Sastoji se od est znakova, rasporeenih na pozicije od etvrtog do devetog mjesta u VIN
broju, a daje opis opih karakteristika vozila. Na 9. mjestu, zadnjem u VDS-u, nalazi se
kontrolni broj proizvoaa (Check digit) koji moe biti u obliku broja i u obliku slova X (koje
predstavlja broj 10) i slui za provjeru svih prethodnih brojeva unutar jedne VIN oznake.
a3. Oznaavanje vozila (VIS Vehicle Identification Section)
Treim dijelom VIN oznake se oznaava samo vozilo i to koritenjem osam znakova u VIN
broju, a isti nam govore o godini proizvodnje, fabrici ili pogonu gdje je vozilo proizvedeno.
Godina proizvodnje se oznaava prvim dijelom VIS oznake, a tvornica koja je proizvela
vozila drugim dijelom VIS oznake, te serijskim brojem vozila. etiri posljednja znaka
moraju biti brojevi.
Na 10. mjestu se nalazi kod godine proizvodnje (Year Code), koji moe biti i u obliku broja
i u obliku slova. Meunarodni znakovi u VIN-u koji se koriste za oznaavanje godine
proizvodnje vozila dati su u Tabeli 3. su:
Tabela 3. Meunarodni znakovi u VIN-u koji se koriste za oznaavanje godine
proizvodnje vozila [46]
Godina
1971
1972
1973
1974
1975
1976
1977
1978
1979
1980
ifra
1
2
3
4
5
6
7
8
9
A
Godina
1981
1982
1983
1984
1985
1986
1987
1988
1989
1990
ifra
B
C
D
E
F
G
H
J
K
L
Godina
1991
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
81
ifra
M
N
P
R
S
T
V
W
X
Y
Godina
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
ifra
1
2
3
4
5
6
7
8
9
A
a.
Mjesto i postavljanje VIN oznaka na vozilu
Mjesto i nain postavljanja VIN oznake su propisani standardom ISO 4030, koji je u Bosni
i Hercegovini prihvaen kao prijevod i obiljeen sa BAS ISO 4030:2002.
Nain postavljanja VIN oznake na vozilu bira proizvoa izmeu jedne od slijedee dvije
mogunosti:
VIN oznaka se postavlja izravno na neodvojivi dio vozila; npr. na asiju vozila ili dio
samonosee konstrukcije koji se ne moe lako skinuti,
VIN oznaka se postavlja na posebnu ploicu trajno privrenu na vozilo.
Oba naina postavljanja broja VIN istovremeno su dozvoljena na istom vozilu.
Slika 42. Shematski poloaj VIN oznake na vozilima [46]

Tabela 4. Mjesto VIN oznake po markama automobila [2]
MARKA
ALFA ROMEO
AUDI
AUSTIN
BMW
CITROEN
CHRYSLER/JEEP
1, 8
DAEWOO
DAF
FERARI
FIAT
FORD
HONDA
ISUZU
KIA
LADA
LANCIA
MAZDA
MASERATI
MERCEDES-BENZ
Mjesto VIN oznake

1, 2, 6
2, 3
2, 3
1, 2, 5
1, 3, 6, 7
1, 8
4, 6, 7, 9
5
3, 12
2, 6
3, 5, 6, 7, 10
4
6
3, 7, 10, 11
1, 2, 3
1, 2, 3
3, 4, 11
16, 17
2, 4, 6, 11
MARKA
MITSUBISHI
NISSAN
NSU
OPEL
PEUGEOT
PORSHE
RENAULT
ROVER
SEAT
KODA
SAAB
SSANGYONG
SUBARU
TALBOT-SIMCA
TOYOTA
VOLKSWAGEN
VOLVO
YUGO
Mjesto VIN oznake

3, 12
3, 4
4
1, 2, 3, 4, 6, 18
2, 13
2, 3
2, 3, 6
5, 7
5
2, 4, 7, 22
19, 20
14
3
1, 2, 3, 4
3, 4, 11, 15
3, 4, 8, 16, 20, 21
4, 7, 10, 13, 23
1, 2, 3
Primjeri uobiajenih mjesta postavljanja VIN oznake za neke marke i tipove vozila su
prikazani na slici 42. kao i tabeli 4.
82
Slika 43. Shematsko pojanjenje VIN oznake[46]

Kad se deifruje VIN oznaka, dobija se informacija o zemlji u kojoj je vozilo proizvedeno,
godina proizvodnje vozila, proizvoa, model i serijski broj, tvornica montae vozila i ak
neke specifikacije opreme na vozilu. Na slici 43. navedeni primjeri dodatno ilustriraju
prikaz VIN oznake i pojanjavaju znaenja pojedinih njegovih oznaka.
6.3.4. Identifikacija vozila pomou VIN oznake
Svaki pregled vozila treba zapoeti s identifikacijom vozila. Identifikacija vozila, izmeu
ostalog podrazumijeva, pregled broja asije odnosno VIN oznake vozila. Osim pregleda
VIN oznake ona podrazumijeva pregled registarskih oznaka, boje vozila, marke, tipa,
modela, broja vrata, vrste motora, dimenzija pneumatika itd.
Prilikom svakog pregleda vozila zbog identifikacije potrebno je potraiti broj asije ili VIN
oznaku koja je vrsto utisnuta na samoj asiji vozila odnosno, dijelovima samonosee
karoserije ili na bilo kom dijelu vozila koji se ne moe skinuti odnosno broj asije se
utiskuje na tee dostupna mesta na vozilima.
6.3.5. Postupak pregleda VIN oznake
Prilikom pregleda vozila provjerava se prisutnost i prikladnost propisanih identifikacionih
oznaka. U sluajevima neodgovarajue veliine i rasporeda oznaka (eventualno lako je
83
pretvoriti brojke poput 0 u 8 ili 1 u 7 i Slika), neusklaenosti oznaka u VIN broju sa

oznakom modela, prisutnosti tragova rezanja i naknadnog postavljanja cijelog dijela na
kome se nalazi utisnut broj asije, sumnje u ispravnost dokumenata, neophodno je
provjeriti autentinost identifikacionog broja vozila (VIN) kod proizvoaa vozila, odnosno
kod njegovog ovlatenog zastupnika ili servisera, koritenjem odgovarajueg softvera
(VIN decoder), kako bi se ustanovilo da li vozilo posjeduje ispravan ili broj asije drugog
vozila.
6.3.6. Kontrolni broj proizvoaa
Kako je ve prikazano na slici 41., na devetoj poziciji VIN-a, nalazi se znak pod nazivom
(Check Digit-Kontrolna cifra). Ovaj znak moe biti bilo koji broj od 0 do 9 ili slovo X.
Pri pregledu VIN broja potrebno je prekontrolisati ispravnost (Chek digit-a) putem softvera
za njegovo prepoznavanje ili odgovarajuom raunskom metodom.
6.3.7. Validacija godine modela
Raznim malverzacijama pri individualnom uvozu vozila i u sluaju duplikata dokumenata,
krivotvorenih dokumenata, pravi datum proizvodnje je esto zamijenjen datumom prve
registracije vozila. Tako je veliki broj vozila podmlaen za 2-3 godine, pa i za 5 godina.
Posljedice ovakvih malverzacija sa automobilima, koji su nakon prijema u osiguranje
ukradeni ili je pretrpjeli velika osteenja, uveava obavezu osiguravajue kue prilikom
isplate totalne tete jer se njegova stvarna vrijednost direktno odreuje prema tanom
datumu proizvodnje. Kalendarska godina je godina u kojoj je vozilo proizvedeno ili
Validating Model Year - godina modela, to znai da su svi automobili proizvedeni od 1.
septembra prethodne godine do 31. avgusta slijedee godine u istoj kalendarskoj godini.
VIN broj sadri COD za godinu proizvodnje nalazi se na 10. poziciji kod sljedeih
proizvoaa putnikih vozila: Chrysler, Chevrolet, Daewoo, Jaguar, Lada, Lexus, Opel,
Porsche, Rover, Sab, koda (Felicia i Octavia), Volvo, VW, a kod marke Ford kod za
godinu proizvodnje nalazi se na 11, mjestu. Ostali proizvoai putnikih vozila ne
obiljeavaju godinu proizvodnje u skladu sa meunarodnim standardima ISO 3779.
Uposlenici koji rade na tehnikim pregledima vozila, bi obavezno trebali da prilikom
pregleda VIN broja provjere COD godine proizvodnje/modela, ako ne sa odgovarajueg
softvera, onda obavezno preko uporedne tabele. Oznaka u broju asije kao pokazatelj
godita, moe biti prepravljena.
6.3.8. Identifikacioni broj motora
Mnogi proizvoai automobila u identifikacionom broju vozila nisu dali dovoljan broj
informacija za potpunu identifikaciju automobila pa je potrebno u tom sluaju koristiti
identifikacionu oznaku motora EIN (Engine Identification Number) u okviru koje se nalazi
oznaka modela motora (Engine Model) i serijski broj motora (Engine Serial Number). Ovi
podaci su utisnuti na bloku motora. Ploice sa utisnutim brojevima i broj motora moraju biti
bez tragova oteenja (Slika 44.).
84
Slika 44. Broj motora

6.3.9. Identifikaciona oznaka mjenjaa
Na vozilima sa runim i automatskim mjenjaem postoji i identifikacioni broj mjenjaa (TIN
-Transaxle Identification Number) sa serijskim brojem.
Predstavlja jednu od mogunosti da se identifikuje vozilo kada je veina ostalih dijelova sa
oznakama unitena. Podaci proizvoaa ga povezuju sa fabrikom vozila/vozilom.
Slika 45. Oznaka na mjenjau kod Citroen-a C5 [44]

6.3.10.
Naljepnice sa bar kodom
Na novijim modelima vozila, VIN oznaka se moe pronai i na alternativnim lokacijama,

na naljepnicama sa bar kodom na B stubu, vratima vozaa. Bar kod (Slika 46.) se
identifikuje preko optikog itaa (osim VIN-a sadri jos neke informacije o datom vozilu).
Slika 46. Bar kod broja motora na zupastom remenu [44]

6.3.11.
Kljuevi vozila - Katalog kljueva
BMW KeyReader - ita kljua. Moe identifikovati 17 digitalnih kodova za sve novije
tipove vozila gde je ukljuena i E65 karoserija, podaci o kilometrima i sve informacije o
servisu vozila. Moe prikazati servisnu listu s obzirom da ima KSD sistem i ETK
softverske dijelove.
Slika 47. BMW Key Reader [44]

85
Moderni automobili imaju "pametne" brave koje pamte kojim je kljuem, u koje vreme je
otvaran automobil i startovan motor (Slika 47.). Fabriki se dobijaju dva ili tri kljua, a
svaki ima svoj redni broj i aktivni kod koji se nee nai na naknadno napravljenom.
Nakon prijavljene krae vozila (osiguranju) izgled dostavljenih kljueva mora se uporediti
sa fotografijama onih koji su navedeni u momentu prijema vozila kao pokrie, njihovom
izgledu i podacima iz Kataloga kljueva proizvoaa vozila, a potom se alju ovlatenom
servisu na ekspertizu.
6.3.12.
Identifikaciona ploica
Ploica proizvodjaa (Body Code Plate) je identifikaciona oznaka vozila i kao takva mora
biti usklaena sa smjernicom EEC 76/114. Smjernicom je propisan sadraj ploice
zavisno od kategorije vozila, te mjesta postavljanja na vozilo. Privrena je na trajan i
neraskidiv nain nitnama, varenjem, lemljenjem, lijepljenjem itd. za nosa hladnjaka,
poarni zid ili drugdje sa specifinim informacijama, broj asije, tip motora, boja vozila, itd.
Vijci, bilo kakvog oblika glave, kojima pojedine fabrike originalno privruju ploice ne
mogu se smatrati neraskidivim nainom privravanja. Ukoliko je ploica oteena,
nedostaje ili nije privrena na pravi nain, vjerovatnoa da neto nije u redu sa vozilom
je vea jer je upitno porijeklo vozila ili manipulacije sa prethodnim nezgodama. Samo ako
se ne moe utvrditi postojanje vrsto utisnutog broja asije na vozilu ili se isti ne moe
jasno proitati zbog njegovog smetaja na vozilu, onda se identifikacija moe izvriti
pomou ploice sa podacima za identifikaciju vozila, uz konstaciju da je identifikacija
vozila po broju asije izvrena pomou podataka sa identifikacione ploice (Slika 48.).
Slika 48. Identikaciona ploica [46]

6.3.13.
VIN oznaka ispod vjetrobrana
Pojedina vozila imaju pod vjetrobranskim staklom postavljenu naljepnicu ili ploicu s VIN
oznakom.
Ova oznaka se ni u jednom sluaju ne smije koristiti za identifikaciju, jer se kod nekih
marki vozila kao to su: VW, Audi ili Mercedes, koje su bile isporuene za trita Amerike,
a potom uvezena u nau zemlju, ova oznaka razlikuje od stvarno utisnute oznake
postavljene na karoseriji vozila ili naljepnici za identifikaciju. Slomljeno vjetrobransko
staklo ili deformisan prednji poklopac mogu privremeno onemoguiti jasnu vidljivost VIN-a.
86
Kod teih sudara ili poara na vozilu one mogu biti i unitene. Na slici 49. prikazani su
naini postavljanja VIN-a kod vozila OPEL, model kadett i votila KODA, model fabia na
razliitim mjestima u vozilu.
Mjerodavni broj asije je onaj koji je vrsto utisnut na karoseriju vozila mada je u
amerikim saobraajnim dokumentima upisan broj asije postavljen pod staklom vozila.
a Na podu, pored sjedita suvozaa
b Ispod vjetrobranskog stakla
VIN oznake kod vozila marke FORD,
c na ramu
d naljepnica
Slika 49. VIN oznaka kod vozila FORD i AUDI

6.3.14.
Legalnost vozila
Postoji vie relevantnih izvora podataka koji govore o stanju iz oblasti legalnosti vozila:
Interpolova baza podataka o nelegalnim vozilima,
baze podataka o nelegalnim vozilima, pojedinih drava, u kojima su ona izvorno
kvalifikovana kao nelegalna (ve spomenute bive zemlje Istonog bloka),
baze podataka osiguravajuih drutava i slinih institucija .
Prema podacima Interpola, u 2010. godini, od ukupnog broja ukradenih vozila u svijetu
pronaeno je samo 4% vozila.
Podaci iz nae drave i drava iz okruenja su kontradiktorni, ali sigurno manji od
svjetskog prosjeka. Dio ukradenih vozila ostaje u zemlji i vraa se na puteve, ostala se
izvoze u druge zemlje ili rastavljaju.
Jedan broj pronaenih vozila nije mogue identifikovati i vratiti vlasnicima jer su njihove
originalne oznake odstranjene ili u toj mjeri izmijenjene da njihova rekonstrukcija nije
mogua.
87
Kod veine ukradenih vozila istraivanja pokazuju da su izmijenjeni ili uklonjeni primarni i
sekundarni identifikatori. Ovo se naroito odnosi na broj asije, broj motora, tipsku ploicu,
naljepnice.
Falsifikatori vremenom unapreuju metode i mehanizme krivotvorenja vozila, neke od njih
su :
promjena VIN-a i prijenosa dokumenata iz potpuno oteenih, rashodovanih vozila
u ukradena vozila. 15% ukradenih vozila ima registarske oznake koje su nekada
pripadale vozilima sa otpada u EU.
promena VIN-a - takozvano kloniranje vozila. Na ukradenim vozilima kopiranjem
identifikacionog broja asije sa legalnog vozila koji odgovaraju vozilu registrovanom
u drugoj dravi i nije na listi traenih vozila uz falsifikovanje dokumenta.
proces zamagljivanja tj. dodjeljivanje vozilima nepostojee fabrike oznake VIN-a i
broja motora.
Kloniranje i slini mehanizmi falsifikovanja spreavaju da se takva vozila nau na listi
traenih vozila. Vjetaenje vozila po pitanju njihove regularnosti preostaje najee kao
jedina mogunost jer njihovo otkrivanje administrativnom provjerom je gotovo
onemogueno.
6.3.15. Identifikacija vozila po homologacionoj oznaci oznake pojedinih
dijelova
Neka vozila imaju i homologacionu oznaku ako su prola homologacijski pregled
pojedinane homologacije pri uvozu u dravu. Oznaka predstavlja dokaz o zadovoljavanju
odgovarajueg standarda po pitanju emisije tetnih gasova. Pored odgovarajue
homologacione oznake, vozilu se dodjeljuje i tehnika dokumentacija koja sadri
deklarisane karakteristike testiranog vozila.
Prema ECE 83, homologaciona oznaka mora da bude postavljena pored identifikacione
ploice vozila i treba da bude itka i neizbrisiva.
Pri utvrivanju identiteta vozila proizvedenih prema amerikom standardu FMVSS
(Federal Motor Vehicle Safety Standards), brojevima 1 ili 4 u WMI dijelu VIN-a (slue za
prepoznavanje proizvoaa), koji su prije uvoza u Bosnu i Hercegovinu posjedovali
registarski dokument iz EU, mora se posvetiti posebna panja. Treba pregledati oznake
na onim dijelovima i ureajima vozila na kojima se nalaze homologacijske oznake prema
ECE/EEC odnosno US (DOT).
Obavezno pregledati: glavna svjetla, sigurnosne pojaseve, stakla, pneumatike, ploice
proizvoaa (Certification Label, nalazi se u otvoru vrata), ploicu o emisiji tetnih gasova
(Vehicle Emission Information, u motornom prostoru), jer Sjedinjene Amerike Drave
imaju svoj propis o emisiji izduvnih gasova koji se razlikuje od evropskog, (LEV) Low
Emission Vehicle, (ULEV) Ultra Low Emission Vhehicle.
Prema vaeim propisima i meunarodnom pravilniku EC br. 43 - jednoobrazni uslovi za
ispitivanje i sprovoenje obavezne homologacije sigurnosnih stakala i materijala za
njihovu izradu, svaki vjetrobran na vozilu mora da bude homologovan radi utvrivanja
vrstoe i providnosti kako kod bezbojnih tako i kod obojenih stakala. Prema ovom
pravilniku homologovano vjetrobransko staklo mora da bude obiljeeno homologacionom
88
oznakom propisane sadrine. Ove oznake mogu biti prepravljene i sva stakla na vozilu bi
trebala da imaju isti kod.
Najnovije u auto-industriji je to da se i bona i zadnje staklo na vozilu proizvode od
vieslojnog EPG-a (Enhanced Protective Glas).
Oznake koje daju informaciju o datumu proizvodnje mogu sadravati razliite forme (od
tanog datuma proizvodnje do jednostavnih kodova u obliku niza brojeva), a ispisane su
na tekstilnoj etiketi ili utisnute na plastinoj ploici na donjem dijelu pojasa gde je pojas
privren. Slikama 50 do 52 dati su primjeri ovih oznaka na razliitim ureajima.
Slika 50. Oznake na sigurnosnom pojasu
Slika 51. Radio code-Serijski broj
Slika 52. Oznake na vazdunom jastuku [44]

Oznake mogu da sadre: tip dijela, godinu proizvodnje, dan proizvodnje, serijski broj,
linijsku ifru, broj proizvoaa, identifikacioni broj kupca, serijski broj.
Svi pneumatici koji su prodati u Evropi od 1. jula 1997. godine moraju da imaju E oznaku
(Slika 53.). Ova oznaka se sastoji od slova E" ili e" i broja koji je uokviren krugom ili
kvadratom, nakon ega slijedi jo jedan znak E" znai da karakteristike pneumatika
zadovoljavaju sve zahtjeve propisane Regulativom ECE 30, dok e" znai da
karakteristike pneumatika zadovoljavaju sve zahtjeve propisane Direktivom 92/23/EEC. E
oznaka takoe znai i da pneumatik kao dokaz za to posjeduje odgovarajui E certifikat
(homologaciju).
89
DOT - oznaava da je pneumatik izraen u skladu sa svim traenim sigurnosnim

standardima amerikog Ministarstva prometa (DOT= Department of Transportation).
Primjer: DOT 3709 znai da je pneumatik proizvedena u 37. nedjelji 2009. godine.
Slika 53. VIN Oznake na pneumatiku [44]

Starost pneumatika je lako utvrditi, s tim da ona, naravno ne govori o starosti vozila jer se
pneumatici mijenjaju kada istroeni profil doe u zonu jedne od vie oznaka "TWI"
(Treadwear Indicator - Indikator istroenosti). Protektirani pneumatici na bonoj strani
moraju imati oznake RETREAD.
Godina proizvodenje se osim na: staklima, sigurnosnim pojasevima, plastinim dijelovima,
pneumaticima, moe proitati i iz kodova koji se nalaze na: sjeditima, agregatima, ABS
sistemu, klimi, alternatoru, posudi za vodu, itd.
6.3.16.
Vjerodostojnost vozila
Ukoliko se posumnja u autentinost identifikatora neophodno je pristupiti njihovoj provjeri.

Tokom profesionalne potvrde autentinosti identifikatora, utvruje se sljedee :
provjera originalnosti proizvoaevih podataka, vidljivih i skrivenih identifikatora
vozila;
da li je dolo do ilegalnih promjena identifikatora ili nekih drugih akcija koje bi
dovele do novog identiteta vozila;
vre se precizna mjerenja i fotografisanje vozila pomou digitalne tehnologije;
provjera da li podaci upisani u dokumentima vozila (registracijski dokument,
registracijski dokument iz inostranstva) odgovaraju podacima na samom vozilu;
analiziranje izvrenog mjerenja i provjera dobijenih rezultata, odreujui tako
krajnju kategoriju provjere identifikatora.
Administrativna provjera vozila podrazumjeva:
Utvrivanje autentinosti dokumenata vozila;
90
Utvrivanje tanosti podataka upisanih u dokumentima vozila;

Tumaenje broja asije ili VIN-a kako bi provjerili da li odgovara vozilu na kom se
nalazi;
Provjera u bazi podataka brojeva asije ili VIN-a utvruje se da li je automobil sa
tim brojem asije ili VIN-om ikada proizveden;
Osim podataka koji su neposredno upisani u VIN-oznaci, proizvoai vozila u
svojim bazama podataka uvaju i brojne druge informacije o vozilu, koje lako mogu
da se pronau na bazi VIN oznake. To su na primjer: tip motora, boja vozila, nivo
opreme, ekoloke (Euro) norme (oznaka Euro norme najee ne postoji na
samom vozilu, a ako je ima, ona je data u vidu ifre, kod Opela - slova na poetku
broja motora X- Euro 2, Y- Euro 3, Z- Euro 4), podaci o tome gde je vozilo prodato i
kada je bilo u ovlatenim servisima. Pristup podacima imaju kancelarija zvaninog
uvoznika-uvoznici i serviseri.
Prilikom pregleda koriste se odreene baze podataka koje sadre neophodne parametre
za ocjenu vjerodostojnosti. Originalnost identifikatora se provjerava na svim ploicama za
identifikaciju, naljepnicama i kodovima koji su ugraeni u automobil i to: broj asije, broj
motora, ploica tipa vozila, tvornikih tablica, autentinost plastine zatite zavarenih
mjesta i ostalih spojeva karoserije, kodova na prozorima, kodova na sigurnosnim
pojasevima, ostalih dijelova koji nose datum proizvodnje ili dijelova broja asije, broj asije
na drugim mjestima, kodovi i autentinost boja i drugi skriveni identifikatori i poredi sa
oekivanim tvornikim stanjem.
VIN-broj je obavezna i slubena identifikaciona oznaka vozila i kao takvu je priznaju sve
drave svijeta, kao i njihova zakonodavstva. Svaka promjena, pokuaj promjene VIN
oznake izvan slubenih procedura, znanja i nadzora drave, kanjiva je zakonom kao
kazneno djelo krivotvorenja slubene isprave, jer u biti VIN-broj je upravo slubena
isprava vozila.
Organizovane grupe ljudi i pojedinci esto pokuavaju da zloupotrijebe odredbe VIN broja
na razliite naine u namjeri sticanja protivpravne materijalne koristi.
Ukoliko se posumnja u ispravnost identifikatora pristupa se njihovoj provjeri pomou
instrumenata.
6.3.17. Pregled vjerodostojnosti vozila pomou instrumenata
Ovim pregledom se vre mjerenja parametara koji se ne mogu vizuelno utvrditi.

6.3.17.1. Vintest
Namijenjen je za provjeru boja karosije, odnosno VIN oznake. Radi na principu magnetne
rezonance i mjeri unutranje deformacije u metalu, tako da je u stanju da u limu otkrije
zaostale deformacije nastale pri utiskivanju broja asije ili VIN-a, pa i kad je broj potpuno
izbruen i nevidljiv. Na Slici (Slika 1) prikazani su rezultati mjerenja sa dijagramima
podataka za svaki simbol koji ini broj asije.
91
Slika 54. Prikaz primjene VINTEST-a [44]

6.3.17.2. Mikrosken
Mikrosken slui za otkrivanje greaka na karoseriji. Radi na principu promjene napona
vrtlonih struja pri nailasku na nepravilnosti na limu, odnosno pri nailasku na zone varova i
deformacije.
Slika 55. Prikaz primjene MIKROSKEN-a [44]

6.3.17.3. Provjera debljine laka/boje karoserije
CARSCOPE- Slui da se ustanovi da li je vozilo naknadno farbano. Radi na principu
ultrazvuka i mjeri debljinu sloja farbe odnosno rastojanje od mjerne glave do metala-lima.
Poreenjem izmjerene vrijednosti sa tvornikim podatkom za debljinu sloja farbe, lako se
utvruje da li je ispitani element karoserije naknadno farban.
Slika 56. Prikaz primjene CARSCOPE mjeraa debljine farbe [44]

6.3.17.4. Metoda magnetnog praha-Magnetopt
Ova metoda omoguuje otkrivanje nepravilnosti na povrini i ispod povrine karoserije
tako to se javljaju vizuelne promjene u magnetnom polju na mjestima gde je materijal
nehomogen.
Koristi se u otkrivanju manipulacije sa karoserijom, kao to je rezanje jednog dijela i
zavarivanje drugog urednog broj asije ili VIN-a.
Magnetopt je instrument koji radi dejstvom stalnog magneta, preko specijalne trake
napunjene feromagnetinim prahom te se na taj nain omoguuje snimanje otiska broja
asije ili VIN-a iz dubine materijala.
92
Slika 57. Ureaj Magnetopt. [44]

Najee se mijenjaju identifikatori ukradenih vozila i onih sa prethodnim oteenjima,
kako bi se ista legalizovala prekucavanjem broje asije. Proizvoai su razvili
mnogobrojne tehnologije utiskivanja VIN broja, kako bi onemoguili njegovu promjenu i te
tehnologije, mjesta oznaavanja, koliina oznaka i ostali modusi povezani sa njim su
najee poslovna tajna.
Vjetaenje tih brojeva je sve ee i moe se u potpunosti provesti samo uz asistenciju
same tvornice gdje je vozilo proizvedeno. Vidljive VIN oznake su najee samo dio
postojeih oznaka, jer je odreeni broj njih unijet na nain da iste nisu vidljive golim okom,
ali jesu specijalnim rendgenima za metale, laserskim zracima i nekim drugim itaima
latentnih oznaka ili razliitih gustoa materijala. Najee varijante prepravljanja brojeva
na asiji i motoru prikazane su na slici 58.
Slika 58. Prepravka broja asije, tragovi rezanja i varenja. [44]

Kada se vozila kradu u komercijalne svrhe po pravilu su ve pripremljeni falsifikovani
dokumenti ili se mijenjaju odreeni brojevi asije i/ili motora na vozilu ustaljenim
kombinacijama: broj 1 u 4 ili 7; brojevi: 0,2,3,5,6,9 u 8 (brojevi se najee popravljaju u
broj 8, jer je to najlake izvesti), primjer slika 59.
Slika 59. Prepravka broja asije, sa prekucavanjem brojeva. [44]

Prepravljanja brojeva asije i motora, vri se utiskivanjem, struganjem, unitavanjem dijela
ili cijelog postojeeg broja i ukucavanjem novog broja, zamjenom cijelog noseeg
elementa, prepravkom simbola u postojeem broju i slino. Iz tih razloga esto se dio na
kome je utisnut broj isijee i promijeni sa drugog vozila za koje se posjeduje
93
dokumentacija, bilo da je ono staro ili havarisano, a takve promjene se uglavnom kriju
farbanjem.
Vjetak mora dokazati da se radi o falsifikovanom broju asije odnosno VIN-a. Takoer,
treba prikupiti i ostale pokazatelje: tipska naljepnica, broj motora i mjenjaa, godina
proizvodnje, boja karoserije.
Utvreno stanje vozila u pogledu njegove identifikacije odnosno kvalifikacija vozila vri se
na osnovu slijedeeg reda tvrdnji:
vozilo i dokumenti su uredu,
vozilo je uredu, ali neki identifikatori se ne mogu oitati (korozija na broju motora i
asije, nedostaje tipska ploica i slino),
vozilo je uredu, ali su u dokumentima nekorektno uneseni podaci o vozilu
(administrativne greke, namjerno smanjivanje vrijednosti za snagu i zapreminu
motora i slino),
neki identifikatori su falsifikovani,
dokumenti su falsifikovani i
mogue je kvalifikaciju izvriti i kombinovanjem ocjena, tako na primjer: vozilo i
saobraajna dozvola originalni, ali je u saobraajnoj dozvoli nekorektno upisan neki
podatak.
6.3.18.
Vizuelni pregled vozila
Vizuelnim pregledom vozila kontrolor tehnike ispravnosti vozila na stanici tehnikog

pregleda utvruje stanje:
a) karoserije vozila;
b) pneumatika (guma);
c) staklenih povrina (ajbi, stakala, svjetala);
d) boje vozila.
Kontrolor tehnike ispravnosti vozila pregleda i utvruje da li vozilo ima sve propisane
oznake (shodno vrsti vozila kojoj vozilo pripada L, M, N, O), jesu li one pravilno
postavljene, dobro privrene i ispravne, odnosno da li su oteene i prljave u tolikoj
mjeri da je naruen njihov funkcionalni i estetski izgled. Za registarske tablice provjerava
se i jesu li originalne i istovjetne na oba kraja vozila, uz izuzetak onih vozila koja imaju
registarsku tablicu postavljenu samo na zadnjoj strani vozila.
6.3.19.
Pregled uz koritenje ureaja i opreme
Nakon vizuelnog pregleda vozila slijedi kontrola ispravnog funkcionisanja pojedinih

sistema na vozilu, koristei ureaje i opremu na stanici tehnikog pregleda. U Prilogu 1.,
2. i 3. rada date su sheme rasporeda opreme na jednoj od STPV u FBiH
Na stanici za tehniki pregled vozila su obavezni ureaji:
a) za kontrolu konog sistema vozila sa:
1. valjcima kojima se istovremeno mjeri sila koenja na obodu toka kod motornih i
prikljunih vozila i utvruje posebno za lijevu i desnu stranu iste osovine, sa
ugraenim vagama;
94
2. dinamometrom za mjerenje sile pritiskanja na papuicu radne i pomone konice;

3. mjernim ureajima za mjerenje pritiska zraka u konim instalacijama zranih konica
(samo za teka vozila);
4. ureaji za mjerenje usporenja vozila na poligonu (deakcelerometar).
b) za kontrolu svjetlosnih ureaja:
1. regloskop s ugraenim svjetlomjerom koji omoguuje utvrivanje podeenosti kratkih
i dugih svjetala i mjerenje intenziteta svjetlosti. Regloskop mora biti postavljen na
nivelirano postolje sa ugraenom vizirnom napravom.
c) za kontrolu emisije izduvnih gasova:
1. za mjerenje zatamnjenosti izduvnih gasova diesel motora koji mora posjedovati
programsku opremu za voenje ispitivanja i mogunost ispisa rezultata mjerenja;
2. za mjerenje sastava (koncentracije) izduvnih gasova (CO, , HC, NOx, CO2)
benzinskih motora koji mora posjedovati programsku opremu za voenje ispitivanja i
mogunost ispisa rezultata mjerenja;
d) manometar za kontrolu pritiska zraka u pneumaticima;
e) fonometar za mjerenje buke vozila i jaine zvuka sirene vozila.
U obaveznu opremu na stanici za tehniki pregled vozila spadaju:
a) nagazna ploa za kontrolu usmjerenosti toka;
b) indikator kvaliteta ili stanja kone tenosti ili ureaj za mjerenje take isparavanja kone
tenosti;
c) kanalska dizalica;
d) razvlailica;
e) kompresor (ili prikljuak na kompresorsku stanicu);
f) uglomjer za mjerenje slobodnog hoda toka upravljaa kojim se moe tano utvrditi
svaki pojedinani stepen ugla zakretanja;
g) uglomjer za mjerenje nagiba prikljuka punjenja gasa na rezervoaru za gas;
h) pomino mjerilo za mjerenje dubine are gaznog sloja pneumatika ili dubinomjer;
i) ureaj za kontrolu spajanja elektrine instalacije izmeu vunih i prikljunih vozila;
j) hronometar (toperica);
k) metar ili metarsku traku minimalne duine 25 m;
l) indeks (etalon) osnovnih boja;
m) ureaj za odvoenje izduvnih gasova koji mora biti postavljen uz svaku tehnoloku
liniju (ili prostor izmeu njih tako da se moe upotrebljavati na vie tehnolokih linija);
n) za kontrolu nepropusnosti gasne instalacije (detektor gasa);
o) optiki ita bar-kodova vozila, povezan sa informatikim sistemom iz stava (1) ovog
lana. Postavlja se sa lijeve strane tehnoloke linije iza prvog kontrolnog ureaja i
prikljuuje na raunar odgovarajuim prikljunim kablom maksimalne duine 3 m, da bi
se oitao bar-kod. Umjesto ovog optikog itaa na prostoru Federacije Bosne i
Hercegovine na svim ovlatenim stanicama tehnikih pregleda instaliran je video
nadzorni sistem zajedno sa jedinstvenim informacionim sistemom, kojim su izmeu
ostalih povezne stanice tehnikih pregleda i MUP-ovi (putem IDDEEA-e bivi CIPS).
p) minimalno dva klinasta podmetaa za tokove vozila;
q) sitni automehaniarski alat;
95
r) strunu literaturu, zbirku vaeih propisa, procedure za pregled vozila usklaene sa

propisima kojima je regulisan nain obavljanja tehnikog pregleda koji su na snazi i
katalog sa masama praznih vozila,
s) prikljuak za telefonsku liniju.
Pored prethodno navedene opreme, stanice za tehniki pregled mogu posjedovati i:
a) ureaj za ispitivanje amortizera;
b) ureaj za simuliranje osovinskog optereenja vozila koja se ispituju;
c) posebnu tehnoloku liniju za ispitivanje tehnike ispravnosti motocikala;
d) ureaj za kontrolu providnosti stakala;
e) ureaj za kontrolu najvee brzine motocikla sa kontinuiranom promjenom brzine.
Obzirom da je raspored ureaja i oprema na svakoj stanici tehnikog pregleda razliit, to
e i redoslijed radnji prilikom provjere tehnike ispravnosti vozila time biti uslovljen.
Slika 60. Primjeri rasporeda opreme na stanici tehnikog pregleda u FBiH

Kao to se moe vidjeti iz same liste prethodno navedenih ureaja i opreme na stanici
tehnikog pregleda, ovaj posao zahtijeva veoma veliko znanje i uvjebanost kontrolora
tehnike ispravnosti vozila. Naime, prema provedenoj analizi u toku 2009., 2010. i 2013.
godine o vremenu potrebnom za obavljanje tehnikog pregleda putnikog automobila na
velikom broju stanica tehnikih pregleda vozila u Federaciji Bosne i Hercegovine potrebno
je oko 23 minute.
Prilikom obavljanja tehnikog pregleda vozila koje je opremljeno dijelovima i ureajima
koji nisu obavezni na vozilu, ali isti utiu na sigurnost saobraaja na cesti, kontrolor je
duan provjeriti ispravno funkcioniranje i takvih ureaja. Dodatno, svi ureaji i oprema na
vozilu koje je proizvoa vozila ugradio moraju biti ispravni i ispravno funkcionisati.
Mnogi vlasnici vozila diskutuju sa strunim osobljem na stanici tehnikog pregleda, o tome
ta ''rade'' njihovom vozilu (zato daju toliki gas, zato toliko pritiu konicu, to je
problem ako sam na vozilo postavio ire ili vee gume od dozvoljenih, zato mi ne daju
tamne folije na staklima) i zbog ega je njihovo vozilo tehniki neispravno, kada ''super''
koi. Jo uvijek su koioni sistemi (radna, pomona i parkirna konica) najveim uzrokom
tehnike neispravnosti prilikom tehnikog pregleda vozila u Federaciji Bosne i
Hercegovine.
96
6.4. Pregled ureaja i opreme na vozilu koji se kontroliu na STPV

6.4.1.
Kontrola tehnike ispravnosti ureaja za upravljanje
Ako je stanica opremljena novim ureajima-razvlailicom, onda prednji kraj vozila treba
dovesti na ureaj. Ukoliko stanica nije opremljena ovim ureajem onda vozilo prednjim
krajem treba dovesti to blie dizalici kojom e se podignuti prednji kraj vozila. Samo novo
vozilo je isto s donje strane. Sva su vozila blatnjava, neka zamaena ili pranjava.
Dijelove vozila treba dotaknuti, saviti ili pokuati pomaknuti rukom, a nakon tih radnji ruke
ne mogu ostati iste. Preporuljivo je da svaki kontrolor ima par rukavica ili neku krpu u
kanalu za pregled donjeg dijela postroja vozila. Kontrolor koji ue pod vozilo i vrati se iz
kanala istih ruku nije napravio dobar pregled.
6.4.2.
Kontrola zranosti u zglobnim elementima
Nakon to se vozilo doveze na ploe razvlailice kontrolor tehnike ispravnosti vozila iz

kanala aktivira njihovo pomjeranje lijevo-desno, odnosno naprijed-nazad putem kontrolne
lampe. Kontrolna lampa emituje svjetlost odreene frekvencije, koja je ista kao i
frekvencija pomjeranja testnih ploa. Ukoliko nema razlike izmeu tih frekvencija
(svjetlosti i pomjeranja testnih ploa) i uzajamnog pomjeranja zglobnih veza upravljakog
sistema, znai da u tim zglobnim vezama nema slobodnog hoda.
Slika 61. Pregled vozila na razvlailici

Mjerenje slobodnog hoda toka upravljaa vri se uglomjerom koji se montira na toak
upravljaa uz pomo odgovarajuih elastinih elemenata. Pomjeranje uglomjera vri se
rukom, a igla mjeraa koji se nalazi na njemu pokazuje slobodan hod koji ne smije biti vei
od 30.
Slika 62. Kontrola maneta, kugli i elemenata donjeg ovjesa
97
Kontrola donjeg postroja vozila vri se provjerom zranosti u zglobnim elementima

prednjeg ovjeenja. Zranost se moe otkriti pomicanjem upravljaa lijevo i desno, ali
mnogo tee nego na razvlailici. Ako stanica ima razvlailicu onda je to uistinu lagan i
jednostavan posao. Kontrolira se zglob po zglob. Prilikom pomicanja toka treba utvrditi
da li postoji zranost i u leajevima toka. Kuglasti zglobovi ne smiju imati okom vidljivu
zranost, a radijalni gumeni zglobovi na stabilizatorima mogu se gibati koliko im doputa
elastina deformacija gume. Zglobovi transmisije takoer moraju biti vrsti bez okom
vidljive zranosti. Suhe manete i vrsti kuglasti zglobovi primjer su dobrog ovjesa (Slika
61.). Neopravdan je strah kontrolora da e kontrolom na razvlailici doi do iskakanja
zglobnih elemenata jer zglobovi u realnim uvjetima na cesti, u vonji, trpe znatno vea
optereenja od onih koje moe izazvati razvlailica. Ako se kojim sluajem i dogodi da
zglob iskoi prilikom pregleda onda je dobro da se to dogodilo upravo na stanici, a ne na
prvom jaem zavoju nakon to vozilo izie iz stanice
Slika 62. Podizanje prednjeg kraja vozila na dizalicu i runo razvlaenje tokova
Ako stanica nije opremljena razvlailicom onda preostaje pregled pomou dizalice (Slika
63.). Opet je potrebno stiskanje konice i vrsto dranje upravljaa. Rukama se obuhvate
oba toka i istovremeno pokuaju pomicati u razliitim smjerovima. Posmatraju se
zglobovi na elementima ovjeenja ili transmisije da li negdje postoji zranost. Veliku
pomo pri ovakvoj kontroli mogu pruiti razne poluge ,montirai guma raznih dimenzija.
One omoguuju kontrolorima da spretnim uglavljivanjem izmeu poluga ovjeenja
pokuaju pokrenuti pojedine zglobove i utvrditi postoji li zranost. Svakako ovaj nain
pregleda znatno je loiji od onog s razvlailicom.
6.4.3. Kontrola tehnike ispravnosti koionog sistema

Prije navoenja vozila na valjke ureaja za ispitivanje sile koenja mora se provjeriti
pritisak zraka u pneumaticima. Kod putnikih vozila se na papuicu konice stavlja dava
sile dinamometar. Kod teretnih vozila sa zranim koionim sistemom potrebno je na
kontrolni ventil zranog sistema privrstiti prikljuak za mjerenje upravljakog pritiska, npr.
prikljuak ispred ARSK ventila, i pritiska u koionim cilindrima. Ureaj za ispitivanje
konica sa valjcima se sastoji od dva neovisna kompleta valjaka za lijevu i desnu stranu
vozila. Valjci su uleiteni u kuitu paralelno jedan drugom i dobivaju pogon od
elektromotora, preko reduktora i lananog prijenosa (Slika 64). Obodna brzina valjaka
kree se u granicama 2 km/h za teretna vozila ili 5 km/h za putnika vozila.
98
Ureaji za zaustavljanje na motornim i prikljunim vozilima (radna, pomona i parkirna

konica) moraju biti ugraeni i izvedeni tako da voza moe na siguran, brz i efikasan
nain zaustaviti vozilo, bez obzira na optereenje vozila i nagib puta na kome se vozilo
kree, kao i osigurati vozilo u nepokretnom poloaju na cesti s nagibom.
Osnovne zakonske odredbe koje moraju ispunjavati ureaji za zaustavljanje vozila date
su u okviru Pravilnika o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optereenju vozila, o
ureajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uvjetima koje moraju ispunjavati
ureaji i oprema u prometu na putevima (Tabela 5.).
FK koiona sila na obodu kotaa, MR reaktivni moment
Slika 64. Mjerenje sile koenja u rotacijskim valjcima [8]

Tabela 5. Tehniki normativi efikasnosti koionih sistema motornih i prikljunih vozila
KATEGORIJA
VOZILA
Bicikli s motorom
(L1, L2, L6)
Motocikli (L3, L4,
L5, L7)
Putnika vozila
(M1)
RADNO KOENJE
Sila aktiviranja
Koeficijent
Nono
Runo
koenja
aktiviranje
Aktiviranje
z [%]
F [daN]
F [daN]
POMONO KOENJE
Sila aktiviranja
Koeficijent
Nono
Runo
koenja
aktiviranje
Aktiviranje
z [%]
F [daN]
F [daN]
40
50
20
20
50
20
45
50
20
20
50
20
50
50
20
50
40
50
70
20
70
60
45
70
20
70
60
45
pM 6,5 bar
20
Traktori
25
60
15
30
Traktorske prikolice
25
15
Autobusi (M2, M3)

Teretna vozila (N1,
N2, N3)
Prikljuna vozila
(O1, O2, O3, O4)
Koeficijent koenja predstavlja odnos zbroja sila koenja na opsegu svih tokova i ukupne
mase vozila i on mora da bude vei ili jednak propisanim vrijednostima koeficijenta
koenja.
Nakon amortizera slijedi mjerenje obodne sile koenja. Na valjke treba ulaziti lagano
vodei rauna da se to manje oteuje ureaj ali i vozilo koje se ispituje. Mjenja je u
prazanom hodu (motor neka radi cijelo vrijeme), otpusti se potpuno konica i spojka,
99
izravna volan i prieka dok se valjci ne pokrenu i dok instrument ne dopusti da se zapone
s koenjem.
Slika 65. Testiranje konica u valjcima

Koi se polagano i kontinuirano, prati se rast sile koenja u lijevom i desnom toku (Slika
65.). Ako za vrijeme koenja instrument zahtijeva testiranje nejednakosti sile koenja,
ovalnost konica, zadri se papuica konice ravnomjernim pritiskom dok testiranje ne
prestane. Koi se do potpune blokade ili do najvee sile koenja koja se moe postii bez
blokade. Ako se blokada ne uspije postii prieka se da sami valjci stanu. U zapisnik se
upiu dostignute sile koenja. Novi instrumenti odmah izraunavaju i razliku sila koenja
(Slika 66).
Slika 66. Prikaz rezultata mjerenja konica na ekranu ureaja

Bilo kakva nepravilnost pri koenju, velik otpor kotrljanja, neravnomjeran odziv konica
lijevog i desnog kotaa, skokoviti usponi sile koenja, velika razlika meu silama, razlog
su da se vozilo proglasi tehniki neispravnim. Precizno mjerenje nejednakosti sile koenja
na toku postie se spajanjem dinamometra i na njegovom pokazivau prati da li je sila
pritiska na papuicu konice ravnomjerna.
Nakon ispitivanja radne konice prieka se ponovno ukljuivanje valjaka i zapone s
mjerenjem pomone konice. Poluga rune konice povlai se polagano i kontinuirano.
Naglo povlaenje rune konice ima za posljedicu udarno optereenje instrumenta, a
rezultati mjerenja nisu toni. Nazubljenost pomone konice omoguava postizanje
konstantne sile koenja na pomonu konicu pa je ovo mjerenje tonije od mjerenja
nejednakosti na radnoj konici bez dinamometra.
100
6.4.4. Izraunavanje koeficijenata koenja

Nakon zavrenog mjerenja sile koenja izraunavamo koeficijent sile koenja. Da bi se
izraunao koeficijent sile koenja radne konice potrebno je zbrojiti sve sile koenja na
svim kotaima i podijeliti s teinom vozila.
Slika 67. Sile koenja i izraunate vrijednosti u zapisniku o tehnikom pregledu vozila
F1L + F1D + F2L + F2D
100 = (%) .......(8)
ZRK =
G
Teinu vozila i izmjerene sile treba izraavati u zakonskoj jedinici, a to je njutn (N). Ipak
prema uobiajenoj praksi sile i teina se izraavaju izvedenom jedinicom dekanjutn (daN),
jer je ova numeriki priblino istovjetna s kilogramima, a se sila rauna formulom:
F = m x a, (N) ........................................................(9)
Razlika sile koenja rauna se posebno za svaku osovinu na nain da se razlika sila
koenja podijeli s veom silom:
F1L F1D
razlikaRK1 =
100 = (%)...........(10)
F1L
F2L F2D
100= (%)..........(11)
razlikaRK2 =
F2L
Da bi se izraunao koeficijent koenja pomone konice potrebno je zbrojiti sile koenja

na koenim tokovima i podijeliti s teinom vozila. Razlika sila koenja pomone konice
takoer je potrebno izraunati:
FPL-L + FPK-L
ZPK =
100 = (%)...........(12)
G
FPK-L FPK-D
razlikaPK2 =
100 = (%).........(13)
FPK-L
Treba naglasiti da najvaniji element mjerenja konica na valjcima nije izraunavanje
koeficijenata koenja nego utvrivanje razlike izmeu lijevog i desnog toka. Mala ili
101
nikakva razlika sila koenja izmeu lijevog i desnog toka omoguuje pravocrtno
zadravanje gibanja vozila pri koenju. To je vanije od izraunatih koeficijenata koenja
koji ne predstavljaju realnu koionu mo ispitivanog vozila ve relativnu veliinu bitnu
za provjeru konica samo na valjcima. Na tehnikom pregledu ne promatra se odnos sila
koenja meu osovinama, nego se u proraunu uzimaju najvee postignute sile koenja
meu osovinama bez obzira kojom silom se djeluje na papuicu konice. Najvea sila
koenja, bez obzira koju moemo postii, izravno je ovisna o koeficijentu trenja izmeu
valjaka i gume. Ako bi se jedno vozilo testiralo na dva razliita instrumenta (dobrim
valjcima s koeficijentom trenja = 0,8 ili ak veim i nakon toga na jo uvijek dobrim
valjcima s koeficijentom trenja = 0,6) mogue je dobiti razliite najvee sile koenja, a
time i razliite koeficijente koenja. To ne znai da je metoda kontrole konica i
izraunavanje koeficijenata loa, ona je jednostavno prilagoena tehnikom pregledu.
Pri ispitivanju pomone konice moe se dogoditi da tokovi blokiraju, a izraunati
koeficijent koenja je jo uvijek manji od zakonom doputenog. Veu silu od sile blokade
nije mogue proizvesti na valjcima. Problem je u maloj masi vozila koja se oslanja na
koenu osovinu i na slobodne nekoene kotae preostale osovine zbog ega vozilo lako
biva izbaeno iz valjaka. U tom sluaju u Primjedbu zapisnika moe se zapisati: "Pri
ispitivanju pomone konice postignuta je blokada tokova".
Jedna od najeih pogreaka na vozilima zbog koje ona ne mogu proi tehniki pregled
jesu konice. Nedovoljna sila koenja na nekom toku koja za posljedicu ima veliku
razliku sila koenja izmeu lijevog i desnog toka. Pri ponovljenom pristupanju tehnikom
pregledu potrebno je upisati i nove sile koenja.
Slika 68. Izmjerene sile koenja i Slika 69. Upis primjedbe ako pri ispitivanju
izraunate vrijednosti upisane u zapisnik, pomone konice nastupi blokada, a
kod ponovljenog tehnikom pregledu
izraunati
koeficijent
koenja
ne
zadovoljava
Nakon pregleda zglobnih elemenata ovjeenja na svakom toku prve osovine potrebno je
kontrolisati hidraulini cjevovod, rukom presaviiti elastine hidrauline cijevi na tokovima i
utvrditi njihovu ispucanost, i radne elemente konica, ova kontrola je povrna jer se ne
moe obaviti bez skidanja toka, to se na tehnikom pregledu ne radi. Bilo kakva
pogreka primjeena na konim ureajima vozila razlog je za odbijanje tehnikog
pregleda.
102
6.4.5. Kontrola tehnike ispravnosti ureaja svjetlosne signalizacije

Ujednaenost intenziteta svjetala mora biti ista jer prave smetnju nou u prometu.
Pokazivae pravca provjeravamo na nain da ih ukljuimo i drimo ih ukljuene nekoliko
sekundi i topericom provjeravamo njihov poetak miganja kao i broj treptaja u minuti
(9030). Sva svjetla na vozilu moraju biti originalna, sjenila ne smiju biti napuknuta pod
njima ne smije postojati voda.
Neoriginalna svjetla razlog su odbijanja tehnikog pregleda, na sljedeim slikama
prikazujemo neke primjere nepravilnosti svjetlosnih ureaja na vozilima i takva vozila ne
mogu proi na tehnikom pregledu.
Slika 70. Oteeni ureaji za signalizaciju

Stranja sjenila takoer moraju biti cijela i nikakva pukotina se ne smije tolerirati na
tehnikom pregledu. Prilikom kontrole svjetala treba svjetla treba drati upaljena i
istodobno paliti ostala svjetla. Ovim e se otkrit kratki spoj na instalaciji stranjeg svjetla,
jer e se pri dodatnom paljenju svjetala smanjivati intenzitet prethodno upaljenog ili e pri
ukljuenju pokazivaa pravca treptati i ostala svjetla.
Svjetla moraju biti originalna, dobro uvrena na vozilu, a svjetlima kojima nedostaje
kvalitetan elektrini kontakt i koja e se ugasiti pri prvoj veoj neravnini. Takvom vozilu
treba odbiti tehniki pregled.
Naredni pregled koji slijedi je pregled svjetala na regloskopu. Regloskopom se kontrolira
podeenost i intenzitet dugog i kratkog svjetla na vozilu. Mogue je kontrolirati
usmjerenost prednjih maglenki samo ako su one postavljene u visini glavnih svjetala.
Slika 71. Kontrola svjetala
Slika 72. Kontrola pomou luksmetra
Na slici 73. prikazani su primjeri prostiranja snopova svjetlosti oborenih i dugih svjetala i
svjetala za maglu.
103
a) oborena svjetla
b) duga svjetla
c) svjetla za maglu
Slika 73. Oblici prostiranja snopa svjetlosti svjetala
Slika 74. Razlika simetrinih a) i asimetrinih b) svjetala

Provjera usmjerenosti svjetala za osvjetljavanje puta moe se obaviti pomou mjernog
ureaja regloskopa,a STPV imaju obavezu posjedovanja ovakvog mjernog ureaja.
Vozilo se priblii regloskopu na potrebnu udaljenost i provjeri se je li vozilo opremljeno
ureajem za korekciju visine svjetala u kabini. Ako jeste postavite ovaj ureaj na poetnu
poziciju (obino se ova pozicija oznaava s nulom pozicija kad se u vozilu mogu voziti
samo voza i suvoza). Sva novija vozila imaju ovakav ureaj. Motor se ne gasi kako se
ne bi nepotrebno optereivala elektrina instalacija.
Podigne se poklopac motora i pogleda postoji li na svjetlima preklopnik za runo
podeavanje visine svjetala i njega namjestite odnosno provjerite da li je postavljen u
poziciju za neoptereeno vozilo. Sva nova vozila imaju informacije u obliku naljepnice ili
izravno utisnute na kuitu svjetala na kojoj pie koliki je pad svjetlosnog snopa izraen u
postocima. Podesi se zaslon regloskopa na zadatu vrijednost. Ako ovaj podatak ne postoji
onda se zaslon regloskopa podesi u ovisnosti o visini na koju su svjetla postavljena na
vozilu.
Slika 76. Podeavanje zaslona

regloskopa
Slika 75. Visina [%] postavljanja zaslona

regloskopa
104
Na tehnikom pregledu vozilo se kree uzdu ve zadane tehnoloke linije, a regloskop je

postavljeni na vodilice koje osiguravaju okomitost na tehnoloki pravac.
Treba kontrolirati svjetlo po svjetlo. Regloskop treba postaviti tono nasuprot sredita
svjetla (na mnogim automobilskim staklima su sredita svjetala oznaena kruiem i
kriiem). Poeti treba s kontrolom usmjerenosti kratkog svjetla na jednoj strani vozila.
Panju treba obratiti na vertikalnu i vodoravnu poziciju snopa. Ukoliko se dobijena slika na
regloskopu za razmatrano svjetlo razlikuje od ispravne slike, tada je potrebno far
podeavati dok se ne dobije ispravna slika.
Odmah nakon kontrole usmjerenosti kontrolira se rasvjetljenost pomou luksmetra.
Najbolji luksmetri su oni s oznaenim zelenim i crvenim podrujem za pojedina svjetla
(posebno duga, posebno kratka). Kontrolirati treba samo je li kazaljka luksmetra u
zelenom podruju za odreeni tip svjetala, ne i numerike vrijednosti osvjetljenosti. Pri
kontroli luksmetrom uobiajeno je potrebno pritiskanjem posebnog tastera na luksmetru
aktivirati ljestvicu kratkog svjetla. Za kontrolu dugog svjetla nije potrebna nikakva radnja
na luksmetru (svjetlomjeru).
Potrebno je kontrolirati samo rasvijetljenost pomou luksmetra i to samo da li se kazaljka
luksmetra nalazi u zelenom podruju. Ne kontrolira se rasvijetljenost tako da vlasnik vozila
ukljui kratki svjetlosni signal ("blic" svjetlima) jer tada gore obje arne niti pa je
rasvjetljenost mnogo vea. Inzistira se na paljenju samo dugih svjetala.
6.4.6. Kontrola tehnike ispravnosti ureaja za normalnu vidljivost

Kontrolu rada brisaa treba obaviti tako da se brisai ukljue i ostave da rade nekoliko
zamaha i prije toga vjetrobransko staklo se poprska tekuinom. Time se testira rad
brisaa i provjerava je li vozilo dolo isto na tehniki pregled. Ako je vjetrobransko staklo
zamazano onda je to znak da metlice brisaa nisu u redu i da vozilo nije oprano. Takoer
treba kontrolisati zadnji brisa i prskalicu ako postoje na vozilu. Dobra metlica izdrat e
najvie godinu dana ili eventualno dvije, a loija ne moe ni jednu zimu pa je velika
vjerojatnost da e savjestan kontrolor lako uoiti pogreku na brisaima. Tehniki pregled
se ne moe izvesti ako su metlice pokidane.
6.4.7. Kontrola ispravnosti instrumenata kontrolne ploe i ureaja u vozilu

Na kontrolnoj ploi potrebno je kontrolirati rad svih pokazivaa i signalnih lampica. Pusti
se motor u radi onda provjeri rad osnovnih lampica za elektrini kontakt i lampice ulja, ako
je vozilo opremljeno ABS ili ASR ureajem, zranim jastukom ili kontrolnim panelom za
kontrolu elektrine instalacije na vozilu. Nakon paljenja motora provjerite rad osnovnih
instrumenata: brojaa okretaja (ako postoji), temperatura rashladne tekuine motora,
koliina goriva u spremniku itd. Kilometarsat nije mogue provjeriti u stanju mirovanja ali
je mogue ukoliko vozilo svake godine dolazi na istu stanicu da se svake godine upie
njegova kilometraa i na taj nain se moe usporediti stanje tekue i prole godine ime
se provjerava rad brojaa kilometrae. Neispravnost jednog od navedenih ureaja
spreava izvoenje tehnikog pregled
Zatim se paljenjem elektrinih potroaa kontrolie: poziciono svjetlo i kratko svjetlo (neka
vozila imaju posebnu signalnu sijalicu za ova svjetla dok se veini tek osvijetli kontrolna
105
ploa, kontrolna lampica za dugo svjetlo, sijalice za stranje i prednje maglenke,

pokazivai pravca-sijalice za lijevi i desni pravac , grija zadnjeg stakla i provjerite sirenu.
Svi ovi ureaji nisu obvezni u vozilu, a ako postoje moraju onda i funkcionirati. Provjeri se
da li funkcionira ventilator i sve poluge na njemu tako da ih pomaknemo u krajnji poloaj.
6.4.8. Kontrola tehnike ispravnosti ureaja izduvnog sistema

Za izduvni ureaj se treba rukama uhvatiti i pokuati ga povui u raznim smjerovima kako
bi se utvrdilo da li je po cijeloj svojoj duljini kvalitetno privren. Pomo pri kontroli
izduvnog ureaja moe pruiti i odvija kojim se mogu snanije pritisnuti ili udariti osjetljiva
mjesta na izduvnom sistemu (sva mjesta koja su spajana zavarivanjem - upravo tu e se
nai znaci korozije).
Slika 77. Progoreni stranji lonac
Slika 78. Korozija izduvnog sistema
Kod novijih vozila opremljenih katalizatorom treba utvrditi postojanje toplinske i mehanike
zatite na katalizatoru (ako je proizvoa predvidio). Treba pojedinano pogledati svaku
vezu izmeu izduvnog sistema i karoserije. Ove veze su izvedene gumenim spojnicama,
a time su podlone starenju i pucanju. Bilo kakav nedostatak na elementima ovjeenja
izduvnog sistema razlog je da se vozilo proglasi tehniki neispravnim.
6.4.9. Kontrola ispravnosti ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila

Ukoliko postoji kuka na vozilu onda treba kontrolirati ispravnost elektrine instalacije
namijenjene za spoj vunog i prikljunog vozila. Ponekad vozilo moe imati kuku a nema
elektrini prikljuak za prikljuno vozilo. Takvo vozilo ne moe proi na tehnikom
pregledu. Ispravnost elektrine instalacije se moe lako ispitati pomou posebnog
indikatora, gdje prilikom ispitivanja mora svijetliti lampica ureaja koji se provjerava (npr.
ne smiju svijetliti signalne diode stop-svjetla dok se kontrolira pokaziva pravca). Tehniki
pregled se ne smije obaviti ukoliko prilikom ovakvog ispitivanja ne svijetli plava lampica.
6.5.
Kontrola ispravnosti ostalih ureaja bitnih za sigurnost saobraaja
6.5.1. Kontrola tehnike ispravnosti voznog postroja

Nakon pregleda zaplombiranosti tahografa moe se zapoeti s pregledom donjeg dijela
vozila. Preporuljivo je da kontrolor vozi vozilo uzdu cijele tehnoloke linije do mjesta na
tehnolokoj liniji gdje se mora zaustaviti. Kontrola zranosti u zglobnim elementima
podvozja pomou dizalice je zakonski minimalna kontrola, ali je kontrola na razvlailici
106
mnogo kvalitetnija. Pomou ovog ureaja mogue je pokrenuti teke mase podvozja na
sve mogue strane a kontrolor pomou daljinskog upravljaa i lampe kontrolira zglob po
zglob na podvozju. Voza u kabini za to vrijeme mora drati stisnutu konicu.
Svaku osovinu koja je opremljena lisnatim oprugama dobro je kontrolirati na razvlailici
(Slika 79.). Razvlaenjem je mogue utvrditi da li se listovi meusobno pomiu odnosno
da li su "U" obujmice ili svornjaci koji prolaze kroz obujmice popucali. Napuknutost
obujmica je est kvar radi kojeg vozila "hodaju kao pas" odnosno trag stranjih kotaa ne
prati trag prednjih (izmaknut je na jednu stranu). Tehniki pregled takvom vozilu se ne
smije ovjeriti.
Slika 79. Lisnate opruge najbolje je kontrolirati na razvlailici

Pregled donjeg prostora vozila na kanalu treba izgledati kao i pregled kod "lakih vozila".
Sve manete ispod vozila moraju biti cijele. Zbog pokidane manete motorne konice
(Slika 80.) ili bilo kojega drugog nedostatka na koionom element (Slika 81.) na vozilu ne
smije biti ovjeren niti periodini preventivni tehniki pregled.
Slika 81. Pregled koionih cilindara i

kljueva
Slika 80. Provjera manete
Slika 82. Pregled amortizera
Slika 83. Pregled instalacije
Tu je i obavezna provjera ARSK ventila (automatski regulator sile koenja), koji ne smije
107
imati vidljivih oteenja, mora biti pravilno postavljen i podeen (Slika 84. i Slika 85).
Obino se nalazi kod zadnje osovine vozila. Njegova funkcija je da regulira zrak/pritisak u
konim cilindrima (samim tim se regulira inintenzitet koenja), obzirom na optereenje
zadnje osovine. Ploica sa podacima o ARSK ventilu mora postojati i ispisana (Slika 86.).
Slika 84. Mehaniki

upravljan ARSK ventil
Slika 85. Pneumatski

upravljan ARSK ventil
Slika 86. Podaci o ARSK

ventilu
6.5.2. Kontrola tehnike ispravnosti konstrukcije karoserije

Pod vozilom treba pogledati i stanje limarije (koroziju) na pojedinim dijelovima karoserije.
Treba obratiti panju na stanje pragova i blatobrana pod vozilom i stanje prednjeg i
stranjeg spojlera pod vozilom. Uz pomo odvijaa kojim se laganim udarcima mogu
provjeravati problematina mjesta na karoseriji.
Vlasnik vozila ili drugi kontrolor treba da polagano povue runu konicu tako se kontrolira
ravnomjerno zatezanje sajli konice. Vrlo est sluaj je da sajla nakon zamjene nije
kvalitetno postavljena (ili je postavljena neoriginalna sajla) pa buiri upadljivo vise pod
vozilom ili se spojnicama (najee icom) privruju za karoseriju vozila (Slika 87.).
Vozilo sa svim ovim prethodno pobrojanim nedostatcima se ne smije pustiti na tehnikom
pregledu.
Slika 87. Kontrola sajle rune konice

Na zadnjoj osovini ne treba zaboraviti kontrolirati elastine cjevovode koionog sistema,
promotriti u kakvom su stanju amortizeri te ispitati zranost zglobova.
Ukoliko vozilo posjeduje kuku za vuu prikljunog vozila, treba provjeriti kvalitetu njene
montae, stanje i broj spojnih vijaka ili zavare. Na tehnikom pregledu ne obavljaju se
108
precizna mjerenja stanja pojedinih ureaja tehniki pregled je brza (gruba) konstatacija
tehnikog stanja vozila pa je tome prilagoen rad mnogih mjernih ureaja u stanici.
6.5.3. Kontrola tehnike ispravnosti motora
Pregled motora mora biti rutinski i mora obuhvaati sve one dijelove na motoru i u
motornom prostoru koji prema poznatoj tehnikoj praksi najprije stradavaju. To su svi
gumeni elementi oko motora, zatim razni ureaji smjeteni na motoru (npr. hladnjak
tekuine za hlaenje, hladnjak ulja, turbokompresor, ispuna i usisna grana uz
turbokompresor, pumpa visokog pritiska i sl), razne polimerne posude smjetene u
motornom prostoru (ne smiju biti napuknute, moraju imati originalne zatvarae). Ovaj
pregled podrazumjeva kontrolu i svih elektrinih kabela koji se nalaze u ovom prostoru
(Slika 88 i Slika 89). Bilo koja prethodna nepravilnost razlog je za odbijanje tehnikog
pregleda.
Slika 88. Podignuta kabina motornog vozila

spremna za pregled motora.
Slika 89. Pogled na motor odozgo
Vrlo teko e se nai motor, ak star svega dvije ili tri godine, koji na nekom mjestu nee
propustiti malu koliinu ulja (ispod poklopca glave motora, na filterima goriva, na
cjevovodima goriva ili na cjevovodima sustava za podmazivanje). Mala zamaenja treba
tolerirati i prihvatiti ih kao normalnu funkciju rada motora. Zamaenja koja jasno govore
da iz motora istjeu neprimjerene koliine goriva i maziva, ne smiju se tolerirati. Kontrolor
svojim mehaniarskim iskustvom mora povui granicu, ali nigdje ni na jednom mjestu ne
smije pojaviti mogunost kapanja ulja na pod. Ako postoji mogunost kapanja tehniki
pregled treba odbiti.
Zbog toga i postoji vizualni pregled kako bi se okom otkrila mogua mjesta gdje ulje curi.
Slika 90. Spojka za prihvat kabine u normalan poloaj

109
Treba kontrolirati sigurnosne spojnice za prihvat kabine u normalan poloaj. Spojnice ne

smiju biti napuknute niti iskrivljene. Ne toleriraju se niti najmanje nepravilnost na njima.
Ako je proizvoa predvidio elektrini signal za dojavu vozau podignutosti kabine onda
se elektrini kontakt signala nalazi na ovim spojkama. Kontrolira se njegova spojenost i
privrenost. Pri sputanju kabine (kabinu sputa voza) prati se da li se kabina sputa
tano u spojke ili ju je potrebno natezati na neku stranu kako bi tono sjela u njih odbija
se tehniki pregled ako ovo dosjedanje nije dobro jer su ili spojke ili kabina pomaknuti iz
svog poetnog, tvornikog poloaja.
Podignuta kabina omoguuje laki i bolji uvid u stanje koione instalacije na prednjim
tokovima. Podignuta kabina olakava pregled cilindara, poluje i vodove koione
instalacije na prednjim tokovima. Rukom se presaviju svi elastini vodovi i utvrdi da li su
ispucali te provjeri potroenost maneti na konim cilindrima kao i stanje konih kljueva.
6.5.4. Kontrola produkata nastalih sagorjevanjem goriva
Treba istai da se kvalitetno ispitivanje izduvnih gasova s mjerenjem svih bitnih
parametara (broj okretaja na praznom hodu, poveani broj okretaja, temperatura ulja,
mjerenje etiri ispuna plina i proraun lambda faktora za benzinske motore i broj
okretaja praznog hoda, broj okretaja pri kojem iskljuuje regulator, temperatura ulja ili
vode i proraun srednjeg stupnja zacrnjenja ispunog plina za dizelske motore) kao i
obveznom pripremom motora (zagrijavanje prema uputama proizvoaa) za ovo
testiranje.
Motor mora biti zagrijan na radnu temperaturu. Kontrolor moe izmjeriti temperaturu ulja
(ugasi motor prije umetanja sonde) i broj okretaja motora. Ukljui se pumpa na analizatoru
izduvnih gasova i umetnite sondu za ispitivanje to dublje u cijev. Prieka da se vrijednost
ugljikovog monoksida stabilizira. Za sada se usporeuje samo vrijednost ugljikovog
monoksida u izduvnim gasovima s propisanim najveim vrijednostima.
Slika 91. Sonda za ispunu cijev
Slika 92. Analizator ispunih plinova

benzinskih motora
Bez obzira na velike mogunosti ureaja pravo testiranje ispunih plinova se ne moe
obavljati do donoenja posebnih propisa. Vozilo nakon tehnikog pregleda moe biti
ISPRAVNO ili NEISPRAVNO. Neispravnim e se smatrati svako vozilo na kojemu se uoi
bilo koji od prije navedenih nedostataka, no svakodnevnica kod nas je drukija, zbog
Odluke Vijea ministara da je gorivo iduih pet godina takvo kakvo je, te vozila po ovom
osnovu nemogu biti neispravna. Bez obzira da li vozilo bilo tehniki ispravno ili
neispravno, rezultate treba unijeti u raunar, a time u informacioni sistem.
110
6.5.5. Kontrola buke vozila

Glavni izvori buke kod motornih vozila su izduvni i usisni sistemi, klipni mehanizam i neki
pomoni ureaji sa svojim pogonom na vozilu. U toku kretanja vozila pojavljuje se buka
pneumatika, zupanika u transmisiji i aerodinamika buka. Sagorijevanje u motoru znatno
utie na nivo buke vozila. Dizel motori pokazuju vei nivo buke u odnosu na benzinske
motore pri istom broju obraja.
Buka na motornim vozilima mjeri se pomou mjeraa buke (fonometra), a jedinica za
mjerenje buke jeste decibel (dB).
Prema Pravilniku (87) spoljna buka novih vozila koja su u eksploataciji do jedne godine
utvruje se na nain predvien u ECE Pravilnicima broj 9 i 10.
Ovdje je potrebno naglasiti da se ECE Pravilnik 9 odnosi samo na buku morornih vozila
na tri toka, a ECE Pravilnik 10 na radiosmetnje. Nisu navedeni pravilnici ECE 41 (buka
motocikala), ECE 51 (buka motornih vozila) I ECE 63 (buka mopeda).
6.5.6. Kontrola tehnike ispravnosti pogonskih ureaja
Pregledom se provjerava sljedee:
Ispravnost ureaja za prijenos energije od motora do pogonskih tokova,

privrenost na svojim osloncima i pojave oteenja;
Ispravnost veze izmeu pojedinih pogonskih ureaja spojnice, mjenjaa,
kardanskih vratila, pogonskog mosta, privrenost i zazori, postojanje oteenja;
6.5.7. Kontrola tehnike ispravnosti tokova i pneumatika

Vlasnik vozila ili kontrolor treba da zakrenu upravlja i u jednu i u drugu stranu do kraja da
se vidi prazan hod upravljaa koji moe iznositi 30. Kontrola guma je vrlo jednostavna i
sastoji se od pregleda vanjske bone gume i gazeeg sloja. Rukom se pree preko boka
gume da se utvrde eventualna ispupenja, a za provjeru gazeeg sloja treba upotrijebiti
mjera dubine ara koji spada u opremu tehnikog pregleda. Minimalna dubina ara na
gumama smije iznositi 1,6 mm kod putnikih, a 2 mm na teretnim vozilima i autobusima.
Zakrenu se upravljaki tokovi, kontrolira se boni dio gume i potrai TWI oznaka. Gazei
sloj gume mora biti podjednako potroen po svojoj irini i uvijek povie TWI oznake ili ako
je nema povie zakonskog minimuma (Slika 93.).
Slika 93. Kontrola pneumatika

Ako je guma nejednako potroena po svojoj irini razlog moe biti u geometriji toka ili
neravnomjernom pritisku u gumama to se moe provjeriti naknadno. Na istoj osovini
moraju biti gume istog tipa, istih dimenzija, slinih ara i podjednake potroenosti. U
111
dananje vrijeme sve su gume na tritu namijenjene ovoj kategoriji vozila radijalnog tipa
pa panju treba obratiti na zimski ili univerzalni tip gume. Pritisak na koji treba duvati
gume se obino nalazi na jednoj od naljepnica koje se nalaze na vozilu, na pragovima
vrata, vertikalnim nosaima krova, ispod poklopca za gorivo ili ispod poklopca motora
kojeg jo nismo zatvorili.
Slika 94. Kontrola pritiska u gumama

6.5.8. Kontrola obavezne opreme u vozilu
Pri tehnikom pregledu, vozila trebaju imati slijedeu obaveznu opremu: ispravan
sigurnosni trokut, komplet rezervnih sijalica i osiguraa, kutiju prve pomoi sa potrebnom
koliinom sanitetskog materijala, rezervni toak i alat za njegovo montiranje, kao i sajlu za
lepanje vozila, te vatrogasni aparat za vozila sa alternativnim pogonom (LPG, CNG).
Potrebno je kontrolisati postojanje naljepnice periodinog pregleda aparata, garancijskog
lista ako je aparat nov.
Slika 95. Obavezna oprema vozila

6.5.9. Oprema videonadzornog sistema u FBIH na STPV
Slikom 96. dat je prikaz komponenti videonadzornog OCR sistema u FBiH
implementiranog 01.05.2009.godine na svim STPV u FBiH, a koji radi u realnom vremenu.
Ujedno ove fotografije slue kao materijalni dokaz prisustva vozila tehnikom pregledu.
112
-kamera ANPR i digitalizator, monitor
-monitor AS P2180073
Slika 96. Komponente videonadzornog OCR sistema u FBiH
6.6. Efikasnost kontrole tehnike ispravnosti vozila na STPV u Bosni i

Hercegovini i akcije preventivnog karaktera
6.6.1.
Efikasnost kontrole tehnike ispravnosti vozila na STPV u BiH
Na osnovu lana 74. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine ("Sl.
novine Federacije BiH", br. 28/06, 02/10), donesen je Pravilnik o strunom nadzoru nad
radom stanica za tehniki pregled vozila (Sl. novine FBiH, br. 51/06) [102]. Ovim
Pravilnikom propisan je nain i postupak obavljanja strunog nadzora nad radom STPV i
poslovima koji su s njima povezani.
Struni nadzor obavlja se redovnim i vanrednim pregledima. Redovni pregledi nad radom
stanica vre se prema programu redovnih pregleda koji donosi Ministarstvo i Struna
institucija, a najmanje jedanput godinje. Vanredni pregledi vre se po potrebi, van
utvrenog programa redovnih pregleda. O svakom izvrenom pregledu sainit e se
zapisnik, u kome se utvruje stanje i nain rada, te primjena odgovarajuih zakonskih i
podzakonskih propisa i opih akata u vezi sa radom stanica. U skladu sa utvrenim
stanjem poduzimaju se mjere predviene odredbama lana 79a, 93. i 94. Zakona.
Struni nadzor naroito obuhvata:
1. pregled stanja objekta stanice, te kontrolu ispravnosti ureaja i opreme koja je u
funkciji tehnikog pregleda, na osnovu redovnih i vanrednih pregleda stanice,
2. nadzor nad radom voditelja stanice tehnikog pregleda, kontrolora ispravnosti
vozila i ostalog osoblja koje radi na poslovima vezanim za kontrolu vozila,
3. kontrolu kvaliteta obavljanja tehnikih pregleda i ispravnosti vozila u stanicama,
4. kontrolu provoenja propisanih radnih operacija za utvrivanje ispravnosti vozila,
5. nadzor pravilnosti naplate naknada za tehniki pregled vozila i drugih poslova koji
se obavljaju u stanici,
6. kontrolu voenja propisane dokumentacije i evidencije u stanici,
7. primanje i rjeavanje primjedbi korisnika na rad stanice,
8. usklaivanje kriterija u provedbi vaeih propisa na stanicama, kao i primjena
propisa zemalja EU i drugih meunarodnih organizacija za koje postoji obaveza
primjene u naoj zemlji,
113
9. nadzor nad provoenjem edukacije i provjere znanja osoblja uposlenog na

poslovima kontrole ispravnosti vozila,
10. nadzor nad provoenjem jedinstvenog informacionog sistema,
11. obavljanje drugih poslova koje rjeenjem povjeri federalni ministar prometa i
komunikacija, a koji su povezani s poslovima strunog nadzora.
Nakon obavljenog strunog nadzora osoba koja obavlja struni nadzor duna je podnijeti
zahtjev Ministarstvu za poduzimanje mjera i provoenje nadzora nad zakonitou rada za
stanicu koja ne radi u skladu sa zakonskim odredbama.
Pravne osobe koje obavljaju poslove tehnikih pregleda vozila dune su ovlatenim
osobama za vrenje strunog nadzora omoguiti obavljanje poslova strunog nadzora, te
uvid u svu potrebnu dokumentaciju. Ovlatena osoba za vrenje strunog nadzora
obavezna je preventivno postupati kako bi se sprijeila povreda odredbi utvrenih ovim
Pravilnikom i drugim propisima.
U okviru preventivnog djelovanja ovlatena osoba za vrenje strunog nadzora:
prua pomo i daje strune upute u provedbi propisa i mjera,
ukazuje na posljedice nestrunog i nesavjesnog rada,
inicira i organizuje odravanje sastanaka, konsultacija i dogovora sa zaposlenim
kod pravnih osoba koje obavljaju poslove tehnikih pregleda vozila o pitanjima koja
su od interesa za struno obavljanje poslova,
poduzima i druge mjere i akcije u cilju strunog i kvalitetnog obavljanja poslova.
Osoba ovlatena za vrenje strunog nadzora za svoj rad neposredno odgovara
rukovodiocu od kojeg je dobila ovlatenje za vrenje strunog nadzora.Ministarstvo
najmanje dvaput godinje razmatra dostavljene izvjetaje o stanju i funkcionisanju
djelatnosti strunog nadzora nad radom stanica, te poduzima mjere za poboljanje rada.
6.6.2.
Akcije preventivnog karaktera
U periodu od 15.06. do 25.07. 2009.godine. BIHAMK je organizovao akciju preventivne

kontrole tehnike ispravnosti i pripreme motornih vozila za sezonu godinjih odmora pod
nazivom Putujte sigurno. [127]
Cilj akcije je preventivna kontrola ureaja i sklopova na motornim vozilima, te otklanjanje
manjih nedostataka na licu mjesta od strane mehaniara Slube pomoi na cesti, te
snimanje stanja tehnike ispravnosti putnikih motornih vozila metodom sluajnog uzorka
i na osnovu tog da stanje ispravnosti vozila u Federaciji BiH.
Akcija je organizovana i realizovana u saradnji sa Kantonalnim MUP-a, te lokalnim automoto klubovima, na tridesettri lokacije. Kontrola vozila vrena je u periodu od 09 do 17
sati po planu realizacije.
U akciji je koriteno jedno specijalno vozilo opremljeno dijagnostikom opremom:
mototester,
tester za ispitivanje stanja akumulatora, alternatora,
ureaj za mjerenje gustine elektrolita u akumulatoru,
ureaj za mjerenje take mrnjenja rashladne tekuine,
ureaj za mjerenje take mrnjenja tekuine za pranje vjetrobranskog stakla,
ureaj za kontrolu ispravnosti svjetlosnog snopa,
114
ureaj za mjerenje dubine profila i pritiska vazduha u pneumaticima

uglomjer za kontrolu zranosti sistema za upravljanje
ureaj za ispitivanje pritiska sile koenja na pedalu konice
Za svako metodom sluajnog uzorka zaustavljeno motorno vozilo popunjen je obrazac

Formular pregleda i dijagnostike vozila , na osnovu kojih su grupisani nedostaci na
vozilima. Prikupljeni podaci prikazani su tabelarno i grafiki. Ukupno je pregledano 778
motornih vozila od ega je ustanovljena neispravnost na 608 motornih vozila to ini 78
%, a ispravno je bilo 170 motornih vozila tj. 22 %.
Prosjean broj preenih kilometara kontrolisanih vozila je 257.655 km, dok je njihova
prosjena starost 20 godina.
Prikupljeni podaci sa brojem pregledanih vozila (Tabela 6.), brojem neispravnih i ispravnih
vozila prikazane su pojedinano za svaki kanton, na osnovu ega je vidljivo da je najvei
procenat neispravnih vozila uoen na podruju Tuzlanskog (82%), Sarajevskog (79,5 %) i
Unsko-sanskog kantona (78,5%).
Tabela 6. Podaci o kontrolisanim vozilima [127]
KANTON
SARAJEVSKI
HERCEGOVAKONERETVANSKI
Broj
kontrolisanih
PMV
TEHNIKI
ISPRAVNIH
PMV
147
30
(20,4%)
19
(24,6%)
12
(24%)
31
(21,5%)
28
(26,4%)
14
(26%)
36
(18%)
170
(22%)
77
SREDNJO-BOSANSKI
50
144
UNSKO-SANSKI
ZENIKO-DOBOJSKI
106
BOSANSKOPODRINJSKI
53
201
TUZLANSKI
713
UKUPNO
237.186
Prosjena
starost
pregledanih
vozila (god.)
19
268.898
21
287.124
17
253.711
20
276.551
21
198.668
20
281.453
21
257.655
20
TEHNIKI
Prosjean broj
NEISPRAVNIH
preenih
PMV
kilometara
117
(79,5%)
58
(75,4%)
38
(76%)
113
(78,5%)
78
(73,6%)
39
(74%)
165
(82%)
608
(78%)
Najvei broj neispravnosti na vozilima odnosio se na svjetlosno-signalne ureaje 53% od

ukupnog broja pregledanih vozila, zatim na pneumatike 31%, dok se na treem mjestu po
broju neispravnosti na vozilima, a sa znaajnim porastom u odnosu na proteklu godinu,
odnosio na koioni mehanizam 20 %. Veliki broj vozila, njih ak 425 ili 54% ne posjeduje
obaveznu opremu u vozilu to je i prikazano tabelarno i grafiki: [127]
.
Tabela 7. Uee neispravnosti nekih sistema motornih vozila prema ukupnom broju
kontrolisanih vozila
Upravljaki
Koioni
mehanizam mehanizam
Ukupan broj
78
157
Uee %
10
20
Elektrini Pneumatici
ureaji i
signalizacija
413
243
53
115
31
Motor i
pratei
ureaji
92
Oprema
vozila
11
54
425
10%
54%
20%
11%
53%
31%
Upravljaki mehanizam
Koioni mehanizam
Elektrini ureaj i signalizacija
Pneumatici
Motor i pratei ureaji
Oprema vozila
Slika 97. Grafiki prikaz procenta neispravnosti na pojedinim ureajima

U sljedeoj tabeli 8. dat je prikaz broja kontrolisanih vozila uz procenat tehniki ispravnih i
neispravnih vozila sa najeim i najbrojnijim kvarovima u periodu 2005. -2009. godina.
Tabela 8. Rezultati akcije kontrole tehnike ispravnosti vozila Putujte sigurno po
godinama [127]
Godina
Ukupan broj
pregledanih
vozila
Broj
ispravnih
vozila (%)
Broj
neispravnih
vozila (%)
2005
838
41
59
2006
921
53
47
2007
803
51
49
2008
713
37
63
2009
778
22
78
Najbrojnije neispravnosti na
vozilima
svjetlosni ureaj
pneumatici
upravljaki mehanizam
svjetlosni ureaj
motor i pratei ureaji
koioni sistem
svjetlosni ureaj
pneumatici
svjetlosni ureaj
koioni sistem
svjetlosni ureaj
pneumatici
koioni sistem
Ono to je vidljivo i porazno je injenica da se neispravnosti na koionom sistemu, jednom

od najbitnijih sistema za sigurnost vozila u saobraaju, nalaze meu tri najee i
najbrojnije neispravnosti na vozilima.
Tabela 9. Neispravnosti na sistemima vozila u odnosu na ukupan broj kontrolisanih vozila
po kantonima
Kanton
Sarajevo
Pregledanih
147
vozila
Upravljaki
12
mehanizam
8,1%
Koioni
16
mehanizam
10,9%
Elektrini
100
ureaji i
68%
signalizacija
Neispravnosti
37
pneumatika
25,2%
Motor i pratei
5
ureaji
3,4%
83
Oprema vozila
56,4%
HNK
SBK
USK
ZEDO
Tuzlanski
BPK
77
50
144
106
201
53
8
10%
26
33,7%
6
12%
9
18%
17
11,8%
35
24,3%
15
14,1%
25
23,5%
19
9,5%
41
20,4%
1
2%
5
9,5%
33
44,8%
16
32%
76
52,7%
54
50,9%
110
54,7%
24
45%
28
36,3%
18
23,3%
33
42,8%
14
28%
11
22%
25
50%
61
42,3%
17
11,8%
80
55,5%
27
25,4%
13
12,2%
44
41,5%
60
29,8%
23
11,4%
113
56,2%
16
30,1%
5
9,4%
47
88,6%
116
Vano je napomenuti da su kontrolisana samo putnika motorna vozila metodom

sluajnog uzorka i da uzorak kontrolisanih vozila nije adekvatno reprezentativan za
cjelokupno stanje ispravnosti motornih vozila na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, ali
i da ilustruje stanje vozila u Federaciji BiH.
Stanje tehnike ispravnosti putnikih motornih vozila u Federaciji Bosne i Hercegovine je
na priblino istom nivou u 2008-2009. godini, ali gledajui procentualno pojedine
neispravnosti po pojedinim sistemima (pneumatici, koioni mehanizam) moe se zakljuiti
da je tehnika ispravnost putnikih motornih vozila na cestama u Federaciji Bosne i
Hercegovine i dalje nezadovoljavajua.
6.7. Nepravilnosti u radu ovlatenih STPV

Nepravilnosti u radu se ogledaju:
u nesavjesnom i nepravilnom obavljanju tehnikih pregleda vozila,
koritenje zastarjelih i funkcionalno prevazienih ureaja i opreme kao i
u obavljanju pregleda uz koritenje neispravnih ureaja i opreme.
Nesavjestan rad ogleda se u ovjeri tehnike ispravnosti za vozilo koje nije ni podvrgnuto
tehnikom pregledu (deavalo se i da vozilo bude u inostranstvu kada je za isto izvrena
ovjera tehnike ispravnosti u FBiH), ovjeri tehnike ispravnosti za vozilo koje je tehniki
neispravno, sainjavaju lanih dijagrama sila koenja (tampanje vie puta jednog istog
ispisa i dijagrama od prethodno ispravnog vozila i koritenje slika), ak i pregledu vozila
bez koritenja propisanih ureaja i opreme i dr.
Pojedina ispitivanja pokazuju da je potrebno vrijeme tehnikog pregleda, koje bi
garantovalo sa zadovoljavajuom vjerovatnoom otkrivanja svih nedostataka na vozilu, od
20 do 30 minuta. To je nespojivo sa iskustvima i shvatanjima dananje prakse. Velika
konkurencija i elja za veim profitom, tj. veim brojem pregleda, direktno utiu na
smanjenje vremena pregleda, a time i na kvalitet rada. Tako se u prosjeku realno vrijeme
obavljanja tehnikog pregleda kree u granicama od 3 do 10 minuta to se moe vidjeti iz
Zapisnika o broju obavljenih TP kao iz ispisa sa jedinstvenog IS-a. Osnovni problem u
radu ovlatenih stanica tehnikih pregleda vozila nesavjesnost u radu osoblja prilikom
vrenja ispitivanja ispravnosti vozila.
To u znatnoj mjeri umanjuje znaaj i efekte tehnikog pregleda vozila kao mjere drutvene
zadae ija je namjena poveanje sigurnosti saobraaja na cestama.
Problem u radu ovlatenih STPV je i koritenje zastarjelih i funkcionalno prevazienih
ureaja i opreme. Ovo posebno vai za vei dio STPV u entitetu RS i Brko distrikt BiH.
Tamo se jo uvijek na veem broju linija za tehniki pregled vozila, crtanje dijagrama sila
koenja ne vri uz pomo raunara i tampaa, pri emu se runo izraunavaju ostvareni
koioni koeficijent i razlika sila koenja na tokovima iste osovine.Tu ureaji nisu povezani
u jedinstven raunarski sistem i kontrolori tehnikog pregleda mogu direktno da utiu na
rezultate mjerenja.
Prema ovim pokazateljima ovo se moe uzeti kao potvrda hipoteze broj 1.
117
6.7.1.
Predviene Zakonske mjere koje se poduzimaju prema STPV na suzbijanju

nepravilnosti u radu
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija na osnovu izvrenih nadzora od strane

strune institucije nad radom STPV poduzima mjere za suzbijanje nepravilnosti u radu.
Za utvrene nepravilnosti u radu predvieno je da ministarstvo podnosi prekrajne i
krivine prijave, a u teim sluajevima krenja zakona, u upravnom postupku predviena
su rjeenja kojima se ovlatenim STP oduzima ovlatenje za vrenje tehnikih pregleda
vozila.
Prema Zakonu o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine [90] predviene su
kazne, a koje glase:
oduzimanju ovlatenja za rad stanice tehnikog pregleda u periodu u kojem je
oprema STPV nekompletna, neispravna ili nije badarena, ili ne ispunjava druge
uvjete na osnovu kojih je dobila ovlatenje za rad;
privremenom oduzimanju licence i peata kontrolora tehnike ispravnosti vozila ili
licence i peata voditelja STPV;
zabrani vrenja tehnikih pregleda zbog izdavanja potvrde o ispravnosti vozila
suprotno rezultatima mjerenja dobivenim na mjernoj opremi, ili STPV izda
dokumentaciju sa pozitivnim rezultatom pregleda, a linim zapaanjem voditelja
stanice ili kontrolora tehnike ispravnosti moglo se uoiti da stanje pojedinih
sklopova, agregata ili komponenti vozila bitnih za sigurnost prometa ne odgovara
propisanim normama ili tehniko-eksploatacionim uslovima i
druga rjeenja proistekla iz odredbi ovog Zakona.
Upravna mjera izrie se do otklanjanja nedostataka, u prvom sluaju na tri mjeseca, u
ponovljenom sluaju na jednu godinu, a u narednom ponovljenom sluaju trajno.
Novanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit e se za prekraj
pravno lice ako:
obavlja periodine preventivne tehnike preglede bez registrirane djelatnosti;
prua usluge tehnikog pregleda vozila bez registrirane djelatnosti;
kontrolu tehnike ispravnosti vozila ne obavlja u skladu sa vaeim propisima,
usvojenim standardom i vaeim normativima;
dokumentaciju o obavljenom tehnikom pregledu vozila ne izdaje na bazi ispisa
rezultata mjerenja dobivenih na mjernoj opremi, ili izda dokumentaciju sa pozitivnim
rezultatom pregleda, a osobnim zapaanjem je mogao uoiti da stanje pojedinih
sklopova, agregata ili komponenti vozila ne odgovara propisanim normama;
onemogui ili ometa inspektora u obavljanju poslova inspekcije.
Pored novane kazne izrie se i zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je
izreena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine i zatitna mjera oduzimanja
imovinske koristi ostvarene izvrenjem prekraja.
Novanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit e se za prekraj
pravno lice ako:
preventivne periodine preglede obavlja bez ovlatenja Ministarstva;
prua usluge tehnikog pregleda vozila bez odobrenja za rad Ministarstva;
118
ne izvri pravomono rjeenje koje je na osnovu odredbe ovog Zakona donio

inspektor, ili ne izvri rjeenje na koje alba nema suspenzivno djelovanje;
u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi tane podatke i dokumentaciju potrebnu
za rad.
Pored novane kazne izrie se i zatitna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene
izvrenjem prekraja. Za utvrene nepravilnosti u radu predvieno je da ministarstvo
podnosi prekrajne i krivine prijave, a u teim sluajevima krenja zakona, u upravnom
postupku predviena su rjeenja kojima se ovlatenim STP oduzima ovlatenje za vrenje
tehnikih pregleda vozila.
Na alost moramo napomenuti da su poduzete mjere protiv ovlatenih STPV u periodu
2007 do 2012 godine, svele su se samo na nekoliko STPV u FBiH koje nisu ispotovale
Pravilnik o naknadama, odnosno nisu imale umjerenu opremu.
Tabela 10. Pregled aktivnosti na suzbijanju nepravilnosti u radu ovlatenih STPV [117]
Godina
Broj STPV sa kaznom od FMPIK
Broj STPV sa kaznom od Federalne
uprave za inspekcijske poslove
2007
1
2008
2
2009
3
2010
4
2011
6
2012
8
11
13
14
13
Utvrivanje prekrajne odgovornosti nema efekta obzirom da je visina zaprijeenih

novanih kazni veoma niska za pravno lice, tako da ni izricanje maksimalnih kazni ne
postie potrebne efekta. Oduzimanje ovlatenja za vrenje tehnikih pregleda svedena je
na privremenu zabranu rada, bez tano utvrenog roka trajanja. Ovlatenoj STP kojoj se
oduzima dato ovlatenje za rad, ne oduzima se trajno, nego se ponovo daje, nakon
podnoenja novog zahtjeva za dobijanje ovlatenja. U prosjeku privremena zabrana rada
traje do otklanjanja prijavljenih nepravilnosti.
Obzirom da se lako dobija novo ovlatenje za vrenje tehnikih pregleda vozila, znaaj
mjere oduzimanja ovlatenja minimiziran je i ne odvraa od pravljenja teih povreda
zakona u ovoj oblasti. Naime, ne postoje STPV koje su gubile ovlatenja za rad osim par
STPV samo na osnovu neplaanja naknada po Pravilniku o naknadama. Na ne savjesno
ponaanje ovlatenih STPV za krenje tehnikih pregleda vozila utie nelojalna
konkurencija, mogunost brzog i lakog bogaenja, mali rizik za poinioce prekraja, nizak
nacionalni dohodak po stanovniku, degradacija moralnih vrijednosti usljed ekonomske
krize, neadekvatna kaznena politika, utjecaj pojedinaca, agencija za registriranje vozila,
utjecaj osiguravajuih kua.
119
7. Saobraajne nezgode, baza podataka i informacioni sistemi na STPV u BiH
7 SAOBRAAJNE NEZGODE, BAZA PODATAKA I INFORMACIONI

SISTEMI NA STPV U BIH
7.1.
Uvod
Praenje stanja bezbjednosti saobraaja je veoma vaan posao u okviru sistema

bezbjednosti saobraaja. Meutim, sve razvijenije hardverske i softverske komponente
raunarskih sistema umnogome olakavaju ovaj posao. Pored mogunosti praenja
stanja saobraajnih nezgoda, iste nam omoguuju i povezivanje raznih vrsta baza
podataka u jedinstvenu cjelinu, olakavajuih aktivnosti donoenja odluka o neophodnim
intervencijama. U radu e biti predstavljene baze podataka saobraajnih nezgoda u Bosni
i Hercegovini, da bi stanje bezbjednosti saobraaja doveli na podnoljiviji nivo.
Sigurnost cestovnog saobraaja predstavlja globalni problem u svijetu, te mnoge zemlje
poduzimaju upravljake mjere i aktivnosti kako bi smanjili broj poginulih i ozlijeenih na
cestama. Saobraajne nezgode su istovremeno veliki socijalni i ekonomski problem.
Ujedinjeni Narodi, Svjetska zdravstvena organizacija, Evropska komisija, Meunarodne
financijske organizacije (naroito WB, ADB, EIB) i neke specijalizirane nevladine
organizacije (PIARC, ETSC, SEETO) ulau napore u cilju poboljanja sigurnosti
cestovnog saobraaja.
Znaajni napredak tehnologije i pojave novih naprednih rjeenja u podruju cestovne
sigurnosti, saobraajne signalizacije i opreme ceste daje mogunost da se putem
projektovanja, izgradnje i rekonstrukcije cesta moe znaajno poveati sigurnost
cestovnog saobraaja. Istraivanja, transfer znanja i iskustava su osnova za ove
promjene i vaan preduslov za stalni i dugoroni razvoj i poboljavanje sigurnosti
saobraaja. Drava BiH ima specifinu i veoma sloenu dravnu organizaciju iz koje je
proizala i specifina organizacija upravljanja cestama.
U cilju dostizanja dugoronih, ambicioznih ciljeva smanjivanja broja nastradalih u
saobraaju, neophodan je temeljni zaokret u sigurnosti saobraaja. U tom smislu, sve
zemlje treba da ponu sa uspostavljanjem okvira za efikasno upravljanje sigurnou
saobraaja koje je usmjereno na rezultate. Ovo se moe postii promjenom pogleda na
sigurnost saobraaja i na mogunosti upravljanja u ovoj oblasti. U publikaciji NULTA
TAKA - Ambiciozni ciljevi sigurnosti saobraaja na cestama i pristup sigurnosnog
sistema1 sagledano je stanje i najbolja praksa u sigurnosti saobraaja u prethodne tri
decenije. U ovom izvjetaju su odreeni prijedlozi koje bi trebalo preduzeti u kratkoronom
periodu i dugoroni pravci djelovanja, kao i kljune oblasti djelovanja:
upravljanje brzinama,
borba protiv vonje pod uticajem alkohola,
poveanje upotrebe sigurnosnih pojaseva,
unaprijeenje infrastrukture,
poveanje sigurnosti vozila i
smanjivanje rizika uea mladih vozaa u saobraaju.
1
OECD i ITF (Internacional Transport Forum): TOWARDS ZERO - Ambitious Road Safety Targets and the Safe System
Approach, 2008.
120
7.2.
Trokovi saobraajnih nezgoda
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
199 21.567
198 22.345
200 24.567
212 24.987
202 24.151
206 25.287
235 28.231
243 29.578
197 29.456
208 28.506
170 27.986
159 25.958
Teko ozlijeeni
1.232
1.256
1.365
1.398
1.328
1.349
1.525
1.460
1.246
936
1.074
835
15.143
Lake ozlijeeni
5.981
5.897
6.231
6.453
6.764
6.590
6.449
6.439
6.100
5.885
3.616
3.524
69.929
433 412.678
467 444.794
484 429.451
516 446.173
541 446.903
607 492.331
688 484.658
781 525.724
754 539.800
823 569.859
800 581.654
784 596.457
Sigurnost cestovnog saobraaja u ovom momentu predstavlja problem u svijetu te mnoge

zemlje pokuavaju smanjiti broj poginulih i ozljeenih na cestama.U FBiH trenutno se
posmatraju svi sektori sigurnosti na cestama te razvija Strategiju sigurnosti na cestama i
Akcioni plan za FBIH.
U Federaciji BiH prosjeno godinje pogine oko 200 osoba, a oko 6.800 biva ozlijeeno ili
postanu invalidi u saobraajnim nezgodama. Neki od tih bivaju trajno onesposobljeni do
kraja njihovih ivota. rtve zahtijevaju lijeenje i mnogi bivaju privremeno ili trajno
nesposobni za rad nakon nezgode. Procjenjuje se da Federacija BiH sada gubi vie od
400 miliona eura svake godine, na medicinske trokove, izgubljene produktivnosti,
administrativne trokove i oteenja imovine, dakle svi ovi trokovi su uzeti u obzir. U
Republici Srpskoj ovi trokovi iznose oko 170 miliona eura godinje. To su veliki gubici
koji iznose oko 5,8% godinjeg bruto domaeg proizvoda (BDP) u Federaciji BiH i ti gubici
nedvojbeno ometaju ekonomski razvoj. ak i ako se samo 10% uspije utedjeti na cesti
tako to bi se smanjio broj poginulih i povrijeenih osoba, to je ekvivalent za "utedu" 40
miliona eura. [50]
Tabela 11.1 Osnovni statistiki podaci o saobraajnoj sigurnosti u FBiH
Predmet/Godina
Saobraajne
nezgode
Smrtnih ishod
Vozila
Procjena gubitka (u
milijunima KM) Na
temelju 5% BDP-a
Ukupno
312.535
2.418
5.970.482
6
15.088 x10 KM
ili
6
7.716 x 10 eura
U posljednjih 5 godina, oko 1000 osoba je poginulo, a vie od 37.000 je ozlijeeno na

cestama Federacije BiH. Stoga, u FBiH saobraajne nezgode su prouzrokovale gubitak u
iznosu od oko 3.630 miliona KM (Euro 1.860 miliona) - novac koji se mogao puno bolje
iskoristiti u pomaganju razvoja zemlje. Ta sredstva su mogla biti na raspolaganju za
ulaganja u infrastrukturu, medicinske usluge, obrazovanje, te potrebe mnogih drugih
podruja u Federaciji BiH. U tabeli 11. su dati podaci o saobraajnim nezgodama i
121
procjenjenim gubicima na temelju BDP-a2 a po osnovu provedenog istraivanja od strane

Fakulteta za saobraaj i komunikacije Sarajevo.
Pouzdani i tani podaci su potrebni za podizanje svijesti o magnitudi ozljeda u cestovnom
saobraaju i da bi uvjerili donosioce politika o potrebi za djelovanjem, za tano
identificiranje problema, faktora rizika i prioritetnih podruja, te za formulisanje strategije,
postavljanje ciljeva i praenja izvedbe.
U istraivanju Fakulteta za saobraaj i komunikacije, Sarajevo stoji da socio-ekonomski
gubici koji proizlaze iz saobraajnih nezgoda u FBiH su izraunati pomou Bruto outputa
ili metoda ljudski kapital - dobro priznate metodologije koja se koristi u odreenim
zemljama. Metoda ukljuuje trokove administracije, lijeenje rtava, oteenje imovine i
izgubljenu produktivnost poginulih i ozlijeenih, a ukljuuje i dodatak za bol, tugu i patnju.
Rezultati ovih prorauna prikazani su u nastavku.
Tabela 12. Gubici nastali za svaku saobraajnu rtvu 3 prema vrsti ozljede
Trokovi
(1 EURO = 1.9558 KM)
u KM
U EURO
273.416
139.798
100.757
51.517
25.780
13.181
Vrsta ozljede
Smrtno stradali
Teko ozlijeeni
Lake ozlijeeni
Tabela 13. Gubici nastali za svaku saobraajnu nezgodu po vrsti nezgode 4

Trokovi
(1 EURO = 1.9558 KM)
u KM
U EURO
371.913
190.159
176.374
90.180
32.225
16.447
1.592
814
Vrsta nezgode
Fatalna nezgoda
Nezgoda sa teim ozljedama
Nezgoda sa lakim ozljedama
Nezgode sa imovinskim oteenjima
Tabela 14. Komponente trokova saobraajnih nezgoda i njihovi gubici

Gubitci vezani za rtve (KM milliona)
Izgubljeni
uinak
Nastali
gubitci
552.63
Medicinski
troak
42.75
Ljudski
trokovi
Gubici vezani za nezgode (KM

miliona)
Administrativni Trokovi
trokovi
oteenja imovine
156.28
15.92
56.37
Ukupni
gubitci
823.77
Podaci u tabelama 12. i 13. pokazuju gubitke za svaku saobraajnu rtvu prema vrsti
ozljede odnosno gubitke za svaku saobraajnu nezgodu razvrstanu po vrsti uz izraunati
Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo i SWEROAD, TROKOVI SAOBRAAJNIH NEZGODA U

FBIH, 2011.
3 Vrijednosti koje su ovdje prikazane ukljuuju mali dodatak, da bi prikazali administrativne trokove plus trokove
oteene imovine nastalih u nezgodi u kojoj je rtva bila ukljuena. Te vrijednosti po nezgodi se mogu koristiti u analizi
trokova i koristi u predloenim sigurnosnim intervencijama koje mogu rezultirati kao uteda rtava.
4 Trokovi po nezgodi ukljuuju trokove od nekoliko rtava koje se mogu pojaviti u nezgodi plus dodatni trokovi
nezgode povezane s oteenjem imovine, administrativne trokove itd. povezani sa svakom nezgodom po teini.
122
gubitak se odnosi na BDP koji iznosi 5,8 %. Tabelom 14. razvrstane su komponente
saobraajnih nezgoda i njihovih gubitaka.
Izdatke za poveanje sigurnosti u saobraaju treba posmatrati u budunosti kao ulaganja,
a ne kao troak, jer svaka rtva ili saobraajna nezgoda koja se sprijei rezultira utedu u
ekonomiji Federacije BiH, kao i beneficija ili dobit za ljude koji su mogli poginuti ili ozlijediti
se u nezgodi.
7.3. Komponente trokova koritene u izradi procjene

Metoda ljudskog kapitala ukljuuje pet komponenti trokova:administrativne trokove,
trokove oteenja imovine, trokove podrazumjevaju podatke koji se nalaze u okviru:
Suda i Tuilatva, MUP-a Direkcija za ceste (oteenja infrastrukture), Osiguravajuih
drutava i Autoservisa. Medicinski trokovi podrazumjevaju podatke koji se nalaze u
okviru: Hitnih slubi, Zavoda za javno zdrastvo, Opih bolnica i Rehabilitacijski
ustanova.Trokovi izgubljenog uinka se odnose na gubitak proizvdonih kapaciteta
ekonomije od onih koji su ozlijeeni ili ubijeni u saobraajnoj nezgodi, a podrazumjevaju
podatke koji se nalaze u okviru: Zavoda za javno zdrastvo, Opih bolnica i Rehabilitacijski
ustanova. Ljudski trokovi se odnose na trokove: bola, tuge i patnje. Slijedee tabele
daju saetak informacija o proraunatim komponentama trokova. Glavni izvjetaj o
trokovima saobraajnih nezgoda u FBiH, sadri sve pojedinosti o svim metodologijama i
podacima koritenim u izraunima.
Tabela 15. Saetak komponenti trokova i ukupnih trokova po vrsta nezgode
Trokovi nezgode (KM)
Trokovi rtve (KM)
Fatalna nezgoda
14.374
13.500
258.415
8.176
77.448
Ukupni
troak po
nezgodi
(KM)
371.913
Teka nezgoda
Laka nezgoda
Nezgoda sa
ote. imovine
11.125
3.044
2.160
1.350
100.721
24.340
10.949
1.430
51.419
2.061
176.374
32.225
1.322
270
1.592
Vrsta nesree
Imovinsko
oteenje
Administracija
Izgubljeni
uinak
Medicinski
trokovi
Ljudski
trokovi
Tabela 16. Saetak komponenta trokova i ukupnih trokova prema posljedici

Trokovi nezgode (KM)
Posljedica
nesree
Smrtno
stradali
Teko
ozlijeeni
Lake
ozlijeeni
Imovinsko
oteenje
Administracija
Trokovi rtve (KM)
Totalni
Totalni
trokovi
trokovi
ukljuujui iskljuujui
Izgubljeni Medicinski Ljudski trokove
trokove
uinak
trokovi trokovi nezgode
nezgode
(KM)
(KM)
9.831
10.479
192.742
4.997
55.367
273.416
253.106
6.101
993
56.043
6.399
31.221
100.751
93.665
2.435
1.080
19.472
1.144
1.649
25.780
22.265
123
7.4. Integralni informacioni sistem uvezivanja STPV u FBiH a|TEST

Odluke Vlade FBiH od kraja 2006.godine za izbor strune institucije podudario se sa
dravnim projektom unosa registrovanih vozila na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine u
jedinstvenu bazu zajedno sa MUP-ovima i CIPS-om (IDEEA). Pri razvoju Integralnog
Informacionog sistema, IPI-Institut za privredni inenjering d.o.o. Zenica, radio je na
velikom broju zadataka, posjete stanicama tehnikog pregleda u Federaciji BiH sa
zadatkom snimanja stvarne situacije, te su na osnovu prikupljenih podataka napravljene
statististike analize o tehniko-infrastrukturalnom stanju na stanicama. Izrada aplikacije u
realnom vremenu zahtijevala je da stanice budu efektivno radno vrijeme konektovane na
internet ime je povratna sprega sa istima morala biti zagarantovana. STPV u entitetu
FBiH su opremljene zavidnom tehnikom opremom po pitanju raznih senzora, valjaka,
vaga (gotovo da mnoge susjedne zemlje i zemlje EU mogu da zavide na ovakvoj
opremljenosti), no njihova informatika i telekomunikacijska infrastruktura bila je prilino
nerazvijena, sa neophodnim minimumom za obavljanje aktivnosti.
Koordinirano sa FMPiK krenulo se u rjeavanje brojnih nedoreenosti u zakonskoj
regulativi i definisanju projektnog zadatka kao Web aplikacije u realnom vremenu po
uzoru na neke zemlje iz EU, te ostvarena saradnja sa direkcijom CIPS( IDEEA), pravnim
subjektima, vlasnicima stanica tehnikih pregleda, koncerna i slino.
Implementacija samog rjeenja na terenu zavisila je od stanice do stanice, od prirode da
ljudi jako teko mijenjaju stanje u kojem se nalaze, do ubacivanja novih radnih zadataka.
Zakonske razlike na dravnom, entitetskom i kantonalnom nivou dovodile su do
meusobnog pobijanja i u hodu su rjeavane.
Povezana je svaka stanica u FBiH to se sa slike (Slika 1) moe aplicirati sa entiteta
Federacije BiH na cijelu BiH. Uspostavljen je sistem sa centralnim serverom, LAN
mreom u prostorijama IPI-Instituta u Zenici, po procedurama ISO 27001:2005,
meunarodnim standardom o sigurnosti i integritetu podataka, gdje se prave kopije baze u
cilju osiguranja informacija.
Slika 98. Raspored servera po BiH i

meusobne veze
Slika 99. Glavni server u IPI-Institutu u

Zenici i klijenti po FBiH
Predviena je povezanost korisnika podataka sa centralnim serverom u strunoj instituciji

kako je prikazano slikom 98. (Ministarstvo komunikacija i transporta BIH-IDEEA-entitetska
124
ministarstva prometa i MUP-a Brko Distrikt-Kontrolni i inspekcijski organi,

Vanjskotrgovinska komora, Privredne komore, Instituti mjeriteljstva i standardizacijeStatistiki zavodi-Univerziteti-Specijalne slube-Drugi pravni subjekti).
Izraen je Elaborat o opravdanosti uvoenja video nadzora na stanicama tehnikog
pregleda, sa ciljem da bi se u potpunosti uveo red kontrole tehnike ispravnosti vozila.
Uvezivanjem stanica za tehniki pregled vozila u sistem sa jedinstvenom informatikom
bazom podataka, prvi se put javno i transparentno mogu dobiti podaci za statistike
analize obavljenih tehnikih pregleda, kako na nivou same stanice, grada, kantona i na
nivou entiteta FBiH u cilju bolje kontrole tehnike ispravnosti vozila kao bitnog inioca
sigurnosti saobraaja. Stupanjem na snagu novog Pravilnika o registrovanju vozila
(Slikaglasnik BiH 69/09) [92] i izmjenama Pravilnika o tehnikim pregledima vozila
(Slikaglasnik 76/09) [86] stvorili su se preduslovi da stanica tehnikog pregleda pri
registraciji vozila popuni i poalje elektronski dokaz o tehnikoj ispravnosti vozila.
Primjena novog koncepta registracije poela je 28.9.2009. Od tada se svako registrovano
vozilo u FBiH, sa svim relevantnim podacima u elektronskom obliku, nalazi u jedinstvenoj
bazi podataka IDEEA.
Na osnovu ovih informacija mogue je planirati strateke korake za predstojee aktivnosti
u cilju podizanja kvaliteta vrenja tehnikog pregleda vozila. Tehniki pregled vozila kao
oblast od opeg drutvenog interesa treba i mora da bude na zadovoljavajuem nivou
kako bi svojim aktivnostima doprinio poveanju optoj sigurnosti saobraaja. Treba se
osloboditi razmiljanja da je posao tehnikog pregleda administrativna formalnost i da se
staknu nove navike koje e postati opte pravilo. Ovo je proces u kojem treba uspostaviti
pravila koja e biti strateki ciljevi.
Svrha tehnikog pregleda je da se osigura sigurno odvijanje cestovnog saobraaja uz to
manje nepoeljnih posljedica, odnosno da to manji uzronik saobraajnih nezgoda bude
tehnika neispravnost vozila. Osoblje na stanicama tehnikih pregleda je korektivni faktor,
koji direktno utie na sigurnost odvijanja saobraaja. Posmatrajui sa aspekta sigurnosti
saobraaja na cestama, kao i zatite ekosistema, kao svjetskog problema, potrebno je
naglasiti da je tehniki pregled vozila djelatnost od opteg drutvenog interesa. Ako
posmatramo saistem od perioda 2009 do kraja 2012.godine zabiljeen je konstantan rast
broja neispravnih vozila, to je za svaku pohvalu, no i dalje je to daleko od prosjeka
neispravnih vozila u odnosu na standarde susjednih, kao i evropskih drava.
Primjenom aplikacije a|TEST omoguena je i ovlatenom osoblju Strune institucije IPI
d.o.o. Zenica znatno vea mogunost kontrole i nadzora nad radom stanica tehnikih
pregleda. Podaci o broju obavljenih pregleda, kao i svi drugi podaci obraeni u ovom radu
su u potpunosti dobiveni iz jedinstvenog informacionog sistema a|TEST. Kao rezultat
mjera kontrole i nadzora rada ovlatenim korisnicima na stanicama tehnikih pregleda
redovno se ukazuje na greke i nedostatke u radu.
Dana, 01.05.2009 godine na STPV u entitetu Federacija poela je zvanina primjena
videonadzornog sistema, a 28.9.2009.godine se u cijeloj dravi BiH krenulo sa zvaninom
primjenom eTP (elektronske forme) obrasca. Osim primjene elektronskog obrasca, koji je
zamijenio dotadanje papirne TP obrasce izmijenjena je i klasifikacija vozila, a izvrena je
i dopuna dravnog cjenovnika.
Primjenom dopunjenog dravnog cjenovnika omoguen je i unos podataka o obavljenim
redovnim estomjesenim pregledima u integralni informacioni sistem a|TEST.
125
Nakon, 28.9.2009. godine, zbog poetka primjene programa IDDEEA u MUP-ovima u BiH
uoen je znaajan broj manjih ili veih problema u radu, a u cilju prevazilaenja istih
Dravno ministarstvo komunikacija i prometa donijelo je instrukcije kako postupati u
odreenima situacijama, sa ijom se primjenom krenulo od 12.10.2009. godine.
U radu su dati podaci za period 2008. do 2012.godine.
7.5. Informaciona aplikacija uvezivanja STPV u entitetu RS

Struna institucija za tehnike preglede RS-a poela je sa radom 1.1.2009 godine. U prvoj
fazi je trebalo obezbjediti uvezivanje svih stanica tehnikog pregleda u jedinstven sistem.
Stupanjem na snagu novog Pravilnika o registrovanju vozila (Slikaglasnik BiH 69/09) i
izmjenama Pravilnika o tehnikim pregledima vozila (Slikaglasnik 76/09) stvorili su se
preduslovi da stanica tehnikog pregleda pri registraciji vozila popuni i poalje elektronski
dokaz o tehnikoj ispravnosti vozila. Primjena novog koncepta registracije poela je
28.9.2009. Od tada se svako registrovano vozilo u RS, sa svim relevantnim podacima,
nalazi u bazi podataka. [106]
Integralni informacioni sistem za tehnike preglede vozila (IISTP) u entitetu RS moguava
centralizovan on-line rad i praenje rada svih stanica za tehnike preglede vozila u
realnom vremenu, automatizaciju procesa registracije vozila te stvaranje i koritenje baze
podataka o tehnikim pregledima vozila sa osnovnim ciljevima: poveanje sigurnosti
saobraaja na putevima i efikasnijeg djelovanja u ekolokoj zatiti ovjekove okoline.
Softverski moduli
S obzirom da aplikaciju koristi vie tipova korisnika i svaki od njih ima posebne potrebe za
funkcionalnou, shodno tome su kreirani sljedei moduli aplikacije:
Moduli za STP
Administratorski moduli
Modul za konfiguraciju I odravanje sistema
Modul za statistiku I izvjetavanje
Modul za obraun ERP
Modul za STP
Modulu pristupaju vodiltelji u stanicama za tehnike preglede vozila sa mogunostima:
Izbor I vrsta TP
Unos identifikacionih podataka o vozilu
Unos podataka o vlasniku I nosiocu registracije
Unos tehnikih podataka o vozilu
Unos mjernih rezultata I greaka na sistemima vozila
tampanje Kontrolnih listova, Zapisnika o TP I Zahtjeva za registraciju vozila
Obavljanja ponovljenih TP
Slanja elektronskog oblika TP u IDDEEA
tampanje pregleda zaduenja STP po tipovima usluge I periodima
Pregledanje ranije uraenih TP
Slanja zahtjeva za sortiranje
Slanja poruka I upita lanicama Konzorcija I drugim STP
126
itanja postavljenih Pravilnika, Uputstava idr.
Administratorski modul
Modulu pristupaju administratori lanica Konzorcija i Ministarstva saobraaja i veza RS sa
sljedeim mogunostima:
Odravanje sistemskih ifarnika vozila (vrsta, oblik, marka, tip itd.)
Unos odravanja baze podataka o voditeljima i kontrolorima
Unosa i odravanja baze podataka o ureajima u STP koji se badare
Privremenog ili trajnog iskljuivanja STP
Modul za konfiguraciju i odravanje sistema
Modulu pristupaju administratori sistema sa mogunostima:
Dodavanje novih STP
Gaenje postojeih STP zbog prestanka rada
Konfigurisanja korisnikih prava i statusa
Monitoringa sistema (Radius, Nagios itd.)
Nadzora STP
Podrke radu STP helpdesk
IISTP je realizovan prema projektnom zadatku Ministarstva saobraaja i veza RS, a u
realizaciji su pored lanica Konzorcija uestvovale kompanije: ASW Inenjering d.o.o.
Beograd i Konektis d.o.o. Banja Luka.
7.6. Opravdanost uvoenja IS na STPV u BiH

Oblast kontrole tehnike ispravnosti vozila zvanino se poela informatizirati poetkom
2007.godine, da bi se taj posao unaprijedio 01.04.2008. godine prvo u entitetu FBiH, a
zatim i 01.01.2009. godine i u entitetu RS, te u decembru 2009. godine i u Brko distriktu
BiH. Ve sa prvim rezultatima o statistikim pokazateljima iz navedenih baza kako o broju
vozila, markama, tipovima, starosti, boji, samim grekama na vozilima te neispravnostima
pokazali su opravdanost uvoenja IS-a na STPV u BiH. Isto se odnosi i na baze
saobraajnih nezgoda u BiH koje se vode pri MUP-ovima. Sada sa svim ovim
pokazateljima koji trebaju biti dostupni iroj javnosti, strunim i naunim krugovima moi
e se vriti prave analize stanja, uzroka kvarova, uzroka saobraajnih nezgoda. Ovi
pokazatelji pomoi e pri izradi raznih studija o stanju voznog arka u BiH, stanju i
preventivi uzoraka saobraajnih nezgoda. Takoe ovi pokazatelji mogu se koristiti u svim
oblastima za snimanje stanja i razvoja kako saobraaja, svijesti vozaa, odravanju
vozila, starosti vozila, osiguranju, registraciji vozila, vjetaenjima saobraajnih nezgoda,
edukaciji osoba oje prave Zapisnike o saobraajnoj nezgodi.
U radu su prikazani rezultati informacionim sistemom prikupljenih podataka na stanicama
tehnikih pregleda u FBiH za period 2008. do kraj 2012.godine. Tokom 2009.godine je
unaprijeen sistem praenja podataka, kao i kvalitet pregleda primjenom video nadzornog
sistema. Pojavljuje se i znaajan broj vraenih vozila tokom pregleda to ukazuje na
injenicu da se pregledi obavljaju mnogo detaljnije nego u prethodnom periodu. U
127
krajnjem sluaju vozilo se pojavilo na pregledu, ali problem ljudskog faktora koliko e se
isto pregledati po zadanim zakonskim propisima i dalje ostaje.
Istovremeno, u entitetu Federacija BiH struna institucija Institut za privredni inenjering je
intenzivirala saradnju sa svim nadlenim dravnim tijelima i drugim strunim
organizacijama i pojedincima, jer je u planu i informatiko uvezivanje ureaja na
stanicama tehnikih pregleda, to bi omoguilo da se podaci prikupljaju direktno sa
mjernih ureaja. Takoe ideja da se informatizira i na STPV obavi sav posao oko
registracije vozila, posao oko evidencije tahografa te uvoenje tzv. ECO Testa pri
ispitivanju produkata sagorjevanja nastalih radom motora dat e svu veliinu i znaaj
STPV koji im po zakonu pripada. Ovim bi se sprovela ideja da se tehniki pregledi ne bi
vrili nikakvim "skraenim postupkom" i da bi se sva neispravna vozila evidentirala. Ovaj
krupni korak naprijed, u iju implementaciju trebaju biti ukljueni svi relevantni organi,
uticati e na uspostavu sigurnijeg odvijanja cestovnog saobraaja.
Na ovaj nain biti e rijeen i problem, na koji je i dosad ukazivano, a to je da ovlateno
osoblje na stanicama tehnikih pregleda kako u entitetu FBiH tj u integralni informacioni
sistem a|TEST, odnosno i u entitetu RS kao i u Brko distriktu BiH povremeno unosi
nevalidne i neispravne podatke. Iz tih razloga niz izvjetaja, koji se kreiraju iz
informacionih sistema na STPV ne koristi svrsi i ne mogu se izvriti odgovarajue analize.
Ista je i situacija sa informacionim sistemima odnosno bazama saobraajnih nezgoda jer i
njih opsluuju ljudi, tj. zavisne su od ljudskog faktora. Da li je to faktor koji opsluuje IS ili
je to ljudski faktor koji pravi Zapisnik o saobraajnoj nezgodi, odnosno faktor vjetak koji
vri rekonstrukciju saobraajne nezgode mora se pod hitno odrediti. Ovo odreenje
pomoi e da se locira problem, a koji je i laiku vidljiv. Taj problem su statistiki pokazatelji
o uzrocima saobraajnih nezgoda kako kod nas tako u razvijenim zemljama.
128
Doktorskadisertacija:Prilog odreivanju efikasnosti rada sistema tehnikih pregleda vozila u cilju poboljanja odravanja motornih vozila
8. Statistiki pokazatelji kontrole tehnike ispravnosti vozila na STPV i baze saobraajnih nezgoda
Tabela 17. Broj pregledanih vozila, registrovanih vozila i ovlatenih stanica tehnikih
pregleda vozila po administrativno-teritorijalnim jedinicama u BiH u 2012.godini
Administrati
vnoteritorijalna
jedinica
Entitet FBiH
Entitet RS
Brko
distrikt BiH
UKUPNU u
BiH
Broj
Broj
Odnos broj
ukupnih Kriteriji za IDDEEA
pregledanih
vozila za
Ovlatene
pregleda otvaranje
broj
Razlika 6.vozila na administrativnu
STPV
vozila/ broj STPV DA ili registrova
2.
STPV (svi jedinicu/ukupni
ovlatenih
NE
nih vozila
pregledi)
broj vozila
STPV
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
162
604.444
0,62
3.719
DA
654.202
49.620
213
337.565
0,35
1.548
NE
407.281
69.716
18
30.402
0,03
1.689
393
970.411
2.462
NE
34.749
4.347
1.096.232
123.683
Podaci IDDEEA odnosno broj registrovanih vozila u 2012 godini putem KMUP-ova u
FBiH, te MUP-a RS i MUP-a BDBiH je velikih 1.096.232 registrovanih vozila.
Postavlja se pitanje vjerodostojnosti navedenih statistikih podataka u jedinstvenoj bazi
IDDEEA, jer baze strunih institucija u sebi sadravaju broj obavljenih pregleda po vrsti,
redovni, TEU licencni, preventivni, estomjeseni i vanredni. Jedna opa logika kae da
taj broj u bazama strunih institucija mora biti vei u odnosu na bazu registrovanih vozila
u IDDEEI, jer tu bazu pune na osnovu podataka sa STPV. Istraivanjem dolazi se do
zakljuka ili se nije iz baze IDDEEA odjavilo cca 15% vozila ili se vozaju kao
neregistrovana vozila.
Tabela 18. Broj obavljenih tehnikih pregleda vozila po opinama u Federaciji BiH
Redni
broj
Opina
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
Biha
Bosanska Krupa
Buim
Cazin
Klju
Sanski Most
Velika Kladua
Bosanski Petrovac
Odak
Oraje
Banovii
Graanica
Gradaac
Kalesija
Doboj Istok
Lukavac
Srebrenik
Tuzla
ivinice
eli
Kladanj
Sapna
Breza
Kakanj
Olovo
Usora
Teanj
Broj obavljenih
TP po
opinama
2012. godine
Broj STPV
18.400
5.857
2.943
13.241
2.352
7.643
9.568
2.394
3.805
6.982
4.839
12.605
11.998
7.276
2.249
12.870
10.028
36.745
17.137
1.906
2.267
1.359
3.585
9.290
2.316
1.744
9.282
4
2
1
4
1
2
2
1
1
2
1
3
3
2
1
3
3
7
3
1
1
1
1
2
1
1
3
130
Prosjeno
obavljenih TP
po STPV u
opini
4600
2929
2943
3310
2352
3822
4784
2394
3805
3491
4839
4202
3999
3638
2249
4290
3343
5249
5712
1906
2267
1359
3585
4645
2316
1744
3094
Koeficijent odnosa
prosjeno
obavljenih TP po
opinama/
prosjenom broju
TP po STPV u FBiH
1,24
0,79
0,79
0,89
0,63
1,03
1,29
0,64
1,02
0,94
1,30
1,13
1,08
0,98
0,60
1,15
0,90
1,41
1,54
0,51
0,61
0,37
0,96
1,25
0,62
0,47
0,83
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
Visoko
Zavidovii
Zenica
epe
Vare
Maglaj
Doboj Jug
Gorade
Bugojno
Busovaa
Donji Vakuf
Fojnica
Gornji Vakuf.Uskoplje
Jajce
Kiseljak
Travnik
Novi Travnik
Vitez
apljina
Mostar
Neum
Prozor Rama
Konjic
Stolac
Jablanica
itluk
iroki Brijeg
Ljubuki
Grude
Posuje
Hadii
Ilida
Novo Sarajevo
Novi Grad
Vogoa
Ilija
Centar
Tomislav Grad
Livno
Drvar
Kupres
12.835
6.854
26.735
7.266
1.714
4.439
7.251
6.315
7.630
4.742
2.366
2.453
3
2
5
3
1
2
2
2
4
2
1
1
4278
3427
5347
2422
1714
2220
3626
3158
1908
2371
2366
2453
1,15
0,92
1,44
0,65
0,46
0,60
0,97
0,85
0,51
0,64
0,64
0,66
3.684
1842
0,50
5.228
9.697
6.453
4.301
13.811
8.390
39.113
1200
2.634
6.609
2.361
2.460
7.073
10.356
8.801
5.440
6.082
6.768
16.348
36.785
47.525
7.957
4.946
12.489
5.211
8.171
823
717
2
3
2
2
4
3
10
1
2
2
1
1
2
3
2
3
2
2
3
4
8
2
1
2
3
3
1
1
2614
3232
3227
2151
3453
2797
3911
1200
1317
3305
2361
2460
3537
3452
4401
1813
3041
3384
5449
9196
5941
3979
4946
6245
1737
2724
823
717
0,70
0,87
0,87
0,58
0,93
0,75
1,05
0,32
0,35
0,89
0,63
0,66
0,95
0,93
1,18
0,49
0,82
0,91
1,47
2,47
1,60
1,07
1,33
1,68
0,47
0,73
0,22
0,19
Tabela 19. Broj obavljenih tehnikih pregleda vozila po opinama u RS-u

Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
Opina
Banja Luka
Bijeljina
Bilea
Bratunac
ajnie
elinac
Derventa
Doboj
Gacko
Gradika
Han Pijesak
Kneevo
Kotor Varo
Kozarska Dubica
Laktai
Lopare
Ljubine
Broj obavljenih
TP po
opinama
2012. godine
56.505
30.528
2.619
3.191
785
3.903
7.687
16.921
2.228
14.694
921
1.528
3.164
6.016
11.991
2.604
982
Broj STPV
27
23
2
4
1
3
6
12
1
12
1
2
3
5
10
3
1
131
Prosjeno
obavljenih TP
po STPV u
opini
2093
1327
1310
798
785
1301
1281
1410
2228
1225
921
764
1055
1203
1199
868
982
Koeficijent odnosa
prosjeno obavljenih
TP po opinama/
prosjenom broju TP
po STPV u RS
0,56
0,36
0,35
0,21
0,21
0,35
0,34
0,38
0,60
0,33
0,25
0,21
0,28
0,32
0,32
0,23
0,26
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
Milii
Modria
Mrkonji Grad
Nevesinje
Novi Grad
Pale
Pelagievo
Petrovo
Prijedor
Prnjavor
Ribnik
Rogatica
Rudo
Sokolac
Srbac
Foa
Istona Ilida
Kostajnica
Brod
Otra Luka
Istono Novo
Sarajevo
amac
ekovici
ipovo
Tesli
Trebinje
Ugljevik
Viegrad
Vlasenica
Zvornik
Osmaci
1.732
6.453
4.255
2.880
5.473
5.805
583
1.438
17.877
10.727
1.289
2.148
1.198
2.931
5.390
3.750
4.584
1.231
4.005
834
1
6
3
2
4
6
1
1
12
7
2
3
2
3
5
3
0
1
3
1
1732
1076
1418
1440
1368
968
583
1438
1490
1532
645
716
599
977
1078
1250
2292
1231
1335
834
0,47
0,29
0,38
0,39
0,37
0,26
0,16
0,39
0,40
0,41
0,17
0,19
0,16
0,26
0,29
0,34
0,62
0,33
0,36
0,22
3.292
1646
0,44
3.118
1.108
2.167
9.008
8.775
4.122
2.083
1.842
10.280
888
4
1
2
6
5
3
2
2
9
1
780
1108
1084
1501
1755
1374
1042
921
1142
888
0,21
0,30
0,29
0,40
0,47
0,37
0,28
0,25
0,31
0,24
Tabela 20. Broj obavljenih tehnikih pregleda vozila Brko distriku BiH [86]
Redni
broj
1.
Opina
Broj obavljenih TP
po opinama
2012. godine
Brko distrikt BiH
30.402
Broj STPV
Prosjeno
obavljenih TP po
STPV u opini
15
2021
Koeficijent odnosa
prosjeno obavljenih
TP po opinama/
prosjenom broju TP
po STPV u RS
0,54
U nastavku tabelarno je data uporedba podataka sa STPV u BiH sa podacima u

dravama EU (Slovenija i Hrvatska) te Srbije .
Tabela 21. Uporedni podaci o broju obavljenih pregleda i ovlatenih STPV u BiH za
2012.godinu sa podacima u dravama EU (Slovenija i Hrvatska) te Srbije
Drava
86
156
1.278
393
2.
1.326.549
1.817.920
1.920.480
972.549
Broj vozila po
jednoj STPV
(2./1.)
3.
15.425
11.653
1.503
2.475
162
213
15
602.444
337.565
30.402
3.719
1.549
2.020
Broj ovlatenih
STPV
1.
Slovenija
Hrvatska
Srbija
Bosna i Hercegovina
Administrativne
jedinice u BiH
Entitet FBiH
Entitet RS
Brko distrikt BiH
Broj pregleda
odnosno vozila
Postoje kriteriji
za STPV DA/NE
4.
DA
DA
NE
DA/NE
DA
NE
NE
Ovi pokazatelji iz prethodnih tabela posluit e u narednom dijelu rada za

pojanjenje potvrde hipoteze broj 2.
132
Na podruju Federacije BiH u toku 2008. godine kroz jedinstven informacioni sistem
obavljeno je ukupno 572.583 pregleda, od toga je 477.992 redovnih, 55.258 preventivnih i
39.333 pregleda o ispunjavanju tehniko eksploatacionih uslova. Na podruju
Federacije BiH na kraju 2008. godine je bilo aktivno 155 stanica tehnikog pregleda. [2]
Tabela 22. Broj obavljenih pregleda u Federaciji BiH u periodu 1.1. 31.12. 2008. godini
Vrsta pregleda UKUPNO
REDOVNI
FBiH
Vrsta
pregleda
PERIODINI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
L
M
M1
M2
M3
N
N1
N2
N3
O1
O2
O3
O4
9.092
422.205
13..240
837
1.927
1.210
12.734
3.658
3.400
1.248
1.067
513
2.479
M
M1
M2
M3
N
N1
N2
N3
O1
O2
O3
O4
TEGLJA
14.
TEGLJA
15.
16.
UKUPNO
SVEUKUPNO
TRAKTOR
KOMB.VOZILO
1.784 O
1.808
790
477.992
Redni broj
UKUPNO
FBiH
2.845
497
917
2.691
1.824
20.231
8.421
7.769
44
236
231
5.503
3.475
KOMB.VOZIL
Vrsta
pregleda
T-E
PREGLEDI
M
M1
M2
M3
N
N1
N2
N3
O1
O2
O3
O4
TEGLJA
UKUPNO
FBiH
1.925
147
372
1.585
1.090
15.840
6.063
5.242
55
347
176
3.850
1.939
KOMB.
574 VOZILO
702
55.258
39.333
572.583
54065
9%
49311
8%
5549
1%
9513
2%
RED
PREV
TEU
RED-6
VAN
461210
80%
Slika 102. Broj pregleda obavljenih u

Federaciji BiH za 2009.godinu
Slika 101. Broj pregleda obavljenih u

Federaciji BiH za 2008.godinu
U toku 2009. godine ukupan broj stanica se nije mijenjao, bilo je aktivno 155 stanica
tehnikih pregleda.
U Federaciji BiH u toku 2009. godine obavljeno je ukupno 579.648 pregleda, od toga je
461.210 redovnih, 54.065 preventivnih, 49.311 pregleda o ispunjavanju tehniko
eksploatacionih uslova, 5.549 redovnih estomjesenih pregleda i 9.513 vanrednih
pregleda. Ti podaci su prikazani grafiki slikom 102.
U sljedeoj tabeli 23. dat je prikaz obavljenih tehnikih pregleda u Federaciji Bosne i
Hercegovine i to po vrstama pregleda i po kategorijama vozila za 2009. godinu.
133
15.
TRAKTOR
1.920
16.
KOMB.VOZIL
O
332
KOMB.VOZ
IL
14
182
RADNA
M.
11
1.773 O4
63
659
7.474
16
72
29
557
193
193
27
13
9
603 O4
786 TEGLJA
TRAKTO
R
54.065
L1 L7
M
M1
M2
M3
N
N1
N2
N3
O1)
O2
O3
FBiH
UKUPNO
TEGLJA
461.210
4
0
280
44
301
0
2.247
931
1.074
4
34
25
Vrsta pregleda
VANREDNI
14.
KOMB.VOZI
L
L1 L7
M
M1
M2
M3
N
N1
N2
N3
O1
O2
O3
FBiH
UKUPNO
O4 (RED.)
2.675
1.918
687
396
1.975
1.433
19.854
7.669
7.266
41
517
219
4.772
REDOVNI - 6
Vrsta pregleda
FBiH
13.
M1
M2
M3
N
N1
N2
N3
O1
O2
O3
O4
1.868
(PER.)
TEGLJA
1.201
1.925 M
M1
763 M2
435 M3
2.586 N
1.902 N1
19.946 N2
8.803 N3
8.205 O1
13 O2
278 O3
171 O4
TEGLJA
5.681
UKUPNO
T-E PREGLEDI
Vrsta pregleda
FBiH
L1 - L7
M
M1
M2
M3
N
N1
N2
N3
O1
O2
O3
RADNA
M.
UKUPNO
SVEUKUPNO
UKUPNO
PERIODINI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
17.
7.429
311.912
120.077
170
523
912
7.299
2.339
1.951
1.621
1.061
413
Vrsta pregleda
FBiH
UKUPNO
REDOVNI
Vrsta pregleda
Redni broj
Tabela 23. Broj obavljenih pregleda u Federaciji BiH u 2009.godini [2]
49.311
579.648
125
TEGLJA
TRAKTO
0
R
0
31
27
5.549
9.513
Tabela 24. Ukupan broj pregleda i broj STP-a u FBiH i po kantonima u 2009.godini
R.
br.
ADMINISTRATIVNA JEDINICA
UKUPNO
PREGLEDA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
BROJ STP
579.648
100,00%
155
100,00%
62.099
10,71%
17
10,97%
1.
UNSKO-SANSKI KANTON
2.
POSAVSKI KANTON
10.949
1,89%
1,94%
3.
TUZLANSKI KANTON
114.704
19,79%
28
18,06%
4.
ZENIKO - DOBOJSKI KANTON
87.415
15,08%
25
16,13%
5.
BOSANSKO - PODRINJSKI KANTON
5.697
0,98%
0,65%
6.
SREDNJOBOSANSKI KANTON
57.632
9,94%
23
14,84%
7.
HERCEGOVAKO - NERETVANSKI KANTON
67.746
11,69%
21
13,55%
8.
ZAPADNO - HERCEGOVAKI KANTON
9.
KANTON SARAJEVO
10.
KANTON 10.
30.882
5,33%
11
7,10%
127.688
22,03%
18
11,61%
14.836
2,56%
5,16%
Slikom 103. dat je grafiki prikaz otkrivenih greaka, koje su uoene tokom vrenja
tehnikog pregleda, po pojedinim sistemima. Ukupno je u 2009. godini, po pojedinim
sistemima kvarova, prilikom vrenja tehnikog pregleda otkriveno 17.852 greke. Prve tri
neispravnosti po zastupljenosti su konice 11.967 utvrenih pogreaka, ovjes, osovine,
tokovi 1.854 utvrenih pogreaka, svjetla 1.484 utvrenih pogreaka na stanicama
tehnikih pregleda.
134
Broj neispravnih vozila u 2009. godini na prvom pregledu bio je 9.027, a na ponovljenom
pregledu 256. Broj neispravnih vozila u odnosu na ukupan broj obavljenih pregleda je
zanemariv. Izraeno u procentualnom odnosu, samo je 1,56 % neispravnih vozilla u
odnosu na cjelokupan broj pregleda. Prosjena starost putnikih automobila u 2009.
godini je 16,43 godina. [2]
Slika 103. Ukupan broj kvarova po sistemima kvarova na dijagramu u 2009. godini
Podaci o obavljenim TP za 2010. , 2011 i 2012.godinu
Tabela 25. Broj obavljenih pregleda i broj EKO TEST-ova u Federaciji BiH u 2010.godini
Preventivni pregledi
pregleda
RM
Redovni pregledi
EkoTEST
pregleda
EkoTEST
914
L1
L2
L3
L4
Redovni estomjeseni
pregledi
Tehniko-ekploatacioni
pregledi
pregleda
pregleda
EkoTEST
Vanredni pregledi
EkoTEST
pregleda
46
2.707
76
72
318
30
4.713
462
165
16
L5
20
L6
L7
147
36
M1
1.124
441.998
441.966
1.747
3.240
3.240
12.673
9.939
M2
167
95
95
252
384
384
M3
1.305
482
480
1.596
2.064
2.063
69
68
N1
9.817
5.916
5.912
14.524
24.321
24.321
526
499
N2
5.338
1.671
1.671
5.026
8.057
8.057
217
211
N3
5.298
2.427
2.427
6.796
9.826
9.825
330
322
O1
1.983
58
0
0
O2
140
1.080
248
741
31
O3
112
574
130
262
21
O4
2.588
1.516
3.744
5.195
154
T1
1.089
45
T2
591
15
T3
206
15
0
0
T4
142
T5
19
468.625
453.159
34.064
54.096
47.890
14.464
11.066
25.898
TP
597.147
EKO TEST
135
512.115
pregled
EkoTEST
a
RM
Redovni estomjeseni
pregledi
Redovni pregledi
pregleda
EkoTEST
pregleda
pregledi
pregleda
EkoTEST
Vanredni pregledi
pregleda
pregleda
EkoTEST
877
41
L1
2.487
59
71
L2
339
L3
4.718
3.479
95
L4
L5
24
20
L6
11
L7
146
112
0
906
M1
677
452.568
452.096
1.876
21
2.724
2.721
6.909
M2
111
100
100
302
381
377
10
M3
1102
499
499
1.794
1.959
1.902
58
18
N1
7038
13
6.811
6.802
17.500
88
22.777
22.657
465
126
N2
4122
1.565
1.491
5.635
34
7.414
7.212
174
61
N3
4175
2.554
2.512
8.088
15
9.378
9.180
265
83
O1
2.320
10
44
O2
139
904
337
894
28
O3
100
595
160
287
24
O4
1915
1.683
4.328
4.813
152
0
0
T1
1.194
19
T2
706
T3
210
17
T4
134
T5
14
19.392
31
480.467
467.208
40.035
162
50.642
44.049
8.396
1.206
TP
EKO TEST
598.932
512.656
EkoTES
pregleda
RM
Redovni estomjeseni
pregledi
Redovni pregledi
pregleda
EkoTEST
pregleda
pregledi
EkoTEST
pregleda
Vanredni pregledi
EkoTEST
pregleda
EkoTEST
757
12
11
45
L1
2.494
56
96
L2
198
19
L3
4.710
4.040
54
L4
L5
29
25
L6
13
L7
122
107
M1
592
460.024
459.582
1.863
50
2.851
2.849
6.901
180
M2
99
87
87
324
428
425
10
M3
1.051
388
385
1.747
1.933
1.877
80
N1
6.225
6.585
6.577
17.789
235
22.106
21.955
546
50
N2
3.790
1.510
1.428
5.439
87
6.992
6.770
173
19
N3
3.742
2.389
2.345
7.917
30
9.148
8.900
286
27
O1
2.604
26
41
O2
144
842
353
1.036
25
O3
98
466
155
252
33
O4
1.734
1.580
4.378
4.802
133
T1
1.057
14
T2
741
18
T3
131
42
T4
117
11
T5
28
14
486.878
474.674
39.983
407
49.586
42.778
8.519
283
17.478
TP
602.444
EKO TEST
136
518.156
Tabela 28. Broj pregleda po vrstama pregleda po kantonima u FBiH 2008-2012. godina
UKUPNO
2008.godinu
KANTON
za
UKUPNO za
2009.godinu
UKUPNO za
2010.godinu
UKUPNO za
2011.godinu
UKUPNO za
2012.godinu
Unsko - sanski kanton
62.386
62.099
62.790
62.253
Posavski kanton
11.276
10.949
11.142
10.897
10.787
Tuzlanski kanton
112.738
114.704
118.413
119.497
121.279
Zeniko dobojski kanton
86.191
87.415
91.028
92.267
93.041
Bosanskopodrinjski kanton
5.011
5.697
6.098
6.228
6.315
56.355
57.632
59.006
59.851
60.365
66.164
67.746
69.143
69.766
69.840
31.764
30.882
31.247
31.022
30.679
125.904
127.688
132.894
131.897
132.818
14.794
14.836
15.386
15.254
14.922
572.583
579.648
597.147
598.932
602.444
Srednjobosanski kanton
Hercegovako-neretvanski
kanton
Zapadno hercegovaki
kanton
Kanton Sarajevo
Kanton 10
Fedearacija BiH ukupno:
62.398
Tabela 29. Broj ovlatenih STPV po kantonima u Federaciji BiH 2008-2012. godina
UKUPNO za
2008.godinu
KANTON
UKUPNO za
2009.godinu
17
3
28
26
1
23
17
3
28
26
1
23
17
3
29
26
2
23
20
21
21
22
22
11
11
11
10
10
18
8
154
18
8
155
20
8
158
22
8
161
22
8
162
Tuzlanski kanton
Zeniko dobojski kanton
Bosanskopodrinjski kanton
Fedearacija BiH ukupno:
UKUPNO za
2012.godinu
17
3
28
25
1
23
Posavski kanton
Kanton 10
UKUPNO za
2011.godinu
18
3
28
25
1
23
Unsko - sanski kanton
Srednjobosanski kanton
Hercegovako-neretvanski
kanton
Zapadno hercegovaki
kanton
Kanton Sarajevo
UKUPNO za
2010.godinu
Tabela 30. Prosjena starost vozila od 2010. do 2012 godine prema vrsti vozila
VRSTE VOZILA
Prosjena starost
2008*
L1 - MOPED
2009
2010
2011
2012
L3 - MOTOCIKL
6,44
7,04
7,57
5,29
5,95
5,63
7,93
10,24
10,71
11,39
11,88
15,10
15,11
23,5
31
11,86
11,95
12,46
15,72
2,90
2,88
5,27
5,31
T1 - TRAKTOR
3,80
3,84
4,67
5,4
T2 - TRAKTOR
8,86
L4 - MOTOCIKL
L5 - MOTORNI
TRICIKL
L6 -LAKI
ETVEROCIKL
L7 ETVEROCIKL
M1 - PUTNIKI
AUTOMOBIL
M2 - AUTOBUS
M3 - AUTOBUS
N1 - TERETNO
VOZILO
N2 - TERETNO
VOZILO
N3 - TERETNO
VOZILO
10,70
O1 - PRIKLJUNO
VOZILO
O2 - PRIKLJUNO
VOZILO
O3 - PRIKLJUNO
VOZILO
O4 - PRIKLJUNO
VOZILO
6,56
4,23
L2 - MOPED
VRSTE VOZILA
RADNA MAINA
Prosjena starost
2008*
2009
2010
2011
2012
11,68
11,20
11,1
11,37
11,65
11,90
15,10
15
15,65
15,5
19,38
20,70
20,62
21,6
20,42
14,51
15,50
15,4
14,12
14,21
12,63
12,50
12,86
14,34
14,42
23,75
22,89
24,43
25,58
24,63
24,62
25,26
26,61
2,34
20,48
16,53
16,43
16,62
16,93
16,99
T3 - TRAKTOR
22,14
21,07
23,14
23,74
18,53
16,00
19,75
15,99
19,74
14,56
18,39
14,44
18,32
T4 - TRAKTOR
T5 - TRAKTOR
20,14
18,20
18,16
17,87
22,07
15,36
21,01
20,61
13,32
13,40
13,38
12,85
13,16
20,70
20,13
19,34
19,71
17,30
17,17
15,8
15,81
16,26
Napomena: 2008* godine bila druga vrsta klasifikacije vozila i dijelom u 2009 godini
137
Dokktorskadisertacija:Prilog odreivanju efikasnosti ra

ada sistema tehn
nikih pregleda vozila u cilju pobo
oljanja odravan
nja motornih voziila
8. Statistiki po
okazatelji kontrole
e tehnike ispravvnosti vozila na S
STPV i baze saob
braajnih nezgod
da
Slika 104. Broj neispravno

n
osti po sistemima kva
arova u 20
010.godini
Sliika 105. Prrikaz evide

entiranih ne
eispravnos
sti po sistemima voziila u 2011.g
godini
Slikom 104. dat je grafikii prikaz ukupnog brroja evidentiranih neispravnos
sti u 2010
0.
godine je 19.606. Najvei broj neisp
pravnosti otkriven
o
je
e u sistem
mu - kon
nice 12.374
neispravvnosti (200
09. godine 11.967)), slijede elementi ovvjesa, osovvine, toko
ovi sa 2.000
otkrivenih neispravvnosti (200
09. godine 1854).
ei broj neispravnos
sti uoen na sistem
mu konice
e 13.704
Moe se uoiti da je najve
greaka, zatim u sistemim
ma eleme
enti ovjesa
a, osovine
e, tokovi 1.920
0 utvrenih
neispravvnosti i urreaji za osvjetljavan
o
nje i svjetlosnu sign
nalizaciju 1.747 ev
videntiranih
neispravvnosti. Ova
aj podatak o broju gre
eaka u sis
stemu konice je dob
biven na os
snovu zbirra
greaka u sistemu
u konice i greaka, koje
k
je sisttem automatski evide
entirao priliikom unosa
nih vrijedno
osti, a koje
e su vezane
e za sistem
m konice.
izmjeren
Najvei broj evide
entiranih neispravnossti je u sis
stemu konice 12.01
15, slijede
e ureaji za
avanje i svvjetlosnu signalizaciju
u sa 1.699
9 evidentirranih neisp
pravnosti, te elementi
osvjetlja
ovjesa, osovine
o
i to
okovi sa 1.693 evidentirane neispravnossti (Slika 105.).
138
Tabela 31. Broj otkrivenih greaka na STPV po ureajima/opremi u 2008 -2012. godini
R.
Broj
Naziv ureaja/opreme
Nosa pedale radne konice (nona

Parkirna konica, komanda
Koni ventili (noni ventili, ventili za
rastereenje, regulatori-razvodnici, rele-ventili)
Servo jedinice konice, glavni koni cilindar

(hidraulini sistem)
1
2
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
Kone obloge (ploice disk konice)

Koni doboi, koni diskovi
Regulator sile koenja
Performanse i efikasnost radne konice
Performanse i efikasnost pomone konice
Performanse i efikasnost parkirne konice
Poluge i zglobovi upravljaa
Kratko svjetlo
Stop svjetla
Pokazivai smjera
Vjetrobran i druge staklene povrine
Poluje ovjesa
Zglobovi ovjesa
Pneumatici
Buka u mirovanju vozila sa upaljenim
Broj
Broj
Broj
Broj
Broj
greaka greaka greaka greaka greaka
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
277
729
453
56
5
293
929
662
234
92
33
161
167
52
28
26
470
108
104
63
476
401
96
1.069
844
423
363
162
215
102
130
261
230
329
120
868
647
400
3.833
2.861
1.077
662
241
355
149
450
504
656
626
247
788
478
291
4.251
3.236
1.315
454
347
379
336
949
455
792
610
164
347
171
90
3.734
3.498
820
454
140
408
410
787
396
833
556
42
207
80
61
5.490
5.476
251
253
198
410
264
665
398
686
513
18
U informacionom sistemu neke od STPV nisu evidentirali niti jedno neispravno vozilo
tokom cijele godine, to dovodi u pitanju nain njihovog rada i potivanje propisanih
procedura prilikom pregleda vozila. Tako ova tvrdnja moe da se promatra kroz prikaz
broja neispravnih vozila na prvom i na ponovljenom pregledu u periodu 01.04.2008. do
2012.godine iz Priloga 5.
Prema Prilogu 4. i njegovoj tabeli, broj od 20 izdvojenih sistema/ureaja odnosno 129
greaka, primjetno je naglo poveanje graaka u sistem 2009 do 2011.godine. Ovo je
postperiod nakon uvoenja videonadzornog sistema i kontinuiranog nadzora nad radom
STPV od strane strune institucije i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.
Sredinom 2011.godine preutno ne podravajui rad tada aktualne strune institucije
nalogodavac se odluio na izbor nove strune institucije. Ovo se odrazilo na rad STPV i
osoblja na njima, jer se sistem poeo postepeno uruavati to se vidi naroito prema
podacima za 2012.godinu, kad se i desio izbor tri strune institucije i izvrila podjela
poslova.
No ako se uzmu podaci iz Prilog 6 gdje su komparirani podaci po godinama ukupnog
broja obavljenih TP sa podacima o broju vraenih vozila te godine, dolazi se do jednog
zakljuka koji moe i vodi samo ka tom da se tehniki pregled pod utjecajem
ljudskog faktora obavlja ili tzv. skraenim postupkom ili povrno. Jer prosto je
nemogue da se na ovaj broj obavljenih kontrolnih pregleda vozila u IS-u nalazi podatak
od samo 1,4% vraenih vozila.
139
Tabela 32. Razlozi neovjeravanja ispravnosti vozila u periodu 2008.-2012.godine
Elektroureaji i instalacije
Prijenosni mehanizam
Ostalo
UKUPNO 14 =5-21
15.
16.
17.
18.
7.446
205
4.808
19.640
19.606
517
18.540
311
21
41
23
6.377
82.828
17.596
536
21
71
18
203
22
164
42
18
591
121
64
120
247
54
73
48
243
32
232
273
190
1.051
216
1.894
2.000
1.693
8.430
1.920
11
15
59
15
Buka vozila
14.
28
Motor
13.
36
Samonosiva karoserija te asija sa

kabinom i nadogradnjom
12.
140
11.
923
11
15
7
119
109
54
Elementi ovjesa, osovine, tokovi
Ispitivanje izduvnih gasova

motornih vozila
Ureaj za spajanje vunog i
prikljunog vozila
97
10.
52
109
181
851
837
771
211
1101
215
135
193
548
1.203
1.128
9.
431
Kontrolni i signalni ureaji
Ureaj za osvjetljavanje,
svjetlosnu signalizaciju
Ureaj koji omoguava
normalnu vidljivost
8.
3.450
12.015
50.507
7.
2.880
4.150
349
3.220
9.455
725
12.374
725
12.513
883
7.446
18.540
17.596
82.828
2012
602.444
2011
2.950.754
598.932
2010
19.606
597.147
2009
19.640
579.648
2008
6.
2.952
5.
2.605
Ureaj za zaustavljanje Konice
4.
10.768
Ureaj za upravljanje
3.
538
Broj neispravnosti po pojedinim

sistemima /ureajima
2.
572.583
1.
Ukupno pregledano vozila
Godina
Razlozi neovjeravanja tehnike ispravnosti vozila
U PRILOGU 4 dat je sumari tabela sa 129 greaka zbog tog se iz nje na prehodnu tabelu aproksimirao broj
greaka na 14 prikazanih
Tabela 33. Greke sklopova koje utjeu na sigurnost cestovnog saobraaja (2008-2012)
Godine
2008.
2009.
2010.
2011.
Pregledanih vozila
Pregledanih vozila
Pregledanih vozila
Pregledanih vozila
572.583
Neispr.
7.446
[%]
1,30
579.648
Neispr.
18.540
[%]
3,20
597.147
Neispr.
19.606
[%]
3,28
602.444
Neispr.
[%]
17.596
2,92
Ukupno greaka
Ukupno greaka
Ukupno greaka
Ukupno greaka
broj
broj
broj
broj
broj
udio
udio
udio
[%]
udio
[%]
538
7,23
883
4,76
725
3,70
4.150
55,73
12.513
67,49
12.374
884
11,87
1.502
8,10
1.942
193
2,59
548
2,96
140
1,88
232
1,25
7
Ukupno
19.640
[%]
Ukupno greaka
[%]
598.932
Neispr.
3,28
2012.
Pregledanih vozila
923
618
7.446,00
12,40
8,30
100,00
1.894
968
18.540,00
10,22
5,22
100,00
udio
[%]
[%]
725
3,69
349
1,98
63,11
9.455
48,14
12.015
68,28
9,91
1.747
8,90
1.699
9,66
1.101
5,62
837
4,26
771
4,38
273
1,39
216
1,10
190
1,08
2.000
1.191
19.606
140
10,20
6,07
100,00
1.920
4.740
19.640
9,78
24,13
100,00
1.693
879
17.596
9,62
5,00
100,00
Napomena: 1- Ureaj za upravljanje; 2-Ureaj za koenje; 3- Ureaj za osvjetljavanje i svjetlosnu

signalizaciju; 4-Ureaji koji omoguuju normalnu vidljivost;5- Samonosiva karoserija te asija s kabinom i
nadogradnjom; 6- Elementi ovjesa, osovine, kotai;7-Ostali sklopovi (11 sklopova).
Kroz statistiku metodu analize komparacije i svoenje greaka neispravnosti na 20 bitnih

sistema i ureaja, potvruje sve ovo naprijed izneseno. Uzimajui u obzir podatke iz
Priloga 5 gdje je prikazan broj neispravnih vozila na svim STPV u periodu 2008
2012.godine koje su one unijele u informacioni sistem odnosno u jedinstvenu bazu o
obavljenim tehnikim pregledima vozila. Na alost komparacionom analizom podataka
(Prilog 6), moe se utvrditi veoma brzo da su pojedine STPV iako su obavile vie hiljada
pregleda u tom periodu, vratile odnosno u informacioni sistem kao neispravno unijele
desetke pregleda, to je van svake norme. Naroito ako se uzme starost vozila u BiH u
oba entiteta samo za putnika vozila da je preko 16 godina i uporedbom sa podacima iz
baze obavljenih tehnikih pregleda u Hrvatskoj gdje je prosjena starost vozila 12 godina.
S pravom se postavlja upit u vezi loeg utjecaja ljudskog faktora u kontroli ispravnosti
vozila na STPV u FBiH. Iako su sve STPV opremljene najmodernijom opremom,
informatiki uvezane u jedinstven IS sa jedinstvenom bazom podataka, rade u realnom
vremenu, pokrivene videonadzornim sistemom koji omoguava slikanje vozila koje je na
STPV, ipak su gore navedeni podaci poraavajui. Period do 01.05.2008.godine odnosno
do uspostave video-nadzornog sistema na STPV u FBiH je natjerao vlasnike vozila da
moraju doi na STPV sa vozilom i obaviti pregled, takoe natjerao je i uposlene na STPV
da ta ista vozila pri pregledu i slikaju isto kao materijalni dokaz prisustvu pregledu. No
rezultati iz prethodnih tabela daju pravu sliku stanja rada osoblja na STPV gdje se
ogroman broj vozila puta u saobraaj bez da je zadovolio kriterije koje je zakonodavac
propisao. Odgovornost za ovo pada na voditelja STPV i kontrolore jer oni su ti jedini koji
su ovlateni da potisuju ispravnost vozila. Prema i ovim pokazateljima ovo se moe
uzeti kao potvrda hipoteze broj 1, dok za postavljenu hipotezu 3 prema gore
iznesenom nismo sigurni da je ostvarljiva, no o njoj treba diskutovati kroz
eksperimant .
8.2. Statistiki pokazatelji ispravnosti vozila u entitetu RS

U daljnjem dijelu ovog poglavlja prezentirani su radovi na STPV u entitetu RS pa tako u
tabeli 34. dat je ukupan broj tehnikih pregleda po vrsti i tipu tehnikog pregleda za prva
tri mjeseca 2009.godine rada integralnog informacionog sistema (IIS). Na slici (Slika 2 )
grafiki je data starosna struktura vozila u RS za analizirani period. Moe se vidjeti da je
oko 56% vozila starije od 15 godina, a da je svega 9% vozila mlae od 5 godina. Ako se
uzme u obzir injenica da su starija vozila potencijalno vjerovatniji kandidati za naispravno
vozilo, starosna struktura vozila nam ukazuje da se provjeri tehnike ispravnosti mora
posvetiti dodatna panja. Takoe, radi se o ukupnom broju vozila koji nije razvrstan po
kategorijama.
Kako se moe vidjeti (tabela 34.) ukupan broj svih obavljenih pregleda je 94.781 za
analizirani period. Broj neispravnih vozila na prvom tehnikom pregledu je 775, a na
ponovljenom svega 7., u procentima to bi iznosilo: na prvom tehnikom pregledu
neispravno je 0.818% vozila, dok je na ponovljenom tehnikom pregledu neispravno
0.007% vozila. Moemo zakljuiti da je svako 123 vozilo koje doe na tehniki pregled
neispravno i da treba otkloniti nedostatke pa da se vrati ponovo na tehniki pregleda.
141
Ovdje treba istai injenicu da je neravnomjerno rasporeen broj neispravnih vozila na

tehnikim pregledima. Ovi podaci nam govore da je kriterij prolaznosti vozila na pojedinim
tehnikim pregledima na niskom nivou. Slikom (Slika 3) ako posmatramo STPV
Autoprevoz AD uoavamo da je od ukupno 549 pregledanih vozila na prvom pregledu bilo
65 neispravnih ili 12%. Dok postoje stanice tehnikih pregleda koje na 1.000 pregledanih
vozila nemaju nijedno neispravno vozilo. Ukupan broj kvarova na tehnikim pregledima
iznosi 2.170 od toga na koni sistem otpada 963 kvara ili 44.38%.
U daljnem dijelu rada prikazan je raspored kvarova po pojedinim komponentama koionog
sistema na vozilu za period od 28.09 09-07.01.2010 godine. Kako se moe primjetiti
najee neispravnosti su vezane za koioni sistem i to za karakteristike i efikasnost
pomone konice, 216 ili 10% od ukupnog broja kvarova. Zatim slijede kvarovi na
komandi parkirne konice 211 ili 9.7% kvarovi koji se odnose na efikasnost radne konice
198 ili 9.1%.
U tabeli 35. dat je pregled vozila po kategorijama za period 28.09.2009 do
31.12.2012.godine. Tako samo u 2012.godine Najvie je putnikih automobile koji su
pristupili tehnikom pregledu u analiziranom periodu i to 257.622 ili 77% od ukupnog broja
tehnikih pregleda, zatim slijede teretna vozila sa ukupno 26.901 tehnikih pregleda ili
8%.[106]
Tabela 34. Ukupan broj tehnikih pregleda za period 28.09.2009 do 31.12.2012.godine
Vrsta
pregleda
Tip pregleda
Ovjera tehnike ispravnosti

Prva registracija
Redovni
estomjeseni period
Ukupno
Provjera tehnike ispravnosti
Vanredni Promjena tehnikih podataka
Ukupno
Prevoz lica u cestovnom
saobraaju
Licencni Prevoz stvari u cestovnom
saobraaju
Ukupno
Ukupno
Broj obavljenih tehnikih pregleda po godinama

2009
2010
2011
2012
80.582
283.406
282.587 289.546
6.971
20.895
21.219
19.930
3.310
17.092
18.914
18.009
90.863
321.393
322.720 327.485
897
6,907
5,490
2.647
2.379
1,989
2,100
1.967
3.276
4.918
3.390
4.614
109
2,647
3,053
590
533
549
541
2.799
642
94.781
2.098
330.947
2.512
330.947
3.389
335.488
Slika 106. Starosna struktura vozila koja su pregledana u analiziranom periodu

2009.godine
142
Slika 107. Broj neispravnih vozila po stanicama na prvom tehnikom pregledu

Tabela 35. Ukupno pregledanih vozila po kategorijama od 28.09.09 do 31.12.12.godine
Vrsta vozila
L1-MOPED
L2-MOPED
Ukupno
2009
2010
144
1.347
Vrsta vozila
2011
1.560
2012
1.419
15
237
80
93
L3-MOTOCIKL
147
2.223
2.062
2.177
L4-MOTOCIKL
10
16
12
17
21
18
L5-MOTORNI
MOTOCIKL
L6-LAKI
ETVEROCIKL
L7-ETVEROCIKL
M1-PUTNIKI
AUTOMOBIL
M2-AUTOBUS
M3-SUTOBUS
N1-TERETNO
VOZILO
N2-TERETNO
VOZILO
N3-TERETNO VOZILO
O1-PRIKLJUNO
VOZILO
O2- PRIKLJUNO
VOZILO
O3- PRIKLJUNO
VOZILO
O4- PRIKLJUNO
VOZILO
Ukupno
2009
2010
1.845
5.486
2011
5.652
2012
5.603
991
2.820
4.839
4.730
292
714
944
878
194
453
711
597
1.398
3.425
3.473
3.457
T1-TRAKTOR
675
1.671
2.519
2.050
14
60
75
61
T2-TRAKTOR
103
298
543
480
78.676
250.929
252.152
257.622
T3-TRAKTOR
16
14
21
165
549
326
1.083
375
1.115
364
1.064
T4-TRAKTOR
T5-TRAKTOR
6
15
21
15
17
9
17
3
6.908
15.896
16.217
16.357
132
281
388
386
2.462
5.310
5.170
4.941
RADNA MAINA
Tabela 36. Broj kvarova na STPV u RS po ureajima/opremi u 2009* do 2012.godine

Broj
kvarova
2009*.
R. Broj Naziv ureaja/opreme

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Sistem za koenje
Ureaji za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju
Elementi vjeanja, osovine, tokovi
Sistemi za upravljanje
Ureaji koji omoguuju normalnu vidljivost
Ostali ureaji i dijelovi vozila
Ispitivanje izduvnih gasova motornih vozila
Samonosiva karoserija i asija s kab.
Oprema vozila
Motor
Buka vozila
Elektro ureaji i elektro instalacije
Registarske tablice i oznake
Prenosni mehanizam
Ureaji za gas
Ureaji za spajanje vunog i prikljunog vozila
963
435
229
128
96
73
61
44
42
22
21
8
7
7
2
2
2
Broj
Broj
Broj
kvarova
kvarova
kvarova
2010.
2011.
2012.
2.846
8.715
21.239
1.197
4.456
12.755
656
2.184
6.242
354
1.875
2.942
290
1.099
2.696
231
532
1.304
148
433
1.034
131
382
270
105
250
1.411
80
240
564
69
191
613
61
128
258
37
122
512
36
102
74
20
72
189
18
41
219
13
30
90
Iz prethodne tabele 35. ukupan broj pregledanih vozila po kategorijama za period

28.09.2009 do 31.12.2012.godine i tabele 36. Broj otkrivenih kvarova na STPV u RS sa
komparacijom podataka iz informacionog sistema u entitetu FBiH moe se ve sad vidjeti
143
sva mogunost i opravdanost uvoenja jedinstvenih informacionih sistema i podrka istih

bezbjednosti u saobraaju.
Tabela 37. Broj kvarova sistema za koenje na STPV u RS u 2010- 2012. godini
Broj
kvarova
2010.

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
Perfomanse i efikasnost radne konice

Perfomanse i efikasnost pomone konice
Perfomanse i efikasnost parkirne konice
Koioni ventil
Koioni doboi, koioni diskovi
Koione obloge
Runi koioni ventil
Kruti koioni vodovi
Elastini koioni vodovi
747
745
443
356
164
85
75
68
29
26
17
Broj
Broj
kvarova
kvarova
2011.
2012.
2.494
6.542
2.374
6.206
944
1.637
1.503
4.088
294
333
265
510
337
738
28
10
129
107
349
37
59
Tabela 38. Broj kvarova ureaja za osvjetljenje i svetlosnu signalizaciju na STPV u RS u

2010- 2012. godini
Broj
kvarova
2010.

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
Kratko svjetlo
Dugo svjetlo
Svjetla registarske tablice
Stop svjetla
Pokazivai smjera
Svjetlo za vonju unazad
Prednja pozicijska svjetla
Stranja pozicijska svjetla
Prednje svjetlo za maglu
Ureaji za istovremeno ukljuivanje svih pokazivaa
Gabaritna svjetla
228
180
170
132
127
118
100
91
20
12
7
Broj
kvarova
2011.
849
766
325
803
471
493
118
422
27
52
8
Broj
kvarova
2012.
2.267
1.944
636
2.310
1.312
1.387
1.218
1.164
100
163
85
Tabela 39. Broj kvarova elemenata sistema vjeanja, osovine i tokova na STPV u RS u
2010- 2012. godini
Broj
kvarova
2010.
415
106
45
40
19
18
16

1
2
3
4
5
6
7
Pneumatici
Zglobovi vjeanja
Poluge vjeanja
Amortizeri
Opruge
Naplatci-felge
Glava toka
Broj
kvarova
2011.
1.526
330
116
156
52
40
36
Broj
kvarova
2012.
4.366
998
338
294
129
63
54
Tabela 40. Raspored i broj kvarova elemenata sistema upravljanja na STPV u RS u 20102012. godini
Broj
kvarova
2010.
181
92
30
22
14
9
6

1
2
3
4
5
6
7

Prenosni mehanizam upravljaa
Volan-toak upravljaa
Stub upravljaa
Graninik ugla zakretanja upravljaa
Servo-upravlja
Amortizer upravljaa
144
Broj
kvarova
2011.
933
301
57
58
19
14
14
Broj
kvarova
2012.
2.062
538
118
129
30
34
31

ada sistema tehn
oljanja odravan
8. Statistiki po
okazatelji kontrole
STPV i baze saob
braajnih nezgod
da
Prema dostupnim
d
prezentovvanim poda
acima mettodom kom
mparacije d
da se uporrediti stanje
rada ST
TPV po enttitetima. Go
odine staro
osti vozila su u sutini iste ali sse da iz prrezentiranih
podatakka uoiti da
a osoblje na STPV u entitetu RS-u u IS bazu ub
bacuje vie vozila sa
neispravvnostima od
o svojih kolega
k
u entitetu
e
FB
BiH. Ovo je jedan od pokazattelja da rad
osoblja tj.
t uticaj lju
udskog fakktora razliit je po ST
TPV u entittetima. Takkoe velik uticaj ima i
osnivanjje Agencije za be
ezbjednostt saobra
aja u RS-u
R
i an
ngaman uposlenika
Ministarstva saobraaja i ve
eza iz RS--a kroz direktan nad
dzor na IS
S. Kroz pre
ezentovane
eko bila po
ovoljnija u entitetu
e
Fe
ederacija B
BiH u period
du 2009 do
podatke ova situaccija je dale
odine jer su
s i struna instituccija i Fede
eralno inisstarstvo im
mali pojaan nadzor.
2011.go
Kontrola
a tehikog stanja mo
otornih vozzila - tehniki pregled
di, predsta
avlja aktivn
nost koja je
propisan
na vaeim
m zakonskkim propisima, a svrha joj je svoenje
s
u
uloge fakto
ora "vozilo"",
kao izazzivaa sao
obraajnih
h nezgoda, na najm
manju mog
guu mjeru
u. U prvo
oj fazi rada
Strune institucije za tehnikke preglede
e Republik
ke Srpske obezbijee
o
eno je uvez
zivanje svih
o
stanica tehnikog pregleda u jedinstve
en sistem. Stupanjem
m na snag
gu novog Pravilnika
P
registrovvanju vozila (Slube
eni glasnikk BiH, 69//09) i izmjjenama Pravilnika o tehnikim
m
pregledima vozila
a (Sluben
ni glasnik BiH, 76//09) stvorrili su se preduslov
vi kreiranja
elektronskog obra
asca o tehn
nikoj ispra
avnosti vozila prilikom svake rregistracije
e vozila. Od
28.09.20
009. godin
ne svako vozilo reg
gistrovano u Repub
blici Srpskkoj se nallazi u bazzi
podatakka sa svim
m relevantn
nim podacima. U rad
du se daje
e izvod iz statistikih
h podataka
vezani za
z obavljen
ne tehnike
e preglede
e za period
d 28.09.200
09 do 31.1
12.2012.go
odine, a ko
oji
se mogu
u dobiti na osnovu inttegralnog informacio
onog sistem
ma.
Analizom
m starosne
e strukture
e voznog parka za analizirani period za
a 2010.go
odinu (Slika
108.) na
ajvei broj, tanije 43,51%
4
registrovanih
h vozila sttarije od 2
20 godina,, a 26,75%
%
vozila mlaih
m
od 10 godin
na. Ukolikko se ima
a u vidu injenica da su sta
arija vozila
potencija
alno najvje
erovatniji kandidati za neprolazak na tehnikom
t
pregledu,, tada se i
provjeri tehnike isspravnosti ovih vozila
a mora pos
svetiti doda
atna panja
a.
1,68%
0,12%
2
26,75%
43,51%
V
Vozilamalaaaod10godinaa
V
Vozilastarosti1020godinaa
V
2
27,94%
V
V
Vozilastarijao
od40godina
Slika 108
8. Starosna
a struktura
a vozila pre
egledanih u analiziran
nom period
du
Treba isstai injenicu da je neravnomje
n
eran raspo
ored broja neispravnih
n
h vozila po
o stanicama
tehniko
og pregleda
a, budui da
d postoje stanice ko
oje na nekkoliko hiljad
da vozila nisu prijavile
nijedno vozilo
v
kao neispravn
no (Slika 10
08).
145

ada sistema tehn
oljanja odravan
8. Statistiki po
okazatelji kontrole
STPV i baze saob
braajnih nezgod
da
5.000
0
4.030
4.000
0
2.964
3.000
0
2.511 2.296
2
2.161
1.502
1
1.351
2.000
0
1.148 1.086 1.065 955
0
1.000
Slik
ka 109. Ukkupan broj pregleda po
p stanicam
ma koje niisu prijavila
a niti jedno
o vozilo
neispravn
nim
Nasupro
ot tome, postoje
p
sta
anice tehn
nikog pregleda kod
d kojih je evidentiran procena
at
neispravvnih vozila koji je, s obzirom
o
da
a starosnu strukturu voznog
v
parrka, donek
kle i logian
n.
Najvei broj neisp
pravnih vozzila (Slika 110.) kons
statovan je
e na stanicci tehniko
og pregleda
Autoprevvoz Banjaluka i to 168
1
vozila ili 11,31%
%. Zatim sllijede Koneks doo Gradika
G
sa
114 vozila ili 5,30%
%, Agro au
uto doo Mrkkonji Grad
d sa 104 vozila
v
ili 5,4
41% itd.
200
150
100
1
168
114
104
82
8
80
78
50
7
70
66
5
58
43
4
43
39
Slika 110.
1
Broj neispravnih
n
h vozila po stanicama
a tehnikog
g pregleda
eda kvarovva po pojedinim siste
emima i urreajima n
na vozilu prikazana
p
je
U odjeljkku raspore
kraa an
naliza poda
ataka o evvidentiranim
m grekam
ma i kvaroviima prilikom
m tehniko
og pregleda
vozila. Na
N slici 110
0., na kojo
oj je dat prikaz kvarov
va po siste
emima, uoljivo je da
a se najvei
broj kvarova odnossi na sistem za koe
enje i to 2.8
846 kvarovva ili 45,21%
% uea u ukupnom
m
broju ob
bavljenih tehnikih
t
pregleda. Zatim slijjede urea
aji za osvvjetljenje i svjetlosnu
signaliza
aciju sa 1.197 ili 19
9,02%, ele
ementi vje
ana, osovvina i tokkovi 659 ili 10,47% ,
sistem za
z upravljanje 354 ili 5,62%, itd.
146

ada sistema tehn
oljanja odravan
8. Statistiki po
okazatelji kontrole
STPV i baze saob
braajnih nezgod
da
3.000
2.500
2.000
1.500
1.000
500
2.846
1.197
59
65
354 290 23
31 148131
10
05 80 69 6
61 37 36 20
2 18 13
Slika 111
1. Raspore
ed i broj kva
arova po sistemima
s
u
ureajima
2010.godiine
Povean
nje aktivne
e bezbjedn
nosti u javn
nom saobrraaju se, u prvom re
edu, maniffestuje kro
oz
koioni sistem vo
ozila, koji zbog priro
ode zadattka koji ob
bavlja spa
ada u bez
zbedonosne
a slici 112., na kojoj je prikaza
an raspore
ed broja ne
eispravnos
sti pojedinih
sisteme vozila. Na
podsiste
ema/ureajja sistema za koenjje, vidljivo je da najve
ei dio kva
arova (747 ili 26,25%
%)
otpada na
n perform
manse i efikasnost ra
adne konice, te pom
mone konice (745 ili 26,18%).
Zatim slijede
s
kom
mande parkirne konice (443
3 ili 15,57
7%), perfo
ormanse i efikasnosst
parkirne
e konice (3
356 ili 12,5
51%), kon
ni ventili (164 ili 5,76%), koni d
doboi i diskovi (85 ili
i
2,99%) itd.
i
800
700
600
500
400
300
200
100
747 74
45
443
356
164
5
85
75
68
29
26
17
S
Slika
112. Raspored
d i broj kvarrova podsiistema/ureaja sistem
ma za koe
enje
Uee neispravnosti pojedinih ureaja za osvje
etljenje i svvjetlosnu signalizaciju
u prikazano
o
se na kratko svjetlo (2
228 ili 19,0
05%), dugo
je na slici 113. Najvei dio kvarova odnosi
(
ili 15,04%), svjetla registtarske tablice (170 ili 14,20%)), stop svje
etla (132 ili
i
svjetlo (180
11,03%)), pokaziva
ae smjera
a (127 ili 10
0,61%), itd.
147

ada sistema tehn
oljanja odravan
8. Statistiki po
okazatelji kontrole
STPV i baze saob
braajnih nezgod
da
250
200
150
100
50
228
180
170
132
127
8
118
100
91
20
1
12
Slik
ka 113. Rasspored i brroj kvarova
a ureaja za
z osvjetlje
enje i svjetlo
osnu signa
alizaciju
Prema grafikom
g
prikazu (S
Slika 114.), prikazana je zastu
upljenost b
broja kvaro
ova sistema
elemena
ata vjean
nja, osovin
ne, tokova
a, uoljivo
o je da se
e najvei broj grea
aka (415 ili
i
62,97%)) odnosi na pneuma
atike. Zatim
m slijede zglobovi vje
eanja (10
06 ili 16,08
8%), poluge
vjeanja
a (45 ili 6,83%), amorrtizeri(40 ilii 6,07%), ittd.
500
415
400
300
200
106
4
45
100
40
19
18
16
Slik
a elemenatta sistema vjeanja, osovine i tokova
t
250
200
150
100
50
1
181
92
30
22
14
Slik
a elemenatta sistema upravljanjja za 2010.godinu
148

ada sistema tehn
oljanja odravan
8. Statistiki po
okazatelji kontrole
STPV i baze saob
braajnih nezgod
da
Uee neispravnosti pojedinih ureaja za uprav

vljanje je prikazano n
na slici 115
5 sa koje se
s najvei dio kvaro
ova odnosii na poluge i zglobo
ove upravljaa (181 ili 51,13%),
vidi da se
prenosn
ni mehaniza
am upravljaa (92 ili 25,99%), toak
t
upra
avljaa (30 ili 8,47%)...
8.2.1
1. Broj obavljenih pregleda
p
p kategorrijama vozzila za 2011. godinu
po
Ako se analizira broj obavvljenih tehnikih pregleda po kategorija
ama vozila
a, moe se
konstato
ovati da je
e u 2011. godini bilo
o najvie obavljeno
o
pregleda vvozila kate
egorije "M"",
252.957
7, to iznossi 85% uku
upnog broja
a obavljenih redovnih
h tehnikih
h pregelda.. Precizinije
reeno: najvie je
e pregleda
ano putnikkih vozila kategorije M1, 251.032. Preg
gledano je i
27.601 teretnih vozila,
v
to
o iznosi 9%
9
ukupnog broja obavljenih
h redovnih
h tehnikih
pregleda
a, a od to
oga najvie
e je bilo vozila
v
kate
egorije N1, 15.940, (Slika 116
6.). Iz ovih
podatakka proizilazzi zakljuakk u RS-u da
a 85% tehnikih preg
gleda treba
a da bude za
z putnika
i laka terretna vozila, a 15% za
z teka te
eretna vozila.
a) pojedin
nih kategorija
a vozila
g
ka
ategorija vozila prema vrs
sti TP
b) grupisanih
S
Slika
116. Procentual
P
lno uee
e redovnih tehnikih pregleda
p
zza 2011.go
odinu
8.2.2
2. Broj obavljenih te
ehnikih pregleda
p
po
p optina
ama u 2011.godini
11001
11208
BANJALUKA
13229
5975
54
BIJELJINA
PRIJEDOR
D
DOBOJ
1560
05
G
GRADIKA
17360
LA
AKTAI
18455
31695
PRNJAVOR
ZV
VORNIK
Slik
ka 117. Brroj ukupno obavljenih
h tehnikih pregleda po
p opinam
ma u 2011.godini
149
Na slici 117. je prikazan broj obavljenih tehnikih pregleda u 2011.godini po veim

opinama RS. Tako je u Banjoj Luci obavljen najvei broj tehnikih pregleda (18%), zatim
slijede Bijeljina (10%), Prijedor (6%), Doboj (5%), itd.
Iz ove statistike se moe zakljuiti da je mnogo vei broj stanica tehnikih pregleda nego
to su realne potrebe u RS, jer dnevni prosjek pokazuje da se po stanici maksimalno
pregleda od 4 do 9 vozila i to u opinama u kojima je zabiljeen najvei broj obavljenih
tehnikih pregleda. Slini pokazatelji su i za manje optine u kojima je obavljeno manje
tehnikih pregleda, ali imaju i manji broj STP.
8.2.3. Starosna struktura voznog parka u entitetu RS za 2011.godinu
Starosna struktura vozonog parka prema kategorijama vozila u 2011. godini je prikazana
na slici 118. Iz ovog grafikog prikaza vidi se da je prosjena starost voznog parka u
2011. godini iznosi 16.5 godina i neto je bolja nego u 2010. godini, kada je iznosila 17.2
godine. Vozila kategorije M1 su blizu ukupnog prosjeka voznog parka i njihova prosjena
starost iznosi 17 godina, dok traktori (kategorije T1 i T4) i motorni tricikli (L5) kao i teretna
vozila kategorije N2 su prosjeno stariji od 17 godina.
30
25
Prosjena
starost,godina
20
15
Prosjena starost,16.5godina
10
5
0
Slika 118. Starosna struktura voznog parka prema kategorijama vozila u 2011.godini
8.2.4. Broj registrovanih kvarova na pojedinim sistemima i ureajima na vozilu u

2011. godini
Grafikim prikazom (Slika 119.), predstavljena je struktura i broj neispravnosti na
pojedinim sistemima i ureajima na STPV u RS-u za period 2011.godine. Najvei broj
kvarova registrovan je kod sistema za koenje, 8.715, zatim kod sistema za osvjetljavanja
i svjetlosnu signalizaciju 4.645, kod sistema vjeanja, osovine i tokova 2.184 kvarova, od
ega su najvei problem neispravnost pneumatika 1488, kod sistema za upravljanje je
registrovano 1.379 kvarova itd.
150

ada sistema tehn
oljanja odravan
8. Statistiki po
okazatelji kontrole
STPV i baze saob
braajnih nezgod
da
1
1.099 191
240
128
8
102
72
2.184
382
4.6
656
5
532
250
2
30
433
12
22
4
41
1.875
8
8.715
Sistem za koenje
Ureaji za osvjetljenje i svjetlosnu signalizaciju
Samonosiva karooserija te asija s kabinom i nadogradnjom
M
Motor
Elektro ureaji i elektro
e
instalacijee
K
Kontrolni
i signalnni ureaji
Ureaji za spajannje vunog i prikljunog vozila
O
Oprema
vozila
R
Registarske
tablicce i oznake
Sistem za upraavljanje
Ureaji koji om
moguavaju norm
malnu vidljivost
Elementi vjeaala, osovine, tokoovi
Buka vozila
Prenosni mehaanizam
Ispitivanje izduuvnih gasova mootornih vozila
Ostali ureaji i dijelovi vozila
Ureaji za plin
Sllika 119. Struktura

S
i broj
b kvarov
va na vozillu u 2011.g
godini
Na slika
ama 120., 121. i 122
2., prikazan je broj najee
n
zastupljeni kvarova kod
k
sistema
koenja, osvjetljenja i svjetlosne signalizacije i elemena
ata i siste
ema uprav
vljanja. Ovvi
pokazatelju su zna
aajni iz ra
azloga to tokom ob
bavljanja te
ehnikog p
pregleda trreba obratiti
eaje koji pokazuju
p
vei trend kvarenja.
k
veu panju na sissteme i ure
Konidoboi,kon
ni Elastinikon
ni
diskovi;265
vodovi;107
Koniventtili;294
Koneobloge(plloice
diskkonice);3
337
Parkirna
konica,kom
manda;944
Performanseei
efikasnostrad
dne
konice;2499
Perforrmansei
efikasno
ostparkirne
konicce;1503
Performaansei
efikasnostp
pomone
konice;2574
Slika 12
20. Broj na
ajeih kvvarova kod
d sistema koenja
k
u2
2011.godin
ni
151

ada sistema tehn
oljanja odravan
8. Statistiki po
okazatelji kontrole
STPV i baze saob
braajnih nezgod
da
Svjetlaregistarske
tablicee;325
Stranjapoziccijska
svjetla;42
22
Pokazivanissmjera;
471
Kratkosvjeetlo;849
Ure
ajiza
istod
dobno
ukljuivanje
svihpokazivaa
smjeera;52
Stopssvjetlo;803
Svjetlozaavonju
unazad
d;493
Duggosvjetlo;766
6
Slika 121.
1
Broj najeih
n
k
kvarova
kod
d ureaja za
z osvjetlje
enje i svjettlosnu signalizaciju u
2011.god
dini
Polugeizgglobovi
upravljaaa;933
Toakup
pravljaa
(volan
n);57
Preno
osni
mehanizam
upravljaa;301
Stubupraavljaa;58
Slika 122
2. Broj najeih kvarrova kod sistema
s
uprravljanja u 2011.god
dini
ujui poda
atak do kog
g se dolo analizom kvarova na izduvnom
m i usisnom
m sistemu i
Iznena
sistemu za nakna
adnu obradu izduvnih gasova
a jeste da je samo 380 vozila
a pokazalo
kvarove ili nezado
ovoljavajui sustav izduvnih gasova. Od
d toga, kod 90 vozila je uoen
nedozvo
oljena koncentracija estica ko
od emisije
e dizel mo
otora. To n
nije realan pokazate
elj
kako da
a treba sprrovesti dettaljniju ana
alizu na te
ehnikim pregledima
p
a da se utv
vrde uzrocci
takvih re
ezultata i upozoriti stanice TP
P da obra
ate panju na mjere
enje sastav
va izduvnih
gasova.
Podatakk da je zb
bog nedosstatka dodatne opre
eme registrovano 43
33 neispra
avnih vozila
(najvie zbog trou
ugla i prve
e pomoi, 114), to svakako, ne bi trebalo da se deava, je
dodatna
a oprema trraje vie godina u vo
ozilu, ali je i podlona
a kontroli o
od strane saobraajn
s
e
policije. Takoer, to je upo
ozorenje da se opre
ema ne po
osjeduje g
godinama i da se ne
ovjera.
provodi njena adekvatna pro
Za novije sisteme na vozilim
ma registrovvano je ma
alo neispra
avnosti. To
o je najoig
glednije kod
amo kod 3 vozila konstatovana
a neispravvnost ABS sistema, a
sistema koenja, gdje je sa
kod 5 vo
ozila neisp
pravnost sistema za dugotrajno
o koenje, to ipak n
nisu realni pokazatelji.
Zakljua
ak je da ne
ema adekva
atne oprem
me za prov
vjeru novijih
h sistema na vozilu.
152
Na osnovu poznavanja broja vozila koja koriste pojedine vrste goriva ili energente,
mogue je planirati i potronju pojedinih energenata u RS. Osim toga, to je i jedan od
neophodnih podataka da bi se proraunala produkcija gasova koji izazivaju efekat
staklene bate, a koji potiu od saobraaja. Takoer je mogue previdjeti i ukupno
zagaenje pojedinih gradova ili regije od gasova koji nastaju sagorijevanjem goriva u
motorima.
8.2.5. Broj obavljenih pregleda u RS-u po kategorijama vozila u 2012.godini
Ako se analizira broj obavljenih tehnikih pregleda po kategorijama vozila, moe se
konstatovati da je u prvih est mjeseci 2012. godini bilo najvie obavljeno pregleda vozila
kategorije "M1", 123.568, to iznosi 86% ukupnog broja obavljenih tehnikih pregleda.
Pregledano je 7.417 teretnih vozila, to iznosi 5% ukupnog broja obavljenih tehnikih
pregleda, a od toga najvie je bilo vozila kategorije N1, 12.942, slika 123. Takoer,
pregledano je 6.473 prikljunih vozila, to iznosi 5%.
1%
1%
5%
2%
5%
L1L7
M1
M2,M3
N1 N3
O1 O3
T1 T5,RM
86%
Slika 123. Broj obavljenih tehnikih pregleda po kategorijama vozila u 2012.godini

Tabela 41. Prosjene vrijednosti broja tehnikih pregleda u 2012.godini
Grad
BANJA LUKA
BIJELJINA
PRIJEDOR
DOBOJ
GRADIKA
LAKTAI
PRNJAVOR
ZVORNIK
Ukupan broj
Prosjeno
Broj stanica u
pregleda za 6
obavljeno TP
optini
mjeseci
po stanici
29.640
1.579
9.168
8.559
7.611
6.525
5.536
5.148
28
22
12
9
9
7
7
8
1.058,57
694,5
764
951
845,6
932,1
933,7
643,5
Mjeseni
prosjek po
stanici
176,42
115,75
127,3
158,5
140,9
155,3
155,6
107,2
Dnevnik
prosjek po
stanici 2012.
god
7
4,63
5,09
6,34
5,63
6,21
6,22
4,29
Dnevnik
prosjek po
stanici 2011.
god
8,77
4,41
5,05
7,21
4,28
4,88
5,44
3,9
U tabeli 41 dat je prosjean broj obavljenoh tehnikih pregleda po jednoj stanici u veim
optinama, mjeseni prosjek po jednoj stanici tehnikog pregleda i dnevni prosjek po
stanici, ako se uzme u obzir 25 radnih dana u mjesecu. Radi poreenja u istoj tabeli je u
posljednjoj koloni dat podatak o prosjeku po stanici za prvih est mjeseci 2011. godine.
Moe se primjetiti da je isti trend: veoma mali broj dnevnih pregleda po stanici, to iznosi
od 4 do 9 vozila po danu po jednoj stanici.
153

ada sistema tehn
oljanja odravan
8. Statistiki po
okazatelji kontrole
STPV i baze saob
braajnih nezgod
da
8.2.6
6. Broj kva
arova na sistemima
s
a i ureajim
ma vozila u 2012.go
odini
1.745
1
12.505
7.996
3.7
792
50
16
942
801 647
150
343
323
131
6
66
60
16
7
1.597
394
Sistemzakoenje
Sistemzaupravljanje
Ureajjizaosvjetljen
njeisvjetlosnu
usignalizaciju
Ureajjikojiomoguujunormalnu
uvidljivost
Samon
nosivakaroserrijateasijaskabinominad
dogradnjom
Elemen
ntivjeala,oso
ovine,tokovi
Motor
Bukavozila
Elektro
oureajiielekktroinstalacijee
Prenossnimehanizam
m
Kontro
olniisignalniu
ureaji
Ispitivaanjeizduvnihggasovamotorrnihvozila
Ureajjzaspajanjevvunogipriklju
unogvozila
Ostaliu
ureajiidjelo
ovivozila
Oprem
mavozila
Ureajjzaplin
Registaarsketabliceioznake
S
Slika
124. Struktura kvarova na
a vozilima u 2012.go
odini
Na slicii 124., je prikazana
a struktura
a i broj neispravno
n
osti na po
ojedinim sistemima
s
i
ureajim
ma za perio
od 2012.godine. Mo
oe se prim
mjetiti da je najvei broj kvaro
ova, kao i u
prvom polugoditu
p
u, registrovvan kod sistema
s
za
a koenje, 12.505, zzatim kod sistema za
osvjetlje
enje i svjetllosnu signa
alizaciju 7..996, kod sistema
s
vje
eanja, osovina i to
kova 3.792
kvara, od
o ega su
u najvei problem
p
neispravnos
st pneuma
atika, 2.575
5. U odno
osu na prvo
polugodite registrrovano je znatno
z
vie kvarova.. Priblino za dva pu
uta je regis
strovan vei
broj kvarova na sisstemu koe
enja i osvje
etljenja, a tri
t puta kod
d osovina i tokova ittd.
Stanjep
pedaleiradnihod
Runiko
oniventili
3.606
Parkiran
nakonica,ko
omande
3.790
2.495
973
Koniveentili(noniveentili,ventilizza
rastereccenje,regulatori razvodnicci,relej venttili)
Krutiko
onivodovi
Elastinikonivodovii
39 76
77
437
7
296 192
72
Koneo
obloge(ploiceediskkonicee)
168
1
114
Konido
oboi,konid
diskovi
Konaeelastinauad,,poluge,polu
uge,mehanikkog
prensno
ogmehanizmaa
Ureajizaaktiviranjeekonica(ukljuujuiakumulaciono
opruneecilindreilihidr.ko.cilindri)
Slika
a 125. Stru
uktura kvaro
ova kod sis
stema koenja u 201
12.godini
Na slika
ama 125., 126., 127
7. i 128. prikazana
p
je struktura
a najzastu
upljenijih kv
varova kod
i
sistema koenja, kod sistem
ma za osvvjetljenje i svjetlosnu signalizacciju, kod elemenata
e
154

ada sistema tehn
oljanja odravan
8. Statistiki po
okazatelji kontrole
STPV i baze saob
braajnih nezgod
da
sistema za upra
avljanje i kod elem
menata vjeanja, osovina
o
i tokova, za period
odine.
2012.go
Kod sisttema koe
enja najzasstupljeniji su
s kvarovi performan
nse i efikassnosti radn
ne konice
e,
3.790 kvarova,
k
p
performans
se i efikasnosti pomoe konice 3.66
60 i perfformanse i
efikasno
osti parkirne konice 2.495 kvarrova.
Kod sistema osvjjetljenja i svjetlosne
e signalizacije najei su kva
arovi kratk
kog svjetla
a,
dugog svjetla i stop svjetla.
K
Kratkosvjetlo
D
Dugosvjetlo
119
09
80
P
Prednjesvjetlo
ozamaglu
1.352
Svjetlozavon
njuunazad
1.4
457
1.142
P
Prednjapozicij
jskasvjetla
Stranjapozicijjskasvjetla
878
781
790
418
64
69
Stranjesvjetlo
ozamaglu
P
Parkirnasvjetla
a
G
Gabaritnasvje
tla
35
43
Svjetlaregistarrsketablice
Stopsvjetla
era
P
Pokazivaismj
Ureadjajizaisttodobnouklju
U
uivanjesvihp
pokazivaa
smjera
Sliika 126. Sttruktura kvvarova kod sistema osvjetljenja i svjetlosn

nu signaliza
aciju u
2012.god
dini
Kod sistema upra
avljanja na
ajei su kvarovi kod
k
poluga
a i zglobo
ova upravljjaa, 1.244
kvarova.
Toaku
upravljaa(vo
olan)
Stupup
pravljaa
1.244
Prijeno
osnimehanizamupravljaa
285
Polugeizgloboviupravljaa
76
Servo upravlja
Amortizerupravljaaa
81
18
8
18
23
Granin
nikuglazakretanjaupravljaaa
Slika 127.
1
Strukttura kvarovva kod sisttema upravvljanja u 20
012.godini
Kod elemenata vje
eanja, ossovina i tokova najz
zasupljeniji kvar je ko
od pneuma
atika, 2.575
kvara.
155

ada sistema tehn
oljanja odravan
8. Statistiki po
okazatelji kontrole
STPV i baze saob
braajnih nezgod
da
Polugavjeala
Zglobovivjeala
Amortizeri
Opruge
Glavnatokka
Naplaciffeluge
2.575
632
39
32
186
92
Pneumatici
236
Slik
ka 128. Ele
ementi vjeanja, oso
ovine, toko
ovi u 2012..godini
8.2.7
7. Starosn
na strukturra voznog
g parka u RS-u
R
za 20
012.godin
nu
Starosna
a struktura
a voznog parka za drugo polugodite 2012.
2
godine je sli
na kao i u
predhod
dnom polug
goditu. Prosjena
P
s
starost
voz
znog parka iznosi 15.7 godina
a, dok je u
prvom polugoditu
p
u iznosila 15.8
1
godina. Na slici Slika 4 prrikazana je
e prosjena
a starost po
vrstama vozila. Vozila
V
za prijevoz putnika
p
M1
1, M2 i M3
M kateorijje, prosje
na starosst
putnikih
h vozila M1 16,2 god
dine, to je
e bilo isto i za prvo polugodite
e dok je autobusa M2
2,
13,2 god
dine, i M3
3 14.9 godina, razlika
a par proc
cenata u odnosu
o
na starost ov
vih vozila u
prvom polugoditu
p
u. Komparacijom ovvih podata
aka s pod
dacima u Federaciji BiH za 9
mjeseci 2012. god
dine prosjena starosst M1 vozila
a iznosi 16
6.06 godina
a, M2 13.2
25 godine, a
M3 17.2
25 godina. Prosjen
na starost motocikla, L4 (2,5 godina) i L5 (11,5 godina), je
znatno manja u odnosu
o
na
a prosjenu
u starost u prvom polugoditu
p
u kada je iznosila 25
odnosno
o 24 godine
e.
2
25
2
20
11,5
T4 TRAKTOR
T3 TRAKTOR
T2 TRAKTOR
T1 TRAKTOR
T1
RADNAMAINA
O4 PRIKLJUNO
O3 PRIKLJUNO

O2 PRIKLJUNO
O1 PRIKLJUNO
N3 TERETNOVOZILO
N2 TERETNOVOZILO
L7 ETVEROCIKL
L6 LAKIETVEROCIKL
L6
LAKI ETVEROCIKL
L5 MOTORNITRICIKL
L4 MOTOCIKL
L3 MOTOCIKL
L2 MOPED
N1 TERETNOVOZILO
3,,4 2,6
2,5
0
L1 MOPED
7,5
M3 AUTOBUS
5,3 5
15,2
15,1
12,914,2
11,7
14,1
20,3
3
T5 TRAKTOR
10,3
1
M2 AUTOBUS
16,2
14,913,6
13,2
M1 PUTNIKI
1
15
1
10
20
0,719,8
6
18,6
Slik
ka 129. Pro
osjena sta
arost vozila
a u RS-u po
p kategorijijama vozila
a za 2012..godinu
Na osno
ovu ove an
nalize, zakkljuak je da
d se u RS
S najvie obavi
o
pregleda vozila
a kategorije
M1, a ko
od teretnih
h vozila kattegorije N1
1 (vozila do
o 3.5t ukup
pne mase)). Iz ovog proizilazi
p
da
nije fina
ancijski op
pravdano otvarati te
ehnike prreglede za
a teka te
eretna voz
zila za ije
opreman
nje su potrrebne mno
ogo vee in
nvesticije, a veinom
m ih koristiti za pregle
ed putnikih
vozila. Prije
P
otvara
anja novih
h tehnikih pregleda,, potrebno je uraditi kvalitativn
nu studiju o
stvarnim
m potrebam
ma i finansijjskoj opravvdanosti za
a otvaranja
a odgovara
ajue vrste
e STPV.
156
8.3. Statistiki pokazatelji za Brko distrikt BiH od 2010. do 2012.godine

U periodu 2010.godine nadzor nad radom STPV u Brko distriktu BiH obavljala je struna
institucija IPI Zenica, a od 2011.godine to vri firma CTS Brko, s tim da je za svoje
potrebe prikupljajna podataka u jedinstven IS angaovala u 2011.godini firmu Audioteks
Banja Luka, a tek od 2012.godine obavlja to samostalno na svom informacionom sistemu.
Prema tabeli 42. objedinjeni su svi podaci o ukupanom broju tehnikih pregleda za period
01.01.2010 do 31.12.2012.godine.
Tabela 42. Ukupan broj tehnikih pregleda za period 2010. do 31.12.2012.godine
Vrsta pregleda
Redovni
Vanredni
Preventivni
Licencni
Ukupno
Broj obavljenih tehnikih pregleda po

godinama
2010
2011
2012
27.009
27.974
28.975
320
300
333
1.131
980
1.079
69
64
15
28.529
29.318
30.402
Pregled prosjene starosti vozila kojima je obavljen TP na stanicama u Brko distriktu BiH
u periodu za period 2010. do 31.12.2012.godine dat je u slijedeoj tabeli 43.
Tabela 43. Starosti i broj vozila na STPV Brko distriktu BiH od 2010. do 2012.godine
Kategorija:
Vrsta vozila
L1 - MOPED
L2 - MOPED
L3 - MOTOCIKL
L-4-MOTOCIKL
L-5-TRICIKL
L6 - LAKI CETVEROCIKL
L7 - CETVEROCIKL
M1 - PUTNICKI AUTOMOBIL
M2 - AUTOBUS
M3 - AUTOBUS
N1 - TERETNO VOZILO
N2 - TERETNO VOZILO
N3 - TERETNO VOZILO
O1 - PRIKLJUCNO VOZILO
RADNA MAINA
T1 - TRAKTOR
T2 - TRAKTOR
T3 - TRAKTOR
T4 - TRAKTOR
T5 - TRAKTOR
C2-TRAKTOR GUSJENICAR
Ukupan broj TP-a u periodu
Ukupan broj TP-a

2010
165
21
610
0
4
5
15
22.357
32
175
1.830
567
934
541
209
169
551
23
74
182
61
2
2
2
28.529
Prosjena starost svih vrste vozila
Prosjena starost u godinama
2011
2012
175
33
620
0
4
5
23
22.958
36
178
1.869
572
975
545
215
178
566
25
85
187
64
3
2
0
29.318
-
157
195
8
633
5
20
2
15
24.166
27
137
1.866
576
919
528
218
157
596
59
70
203
0
0
1
1
30.402
2010
7,1
8,7
12,35
0
20,1
0
14
17,78
18,75
20,4
13,8
19,9
16,8
7,9
10,15
19,1
15,8
16,9
22,65
22,6
22,45
28,1
28,6
32,2
17,53
2011
2012
6,95
8
12
0
20,3
5,4
4,75
17,65
18,5
20,6
13,75
19,7
16,6
7,8
10,1
18,4
15,7
16,55
22,55
22,2
22,35
28,25
29
0
8,19
9,79
12,91
42,13
10,75
3,5
6,33
18,28
19,32
20,15
14,85
20,03
17,16
9,54
12,32
20,48
15,35
17,3
23,73
23,38
32,23
0
15
6
17
15,78
Tabela 44. Broj neispravnih vozila po kategorijamana STPV u Brko distriktu BiH za
2010-2012.godine
Kategorija
vozila
L1
L2
L3
L4
L7
M1
M2
M3
N1
N2
N3
O1
O2
O3
O4
RADNO V.
T1
T2
T3
Ukupno
2010
2011
2012
1
1
5
0
0
475
1
3
40
27
31
1
1
3
9
0
5
3
3
617
1
2
2
0
0
438
1
3
36
17
21
1
1
2
7
0
2
1
1
552
2
2
4
1
2
458
1
3
35
19
24
1
2
4
8
0
3
4
1
574
Objanjenje podataka datih u slijedeoj tabeli 45, a koji se odnose na obavljene tehnike
preglede po vrsti tehnikog pregleda (redovni, vanredni, preventivni i eksploataciono
tehniki) s obzirom na ustanovljeno tehniko stanje vozila (ispravno ili neispravno),
upuuje na to koji je odgovor na pitanje koliko su rezultati tehnikih pregleda vjerodostojni
tehnikom stanju vozila.
Tabela 45. Broj neispravnih vozila po vrsti pregleda za period 2010. do 2012.godine
2010.godina
Vrsta TP
REDOVNI
VANREDNI
PREVENTIV
TEU
UKUPNO:
Vrsta TP
REDOVNI
VANREDNI
PREVENTIV
TEU
UKUPNO:
Vrsta TP
REDOVNI
VANREDNI
PREVENTIV
TEU
UKUPNO:
Broj pregledanih Broj neispravnih Broj ispravnih

Neispravnosti u %
vozila
vozila
vozila
27.009
379
26.630
1,40
320
174
146
54,38
1.131
113
1.018
9,99
69
1
68
1,45
28.529
667
27.862
2,34
2011.godina
Neispravnosti u %
vozila
vozila
vozila
27.974
387
27.587
1,38
300
160
140
53,33
980
94
886
9,59
64
2
62
3,13
29.318
653
28.675
2,23
2012.godina
Neispravnosti u %
vozila
vozila
vozila
28.975
394
28.581
1,36
333
174
159
52,25
1.079
121
958
11,21
15
1
14
6,67
30.402
690
29.712
2,27
158
Vidljivo je da je procenat neispravnih vozila na tehnikim pregledima ubjedljivo najvei u

sluaju vanrednih tehnikih pregleda i iznosi od 52,25%-54,69%, to su sluajevi kada su
vozila na STPV pregledana po nalogu i u prisustvu slubenog lica. U sluajevima redovnih
i preventivnih pregleda (od ak 28.975) koji ine 95,30%, neispravnih vozila je 1,36%
odnosno 11,21%, naprosto nevjerovatno nizak procenat kada se ima u vidu injenica da
je prosjena starost pregledanih vozila 18,27 godina. Vrlo vjerovatno odgovor na gore
navedeno pitanje bi mogao biti da rezultati tehnikih pregleda u znaajnom broju
sluajeva ne odgovaraju stvarnom tehnikom stanju vozila.
Podaci iz IS u Brko distriktu BiH jasno ilustruju koji su kontrolori u koje vrijeme i na kojoj
stanici ustanovili neispravnost vozila pri obavljanju tehnikog pregleda vozila. Tako samo
na stanici TPV je za period 01.07.-31.12.2011.godine ustanovljena neispravnost kod 85
vozila, ((85/110)*100), to iznosi 77,27% od ukupnog broja ustanovljenih neispravnosti u
tom period u Brko distriktu. Vidljivo je da od trinaest stanica za tehniki pregled vozila na
osam je bilo ustanovljavanja neispravnosti vozila, dok na pet nisu ustanovili niti jedno
vozilo sa tehnikom neispravnosti pri prvom pregledu, to ako se ima u vidu starost vozila
koja su pregledana na tim stanicama, naprosto izgleda nevjerovatno. Dakle,
neujednaenost kriterija je oita kod kontrolora na stanicama za tehniki pregled vozila.
Iz IS za vozila koja su obavila tehniki pregled na stanicama u Brko distriktu u period
01.07.-31.12.2011.godine i ija je prosjena starost 17 godina, na 12 stanica bilo je
tehniki neispravno u manje od 1 % sluaja, tanije procenat tehniki neispravnih vozila
kretao se od 0 % do 0,8724 % . Izuzetak pretstavlja stanica TPV kod koje je procenat
otkrivenosti tehniki neispravnih vozila 8,791%. Procenat tehniki neispravnih vozila koji je
otkriven na stanici TPV je u poreenju sa procentom otkrivenih neispravnosti na
tehnikim pregledima u Hrvatskoj i to za vozila prosjene starosti neto iznad 12 godina
2,4 puta manji. Dakle, ni rezultat TPV-a nije ono to bi trebalo shvatiti kao
zadovoljavajue.
Moe se jasno vidjeti da od 303 opisane neispravnosti vie od dvije treine se odnose na
Performanse i efikasnost neke od konica ( radne, parkirne). Vjerovatno je to posljedica
injenice to se koioni sistem ispituje na mjernom ureaju pa je subjektivna procjena
kontrolora u znaajnoj mjeri iskljuena
Pitanje kako postii ujednaenost kriterija kod kontrolora na svim stanicama je, ini se
temeljno pitanje. Uloga kontrolora je nezamjenljiva i najbitnija za kvalitetno obavljanje
poslova kontrole tehnike ispravnosti vozila.
Kako da kontrolori pootre kriterije u uslovima u kojima rade, s obzirom na njihov status?
Na bazi podataka prikupljenih za dvanaest mjeseci o broju neispravnih vozila (232) kao i o
vrsti neispravnosti moe se zakljuiti da stvarno tehniko stanje vozila. Naprosto nije
mogue da je samo jedno vozilo od 29.316 kontrolisanih vozila u 2011.godini bilo
neispravno zbog nezadovoljavajueg sastava izduvnih gasova iako im je prosjena
starost 17 godina.
8.4. Statistiki pokazatelji za kontrolu tehnike ispravnosti u Hrvatskoj

Koji su to parametri koji su doveli do saobraajnih nezgoda permanentno je pitanje koje
se postavlja pred naunike. esto je nemogue odrediti mnoge parametre koji su doveli
do nezgode, jer su posljedice saobraajnih nezgoda vrlo teke. U svjetskim naunim
krugovima se provode mnoga istraivanja o uinku tehnikih nedostataka vozila na
159

ada sistema tehn
oljanja odravan
8. Statistiki po
okazatelji kontrole
STPV i baze saob
braajnih nezgod
da
saobraajne nezg
gode, ali malo
m
se vodi
v
raun
na o utica
aju tehnikke ispravnosti vozila
a.
Postoje mnogobro
ojne razlike
e u rezulta
atima tih sttudija. Te razliitosti poinju s vrlo malim
m
utjecajem
m nedosta
ataka na vo
ozilu i zavravaju a
ak sa 28% utjecaja. P
Pretpostav
vlja se kako
je tehniko stanje vozila, od
dnosno ne
edostaci na
a vozilu, u 5 do 10%
% uzrok sa
aobraajnih
nezgoda
a. Prosjek, po istraivvanju mnog
gih svjetsk
kih studija, malo je vii oko 10 do
d 20%.
Zbog va
anog utjeccaja tehnikog stanja
a vozila na sigurnost u cestovno
om promettu potrebno
je ukazzati na ne
eke okolno
osti: pokazzatelji o tehnikoj
t
neispravno
osti vozila
a, ugradnja
neoriginalnih dijelova u vozzila, visokke cijene servisnih
s
usluga, visoka staro
ost voznog
parka, potekoe
p
kod odra
avanja i na
abavke orig
ginalnih dijjelova kod
d mnogih vrsta
v
vozila
a,
visoka cijena
c
zam
mjenskih dijjelova i od
dravanja, porast bro
oja vozaa
a i vozila na
n cestama
svake go
odine i izgradnja auto
ocesta i ve
elike brzine
e kretanja.
Na slici 130. prikkazan je udio neisp
pravnih vo
ozila po godinama
g
starosti za mopede
e,
e automobiile i teretna
a vozila. Kod
K vozila starijih od pet godina
a utvreno
motociklle, osobne
je oko 79,99%
7
neiispravnih vozila,
v
dok kod vozila
a mlaih od pet godina udio ne
eispravnossti
je znatno manji.
57,7 56,76
60
43,2
39
9,23
34,3
40
17,65 18,34
20
5,66
6
22,29
97
21,9
14,28
11,38 12,61
2,37 2,92
0
Do1
D
2do5
Mopediimotoccikli
6do9
Vieod10
Prosj.star.V
V
Osobniautomobiili
O
Teretniautomobile
Slika 130. Procen

nat neispra
avnosti vozzila (L1-L7,, M1, N1-N
N3) na TP p
po godinam
ma starostti
u 2012. go
odini
4 Neisprravnosti skklopova kojji utjeu na
a sigurnost cestovnog
g [2008-20
012]
Tabela 46.
Godine
2008
8.
2009.
20
010.
2011.
Pregledanih vozila
Pre
egledanih vozila
Pregleda
anih vozila
P
Pregledanih
vo
ozila
1
1.775.427
Neispr.
372.796
[%]
21,00
Ukupno gre
eaka
udio
broj
[%]
27.010
2,48
1.781.1
147
Ne
eispr.
373.725
[%]
20,98
Uk
kupno greaka
dio
ud
broj
[
[%]
27.393
2,55
1.819.611
Neispr.
380.901
[%]
1.848
8.138
N
Neispr.
20,93
Ukupno greaka
udio
oj
bro
[%]
27.98
88
2,60
2012.
Pregle
edanih vozila
375.823
[%
%]
2
20,34
U
Ukupno
greak
ka
udio
broj
[%]
28.427
2,72
1.844.691
Neisprr.
386.357
[%]
20,94
4
Ukupn
no greaka
29.915
o
udio
[%
%]
2,82
2
272.222
25,01
255.731
23,85
248.92
20
23,16
235.980
2
22,61
229.131
21,57
7
341.804
31,40
344.404
32,12
341.05
59
31,74
340.608
3
32,63
351.156
33,06
6
39.074
3,59
38.713
3,61
41.62
28
3,87
41.255
3,95
43.745
4,12
2
38.588
3,55
35.976
3,36
41.60
04
3,87
32.410
3,11
30.764
2,90
76.932
7,07
80.668
7,52
82.61
18
7,69
85.479
8,19
91.440
8,61
292.835
1.088.465
26,92
100,00
289.330
1.072.215
26,97
100,00
290.80
02
1.074.61
19
27,04
100,00
279.578
1.043.737
2
26,79
10
00,00
285.964
1.062.115
26,91
100,00
0
Ukupno
broj
Napomen
na: 1- Urea
aj za upravvljanje; 2-Urreaj za koenje; 3- Ureaj
U
za osvjetljavanje
e i svjetlosn
nu
signalizacciju; 4-Ureaj
aji koji omoguuju norma
alnu vidljivos
st;5- Samono
osiva karose
erija te asija
a s kabinom
m i
nadograd
dnjom; 6- Elem
menti ovjesa
a, osovine, ko
otai;7-Ostalli sklopovi (11 sklopova)
160

ada sistema tehn
oljanja odravan
8. Statistiki po
okazatelji kontrole
STPV i baze saob
braajnih nezgod
da
Iz Tabele 46., mo
oe se vidjjeti da od sveukupn
no utvrenih greaka
a u svim analiziranim
a
m
ma najvei udio otpad
da na sklop
p ureaji za
z osvjetlja
avanje i svj
vjetlosnu siignalizaciju
u
godinam
sa prekko 30%, slijede greke utvre
ene na sk
klopu ure
aji za ko
oenje, za
atim greke
utvrene
e na osta
alim navedenim skklopovima, dok na ostalih 11 sklopov
va1 koji se
provjera
avaju na te
ehnikim pregledima otpada ok
ko 27 %. Imajui u vvidu utjeca
aj pojedinog
sklopa vozila
v
na sigurnost
s
c
cestovnom
m saobraa
aju u nasta
avku su obraena etiri
sklopa
vozila ko
oja po proccjeni zasluuju poseb
bnu pozorn
nost:
ureaj za upravvljanje, "u
ureaj za koenje, ureaj za osvjettljavanje i svjetlosnu
signaliza
aciju i ele
ementi ovje
esa, osovin
ne, kotai..
Na slici 131.,prikazzan je odn
nos izmeu
u pet dijelo
ova sklopa ureaj za
a upravljan
nje. Vidljivo
je da je najvei broj
b
greakka utvren na polu
ugama i zg
globovima upravljaa
a koji su u
laganom
m porastu od 2008
8. - 2012. godine. Slijede greke
g
utvvrene p
prijenosnom
m
mehanizzmu, kolu
u upravljaa, stupu upravljaa
a te pojaalu sile za
akretanja up
pravljaa..
20.000
15.000
10.000
5.000
0
KOLO
O
UPRAVLJJAA
POLUGEIZGLOB
BOVI PRIJENOSNI
UPRAVLJAA
A
AM
MEHANIZA
2008.
2009.
2010.
STU
POJA
UP
ALOSILE
UPRAV
VLJAA
ZAKRETANJJAUPRAVLJAA
2011.
2012.
Slika 131
1. Ureaji za
z upravljan
nje
Na slici 132., prika
azan je od
dnos izme
u pet dije
elova sklop
pa ureajj za koenjje. Najvei
broj greaka od 2008.do
2
20
012.godine
e, utvren je na pom
monoj ko
onici". Slije
ede greke
utvrene
e na radno
oj konici,, hidraulika kona instalacija
i
, gdje je viidljiv trend smanjenja
a,
te izvrn
ni koni ele
ementi i kkomanda pomone
p
konice.
k
150.000
100.000
50.000
0
POMONA
A
RADNA
A
2008.
2009.
HIDRAU
ULIKA
2010.
2011.
IZZVRNI
K
KOMANDA
2012
2.
Slika 13
32. Ureajii za koenjje
1
Ostali sklopovi
s
koji se provjera
avaju na TP: motor, buk
ka vozila, pliinska instala
acija, regista
arske tablice i
oznake, ureaji
u
za sp
pajanje vun
nog i prikljunog vozila, ispitivanje isspunih plino
ova motornih
h vozila (EKO
O
test), kontrolni i signa
alni ureaji, oprema
o
voziila, prijenosn
ni mehanizm
mi, elektro ure
eaji i elektrro instalacije
ei
ostali ure
aji na vozilu
u.
161

ada sistema tehn
oljanja odravan
8. Statistiki po
okazatelji kontrole
STPV i baze saob
braajnih nezgod
da
Na slici 133., prikkazan je odnos

o
izme
eu pet diijelova sklo
opa Ure
aj za osvjjetljavanje i
nu signalizzaciju. Na
ajvei broj greaka od 2008.d
do 2012.godine, utv
vren je na
svjetlosn
kratko svjetlo
s
ko
oji su u kon
ntinuiranom
m porastu. Slijede greke utvrrene na dijelu
d
dug
go
svijetlo,, stop svje
etla, svjettla registarrske ploice
e te stranja pozicijjska svjetla
a.
150.000
100.000
50.000
0
KRATKO
SVJETLO
DUGOSVJEETLO
2008.
STOPSV
VJETLA
2009.
20
010.
SVJJETLA
REGISTTRACIJSKE
TAB
BLICE
2011.
STTRANJA
PO
OZICIJSKA
S
SVJETLA
2012.
Slik
ka 133. Urreaji za ossvjetljavanj
nje i svjetlosnu signallizaciju
Na slici 134., prikkazan je odnos
o
izme
eu pet diijelova sklo
opa elem
menti ovjes
sa, osovine
e,
kotai. Najvei broj greakka od 2008
8.do 2012.godine, utvren
u
je na dijelov
vima sklopa
gume koji su u kontinuira
anom pora
astu. Slije
ede greke
e utvrene
e na dijelu
u zglobovvi
ovjesa, amortizerri, poluje
e ovjesa te
t glavina kotaa.
50.000
40.000
30.000
20.000
10.000
0
GUME
ZGLOBOV
VI
OVJESA
A
2008.
AMORTTIZERI
2009.
2010.
POLUJEOVJESA
2011.
GLAVINA
KOTAA
2
2012.
Slika
a 134. Elem
menti ovjes
sa, osovine
e, kotai
Analizom
m najeih neispra
avnosti na
a vozilima
a na tehn
nikim pre
egledima mogue je
efikasnijje utjecati na sistem
m odravanja vozila,, a samim
m time preventivno djelovati
d
na
smanjen
nje broja sa
aobraajnih nezgoda
a i povean
nje sigurno
osti cestovn
nog prome
eta.
8.5. Statistiki pokazate

p
lji za kon
ntrolu tehnike isp
pravnosti u Srbiji
Da bi se
s sagled
dala i ocijenila efika
asnost teh
hnikog p
pregleda kkao mjere drutvene
intervencije, potre
ebno je pre
ethodno dati
d
pregled
d visine nacionalnog
n
g dohotka i starosne
strukture
e vozila.
Tabela 47.
4 Nacion
nalni dohod
dak izraen
n u dinarim
ma po stanovniku u S
Srbiji
Godin
na
Republika
R
Srbija
1.
1995
5
2000
0
3.046
6
35.492
2
Repub
blika
Srbija bez
pokra
ajina
2.
3.353
3
32.443
162
Autonomna
A
pokrajina
p
Vojvodina
V
3.
4.460
0
44.348
8
3./1
1.
(+,-))%
3./2.
(+,-)%
4..
5.
46,42
24,95
33,02
36,7
70
Iz tabele 47., vidi se da je nacinalni dohodak po stanovniku u Vojvodini vei nego u

ostatku Srbije. Tako je nacionalni dohodak u toku 2000 godine u Vojvodini bio vei za
24,95% nego u Srbiji i za 36,70% vei nego u Srbiji bez pokrajina. [16]
Na osnovu ovih pokazatelja moe se izvesti pretpostavka da je starosna struktura vozila u
Vojvodini povoljnija ili jednaka u odnosu na starosnu strukturu u Srbiji bez pokrajina, te se
stoga efikasnost tehnikih pregleda moe analizirati kroz statistike podatke za AP
Vojvodinu.Takoe se vidi i da je standard graana u Srbiji nizak, to nepovoljno utie na
mogunost kupovine novih vozila kao i na odravanje vozila koja su ve u vlasnitvu
graana. Ovome treba dodati visoke cijene rezervnih dijelova, goriva, maziva,
pneumatika, postojanje nekvalitetnih-neispitanih rezervnih dijelova na tritu.
Istraujui po literaturi i statistikim izvjetajima slijedea tabela 48., detaljno prikazuje
pogoranje aspekta sigurnosti saobraaja uslijed pogoranja starosne strukture vozila.
Tabela 48. Starosna struktura vozila u AP Vojvodini za 1990., 1995., 2000.godinu [16]
Godina
1990
1995
2000
Starost
vozila
do 5 godina
5-10 godina
preko 10
godina
UKUPNO
do 5 godina
5-10 godina
preko 10
godina
UKUPNO
do 5 godina
5-10 godina
preko 10
godina
UKUPNO
Putniki
automobil
85.763
86.811
35,90
37,40
Teretna
vozila
7.090
6.909
26,03
26,35
1.074
1.119
27.13
26,56
156.886
47,62
799
26,70
12.051
46,31
329.460
34.850
129.522
100,00
7,79
28,95
2.992
251
1.411
100,00
6,72
37,80
26.020
2.749
10.398
100,00
7,18
27,17
283.052
63,26
2.071
55,48
25.128
65,65
447.424
53.137
78.865
100,00
14,74
21.88
3.733
276
585
100,00
12,86
27,26
38.275
5.089
6.300
100,00
16,59
20,53
228.422
63,38
1.285
59,88
19.289
62,88
360.424
100,00
2.146
100,00
30.676
100,00
Autobusi
Procentualno poveanje vozila starijih od 10 godina u periodu od 1995 do 2000 godine

iznosilo je:
Putniki automobili sa 47,62% na 63,38%;
Autobusa sa 26,70% na 59,88%;
Teretnih vozila sa 26,56% na 62,88%.
U toku decembra mjeseca 2000.godine u Srbiju uvezeno i registrovano oko 113.000
polovnih motornih vozila, koja su unijeta u sistem motornih vozila MUP-a po godini prve
registracije u Srbiji, odnosno kao da su stara jednu godinu.
Starosna struktura posmatranih vozila znaajno se pogorala, ali procenat vozila koja su
zbog tehnike neispravnosti, odbijena na tehnikom pregledu, nije pratio procenat porasta
starosti vozila. Nije vjerovatno da su sa poveanjem starosti, vozila bila tehniki ispravnija.
Najvjerovatnije su kriterijumi na tehnikim pregledima snieni, to direktno dovodi do
smanjenja efekta ove mjere drutvene intervencijePrilikom posmatranja starosne strukture
vozila mora se uzeti u obzir i anomalija koja je postojala sve do kraja 2001 godine a koja
se odnosila na unos podataka o registraciji vozila u sistem motornih vozila MUP-a. Naime,
sve do kraja 2001.godine u sistem motornih vozila se za vozila unosio podatak o godini
prve registracije umjesto podatka o godini proizvodnje vozila, tako da je realno, starosna
163
struktura voznog parka jo nepovoljnija u odnosu na podatke koji su prezentirani u tabeli

49.
Tabela 49. Tehniki pregled vozila u AP Vojvodini za 1994. i 2000.godinu
Godina
Vrsta vozila
Motocikli
Putniki
automobili
Autobus
Teretna
vozila
Spec.
vozila
Radna
vozila
Teglja
Traktor
Prikljuna
vozila
Ukupno:
pregledanih
7.910
1994
vraenih
903
%
11,42
pregledanih
4.446
2000
vraenih
729
%
16,40
322.059
76.787
23,84
368.860
101.905
27,63
4.906
1.308
26,66
4.590
1.332
29,02
25.532
6.405
25,09
34.677
10.643
30,69
3.000
609
20,30
3.213
840
26,14
607
150
24,71
718
225
31,34
2.192
51.111
647
9.162
29,52
17,93
3.260
21.421
965
4.921
29,60
22,97
46.332
6.875
14,84
24.383
5.887
24,14
463.649
102.846
22,18
465.568
127.447
27,37
Pored ve napisanog potrebno je naglasiti i to da se pouzdanost podataka iz tabele 49.,

mora uzeti sa odreenom rezervom obzirom na nain obrade, ali tokom svojih istraivanja
jedino sam doao do ovih iole relevantnih podataka. Naime, prema dostupnoj literaturi
priloeni podaci su dobijeni sabiranjem podataka na svakom tehnikom pregledu
posebno, nakon ega su ti podaci dostavljani MUP-u u Novom Sadu gdje su dalje sabirani
u jednu zajedniku tabelu. Tokom ovakvog naina prikupljanja i obrade podataka mogue
su greke koje se javljaju prilikom statistike obrade. Ovome treba dodati i lano
prikazivanje odreenog broja otkrivenih neispravnosti na vozilima koje se upisuju u
registar pregledanih vozila, a koje se mogu otkloniti na licu mjesta i nakon toga vozilo
proglasiti tehniki ispravnim, kao to su naprimjer neispravnosti svijetala, pokazivaa
pravca i slino. [16]
8.6. Statistiki pokazatelji za kontrolu tehnike ispravnosti u Sloveniji

U Sloveniji je za poslove vezane za tehniki pregled vozila nadlean je MUP koji sarauje
sa Zavodom za statistiku. Situacija oko tehnikih pregleda je drugaija nego u BiH. Nova
vozila u Sloveniji ne rade tehniki pregled prve tri godine odnosno se pregled radi tek u
etvrtoj godini.
Tabela 50. Broj registriranih vozila u Sloveniji [99]
Klasa-kategorija
Mala klasa
Nia srednja klasa
Mali MPV
Srednji MPV
Komercijalna vozila
SUV srednje
mini
Ekonomska mala vozila
veliki MPV
Luksuzni SUV
Mali SUV
2007
172.231
89.048
76.578
40.261
20.267
16.173
13.287
11.122
6.987
5.717
5.958
164
2008
168.182
116.770
76.898
48.693
23.351
19.697
16.113
13.633
8.727
7.105
7.085
2009
128.613
106.397
54.887
31.977
12.942
18.306
7.255
9.438
2.536
0
5.461
Klasa-kategorija
vie
Sredinja MPV
Sportska vozila
Komercijalni medij
Privredna vozila
Ekonomska SUV
Luksuzno vozilo
Ostala privredna vozila
Veliki SUV
SUMA:
2007
2008
5.349
5.536
5.463
4.753
4.448
481
519
754
75
485.007
6.113
6.165
5.614
4.752
3.352
1.295
644
909
340
535.438
2009
2.235
5.310
3.660
12.942
1.645
78
424
70
270
404.446
Podaci utvrenih neispravnosti ureaja na vozilima na tehnikim pregledima u Sloveniji

nisu javnog znaaja i mogu se dobiti samo ako ih platimo. Cijena baze podataka za svaku
godinu iznosi priblino 1.400 EURA. Podaci javnog znaaja, za koje treba voditi statistiku
jesu dostupni. U prilogu su primjerci podataka vezano na novo registrirana vozila i starija
vozila, koja su prvi put registrirana u Sloveniji .
to se odnosi na statistiku procenta odbijenih vozila na tehnikom pregledu nismo sigurni
da se ta statistika radi i ako se radi javno nije dostupna. U svakom sluaju odbijenih vrlo je
malo, jer odbijanje znai da je potrebno plaati sve trokove neuspjelog pregleda i
trokove ponovog pregleda. Po proceni to je manje od 5%.
Istraivanje prikazuje prosjenu starost registriranih osobnih vozila za razdoblje 19922007.godine u Sloveniji i za razdoblje 1995-2006.godine u grupi izabranih Evropskih
drava. Okolini i sigurnosni standardi vozila se neprestano poboljavaju, zato novija u
prosjeku manje zagauju okolinu, prave manju buku, potroe manje goriva i vie uvaju
korisnike u nesreama. Prosjena starost putnikih vozila neizravno pokazuje njihovu
okolinsku efikasnost.
Ni Slovenija niti EU nemaju posebno opredeljene ciljne prosjene starosti vozila. Skupni
cilj je poboljati starosni sistem i zamjeniti stara vozila koja vie zagauju okolinu sa
novijima koje nisu tetne za okolinu. Starija vozila stvaraju vie emisija nego mlaa ali
njihova bra zamjena ima nedostatak u poveanoj potronji energije i sirovina za
proizvodnju, odstranjivanje i reciklau vozila. Evropska okolinska agencija upozorava, da
podatak o prosjenoj starosti voznog parka nije dovoljan za cjelu okolinu. Za dodatno
razumjevanje fenomena potreban je podatak o prosjenoj starosti vozila.
Prosjena starost putnikih vozila u EU se smanjila sa 7,82 godina u 1995.godini na 7,69
u 2006.godini. U nekim novim lanicama EU starost putnikih vozila se smanjuje zbog
poveanog BDP, ubrzana eleminacija starih vozila iz upotrebe i politike poticanja
mjenjanja starih vozila sa novima. U Sloveniji prosjena starost putnikih vozila se od
2001. godine poveala za skoro 1 godinu ( u 2001.godini 6,9 godina, a 2007.godine 7,7
godina). To znai, da se nove tehnologije uvode sporije i sa tim su vozila vie tetna za
okolinu. [99]
Mjere koje drave uvede za podmlaivanje vozila su financijski poticaji za njihovu obnovu
odnosno za eleminiranje starih i potroenih vozila iz prometa, sistem ravnanja sa starima
motornima vozilima, uvozna ogranienja za neke tipove, a i starost vozla te obavezni
periodini tehniki pregled.
U dravama EU bilo je uvedeno ve nekoliko sistema za promociju i obnovu voznog
parka, ali jo uvjek nema zajednike politike na nivou EU. Poticaj moe ukljuiti novane
naknade za naputenu upotrebu starog vozila bez obavezne kupnje novog ili naknadu za
165
zamjenu sa novim vozilom odnosno takvim koje manje teti okoliu. Postoje i
administrativne mjere bez direktnih financijskih posljedica, sa neizravnim uinkom na
odluku o zamjeni starog vozila. U Sloveniji nije bilo jo takvih dravnih poticaja ali su ih
ukljuivali u prodajne akcije neki proizvoai. Te mjere utiu na okolinu dvostruko:
pozitivno sa smanjenjem opteraenja okoline i zdravlja ljudi zbog obnove voznog parka sa
novim tehnoloki naprednijim i istijim vozilima i negativno zbog skraenja starosne dobi
vozila, zbog poveanja potronje energije i sirovina za izradu novih i razgradnju starih
vozila. Za okolinu vani dio voznog parka je sistem upravljanja sa potronim motornim
vozilima koji je obavezan za sve drave EU temelj direktive, doneene 18.9.2000. Cilj je
zatititi okolinu i sprijeiti zagaivanje sa potroenim motornim vozilima te ubrzavanje i
podrka sabiranju, ponovnoj upotrebi i preradi sastavnih dijelova vozila.
Glavni sastav direktive su:
uspostava obuhvata potrona motorna vozila po cjeloj dravi
do kraja 2006. godine trebalo se preraditi najmanje 85 %, a 2015 godine 95 %,
iztroena motorna vozila tako da se najmanje 80 posto materiala ponovo
upotrijebi ili preradi
od prvog jula 2003. godine je kod proizvodnje vozila zabranjena upotreba
kadmija, ivog srebra, olova in estvalentnog kroma
proizvoai odnosno uvoznik nose vei dio trokova za preradu vozila koja su
bila poslana na trite poslije 1.7.2002. godine, a poslije 1.1.2007. godine za sva
vozila bez obzira na vrijeme ulaza na trite
zakonski predpisani podatci koje mora sadravati potvrdu o razgradnji, unitenju
vozila koje ga moraju drave lanice EU meusobno priznavati
drave lanice moraju o razgradnji saoptavat EU.
U EU se razgradi priblino 75 % svih vozila. Cilj direktive je da se do 2015. godine povea
na 95 %. Slovenija je 2006. godine ozakonila to podruje sa zakonom o nainu, predmetu
i uslovima upravljanja ekonomske javnog zavoda odravanje sa starima motornima
vozilima.
Tabela 51. Prosjena starost putnikih vozila u Sloveniji i dravama EEA-21 [99]
Godina
Slovenija
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
EEA-21
6,8
6,9
6,8
6,8
6,8
6,9
7
6,9
6,9
6,9
7,1
7,3
7,4
7,5
7,6
7,7
/
/
/
7,82
7,89
7,96
7,98
7,97
7,97
8,01
8,05
7,76
7,66
7,66
7,69
/
EEA-21 ukljuuje 21 dravu lanicu Evropske oklinske agencije (EU15 + eka, Madarska, Norveka,
Poljska, Slovenija i vicarska).
166
Uvoz starih vozila koja se previe razlikuju od provedbe sigurnosti i uvanja okoline u
Sloveniji onemoguuje zakonodavstveni sistem. Stara vozila koja su registrovana na novo
moraju odgovarati zahtjevu zakona o ureaju i opremi vozila u cestovnom saobraaju.
Znaajni uslovi iz zakona koji se odnose na konstrukcijske zahtjeve putniki vozila je to da
sva vozila koja se na novo registriraju u Sloveniji moraju imati opremu za smanjenje
emisije izduvnih gasova koje zadovoljavaju najnie standarde:
kod putnikih vozila i lakih teretnih vozila zahtjevane direktive 94/12/ES,
kod autobusa i teretnih vozila zahtjevane direktive,
kod dvo i tro tokovnih vozila zahtjevana direktiva.
Redovni tehniki pregledi imaju velik znaaj za smanjenje okolinskih utjecaja vozila i
pravovremeno odstranjivanje neprikladnih vozila iz prometa. Dobro odravana vozila
mogu dostii visoku starost ako njihov okolinski utjecaj nije bitno vei od novih tehnologija.
Obavezni periodini tehniki pregled su u Sloveniji dugogodinja praksa koja je od 1.12
2003. godine dopunjena sa mjerenjem emisija izduvnih gasova. Sa tom akcijom su se
direktno smanjile emisije toplogradnih gasova, zato to vozila ne smiju prekoraiti
vrijednosti tih homologiranih emisija. Akcija ima utjecaj na bolje odravanje vozila to
dodatno omoguuje smanjivanje emisija.
Prosjena starost putnikih vozila u Sloveniji se poveala sa 6,8 godina u 1992. godini, to
znai da se nove tehnologije uvode sporije i da je vozni park veinski manje ekoloki
dobar (tabela 51.).
8.7. Rezime statistikih podataka sa tehnikih pregleda vozila

Naprijed izneseni statistiki pokazatelji su neumoljivi u prikazu stvarnog stanja starosti
vozila, broja saobraajnih nezgoda, ali i velikog pomaka u dvadesetogodinjoj stagnaciji
nae drave u ovoj oblasti to se najbolje ogleda kroz statistike pokazatelje uzete iz
naeg okruenja Srbije, te lanica EU Hrvatske i Slovenije pokazuju slinost stanja u BiH i
tim zemljama.
U radu su prikazani rezultati informacionim sistemom prikupljenih podataka na stanicama
tehnikih pregleda u FBiH za period 2008. do kraj 2012.godine. Tokom 2009.godine je
unaprijeen sistem praenja podataka, kao i kvalitet pregleda primjenom videonadzornog
sistema. Pojavljuje se i znaajan broj vraenih vozila tokom pregleda to ukazuje na
injenicu da se pregledi obavljaju mnogo detaljnije nego u prethodnom periodu. U
krajnjem sluaju vozilo se pojavilo na pregledu, ali problem ljudskog faktora koliko e
vozilo pregledati po zadanim zakonskim propisima i dalje ostaje.
Istovremeno, u entitetu Federacija BiH struna institucija Institut za privredni inenjering je
intenzivirala saradnju sa svim nadlenim dravnim tijelima i drugim strunim
organizacijama i pojedincima, jer je u planu i informatiko uvezivanje ureaja na
stanicama tehnikih pregleda, to bi omoguilo da se podaci prikupljaju direktno sa
mjernih ureaja. Takoe ideja da se informatizira i na STPV obavi sav posao oko
registracije vozila, posao oko evidencije tahografa te uvoenje tzv. EKO Testa pri
ispitivanju produkata sagorjevanja nastalih radom motora dat e svu veliinu i znaaj
STPV koji im po zakonu pripada. Ovim bi se sprovela ideja da se tehniki pregledi ne bi
vrili nikakvim "skraenim postupkom" i da bi se sva neispravna vozila evidentirala. Ovaj
167
krupni korak naprijed, u iju implementaciju trebaju biti ukljueni svi relevantni organi,
uticati e na uspostavu sigurnijeg odvijanja cestovnog saobraaja.
Na ovaj nain biti e rijeen i problem, na koji je i dosad ukazivano, a to je da ovlateno
osoblje na stanicama tehnikih pregleda kako u entitetu FBiH tj u integralni informacioni
sistem a|TEST, odnosno i u entitetu RS kao i u Brko distriktu BiH povremeno unosi
nevalidne i neispravne podatke. Iz tih razloga niz izvjetaja, koji se kreiraju iz
informacionih sistema na STPV ne koristi svrsi i ne mogu se izvriti odgovarajue
analize.Ista je i situacija sa informacionim sistemima odnosno bazama saobraajnih
nezgoda jer i njih opsluuju ljudi, tj. zavisne su od ljudskog faktora. Da li je to faktor koji
opsluuje IS ili je to ljudski faktor koji pravi Zapisnik o saobraajnoj nezgodi, odnosno
faktor vjetak koji vri rekonstrukciju saobraajne nezgode mora se pod hitno drediti. Ovo
odreenje pomoi e da se locira problem, a koji je i laiku vidljiv. Taj problem su statistiki
pokazatelji o uzrocima saobraajnih nezgoda kako kod nas tako u razvijenim zemljama.
8.8. Statistiki pokazatelji saobraajnih nezgoda u BiH

8.8.1. Uvod
Prva saobraajna nezgoda s traginim posljedicama dogodila se 1869. godine u
Engleskoj gdje su poginule dvije osobe, a 1899. godine u SAD-u gdje je poginula jedna
osoba.2[71]
Pod uzrokom saobraajne nezgode podrazumijevaju se subjektivni i objektivni uzroci,
zbog kojih je dolo do saobraajne nezgode. Subjektivni uzroci odnose se iskljuivo na
vozaa. Objektivni uzroci saobraajnih nezgoda najee su neispravno vozilo, stanje,
vrsta i oprema ceste, meteoroloki uvjeti, ivotinje i samo okruenje.
Svake godine izmeu 1.2 i 1.3 miliona ljudi u svijetu izgubi ivot u saobraajnim
nezgodama, a vie od 50 miliona zadobije tjelesne povrede. Sveobuhvatno planiranje
saobraaja podrazumijeva uvaavanje potrebe za poveanjem bezbjednosti uesnika u
saobraaju. Planiranje bezbjednosti saobraaja je proaktivan prilaz prevenciji
saobraajnih nezgoda i nebezbjednih uslova saobraaja. Ovakvim pristupom se postie
poboljanje bezbjednosti saobraaja kroz kvantitativne promjene u cjelokupnoj
saobraajnoj mrei. Kratkoroni cilj je integrisati bezbjednost saobraaja u proces
planiranja saobraaja na svim nivoima, optinskom, gradskom, regionalnom,
kantonalnom, entitetskom i dravnom.
Cilj savremenog drutva jeste da se povea sigurnost u cestovnom sobraaju i smanji broj
saobraajnih nezgoda kao i broj poginulih. Imajui u vidu da sobraajni sistem funkcionira
interaktivnim djelovanjem njegovih osnovnih faktora, ovjek-vozilo-cesta i ostali faktori (
meteoroloki uvjeti, ulje na cesti, divlja, neistoa ceste i dr.). Analizom slubenih
statistikih podataka vidljivo je da faktor ''vozilo'' u malom broju sluajeva identificira kao
uzrok nastanka saobraajne nezgode.
Da bi se redukovao broj saobraajnih nezgoda, potrebno je, osim inicijativa koje se
odnose na ponaanje vozaa, fokusirati aktivnosti na mjere koje onemoguavaju vozau
da doivi saobraajnu nezgodu. Radi toga, svaki nivo planiranja saobraaja treba
Golubi, J.: Osnove tehnike i sigurnosti prometa, Zagreb, 1997., p. 5.
168
sadravati projekte i strategije za poboljanje bezbjednosti saobraajnog sistema za

motorizovane i nemotorizovane korisnike.
Unapreenje bezbjednosti saobraaja zahtijeva razmatranje etiri najvanija elementa
koja utiu na funkcionisanje saobraaja: voza, vozilo, put i okolina. Planeri i inenjeri
saobraaja imaju direktan uticaj na samo jedan od ova etiri elementa - na put. Indirektno,
radei na planovima i studijama saobraaja, na obrazovanju vozaa, tehnikoj ispravnosti
vozila i edukaciji stanovnitva, planeri i inenjeri mogu indirektno uticati i na ostale
elemente bezbjednosti saobraaja.
Da bi saobraajni inenjeri i planeri poboljali bezbjednost saobraaja, oni prije svega,
moraju imati informacije i podatke o vrstama, lokacijama, uestalosti i teini posljedica
saobraajnih nezgoda. Nije mogue odrediti uzrok saobraajne nezgode i definisati mjere
za poboljanje ako nedostaju podaci i detalji na osnovu kojih se moe, sa prihvatljivom
pouzdanou, rekonstruisati tok dogaanja saobraajne nezgode. Analiza saobraajnih
nezgoda je u osnovi razliita od bilo koje druge analize saobraaja koja se provodi.
Obzirom da se saobraajne nezgode dogaaju u nepredvidivo vrijeme, na nepredvidivom
mjestu, sa nepredvidivom uestalosti, one ne mogu biti potpuno identino rekonstruisane i
objektivno observirane kako se dogaaju. Prema tome, svi podaci o saobraajnim
nezgodama dolaze iz drugih izvora, uesnika u nezgodi, svjedoka i policijskih izvjetaja.
Sistem za prikupljanje podataka o saobraajnim nezgodama mora biti paljivo projektovan
i kontinuirano praen, kako bi planerima i inenjerima saobraaja omoguio da mogu
adekvatno ocijeniti i korigovati nedostatke vezane za bezbjednost saobraaja. Rezultati
analiza bezbjednosti saobraaja mogu uticati na planerske i projektne odluke, kao i na i
operativne promjene u domenu organizacije i regulisanja saobraaja. Broj saobraajnih
nezgoda na odreenoj lokaciji e varirati tokom godina, ak i ako uslovi na toj lokaciji
ostanu nepromijenjeni. Prema tome, statistika razmatranja su potrebna da bi se
uporeivali relativni stepeni opasnosti razliitih lokacija.
Za ove svrhe koriste se slijedei parametri:
Bezbjednosne performanse puteva
Indeks saobraajnih nezgoda
Prosjean broj saobraajnih nezgoda
Kritian broj saobraajnih nezgoda
Indeks teine posljedica saobraajnih nezgoda
Postojanje razliitih institucija sa podijeljenom nadlenosti u oblasti sigurnosti cestovnog
saobraaja oteava prikupljanje podataka o saobraajnim nezgodama, to svakako utie
na tanost prezentiranih podataka. No, ipak cijenimo da unato moguim nepreciznostima
Informacija nudi znaajne podatke za ukupno sagledavanje stanja sigurnosti cestovnog
saobraaja u Bosni i Hercegovini.
Tokom svih godina, u kojima su vrena prikupljanje podataka o stanju sigurnosti
cestovnog saobraaja na bosanskohercegovakim cestama, broj saobraajnih nezgoda,
nastradalih i povrijeenih lica u saobraaju iz godine u godinu znaajno je rastao. Tek
tokom 2008. godine taj trend izrazitog poveanja broja saobraajnih nezgoda je prekinut,
da bi se u protekloj 2009. godini broj saobraajnih nezgoda, smrtno stradalih i
povrijeenih lica u saobraaju bitno smanjio.
169
8.8.2. Stepen sigurnosti cestovnog saobraaja u BIH

U skladu sa prikupljenim statistikim podacima od nadlenih institucija (FMUP, MUP RS,
MUP Brko Distrikta, kantonalnih MUP-a), na bosanskohercegovakim cestama u
protekloj 2009. godini dogodilo se ukupno 40.237 saobraajnih nezgoda od kojih su
zabiljeene 7.799 saobraajne nezgode sa poginulim i povrijeenim licima, te 32.474
saobraajnih nezgoda sa materijalnom tetom. U saobraajnim nezgodama u Bosni i
Hercegovini ivot su izgubila 382 lica, dok je 11.052 lica zadobilo tee ili lake tjelesne
povrede (podaci FMUP-a i [117]).
Tabela 52. Pregled saobraajnih nezgoda u BiH za period 2006.- 2012. godina
2012
6.459
366
28.284
21.459
2011
7.125
419
30.840
23.296
2010
7.060
490
31.784
23.688
2009
7.698
500
32.474
24.276
2008
8.029
464
32.506
24.013
2007
8.399
506
31.507
22.602
2006
7.927
521
28.196
19.748
2012
2.960
119
7.597
4.518
2011
2.253
145
7.088
4.690
2010
2.126
183
7.127
4.818
2009
2.378
205
7.799
5.216
2008
2.561
232
8.353
5.560
2007
2.534
229
8.392
5.629
2006
2.139
217
7.392
5.036
2012
8.441
485
34.884
25.958
2011
9.378
564
47.928
27.986
2010
9.732
673
38.911
28.506
2009
29.456
705
40.237
10.076
2008
10.590
696
40.859
29.573
2007
28.231
10.933
10.066
735
UKUPNO BiH
39.899
BRKO
DISTRIKT
BROJ SN SA
MATERIJALNOM TETOM
743
REPUBLIKA
SRPSKA
BROJ SN SA POGINULIM/
POVRIJEENIM LICIMA
36.090
FEDERACIJA
BIH
25.281
2006
PODRUJE
UKUPAN BROJ
SAOBRAAJNIH NEZGODA
(SN)
Tokom 2011. godine u saobraajnim nezgodama u Federaciji BiH poginulo je 179 lica, to
je u odnosu na 2010. godinu smanjenje od 29 broja poginulih odnosno od 13,94%, i 50,28
% od ukupnog broja poginulih u saobraajnim nezgodama u BiH. Manji broj poginulih u
saobraajnim nezgodama zabiljeen je i u Distriktu Brko, poginulo je 14 lica to u odnosu
na 2010.godinu predstavlja smanjenje za 75%, dok je u RS-u broj poginulih lica u
saobraajnim nezgodama ostao nepromjenjen, poginulo je 163 lica, to predstavlja
45,79% od ukupnog broja poginulih u saobraajnim nezgodama u BiH.Prosjeno u
saobraajnim nezgodama u BiH je 10 poginulih na 1.000 saobraajnih nezgoda.
U 2009.godini registrirano je 622 nezgoda manje u odnosu na 2008. godinu, to izraeno
u procentima prikazuje smanjenje ukupnog broja saobraajnih nezgoda za 1,52 %. Broj
saobraajnih nezgoda sa poginulim/povrijeenim licima je smanjen i to za 554
saobraajne nezgode ili 6,63 %. Kada su u pitanju saobraajne nezgode sa materijalnom
tetom iz tabele 52 zakljuujemo da je u 2009.godini registrovano 32 nezgode manje u
odnosu na 2008. godinu to je 0,098%. Takoer na podruju Bosne i Hercegovine
dnevno tokom 2009. godine dogaalo se u prosjeku 110 saobraajnih nezgoda, od toga
21 saobraajna nezgoda sa tee povrijeenih 6 lica, lake 24 lica, a smrtno 1 lice.
170
795
750
690
728
148
168
158
148
146
125
191
798
775
635
647
604
565
663
29.456
28.506
29.986
25.958
5.036
5.629
5.560
5.216
4.818
4.690
6.333
19.948
22 602
22.602
24.013
24.276
23.688
23.296
21.459
FEDERA
ACIJ
A BiH
793
Kanton 10
29.573
ZDK
171
3.462
3.306
3.302
3.318
3.453
3 018
3.018
2.853
3.944
4.001
4.209
4.279
4 180
4.180
3.073
1.657
1.876
2.110
2.114
2.114
2.273
2 276
2.276
1.865
792
594
1.125
1.410
1.630
1.707
1.721
1 673
1.673
1.946
825
530
588
413
352
457
488
512
643
382
293
292
322
162
169
159
247
207
219
86
73
106
124
123
53
67
62
66
72
24
18
18
14
19
2.013
2.492
2.548
2.562
2.471
2 396
2.396
2.197
558
422
475
497
549
541
446
2.731
2.914
3.023
3.023
3.020
2 937
2.937
8.875
8.881
8.811
8.909
8.396
7 350
7.350
6.425
1,067
820
788
898
925
931
837
9.877
9.701
9.599
9.807
9.321
8 281
8.281
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2012
2011
2010
2009
2008
2007
BROJ SN SA
S POGINUL
LIM I
POVRIJE
EENIM LICIM
MA
2.517
751
1.142
590
621
354
370
149
74
85
80
101
91
20
008
673
1.145
649
650
683
364
252
242
265
336
331
342
2006
859
40.8
670
1.262
706
706
626
528
645
749
810
866
1 013
1.013
7.262
20
007
704
1.288
1.311
884
1.860
1.940
2.218
2.328
2.371
2 356
2.356
2.643
39.8
899
792
777
880
2.463
2.704
2.704
2.763
2.979
2 982
2.982
92
UKUPAN BROJ
B
SAO
OBRAAJNIH NEZGODA
(SN)
670
3.418
5.086
5.146
5.471
5.567
5 491
5.491
434
20
006
4.027
3.975
9.972
4.022
4.245
3 795
3.795
Tuzlans
ski
943
USK
28 231
28.231
HNK
1.096
ZHK
2.572
Posavski
2.466
BPK
4.576
SBK
3.187
Sarajevo
953
KANTO
ON
25.281

ada sistema tehn
oljanja odravan
8. Statistiki po
okazatelji kontrole
STPV i baze saob
braajnih nezgod
da
237
40.2
36.0
090
20
009
Slika 135. Prikaz ukupnog broja

b
saobraajnih ne
ezgoda po
o godinama
a
Iz gore navedenih
h injenica (Slika 135
5.), zaklju
ujemo da je nakon n
nekoliko godina rasta
ukupnog
g broja saobraajn
s
nih nezgo
oda u 20
009.godini dolo d
do smanjenja broja
saobraajnih nezg
goda na po
odruju BiH
H.
Tabela 53.
5 Pregled saobraa
ajnih nezgoda FBiH po
p kantoniima period
d 2006.-201
12.godina
BROJ SN SA
MAT
TERIJALNOM
M TETOM
Iz predhodne tabele 53 moemo vidjeti da se najvei broj saobraajnih nezgoda na

podruju Federacije BiH u 2009.godini dogodio na podruju Kantona Sarajevo, sa
procentualnim ueem od oko 33,3 %, zatim slijede Tuzlanski kanton sa procentualnim
ueem od oko 18,6 %, Zeniko-dobojski kanton sa procentualnim ueem od oko 13,6
% itd.
8.8.3. Posljedice saobraajnih nezgoda
U 2009. godini, u saobraajnim nezgodama u Bosni i Hercegovini ivot su izgubila 382
lica, 2.066 lica je tee povrijeeno, dok je 8.986 lica pretrpjelo lake tjelesne povrede.
Sa smanjenjem ukupnog broja saobraajnih nezgoda u BiH u 2009. godini dolo je do
smanjenja broja poginulih lica i to za 52 lica, odnosno 12%; broj tee povrijeenih
smanjen je za 319 lica, odnosno 13,37%; dok je broj lake povrijeenih lica povean za
513 lica, odnosno 5,4%. Detaljan prikaz broja saobraajnih nezgoda sa posljedicama dat
je u tabeli 54.
Tabela 54. Posljedice saobraajnih nezgoda period 2006.-2012.godina
2012
2.169
91
5.784
3.524
2011
2.517
113
8.182
5.552
2010
2.276
135
7.969
5.558
2009
2.656
222
8.986
6.108
2008
2.770
290
9.499
6.439
2007
2.734
288
9.471
6.449
2012
835
24
1.510
651
2011
1.074
24
1.800
702
2010
1,075
43
735
691
2009
781
39
2.066
1.246
2008
869
54
2.385
1.462
2007
828
64
2.417
1.525
2012
159
4
303
140
2011
170
8
341
163
2010
197
8
344
139
2009
197
5
382
180
2008
180
9
434
245
2007
192
5
432
235
2012
8.441
485
34.884
25.958
2011
9.378
564
37.928
27.986
2010
9.732
673
38.911
28.506
2009
10.076
705
40.237
29.456
2008
29.573
10.590
28.231
696
UKUPNO
40.859
DISTRIKT
BRKO
BROJ LAKE
POVRIJEENIH LICA
10.933
REPUBLIKA
SRPSKA
BROJ TEE
POVRIJEENIH LICA
735
FEDERACIJA
BIH
BROJ POGINULIH
LICA
39.899
PODRUJE
2007
UKUPAN BROJ SN
Posmatrano sa aspekta ukupnog broja saobraajnih nezgoda po entitetima, primijetno je

da je smrtnost vea u RS-u i ona iznosi 18 poginulih na 1.000 saobraajnih nezgoda, dok
taj odnos u Federaciji BIH isti kao i u Distriktu Brko i iznosi 7 poginulih na 1.000
saobraajnih nezgoda. 3
Tokom protekle 2009. godine u saobraajnim nezgodama u Federaciji BIH poginulo je
197 lica, to u odnosu na 2008. godinu predstavlja smanjenje od 48 broja poginulih
odnosno od 19,59%, i predstavlja 51,57% od ukupnog broja poginulih u saobraajnim
nezgodama u BiH. Manji broj poginulih u saobraajnim nezgodama zabiljeen je i u
Distriktu Brko, poginulo je 5 lica to u odnosu na predhodnu godinu predstavlja
smanjenje za 44%, dok je u Republici Srpskoj broj poginulih lica u saobraajnim
nezgodama ostao nepromjenjen, poginulo je 180 lica, to predstavlja 47,12% od ukupnog
broja poginulih u saobraajnim nezgodama u BiH.
3
Zaokruivanje brojeva FBiH 6.68 a Distrikt Brko 7.092
172
Na cestama Federacije BiH kao i u Distriktu Brko u periodu 2007-2009.godina

registrovan je trend smanjena broja i tee i lake povrijeenih osoba u saobraajnim
nezgodama, dok je na cestama Republike Srpske u periodu 2007-2009. godina
registrovano naizmjenino poveanje-smanjenje broja tee i lake povrijeenih osoba u
saobraajnim nezgodama.
Detaljan prikaz broja saobraajnih nezgoda sa posljedicama po kantonima u Federaciji
BiH dat je u sljedeoj tabeli:
Tabela 55. Posljedice saobraajnih nezgoda po kantonima u FBIH od 2006.-2012.godina
BROJ POGINULIH
LICA
UKUPAN BROJ SN
BROJ TEE
POVRIJEENIH LICA
BROJ LAKE
POVRIJEENIH LICA
2012
876
392
20
58
340
702
641
1.405
146
5.180
600
2011
912
556
19
66
420
631
702
1.392
138
5.552
715
2010
850
712
17
101
399
756
733
1.446
174
5.885
679
2009
1.011
563
27
93
435
778
788
1.480
169
6.108
764
2008
954
615
14
110
510
802
815
1.554
179
6.439
886
2007
973
588
16
109
499
862
774
1.563
200
6.447
863
2012
170
147
2
25
32
105
129
216
37
994
131
2011
151
151
4
28
34
130
122
243
34
1.072
175
2010
159
0
4
33
46
137
111
225
39
936
182
2009
197
154
9
18
59
139
157
242
54
1.246
217
2008
238
171
1
40
63
167
223
260
68
1.462
231
2007
285
180
2
41
44
190
231
268
53
1.525
231
2012
21
19
2
3
10
18
22
36
8
159
20
2011
27
23
0
1
6
22
22
43
27
8
179
2010
31
41
0
3
13
31
20
32
4
208
33
2009
22
23
0
3
13
21
20
44
11
197
40
2008
26
27
0
14
20
38
28
41
11
245
40
2007
25
23
4
6
15
33
27
42
14
235
46
2012
9.877
2.731
74
252
528
1.860
2.463
4.027
728
25.958
3.418
2011
9.701
2.914
85
242
645
1.940
2.704
3.975
690
29.986
5.086
2010
9559
3.023
80
265
749
2.218
2.704
3.972
750
28.506
4022
795
29.456
4.245
793
29.573
5.146
2009
9.807
3.023
101
336
810
2.328
2.763
2008
9.321
3.020
80
331
866
2.371
2.937
91
342
943
FEDERACIJ
A BiH
ZDK
3.795
Kanton 10
28.231
Tuzlanski
5.471
USK
2.979
HNK
5.567
ZHK
1.013
Posavski
2.356
BPK
2.982
SBK
5.491
Sarajevo
8.281
2007
KANTON
Iz navedenih podatka tabele 55. vidljivo je u Kantonu Sarajevo znatno poveanje broja
saobraajnih nezgoda, dok je u ostalim kantonima primjetno smanjenje odnosno neznatno
poveanje nezgoda.
173
8.8.4. Uzroci i mjesto nastanka saobraajnih nezgoda u BiH

Veliki broj saobraajnih nezgoda na naim cestama, izmeu ostalog, rezultat je
nepotivanja saobraajnih pravila i propisa, kao i niskog nivoa saobraajne kulture veeg
broja uesnika u saobraaju. Slijedi tabelarni prikaz mjesta saobraajnih nezgoda : [117]
Tabela 56. Mjesto nastanka saobraajne nezgode, prema kategoriji cesta
FBiH
RS
Distrikt Brko
Ukupno za BiH
Magistral
na cesta
7.425
Regional
na cesta
2.510
Lokalna
Ulice u gradu
cesta
i naselju
2.763
15.423
Ostale
ceste
1.335
4.099
1.043
1.160
3.408
366
10.076
183
11.707
129
3.682
144
4.067
226
19.057
23
1.724
705
40.237
UKUPNO
29.456
Nepropisna brzina i brzina neprilagoena uvjetima na cestama su jedan od najeih

uzronika izazivanja saobraajnih nezgoda, slijede nezgode koje su rezultat radnji vozilom
u saobraaju, saobraajne nezgode nastale pod uticajem alkohola i drugih opojnih
sredstava, te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepotivanje saobraajne signalizacije,
nepovoljne uslove na cesti itd.
Najvei broj saobraajnih nezgoda u Bosni i Hercegovini zabiljeen je na ulicama u
naselju, ukupno 19.054 nezgoda, a zatim na magistralnim cestama, ukupno 11.707
saobraajnih nezgoda.
Na sljedeoj tabeli 57. dat je prikaz mjesta deavanja saobraajnih nezgoda, sa
posljedicama za FBiH za 2009.godinu:
Tabela 57. Mjesto deavanja saobraajnih nezgoda sa posljedicama na podruju FBiH
Broj S/N
Poginuli
Tee povrijeeni
Lake povrijeeni
UKUPNO
Magistralna
cesta
Regionalna
cesta
7.425
98
462
2.155
10.140
2.510
32
218
908
3.668
Lokalna
cesta
2.763
25
185
827
3.800
Ulice u
gradu i
naselju
15.423
33
360
2.112
17.928
Ostale
ceste
1.335
9
21
107
1.472
UKUPNO
29.456
197
1.246
6.109
Navedeni podaci prikazuju da saobraajne nezgode koje su se dogodile na magistralnim

cestama za posljedicu imaju najvei broj smrtno stradalih (49,75%), kao i tee (37,1%) i
lake (35,28%) povrijeenih lica.
8.9. Uzroci saobraajnih nezgoda prema policijskim izvjetajima u Hrvatskoj

Na osnovu pokazatelja Ministarstva unutarnjih poslova u 2012.godini moe se zakljuiti da
su evidentirane najee greke vozaa i pjeaka i to 98,48%, a da su sve ostale greke
prikazane pod ostalim okolnostima iznosile 1,52%. U dijelu pod ostalim uzrocima vidljivo
je da su iznenadni kvarovi na vitalnim dijelovima vozila oko 0,20-0.30% evidentirani.
Prosjena starost vozila u Republici Hrvatskoj se kree oko 12 godina. U Njemakoj je
utjecaj tehnike neispravnosti vozila na dogaanje saobraajnih nezgoda od 2,5 do 9,1%,
a u Danskoj 5,8%4[81]. Prosjena starost vozila u Njemakoj je oko 8 godina, a 8.3 godine
u Europskoj uniji. U BiH udio tehnike neispravnosti se kree od 0.70-1,0% na prosjenu
4
Baum, H., Schulz, W., Geissler,T.:WP700 Cost-Benefit Analyses for Roadworthiness options.,2007., p. 32-33
174

ada sistema tehn
oljanja odravan
8. Statistiki po
okazatelji kontrole
STPV i baze saob
braajnih nezgod
da
starost vozila
v
od 17
1 godina. S obzirom
m da je vo
ozni park puno starijji od voznog parka u
Republicci Hrvatsko
oj, oekuje
emo da je utjecaj teh
hnike neisspravnosti vozila zna
atno vei od
prikazan
nih u podaccima RH i od podataka u zemljama europ
pske unije.
U poslje
ednjih pett godina, na hrvatsskim cesta
ama dogo
odilo se 2
227.786 sa
aobraajnih
nezgoda
a, to je go
odinje u prosjeku
p
okko 45.557 saobraajnih nezgod
da. U istom
m razdoblju
smrtno je
j stradalo
o 2.449, to
o je godin
nje oko 48
89, a lake
e i tee ozlijeeno je ukupno 96
726. oso
oba.
Prema podacima
a Ministarrstva unuttarnjih po
oslova u 2012. go
odini naje
ei uzro
ok
saobraajnih nezg
goda jest ovjek. Vozilo,
V
ces
sta i okruenje su zastupljen
ni u znatno
manjem postotku, a najee se uope ne vodi statistika.
s
Postavlja sse pitanje: Zato je to
tako? Mnoge naune discipliine bave se upravo ovim
o
proble
emom i jo nema pra
avih nauno
utemelje
enih podattaka. Voziilo je tako
oer, jedan nedovolljno istrae
en faktora
a sigurnossti
cestovno
og prometa
a.
60000
40000
53496
50388
700
600
500
400
300
200
100
0
44394
42443 37065
20000
0
2
2007
2008 20
009 2010 201
11 2012 2013
664
548
2007
Slika 13
36. Broj sa
aobraajnih
h nezgoda od
2008.- 201
12. godine u RH
2008
2009
426
418
2010
2011
393
2012
2013
Slika 137.. Broj pogin

inulih od 20
008.- 2012
2.
godine
e u RH
Na slici 138. i slicci 139. vidljivo je da su najei uzroci nastanka

n
ssaobraajnih nezgoda
neprilagoena brzzina, nepo
otivanje prednosti
p
prolaska i da se n
njihov brojj smanjuje
e.
Meutim
m znaajno
o je napom
menuti da je
e evidentira
an vrlo ma
ali broj nezg
goda u kojjima je kva
ar
na vozilu
u bio uzronik prome
etnih nezgo
oda.
6000
5307
200
51
171
4000
4379 43
382
3629
2442
2000
2469
2055
100
20
090 1912
26
0
115
92
106
108
19
21
19
129
24
2007 2008 2009 2010 2011 2012

2
2013
Neoekivan
napojavaopasnosti
Iznenadnikkvarvozila
2007
7 2008
09 2010
201
11 2012 20
013
Brzina200
Prednos
stiprolaska
oda
Slika 138. Uzrocii saobraajjnih nezgo
(200
08.-2012.)
Slika 139.. Uzrok izn

nenadni kva
ar na vozillu
(2008..-2012.)
Na slici 140. prikazane su sa

aobraajne
e nezgode prema vrrsti vozila i moe se vidjeti
v
da je
najvea zastupljen
nost putnikih vozila,, poto ih najvie,
n
su
udjeluje u ssaobraaju
u, oko 77%
%,
teretnih vozila oko
o 9%, a osstalo otpad
da na drug
ga vozila. Vidljiv
V
je trend sman
njenja broja
saobraajnih nezg
goda.
175

ada sistema tehn
oljanja odravan
8. Statistiki po
okazatelji kontrole
STPV i baze saob
braajnih nezgod
da
80000
0
70000
0
60000
0
50000
0
40000
0
30000
0
20000
0
10000
0
0
74166
71421
62640
0
50
945
2008
Mopedimotocikl
056
80
5907
74
7
7414
2009
9
Osobnaavozila
388
513
6775
5599
201
10
20
011
Terretnavozila
bicikl
2012
2
osttalavozila
S
Slika
140. Broj
B saobra
raajnih ne
ezgoda prema vrsti vo
ozila u RH ( 2008.-20
012.)
U tabelli 585. priikazano je
e da 57,7
70 % neispravnih putnikih vozila na
a tehnikim
m
pregledima koja su
u starija od
d 10 godin
na, a 20,02
2 % starih do 5 godin
na. Radi usporedbe u
Njemakkoj na puttnikim vozilima starrim do 5 godina
g
otkkriveno je neto vie
e od 10 %
kvarova, a starijim
m od 9 godina vie od
d 31 %. U Republici
R
H
Hrvatskoj
u proteklih pet godina
evidentirrano je da
a je kvar na
a vozilu uzzrokovao oko
o 0,2 % saobraajjnih nezgo
oda to je u
svakom sluaju ispod svakih
h oekivan
nja ako se pogleda prosjena
p
sstarost voz
zila i uoen
ni
kvarovi na
n putnikim vozilima
a na tehnikim pregle
edima.
Iako je znatno
z
mla
ai vozni park
p
u zem
mljama Eu
uropske un
nije istraivvanja u Nje
emakoj su
pokazala
a da je utjecaj tehnike neisprravnosti vo
ozila na do
ogaanje ssaobraajnih nezgoda
od 2,5 do
d 9,1 %, a u Dansko
oj 5,8 %, tto je znatn
no vie neg
go u RH. O
Ovo su pok
kazatelji ko
oji
nameu obvezu multidiscipli
m
narnog priistupa prob
blemu kvarra na vozilu i njegovo
om utjecaju
na saob
braajne ne
ezgode. Na
aalost nem
mamo sistemskih istraivanja kkoja bi pok
krila to irre
podruje
e prikupljan
nja podata
aka o saob
braajnim nezgodama
n
a koje bi sse svestran
no struno i
nauno istraivali. Ovo su injenice koje se u naunim
m i strunim analizama moraju
respektirati.
5 Procen
nat neispra
avnosti i sta
arost vozila
a na tehnikim pregle
edima u 20
012.godine
e
Tabela 58.
Procentua
alno uee vozila staro
osti
Mopedi i mo
otocikli %
5,66
39,23
43,2
34,30
Prosjen
na
starost u
godinam
ma
14
4,28
Putnika vo
ozila %
2,37
17,65
22,29
57,70
11,38
T
Teretna
vozzila%
2,92
18,34
21,97
56,76
12
2,61
Ukupno %
2,49
18,54
22,19
56,79
12
2,18
S
Starost
vozila
Do 1
godine
2 do 5
godina
6 do 9
godina
Preko 10
godina
8.10. Rezime
R
statistikih
h podatak
ka saobra
aajnih ne
ezgoda
Prema podacima
p
u 2010.go
odini prosje
ena staro
ost putnikih vozila u pojedinim
m zemljama
EU je iznosila 8,3 godine. Na
ajstarija vo
ozila zabilje
eena su u Estoniji sa
a prosjen
nom dobi od
12 godina, u odn
nosu na Irssku gdje je
j prosjena dob 6,3 godine. Analize sigurnosti
s
u
om sobraaju u ovim
m zemljama
a pokazuju
u da su vozzila uzrok ssaobraajn
nih nezgoda
cestovno
oko 10 %.
% U naim
m analizam
ma istie se
e ovjek ka
ao uzrok sa
aobraajnih nezgoda
a, dok cestta
5
http://www
w.cvh.hr/media//132586/2012_pprilog_1__pregled_starosti_vo
ozila_prema_goodinama_proizvvodnje.pdf
176
i naroito vozilo su zanemareni. Prema istom kriteriju vozilo bi kod nas, kao uzrok
saobraajnih nezgoda, trebalo sudjelovati u znatno veem postotku. Potrebno je
poboljati metode i nain prikupljanja podataka o vozilu kao uzroku saobraajne nezgode.
Izgraditi jedinstvenu bazu podataka o saobraajnim nezgodama koja e sadravati sve
elemente koji mogu unaprijediti analizu saobraajnih nezgoda.
Imajui u vidu dostupne statistike podatke o sigurnosti u cestovnom saobraaju kao i
podatke o ispravnosti vozila na tehnikim pregledima, u proteklih pet godina, izmeu
ostalog potrebno je usmjeriti panju odgovornih subjekata za pitanja sigurnosti u
cestovnom saobraaju kako bi se formiralo najmanje deset tehnikih stanica u BiH koje bi
vrile ispitivanje vozila poslije saobraajne nezgode, naroito ako je nastupila smrt kao
posljedica sudara. Potrebno je osnovati nacionalnu agenciju za sigurnost u cestovnom
sobraaju.
Posmatrajui i uporeujui podatke u proteklih 7 godina o broju saobraajnih nezgoda i
njihovim posljedicama, moe se zakljuiti da je trend izrazito negativnog rasta broja
saobraajnih nezgoda koji je u 2008. godini zaustavljen, tokom protekle godine prerastao
u trend smanjenja broja saobraajnih nezgoda.
Do takvog zakljuka dolazimo pratei kretanje broja saobraajnih nezgoda u 2009. godini
kada biljeimo pad ukupnog broja saobraajnih nezgoda za 622 saobraajne nezgode u
odnosu na 2008.godinu ili procentualno izraeno za 1,52%.
Takoe, u prilog tvrdnji o trendu smanjenja broja saobraajnih nezgoda u 2009. godini ide
i injenica da je broj registriranih motornih vozila i vozaa u stalnom porastu te je i broj
saobraajnih nezgoda po broju registriranih motornih vozila znaajnije smanjen.
Ukoliko posmatramo kretanje saobraajnih nezgoda entiteta i distrikta bitno je naglasiti da
je u Federaciji BiH iako nije bilo znaajnijeg smanjenja saobraajnih nezgoda (0,4%),
dolo do znaajnog smanjenja posljedica nezgoda: broj poginulih manji je za 19,6% dok je
broj tee i lake povrijeenih lica manji za 6,9%. U Republici Srpskoj znatnije je smanjen
broj nezgoda (4,85%), ali je broj poginulih ostao isti, dok je broj povrijeenih smanjen za
5,55%. Meutim u Brko Distriktu broj saobraajnih nezgoda se poveao za 1,58%, ali je
broj poginulih (44%) i broj povrijeenih (24%) u nezgodama znaajno smanjen.
Ako posmatramo stanje cestovnog saobraaja po kantonima ono to bi posebno trebalo
istai jeste injenica da je u veini kantona broj saobraajnih nezgoda u padu ili blagom
porastu, to je popraeno znaajnijim smanjenjem broja poginulih i povrijeenih lica.
Izuzetak su Sarajevski kanton gdje je primjetan znatan rast broja saobraajnih nezgoda ali
uz smanjenje broja poginulih i povrijeenih lica, Zeniko-dobojski kanton na podruju
kojeg je broj saobraajnih nezgoda i povrijeenih lica znaajno smanjen, ali je dolo do
poveanja poginulih lica i Tuzlanski kanton na ijim cestama je dolo do znaajnijeg
smanjenja saobraajnih nezgoda i povrijeenih lica, ali je broj poginulih ostao isti.
Prema svim tabelarnim pokazateljima iz ovog poglavlja o obavljenim tehnikim pregledima
u Bosni i Hercegovini, te Hrvatskoj kao i o saobraajnim nezgodama Informacioni sistem
sa jedinstvenom bazom podataka saobraajnih nezgoda te postojei jedinstveni
informacioni sistem uvezanosti stanica tehnikih pregleda vozila pospjeuje
primjenu novih i postojeih metoda koje rekonstrukcijama sobraajnih nezgoda,
upravljanju sistema, a i odravanju vozila daju novu dimenziju i podlogu.
177
Trenutni nivo izgraenosti IS-a je respektabilna osnova za upravljanje kvalitetom

rada STPV. Efikasnost upravljanja kvalitetom bi se znatno poboljao ukoliko bi se
uvela Zakonska obaveza ocjene kavliteta rada STPV i njihovog rangiranja sa
stimulativnim i de stimulativnim mjerama.
ime tvrdimo da je hipoteza 4 ispravno postavljena.
178
9. Razlike u organizaciji rada stanica tehnikih pregleda
9 RAZLIKE U ORGANIZACIJI RADA STANICA TEHNIKIH PREGLEDA

Na prvi pogled globalno gledano moglo bi se rei da nisu velike razlike u radu naih
tehnikih pregleda i tehnikih pregleda u Evropskoj Uniji, ipak mogu se uoiti razlike.
BiH je zemlja sastavljena nakon Dayton-skog sporazuma od dva entiteta i Brko distrikta
BiH. Prema Pravilniku o tehnikim pregledima donesenim na nivou BiH pravila o radu
STPV trebala bi da budu ista u oba entiteta i u distriktu, kako po opremljenosti opremom,
objektima, uposlenom osoblju..
No realnost je neto drugo. Rad STPV je u nadlenosti entitetskih ministarstava ili u
distriktu odjela za javne i komunalne poslove. Time su ove institucije i nadlene za njihovo
otvaranje i eventualno zatvaranje. Ipak kriteriji za otvaranje STPV nisu isti na teritoriji BiH.
Tako u entitetu RS i Brko distriktu BiH je tz. Koncept slobodnog trita bez ikakvih
kriterija vezanih za bezbjednost saobraaja, odnosno kriterija za otvaranje i eventualno
ograniavanje broja STPV. Kriteriji u entitetu FBiH karakterie broj vozila (5000 vozila)
kao i udaljenost od susjedne STPV 30 kilometara.
9.1.
Komparacija organizacije rada STPV unutar BIH (entiteti , distrikt)
Komparativno istraivanje u ovom radu ima za cilj da potvrdi izneseno u hipotezi 2 da

postojea organizacija STPV nije uraena po istim kriterijima, naroito u prostornom
rasporedu te u BiH ne zadovoljava traene potrebe. Time se dokazuje da rad dananjih
STPV kao jednog od garanta bezbjednosti u saobraaju odgovara svrsi. Kroz komparaciju
teritorijalnog rasporeda STPV unutar same BiH, te sa Hrvatskom i Slovenijom (lanicama
EU) i Srbijom, moe da se pokae razvijenost kontrole ispravnosti vozila. Kroz podatke iz
prethodnih tabela 17., 18., 19., 20. i 21. mogu se pokazati:
Kombinirani pokazatelji razvijenosti sistema kontrole ispravnosti vozila u BiH
(entiteti i distrikt);
Kombinirani pokazatelji razvijenosti i rasporeda STPV po gradovima, kantonima,
entitetima i irem geografskom podruju,
Komparacija obavljenih TP i broja ovlatenih STPV po dravama iz okruenja.
Komparativno istraivanje razvijenosti i meusobne povezanosti rasporeda odnosno
mree STPV u BiH i irem geografskom podruju, temelji se na podacima o broju vozila
po opinama, broju STPV po opinama, broju vozila po entitetima i distriktu (Tabela 17.,
18.,19. i 20.). Takoe i komparacija sa brojem vozila , brojem STPV u irem geografskom
podruju: Slovenija, Hrvatska i Srbija (Tabela 21.)
Ako se posmatra pokazatelj razvijenosti mree STPV u odnosu na broj vozila kao i na
zahtjeve iz Pravilnika o tehnikim pregledima o obaveznom broju stalno uposlenih, prema
podacima iz tabela 17., 18.,19.,20. i 21., da se izvui uporedba da po jednoj STPV najvie
pregleda je u Sloveniji, zatim Hrvatskoj, BiH dok Srbija izuzetno zaostaje.
Takoe i BiH zbog svoje specifine i entitetske podjele kako politiki tako i u ovoj sferi
kontrole ispravnosti vozila, nadzor rada STPV ima razliite pokazatelje. Iz svega izloenog
u tabelama kao i zahtjeva iz Pravilnika o tehnikim pregledima , namee se pitanje
stvarne funkcije STPV. Kad se uzmu u obzir i ekonomski pokazatelji onda se tek
179
postavlja ispravnost postojeeg egzistiranja veeg broja STPV kao i teritorijalnog

rasporeda istih gdje STPV ne mogu finansijski opstati striktnim pridravanjem svih
Zakonom propisanih uslova kao i Pravilnikom o tehnikim pregledima vozila.
U FBiH je 2007. godine zaivjela struna institucija za nadzor rada STPV, poevi od
jedinstvenog informacionog sistema pa do uvoenja videonadzornog sistema koji rade u
realnom vremenu te do eTP potvrde o tehnikoj ispravnosti vozila. Videonadzorni sistem
je Odlukom Vlade FBiH 2009.godine uveden na sve STPV u FBiH, kao obavezan
materijalni dokaz prisustva vozila u FBiH. Takoe svi podaci i uoene greke na vozilima
se javno publikuju i dostupne su iroj javnosti. Ovim pokuavamo samo naglasiti da je ova
zaputena oblast kontrole tehnike ispravnosti vozila u FBiH nainila ogroman pomak.
Jedina zamjerka u odnosu na lanice EU je ljudski faktor u sprovoenju zakonskih
obaveza poevi od kontrolora tehnike ispravnosti, policije, inspekcija odnosno
cjelokupnog shvatanja i prihvatanja zakonskih obveza kao sistema drave.
Ovo se moe elaborirat kroz primjer elaborata cijene TP uzimajui u obzir da su uslovi
priblino isti na cijeloj teritoriji BiH. Mada znamo da to je sredina razvijenija to su
zemljite, sudske i komunalne takse, izgradnja graevinskog objekta i Slika
9.1.1. Elaborat cijene tehnikog pregleda m/v i njena opravdanost na podruju
BiH [117]
Trokovi koji su u posljednje sedam godine poveani na STPV, nastali nizom promjena
zakonskih akata, a vezano za rad STPV-a doveli su veliki broj STPV na rub egzistencije.
Niz faktora je uticao na poveanje trokova na STPV od kojih emo navesti samo
najvanije:
a. Institucija za praenje i kontrolu rada STPV-a (10% ukupnog prihoda plaaju
STPV),
b. Uvoenje jedinstvenog informacionog sistema (trokovi opreme, interneta,
edukacije kadra, odravanja),
c. Uvoenje video nadzora na STPV (trokovi opreme, odravanja i edukacije kadra),
d. Zahtjevi, propisani zakonom za najsavremenijom opremom, a vezano za ispitivanje
ispravnosti vozila, kao i Eko test,
e. Prosjena cijena kompletne opreme za prosjenu STPV u FBiH je 170.000,00
KM.
f. Badarenje opreme svake godine, a ureaja za ispune plinove svakih est
mjeseci,
g. Enormno poveanje izdvajanja sredstava za odravanje opreme,
h. Trokovi zaposlenih
i. Zakonom je propisana struna sprema potrebnog kadra na STPV i broj zaposlenih
koji moraju biti u stalnom radnom odnosu (strune edukacije zakonom propisane),
j. Plaanje raznih dadbina (komunalne takse, naknade za graevinsko zemljite,
el.energija, telefon, voda, odvoz smea i itd.),
k. Amortizacija opreme (za 7 godina oprema se amortizuje),
l. Zemljite,
m. Graevinski objekat cca 1.000.000,00 KM.
180
1. Prosjean broj pregleda po STPV

1.1. Broj STPV-a sa odobrenjem za rad od FMPIK na teritoriji FBiH: 162
1.2. Ukupan broj pregleda prema broju registrovanih vozila u 2009. godini
a) Redovni i redovni estomjeseni pregledi
504.356
b) Pregledi TEU
49.311
c) Preventivni i vanredni pregledi
54.065
1.3. Prosjena starosna struktura vozila je 16,7 godina.
1.4. Ukupan broj svih pregleda u 2012.godini 602.444
1.5. Prosjean broj pregleda po STPV-a 602.444 / 162= 3.719
2. Proraun elemenata raspodjele ostvarenog prihoda
2.1. Amortizacija
a) Objekat
b) Oprema
c) Raunari/namjetaj
cca 20.000,00 KM/god.

cca 28.500,00 KM/god.
cca 5.000,00 KM/god.
2.2. Odravanje objekata, ureaja, opreme i inventara (tekue odravanje, manje/vee

popravke, ienje, kreenje, popravka instalacija, poda, krovita, prozora i itd.), zamjena
dotrajalih dijelova, ureaja, opreme, inventara, otklanjanjeposljedica elementarnih
nepogoda, trokovi primjene mjera zatite na radu i ostali trokovi kojima se osigurava
ispravno stanje objekata, opreme, ureaja i inventara STPV-a.
ccc 8.000,00 KM/god.
2.3. Za energente i komunalije kao to su: el.enrgija, voda, kanalizacija, plin, istoa,
komunalna naknada, naknada za graevinsko zemljite, osiguranje objekata i opreme i
drugi Slika Trokovi kojima se osigurava redovno i svakodnevno funkcionisanje STPV-a.
cca 18.000,00 KM/god.
2.4. Trokovi telefona, kancelarijskog materijala (tonera i Slika)
2.5. Trokovi uposlenih na STPV (bruto plate, trokovi prevoza zaposlenih, obavezno
osiguranje, putni trokovi/dnevnice, regres). Uzevi da je bruto mjesena plaa za jednog
administrativnog radnika, dva kontrolora i voditelja 4.505,00 KM.
cca 54.060,00 KM/god.
2.6. Badarenje opreme (obavezno jednom godinje, polugodinje oprema za ispune
plinove)
2.7.Trokovi zajednikih slubi uprave, unaprijeenje rada, dokolovanje zaposlenih,
edukativni seminari i Slika
cca 30.000,00 KM/god.
181
3. Prosjena cijena tehnikog pregleda

3.1. Ukupni trokovi godinje po jednoj STPV su cca
3.2. Ukupan broj STPV u FBiH
162;
3.3. Ukupan broj pregleda u 2012.god. 602.444;
3.4. Broj pregleda po jednoj STPV
3.719.
170.760,00 KM,
Za period 2012.godine na nivou FBIH za sve obavljene tehnike preglede naplatilo se

ukupno bez PDV-a: 30.840.963,00 KM
30.840.963,00 KM / 602.444 teh.pregleda =51,19 KM/ prosjena cijena tehnikog
pregleda
3.719 prosjean br.TP x 51,19 KM = 190.376,00 KM
Osnovica: 190.376,00 KM
- 10% ( 8% Struna institucija i 1% Budet FBIH i 1% Budet kanton): 19.037,63 KM
Ostaje STPV 90% : 171.338,00 KM
Iz svega naprijed navedenog vidljivo je da je minimalno odrivi broj pregleda koja
upoljava osoblje po Pravilniku, 3.719 pregleda u toku godine. No ako se uzme u obzir da
veliki broj STPV u FBiH nema vie od 3000 pregleda u toku godine (opine sa manjim
brojem vozila i vie STPV na svom podruju), i poveanje zahtjeva za maksimalnom
kontrolom ispunih plinova u narednom periodu, to e ponovo zahtjevati nove investicije
upitan je i adekvatan broj STPV koje mogu raditi u normalnim finansijskim uslovima. To za
sobom povlai nelojanu konkurenciju ili smanjenje nekih od stavki 2.1-2.5 i 2.9.
Situacija u Brko distriktu BiH je nepovoljna, ako uzmemo da su trokovi isti, a promet i
zarada su:
4.1. Ukupni trokovi god. Cca
170.760,00 KM,
4.2. Ukupan broj stpv u BDBiH 18;
1.689.
U periodu 2012.godine na nivou Brko distriktu BiH za sve obavljene tehnike preglede
naplati se godinje ukupno bez PDV-a: 1.427.374,00 KM.
1.427.374,00 KM/30.402 teh.pregleda =46,95 KM/ prosjena cijena tehnikog pregleda
- 10% ( 8% SI i 2% BRS): 7.929,85 KM
Ostaje STPV 90% : 71.368,70 KM
Ovo pokazuje da broj ovlatenih STPV ne odgovara odrivom prosjenom broju tehnikih
pregleda, jer su STPV prinuene da rade na rubu ekonomske egzistencije i da varaju
sistem na razne naine.
Situacija u entitetu RS je jo nepovoljnija, ako uzmemo da su trokovi isti, a promet i
zarada su:
5.1. Ukupni trokovi god. cca
170.760,00 KM,
5.2. Ukupan broj stpv u RS
213;
1.548.
182
U periodu 2012.godine na nivou RS-a za sve tehnike preglede naplati se godinje

ukupno bez PDV-a: 15.848.676,75 KM
15.848.676,75 KM/337.565 teh.pregleda =46,95 KM/ prosjena cijena tehnikog pregleda
- 10% ( 8% SI i 2% BRS): 7.267,86 KM
Ostaje STPV 90% : 65.410,74 KM
Ovo pokazuje da broj ovlatenih STPV ne odgovara odrivom prosjenom broju tehnikih
pregleda, ako STPV radi kao samostalni pravni subjekt i ovo mu je jedina djelatnost jer su
STPV prinuene da rade na rubu ekonomske egzistencije i da manipuliu sistem na razne
naine. Nain ovlatenja po komercijalnom kriteriju, baca sumnju da li STPV kre zahtjeve
iz Pravilnika o tehnikim pregledima te Jedinstvenom cjenovniku usluga na tehnikom
pregledu vozila kako po pitanju uposlenog osoblja jer sa prosjenim iznosom od
65.410,74 KM koji joj pripada nema te STPV koja moe raditi po propisanim normama.
Tako da i ovaj pokazatelj govori zato se u ovom dijelu drave ne uvodi red odnosno
materijalni dokaz prisustva vozila na pregledu. Jer nedolaskom vozila na pregled, nema ni
potronje struje, nema ili je minimalna ukljuenost opreme za ispitivanje. Takoe upitno je
da li se traeni uslovi iz Pravilnika o TP o stalnom uposlenju voditelja (dipl in.) i dva
kontrolora mogu ispotovati sa ovakvim ekonomskim pokazateljima i u entitetu RS, Brko
distriktu BiH i mnogim manjim mjestima u entitetu FBiH.
Ovim se potvruju tvrdnje iz hipteze 1 te naroito tvrdnje iz hipoteze 2. (kako je ve
navedeno u taki 8.1 i komparacijama opisanim u taci 9.1)
9.2.
Komparacija rada STPV izmeu BiH i Hrvatske
U BiH redovan tehniki pregled vozila obavlja svake dvije godine za nova vozila kao i u
Hrvatskoj tj. nova vozila idu na pregled prvi put nakon dvije godine od prvog tehnikog
pregleda i registracije, a potom svake godine jedanput. Ovlatene organizacije za vrenje
tehnikog pregleda vozila i u BiH i u Hrvatskoj nose naziv Stanice za tehniki pregled
vozila (STPV). BiH je kao i Hrvatska svojim propisima pored redovnih i vanrednih
tehnikih pregleda predvidjela i periodine tehnike preglede.
U Hrvatskoj poslove organizovanja i jedinstvenog sprovoenja tehnikih pregleda vozila,
organizovanja poslova registracije vozila u STPV i izdavanja probnih tablica kao javne
djelatnosti, obavlja struna organizacija, koju ne osnovu javnog konkursa, ovlasti
Ministarstvo unutranjih poslova.
Struna institucija prati i usklauje rad, usklauje kriterije, prua strunu i drugu pomo
stanicama za tehnike preglede, obavlja struni nadzor i druge strune poslove povjerene
od strane Ministarstva unutranjih poslova Hrvatske i sarauje sa istim ili slinim tijeloma
u zemlji i inostranstvu. U Hrvatskoj je donesen Pravilnik o utvrivanju mree kriterija o
dovoljnom broju stanica za tehniki pregled vozila, koji se ne odnosi na stanice za tehniki
pregled traktora. Ovim Pravilnikom jasno su definisani uslovi kada i gdje se mogu otvoriti
nove stanice za tehniki pregled vozila i pod kojim uslovom. Budui vlasnik objekta ne
moe izgraditi novu stanicu za tehniki pregled vozila prije nego to sklopi Ugovor o
meusobnim pravima i obavezama o izgradnji objekta stanice sa Centrom za vozila
183
Hrvatske, nakon ega na prijedlog Hrvatskog autokluba, od Ministarstva unutranjh

poslova dobije ovlatenje za rad.
STPV u Hrvatskoj mora imati radne, pomone prostorije za obavljanje higijensko
sanitarnih potreba zaposlenih radnika i korisnika usluga, kao i odgovarajue saobraajne
povrine za kretanje vozila koja koriste usluge stanica. Stanice moraju biti protonog tipa
sa tano definisanim dimenzijama objekta za obavljanje tehnikih pregleda i svih drugih
prateih poslova. Takoe, su definisane i dimenzije same tehnoloke linije, vrata i kanala.
Definisana je duina saobraajnice za naputanje objekta, pri emu mora biti obezbjeen
kruni tok saobraaja.
Na spisku obaveznih ureaja imaju i slijedee:
1. ureaj za mjerenje usporenja sa grafikim pisaem koji pokazuje m/sec2 ili
usporenje u procentima i silu pritiskanja na komande konice;
2. indikator take isparavanja tenosti za koenje;
3. ureaj za kontrolu spajanja elektrine instalacije izmeu vunih i prikljunih vozila.
Regloskop treba da je ugraen na ine u horizontalnom poloaju. Tehniki pregled vozila
vre lica sa zavrenom strunom spremom za zanimanje kontrolor ( nadzornik) tehnike
ispravnosti vozila i imaju vozaki dozvolu za upravljanje motornim vozilom najmanje B
kategorije i licencu Ministarstva unutranjih poslova Hrvatske ili lica sa zavrenom
najmanje srednjom strunom spremom saobraajnog, mainskog, automehaniarskog ili
autoelektriarskog smjera, koja imaju poloen poseban ispit za kontrolore tehnike
ispravnosti vozila kod organizacije za osposobljavaje lica za zanimanje kontrolora i licencu
Ministarstva unutranjih poslova. Stanice moraju imati neposrednog rukovodioca koji
ispunjava najmanje uslove za kontrolora tehnikog pregleda vozila i koji je zadovoljio na
provjeri znanja. Kontrolori obavezno svake godine pohaaju seminar za usavravanje
znanja, a svake druge godine na seminaru imaju i obavezu provjere znanja. Provjeru
znanja vri trolana komisija prema propisanom programu polaganja (vri se provjera iz
etiri predmeta).
U sluaju otkrivanja nedostatka u radu ili u ispitivanju uslova za rad moe biti izreena
mjera privremene zabrane rada uz davanje roka za otklanjanje. Ukoliko se u roku ne
otklone nedostaci oduzima se ovlatenje za rad. Kontrolori tehnikog pregleda vozila
mogu izgubiti licencu za rad privremeno na godinu dana ili trajno.
Za obavljanje poslova registracije vozila utvreni su uslovi koje stanica mora da ispuni da
bi dobila ovlatenje za obavljanje tih poslova. Vaei tehniki pregled oznaava se
naljepnicom na vjetrobranu vozila, a koju postavlja stanica za tehniki pregled vozila.
9.3.
Razlike izmeu STPV u BiH i EU
Tehniki pregled vozila u EU je djelatnost koja ima inspekcijski karakter i koja se obavlja u
okviru strogo definisanih i kontrolisanih tehnikih normi. Prilikom tehnikog pregleda vozila
obavljaju se takoe i odreene upravne radnje.
STPV u EU se otvaraju prema odreenim kriterija u potrebnom broju i ne postoji
mogunost otvaranja neogranienog broja ovlatenih stanica , tj. ne moe se dobiti
ovlatenje za rad sve dok postojei kapaciteti zadovoljavaju potrebe korisnika, bar je tako
bilo do prole godine.
184
U pogledu dimenzija i izgleda objekta nema fiksnih preporuka, ali pored toga to mora biti
prilagoen obavljanju poslova tehnikog pregleda mora obezbjediti i neometano odvijanje
saobraaja.
Struna sprema i obuenost kontrolora nije u svim zemljama ista. U Njemakoj uposlenici
koji vre tehniki pregled vozila moraju imati obrazovanje najmanje estog stepena u toj
oblasti i moraju proi estomjesenu obuku u Ministarstvu za saobraaj. Obuka moe da
traje i tri mjeseca ako je radnik imao prethodno radno iskustvo na poslovima
automehaniara. Na kraju obuke polae se zavrni test, koji se kasnije obavezno polae
svake godine tokom rada. Poslije svake promjene ili unapreenja zakona moraju ii na
dokolovavanje.
Kada su ureaji u pitanju mnoge zemlje uvode i neke specifine ureaje na tehnike
preglede. Tako je u Skandinavskim zemljama obavezan ureaj za kontrolu obavezan
ureaj za kontrolu prijanjanja vozila za podlogu i stanja asije,a to je predvieno da se
uvede i u Njemakoj. U Italiji je obavezan ureaj za mjerenje sile koenja na obrtnim
valjcima za motocikle. U Evropi se dosta koriste i mjerai usporenja vozila. Vei broj
zemalja razmatra kao mogunost i uvoenje obavezne kontrole teretnih vozila na
hidraulinim tokovima. Pored toga Njemaka je najavila obaveznu upotrebu vaga za
mjerenje mase vozila. U Italiji od 2002. godine postoji obaveza da ureaji na tehnikom
pregledu posjeduju izlaze za prikljuenje na razliite vrste raunara. [66]
Oblast tehnikog pregleda vozila u EU je ureena Direktivama Vjea kojima se propisuje
minimum uslova koji se moraju ispuniti u svim zemljama lanicama. Svakoj zemlji lanici
ostavljena je mogunost uspostavljanja sloenijih kriterijuma u odnosu na one koji su
predvieni Direktivama.Vremenski intervali u kojima su vozila obavezna da se podvrgnu
tehnikom pregledu su razliiti ( rjei ) u odnosu na BiH.
U EU prilikom kontrole sistema za zaustavljanje predviena mnogo detaljnija kontrola
mehanikog stanja i funkcionalnosti sistema. Predviena je kontrola ovalnosti tokova.
Pored toga, dozvoljena razlika sila koenja na tokovima iste osovine za radnu i pomonu
konicu iznosi 30%.
Direktivom 96/96/EC predviena je kontrola elastinog oslanjanja (vjeanja) vozila.
Prilikom kontrole tahografa predvieno je da se uradi slijedee:
Provjerava se vanost tahografske ploice ako se to trai propisom (EEC) No
3821/85;
Provjerava se, ako se sumnja, da li nominalni obim ili veliina pneumatika
odgovara podacima koji se nalaze na ploici tahografa;
Gdje je to izvodljivo, provjeravaju se peati na tahografu i, gdje je pogodno, sva
druga sredstva zatite vezana za sprijeavanje nezakonitog rukovanja da su
netaknuta.
Uvedena je provjera ureaja za ogranienje brzine vozila, koja se sastoji u slijedeem:
Gdje je to mogue, provjerava se da li je ograniava brzine postavljen prema
zahtjevu Direktive 92/6/EEC;
Provjerava se vanost ploice ograniavaa brzine;
Gdje je to izvodljivo, provjeravaju se peati na ograniavau brzine i, sva druga
sredstva zatite vezana za sprjeavanje nezakonitog rukovanja da su netaknuta;
185
Provjerava se, gdje god je izvodljivo, da je podeena brzina ureaja za ogranienje brzine
podeena prema granicama saglasno lanovima 2 i 3 Direktive 92/6/EEC i da ureaj za
ogranienje brzine sprijeava vozila koja se pominju u navedenim lanovima da prekorae
propisane vrijednosti
Identifikacija vozila se vri samo na osnovu broja asije i registarske tablice vozila.
Usvojena je i posebna Direktiva Evropskog Parlamenta i Vijea 2000/30/EC kojom je
uvedena obavezna kontrola tehnike ispravnosti komercijalnih vozila (autobusi, teretna
vozila najvee dozvoljene mase preko 3 500 kg i prikljuna vozila ija najvea dozvoljena
masa prelazi 3 500 kg) na putu, sa tano odreenom procedurom pregleda, postupanja i
izvjetavanja.
Kontrolom komercijalnih vozila na putu obuhvaene su slijedee stavke:
sistem za zaustavljanje i sastavni dijelovi;
izduvni sistem;
neprozirnost dima ( dizel );
emisija gasova ( benzin, prirodni plin, ili teni petrolej (LPG));
upravljake veze;
farovi, svjetla i signalni ureaji;
tokovi/pneumatici;
vjeanje ( vidljivi defekti );
asija ( vidljivi defekti ) ;
tahograf ( instalacija );
ureaj za ogranienje brzine ( instalacija );
oevidnost curenja benzina i/ili ulja.
Za razliku od veine lanica EU u FBiH je ostvaren straan napredak posljednje tri godine
poevi od jedinstvenog informacionog sistema pa do uvoenja videonadzornog sistema
koji rade u realnom vremenu te do eTP potvrde o tehnikoj ispravnosti vozila. Takoe svi
podaci i uoene greke na vozilima se javno publikuju i dostupne su iroj javnosti. Ovim
pokuavamo samo naglasiti da je ova zaputena oblast kontrole tehnike ispravnosti
vozila u FBiH nainila ogroman pomak. Jedina zamjerka u odnosu na lanice EU je ljudski
faktor u sprovoenju zakonskih obaveza poevi od kontrolora tehnike ispravnosti,
policije, inspekcija odnosno cjelokupnog shvatanja i prihvatanja zakonskih obveza kao
sistema drave.
9.4.
Razlike izmeu organizacije STPV u FBiH i Srbije
Razlika organizacije STPV u FBiH u odnosu na Srbiju (koja ima stranih 1278 ovlatenih
organizacija za kontrolu tehnike ispravnosti vozila) ostvaren je ogroman napredak
prethodnih pet godina poevi od jedinstvenog informacionog sistema pa do uvoenja
videonadzornog sistema koji rade u realnom vremenu te do eTP potvrde o tehnikoj
ispravnosti vozila. Takoe i zakonska regulativa je u FBiH vie naslonjena na preuzete EC
norme i direktive. Svi podaci i uoene greke na vozilima se javno publikuju i dostupne su
iroj javnosti. Ovim pokuavamo samo naglasiti da je ova zaputena oblast kontrole
tehnike ispravnosti vozila u FBiH nainila ogroman pomak. Srbija je u velikom zaostatku
za FBiH po svim pitanjima i gore navedenim stavkama, kao i u opremi i objektima. Jedina
stavka za pohvalu u ovoj oblasti u Srbiji je uvoenje institucije Agencija za bezbjednost
186
koja pokriva dijelom i radnje na tehnikom pregledu. Takoe Srbija nema instituciju koja
vri struni nadzor svih STPV kao i njihovo uvezivanje u jedinstven informacioni sistem.
9.5.
Rezime razlika u radu STPV
U ovom poglavlju dat je presjek stanja odnosno razlike i slinosti stanja organizacije
kontrole tehnike ispravnosti vozila u BiH sa Hrvatskom. Takoe je prikazana razlika
izmeu Bih i EU kao i razkike entiteta Federacija BiH sa lanicama EU. Poglavlje daje
osvrt i na stanje kontrole tehnike ispravnosti vozila u Srbiji i Crnoj Gori u odnosu na
stanje u BiH.
Kroz elaborat ekonomske odrivosti STPV pri primjeni istih Zakonskih uslova dat je
presjek stanja po entitetima odnosno uporedba koncepta otvaranja STPV u Federaciji BiH
sa konceptom u entitetu RS i Brko distriktu BiH. Ova dva sasvim razliita koncepta
ograniavajui u Federaciji BiH i komercijalni u RS istakli su svu problematiku kontrole
tehnike ispravnosti vozila. Dokazano je da sa komercijalnim pristupom otvaranja STPV
nema ni adekvatnog rada STPV niti se mogu iskorjenuti anomalije fiktivnih tehnikih
pregleda, niti nelojalna konkurencija. Dok je u entitetu Federacija BiH to sa uvoenjem
videonadzornog sistema u realnom vremenu gotovo iskorjenjeno uz svesrdnu podrku
Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, a time i Vlade FBiH.
187
10. Metodologija i rezultati istraivanja
10 METODOLOGIJA I REZULTATI ISTRAIVANJA

10.1
Teoretske osnove za izbor metoda zavisnosti meu veliinama u

saobraaju, prevozu i komunikacijama
U optem sluaju stepen zavisnosti izmeu promjenljivih veliina npr.y i x moe biti
karakterisan slijedeim vidovima zavisnosti:
nezavisnosti (promjena jedne veliine ne utie na promjenu druge),
stohastine (svakoj vrijednosti jedne veliine uvijek odgovara srednja vrijednost
druge),
funkcionalne (svakoj vrijednosti jedne veliine odgovara tano odreena vrijednost
druge veliine).
Metode odreivanja (opisivanja) korelacione zavisnosti su1::
elementarni metodi (putem tablica, grafika metoda)
koeficijent korelacije
koeficijent korelacije rangova Spirmena.
Za odreivanje parametara analitike zavisnosti veliina na bazi eksperimentalnih i
statistikih podataka koristi se metod najmanjih kvadrata.
U optem sluaju problem se moe opisati matematski
y f ( x ) .(14)
y f ( x ,a ,b,c ) .(15)
Potrebno je odrediti a ,b,c tako da bude ispunjen uslov
Y
n
i 1
f ( xi , a ,b ,c ) min
2
, .....(16)
gdje je
i 1,2....n - broj podataka
xi - nezavisna promjenjiva
yi empirijska vrijednost
f ( xi ,a ,b,c ) - teoretska vrijednost
a ,b ,c - konstante koje treba odrediti
10.2
Koeficijent korelacije
Metod odreivanja zavisnosti pute koeficijenta korelacije podrazumijeva izraunavanje

koeficijenta za dvije oblasti n :
Mehanovi M. Zadaci i primjeri iz teorije i prakse u javnom gradskom prevozu putnika, Fakultet za saobraaj i
komunikacije Sarajevo 2005. god
188
n 50 r
n 50 r
n
n
n
n xi y i xi y i
i 1
i 1 i 1
2
2
n 2 n
n
n

n x i x i n y 2i y i
i 1 i 1
i 1
i 1
...(18)
n x i y j n ij x i n ij y j n ij
i
j
j
i
i j

2
n x i n ij x i n ij n

i
j
j
i
i

j y nij i

2
j
j y j nij
..(19)
gdje je:
xi , y j
sredine intervala posmatranih veliina;
nij
- uestalost pojave u datim intervalima x i y, ;

n - broj pojava.
Ako neka veliina ne zavisi od broja pregledanih vozila to znai da postoje drugi uticajni
faktori, a meu njima moe biti i nain rada tehnikih pregleda. Koeficijent korelacije se
nalazi u granicama od 1 do 1 . Negativan predznak govori da se sa porastom
nezavisne veliine vrijednost zavisne promjenljive smanjuje, a pozitivni predznak znai da
se sa porastom nezavisne promjenljive vrijednost zavisne promjenljive poveava.
Najbolja vrijednost koeficijenta korelacije je r = 1 i ukazuje na punu funkcionalnu
zavisnost. to je apsolutna vrijednost koeficijenta korelacije |r| blia 1, to je funkcionalna
zavisnost blia pravoj liniji.
Tabela 59. Tabelarni prikaz vrijednosti i stepena korelacije
Stepen
korelacije
Koeficijent
korelacije r
Puna
korelacija
1
Visok
stepen
Znaajna
korelacija
Umjerena
korelacija
Slaba
korelacija
Ne postoji
0,5-0,7
0,3-0,5
0,1-0,3
0,7-1,0
Provjera znaaja koeficijenta r vri se provjerom hipoteze o nekorelativnosti posmatranih

veliina.
Vrijednost se poredi sa graninim vrijednostima u statistikoj tabeli, a rauna se prema
izrazu
r n 1
10.3
...................................(20)
Koeficijent korelacije rangova
U sluaju primjene metoda koeficijenta korelacije rangova, zbog jednostavnosti u odnosu

na koeficijent korelacije r , koeficijent korelacije u optem sluaju rauna se prema izrazu
R 1
6 x y
n n2 1
.............................(21)
189
gdje je: x rang od x , y - rang od y , n - broj vrijednosti

U postupku primjene modela potrebno je formirati tabele rangova dodijeljenih u rastuem
poretku posmatranim veliinama.
Vrijednosti za R su kao i kod koeficijenta korelacije r u granicama 1 R 1.
10.4
Primjena metoda za odreivanje zavisnosti meu veliinama u

saobraaju, prevozu i komunikacijama
Primjena opisanih metoda za utvrivanje zavisnosti meu veliinama u saobraaju,

prevozu i komunikacijama predstavljena je na konkretnim primjerima u praksi.
10.4.1. Broja pregleda vozila u FBIH i broja ovlatenih STPV
Postavlja se pitanje postoji li veza izmeu broja pregleda vozila i broja ovlatenih STPV
(163) prema podacima u tabeli.
Tabela 60. Tabelarni prikaz broja pregleda vozila i broja pregleda na ovlatenim STPV
Broj STPV u odnosu na broj
pregleda
Broj pregleda po STPV
Do 5.000
5.000 10.000
10.000 15.000
15.000 20.000
20.000 30.000
30.000 40.000
vie od 40.000
10 20
do 10
20 30
30 40
40 50
36
42
45
28
31
10
7
199 je broj ovlatenih STPV koje su radile u period 2008-2012.godine od toga 53 STPV je radilo 2 ili 3 godine
Prema podacima iz (Tabela 60.) kad se uzmu u obradu podaci iz Priloga 5. i ako se
pokua napraviti jedna komparacija broja ovlatenih STPV u FBiH u periodu 2008-2012
godina (uzevi u obzir sve STPV kao pravne subjekte koji su egzistirali u tom
vremenskom periodu, odnosno i promjeni vlasnitva) sa brojem pregleda po STPV da se
odmah primjetiti da je najvie onih STPV koje su u tom periodu izvrile kontrolni pregled
ispravnosti vozila od 5.000 do 10.000 pregleda ( 42 ovlatene STPV) odnosno 15.00020.000 pregleda (45 ovlatene STPV) to ukazuje na ujednaen raspored obavljenih
pregleda u FBiH. No podatak da je 17 ovlatenih STPV odnosno 10 STPV je izvrilo
kontrolu vozila izmeu 30.000 do 40.000, a ak 7 STPV izvrilo je kontrolu u broju od
preko 40.000 vozila, to opet kad se pogleda Prilog 5 i teritorijalna rasporeenost
navedenih STPV (skoro sve ue podruje Sarajeva) navodi na zakljuak da bi na toj
teritoriji imalo prostora i efekta za otvaranje novih STPV.
Oigledno je da se iz tabele 60. moe izvui zakljuak, da kako raste broj pregleda po
STPV, gotovo linearno opada broj STPV koje su u stanju da pregledaju vei broj vozila,
najvjerojatnije iz dva razloga:
1. Broj vozila koja gravitiraju prema odreenoj STPV,
2. Sposobnost STPV bilo po opremljenosti bilo po ljudskim resursima
I ovo je jo jedan od dokaza da je hipoteza 2 pravilno postavljena.
190
10.4.2. Zavisnost izmeu broja obavljenih pregleda vozila vraena vozila i

broja saobraajnih nezgoda u Federaciji BiH (koeficijent korelacije
rangova promjenljivih x i y)
Poznato je da postoji izraz koji povezuje broj vraena vozila i broja saobraajnih nezgoda
u Federaciji BiH
Kako je broj vraena vozila sluajna promjenljiva logino je postaviti pitanje koji je stepen
zavisnosti broj vraena vozila za broja saobraajnih nezgoda u Federaciji BiH u istom
periodu.
Prema podacima datim u tabeli 61. potrebno je odrediti korelativnu zavisnost izmeu broja
obavljenih pregleda vozila vraena vozila i broja saobraajnih nezgoda u Federaciji BiH.
Tabela 61. Odnos broja vraenih vozila i broja saobraajnih nezgoda u Federaciji BiH
Ulazni podaci
Naziv veliine X:
R.b.
Broj vraenih vozila Bv
1.
7,446
29,573
2.
18,540
29,540
3.
19,600
28,500
4.
19,640
29,860
5.
17,596
25,958
Srednja vrijednost
16,564
28,686
Varijansa - D (^2)
26,697
2,593
Standardna greka -
5,167
1,610
Naziv veliine Y: Broj

sobraajnih nezgoda Bsn
U ovom sluaju koriten je metod koeficijenta korelacije ranga zbog jednostavnosti u odnosu na koeficijent
korelacije r .
Tabela 62. Korelacija rangova promjenljivih x i y na osnovu broja vraena vozila na

osnovu broja saobraajnih nezgoda u Federaciji BiH
Rangovi promjenljivih
Rang Bv
Bv
Bsn
Rang Bsn
Bsn
Bv
7,446
29,573
25,958
17,596
17,596
25,958
28,500
19,600
18,540
29,540
29,540
18,540
19,600
28,500
29,573
7,446
19,640
29,860
29,860
19,640
Tabela 63. Izraunavanje koeficijenta korelacije

Rang Bv
Bv
Rang Bsn
Bsn
(Rx-Ry)^2
7,446
29,573
9,00
17,596
25,958
1,00
18,540
29,540
0,00
19,600
28,500
4,00
19,640
29,860
0,00
14,00
Ukupno:
191
R 1
Koeficijent korelacije ranga:
6 1 4 2 1 3 3 4 2 5 5
5 25 1
2
R = 0,30
Provjera znaaja koeficijenta korelacije ranga R se vri provjerom hipoteze o

nekorelativnosti posmatranih veliina. Vrijednost koeficijenta R = 0,30 ukazuje na
postojanje niske veze odnosno niske koleracije izmeu broja vraenih vozila i broja
saobraajnih nezgoda u Federaciji BiH.
Vrijednost se poredi sa graninim vrijednostima u tabeli.
Inae vrijednost dobije se preko matematikog izraza (20) iskazanog na strani 189 i
iznosi za ovaj sluaj rangova:
= 0,60
n
10
12
14
16
18
20
22
24
30
40
50
60
70
80
90
100
Tabela 64. Granine vrijednosti

0,9
0,95
0,99
1,65
1,65
1,65
1,65
1,65
1,65
1,65
1,65
1,65
-
1,90
1,91
1,92
1,93
1,93
1,94
1,94
1,94
1,94
1,95
1,95
1,95
1,95
1,95
1,96
1,96
2,30
2,35
2,39
2,41
2,43
2,45
2,46
2,47
2,49
2,51
2,53
2,54
2,54
2,55
2,55
2,55
2,58
Kad se kompariraju podaci iz tablice za matematski dobijeno = 0,60 i n=5 vidi se da

vjerovatnoa korelacije navedenog sluaja je mnogo manja od 90% (iz tabele 0,9)).
Ovim se samo moe potvrditi sumnja u regularan rad STPV i ovo uzeti kao jo jedna
potvrda hipoteze 1.
10.4.3. Zavisnost izmeu broja kazni za propuste u radu STPV i saobraajnih

nezgoda
Prema podacima o radu ovlatenih stanica tehnikih pregleda vozila (STPV) u Federaciji
BiH u periodu 2008-2012.godine. postavlja se pitanje da li postoje korelacije izmeu kazni
za propuste u radu STPV i broja saobraajnih nezgoda, kao i njihovih posljedica.
192
Tabela 65. Komparacija podataka o kaznama i saobraajnih nezgoda usvrhu obrade

korelacijom
Godina
2008
2009
2010
2011
2012
Broj STPV sa kaznom od Federalnog

ministarstva prometa i komunikacija
Broj STPV sa kaznom od Federalne uprave

za inspekcijske poslove (FUIP)
11
13
14
13
Kazne od FMPK i FUIP
14
17
20
21
29.578
29.456
28.506
27.986
25.958
243
197
208
170
159
Teko ozlijeeni
1.460
1.246
936
1.074
835
Lake ozlijeeni
6.439
6.100
5.885
3.616
3.524
525.724
539.800
569.859
581.654
596.457
781
754
8233
800
784
Saobraajne nezgode
Smrtnih ishod
Vozila
Procjena gubitka (x 1.000.000 KM) na
temelju 5% BDP-a
U ovom sluaju koriten je MS EXCEL alat za analizu podataka (Data Analysis) koji u
osnovi koristi metod Pearsona.
Pearsonov korelacijski koeficijent X,Y izmeu dviju varijabli je definirana kao kovarijansa
dvije varijable podijeljena sa proizvodom njihovih standardnih devijacija:
........................(23)
gdje je: cov kovarijansa,
od X, E - oekivanje
- je standardna devijacija od X ,
- je srednja vrijednost
Pearsonov korelacijski koeficijent, kada se primjenjuje na uzorku obino se predstavlja

slovom r, a moe se primijeniti na uzorku koeficijenta korelacije i uzorku Pearson
koeficijent korelacije. Moemo dobiti formulu za r zamjenom procjene o kovarijansi i
odstupanja na temelju uzorka u gore navedenoj formuli:
..............................(24)
Za razliku od kovarijanse, koeficijent korelacije je umanjen, tako da je njegova vrijednost
neovisna o jedinicama u kojima su izraene analizirane varijable. Vrijednost koeficijenta
korelacije mora biti izmeu -1 i +1 ukljuivo i granice.
Ovaj alat moe se koristiti za analizu korelacije svih parova posmatranih varijabli kako bi
se utvrdilo jesu li dvije posmatrane varijable u korelaciji.
U tabeli su predstavljeni koeficijenti korelacije 9 varijabli. Za analizu se uzimaju parovi koje
ima smisla analizirati.
193
Tabela 66. Koeficijenti korelacije 9 varijabli prema podacima iz tabele 68

Broj STPV sa kaznom od FMPIK
Broj STPV sa kaznom od FUIP
Kazne od FMPK i FUIP
Saobraajne nezgode
Smrtnih ishod
Teko ozlijeeni
Lake ozlijeeni
Vozila
Procjena gubitka (x 1000000 KM) na temelju
5% BDP-a
Red
R1
R1
R2
R3
R4
R5
R6
R7
R8
1,000
R9
0,726
R2
R3
R4
R5
R6
R7
R8
R9
1,000
0,896
0,956
1,000
-0,970
-0,605
-0,805
1,000
-0,918
-0,850
-0,941
0,815
1,000
-0,837
-0,858
-0,912
0,838
0,775
1,000
-0,948
-0,681
-0,845
0,862
0,903
0,674
1,000
0,955
0,846
0,954
-0,914
-0,878
-0,933
-0,887
1,000
-0,137
0,278
0,121
0,078
0,211
-0,392
0,300
0,139
1,000
Broj saobraajnih nezgoda i broj vozila na tehnikom pregledu ima koeficijent korelacije (0,914) to navodi na zakljuak da se radi o visokom stepenu korelacije i kvalitetnom
pregledu.
Broj saobraajnih nezgoda je u znaajnoj korelaciji sa brojem STPV sa kaznom od FMPK
(-0,970), dok je manje znaajna korelacija sa brojem STPV pri kazni od FUIP (-0,605).
Ukupno uticaj kazni STPV od FMPK i FUIP na broj saobraajnih nezgoda je okarakterisan
koeficijentom korelacije (r=-0,805), to znai da se radi o znaajnom uticaju. Poveanjem
broja kazni znaajno se smanjuje broj saobraajnih nezgoda.
Ovim se jo jedanput moe potvrditi hipteza 1.
Rezultati kontrole ispravnosti i korelativna analiza
Cilj ovog dijela rada je da se kroz konkretiziranje uticaja pojedinih neispravnosti na vozilu i
na posljedice deavanja saobraajnih nezgoda definiu smjernice poboljanja
organizacije rada stanica za tehniki pregled vozila.
Najei uzroci neispravnosti motornih vozila su neispravnost konica, neispravnost
pneumatika, neispravnost svjetlosnih ureaja, neispravnost upravljakog ureaja, kao i
ostale neispravnosti. Najrairenije je miljenje da ovjekovo nepravilno ponaanje
uzrokuje oko 85% ukupnog broja saobraajnih nezgoda, a na loe ceste, neispravno
vozilo i druge faktore otpada ostalih 15% u ta izmeu ostalog spada i sama
funkcionalnost i nivo usluge na STP-u.
U tabelama iz Priloga dat je prikaz broja kontrolisanih vozila uz procenat tehniki ispravnih
i tehniki neispravnih vozila u entitetu FBiH, te entitetu RS sa najeim i najbrojnijim
kvarovima u periodu 2008 - 2012. godini kao i brojem nezgoda po godinama.
Komentar Tabele iz Prilog 7 a prema statistiki obraenim podacima tabele 32 :
U narednom djelu ukratko e biti opisane pojedine korelativne zavisnosti i njihove
vrijednosti uporeene sa brojem kontrolisanih vozila po godinama.
Korelativna zavisnost (3.) broja odbijenih vozila od (2.) ukupnog broja pregledanih vozila
po godinama je visoka i koeficijent korelacije je 0,735. to znai da se sa poveanjem
broja vozila poveao i broj neispravnih vozila u navedenom petogodinjem periodu
Korelativna zavisnost (4.) ureaja za upravljanje vozila od (2.) ukupnog broja pregledanih
vozila po godinama je umjerena i koeficijent korelacije je -0,277. to znai da se sa
poveanjem broja vozila smanjio i broj neispravnih vozila sa ovom vrstom kvara u
navedenom petogodinjem periodu. Ovo je tip slabe koleracije koji komparacijom sa
194
podacima o starosti vozila moe samo dovesti do zakljuka da je slab rad kontrolora
ispravnosti vozila
Korelativna zavisnost (5.) ureaja za zaustavljanje vozila od (2.) ukupnog broja
pregledanih vozila po godinama visoka je i koeficijent korelacije za ovaj odnos iznosi
0,603. to predstavlja poveanje ove vrste otkaza na vozilima koje su u veini sluajeva
uzronik tekih saobraajnih nezgoda.
Korelativna zavisnost (6.) ureaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju od (2.)
ukupnog broja pregledanih vozila po godinama takoer je visoka njen koeficijent
korelacije iznosi 0,938. Ovaj odnos daje nam sliku stanja kada je prisutna ova vrsta
neispravnosti na vozilu i njenu korelaciju sa brojem pregledanih vozila.
Korelativna zavisnost (7.) ureaja koji omoguava normalnu vidljivost od (2.) ukupnog
broja pregledanih vozila po godinama ima visoku vrijednost korelacije i to od 0,856. to
predstavlja poveanje neispravnosti na vozilim kada je vjetrobransko staklo i sistem za
ienje u pitanju.
Korelativna zavisnost (8.) kontrolni i signalni ureaji od (2.) ukupnog broja pregledanih
vozila po godinama ima visoku vrijednost korelacije od 0,910 to ovu nepravilnost na
vozilima za razliku od broja poveanja pregleda vozila ne svrstava u sam vrh kvarova koji
su prisutni po godinama.
Korelativna zavisnost (9.) ureaj za odvodnju izduvnih gasova od (2.) ukupnog broja
pregledanih vozila po godinama ima znaajnu vrijednost korelacije od -0,653. to znai da
se sa poveanjem broja vozila nije drastino poveao i broj neispravnih vozila u
navedenom periodu kada je ova vrsta kvara prisutna.
Korelativna zavisnost (10.) ureaj za spajanje vunog i prikljunog vozila od (2.) ukupnog
broja pregledanih vozila po godinama ima vrijednost korelacije od 0,118 .to znai da
se ova vrsta kvara na vozilima nalazi u niskom stepenu odnosno slaboj korelaciji iako ona
moe direktno da utie na sigurnost saobraaja, pa je pretpostavka da osoblje STPV ne
vodi znaaj o ovom ureaju pri kontroli..
Korelativna zavisnost (11.) elementi ovjesa, osovina tokova i pneumatika od (2.)
ukupnog broja pregledanih vozila po godinama je visoka i ima vrijednost korelacije od
0,668. To nam daje do znanja da je sa poveanjem pregleda vozila dolo i do poveanja
broja vozila koja su na sebi imala neispravne elementi ovjesa, osovina tokova i dotrajale
pneumatike od ije kvalitete u mnogo emu zavisi stabilnost vozila koja je direktno vezana
za sigurnost saobraaja, a po veliini korelacije spada u znaajnu korelaciju
Korelativna zavisnost (12.) elementi asije i karoserije koji su se provjeravali od (2.) broja
vozila po godinama ima vrijednost korelacije od 0,477 to znai da je ona umjerene
korelacije i po ovom se da zakjluiti na osnovu starosti da je u pitanju loa kontrola.
Korelativna zavisnost (13.) motor i njegovi elementi koji su provjeravali od (2.) broja vozila
po godinama ima vrijednost korelacije od 0,212 to znai da je ona slabe korelacije i po
ovom se da zakjluiti na osnovu starosti da je u pitanju loa kontrola.
Korelativna zavisnost (14.) elementi koji stvaraju buku koji su se provjeravali od (2.) broja
vozila po godinama ima vrijednost korelacije od -0,605 to znai da je ona umjerene
korelacije .
Korelativna zavisnost (15.) elementi elektroinstalacije koji su se provjeravali od (2.) broja
vozila po godinama ima veoma nisku vrijednost korelacije od -0,192 to znai da je ona
195
slabe korelacije i po ovom se da zakjluiti na osnovu starosti da je u pitanju loa kontrola i

da tako rei nije ni kontrolisana.
Korelativna zavisnost (16.) elementi prijenosnog mehanizma koji su se provjeravali od (2.)
broja vozila po godinama ima vrijednost korelacije od 0,505 to znai da je ona umjerene
korelacije i po ovom se da zakjluiti na osnovu starosti da je u pitanju loa kontrola.
Korelativna zavisnost (17.) ostalih elemenata koji su se provjeravali od (2.) broja vozila po
godinama ima vrijednost korelacije od 0,436 to znai da je ona umjerena i da je sa
brojem kontrolisanih vozila ustanovljeno niz drugih elemenata na vozilu koji nisu
zadovoljavali uslove za potvrdu tehnike ispravnosti vozila.
Uporeujui korelativnu zavisnost kontrolisanih ureaja i opreme u odnosu na
ukupan broj vraenih podataka dolazimo do slinih podataka.
Korelativna zavisnost (4.) ureaja za upravljanje vozila od (3.) broja odbijenih vozila sa
stanice za tehniki pregled vozila po godinama je umjerena i koeficijent korelacije je
0,384. to je relativno dobar podatak ako se uzme u obzir znaaj ovog ureaja. Iako je
ovo tip umjerene korleacije koji komparacijom sa podacima o starosti vozila moe samo
dovesti do zakljuka da je slab rad kontrolora ispravnosti vozila
Korelativna zavisnost (5.) ureaja za zaustavljanje vozila od (3.) broja odbijenih vozila sa
stanice za tehniki pregled vozila po godinama ima izrazito visoku vrijednost koeficijenta
korelacije 0,898 , to predstavlja podatak vrijedan panje, i injenicu da nemali broj vozila
bude vraen na ponovni pregled u STP iz samog razloga to sistem za koenje vozila
predstavlja jedan od najvanijih sistema na vozilu uopte.
Korelativna zavisnost (6.) ureaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju od (3.) broja
odbijenih vozila sa stanice za tehniki pregled vozila po godinama takoer je visoka njen
koeficijent korelacije iznosi 0,625. to znai da je povean broj vozila koja budu vraena
sa STP-a ili se kvar otkloni na licu mjesta ako se radi o jednostavnim popravkama.
Korelativna zavisnost (7.) ureaja koji omoguava normalnu vidljivost od (3.) broja
odbijenih vozila sa stanice za tehniki pregled vozila po godinama ima visoku vrijednost
korelacije i to od 0,857. to predstavlja poveanje neispravnosti na vozilim kada je
vjetrobransko staklo i sistem za ienje u pitanju.
Korelativna zavisnost (8.) kontrolni i signalni ureaji od (3.) broja odbijenih vozila sa
stanice za tehniki pregled vozila po godinama ima visoku vrijednost korelacije od 0,787
to ovu nepravilnost na vozilima za razliku od broja poveanja pregleda vozila ne svrstava
u sam vrh kvarova koji su prisutni po godinama.
Korelativna zavisnost (9.) ureaj za odvodnju izduvnih gasova od (3.) broja odbijenih
vozila sa stanice za tehniki pregled vozila po godinama ima znaajno nisku vrijednost
korelacije od -0,152. to znai da se sa poveanjem broja vozila, poveanjem starosti
vozila ovaj kvar nije drastino poveao u odnosu na broj neispravnih vozila u navedenom
periodu kada je ova vrsta kvara prisutna. Ovo gotovo sigurno potvruje tvrdnju da ljudski
faktor je na kontroli ispravnosti ovog sistema zakazao.
Korelativna zavisnost (10.) ureaj za spajanje vunog i prikljunog vozila od (3.) broja
odbijenih vozila sa stanice za tehniki pregled vozila po godinama ima vrijednost
korelacije od 0,002. to znai da se ova vrsta kvara na vozilima nalazi u gotovo nultom
stepenu odnosno korelaciji koja gotovo da i ne postoji iako ona moe direktno da utie na
sigurnost saobraaja, pa je zakljuak da osoblje STPV ne vodi znaaj o ovom ureaju pri
kontroli..
196
Korelativna zavisnost (11.) elementi ovjesa, osovina tokova i pneumatika od (3.) broja
odbijenih vozila sa stanice za tehniki pregled vozila po godinama je visoka i ima
vrijednost korelacije od 0,992. To nam daje do znanja da je sa poveanjem pregleda
vozila dolo i do poveanja broja vozila koja su na sebi imala neispravne elementi ovjesa,
osovina tokova i dotrajale pneumatike od ije kvalitete u mnogo emu zavisi stabilnost
vozila koja je direktno vezana za sigurnost saobraaja, a po veliini korelacije spada u
znaajnu korelaciju. Prema godinama ima znaajnu vrijednost koeficijenta korelacije to
znai da je prisutan znaajan broj vozila koji zbog dotrajalosti pneumatika ili njegove
istroenosti moraju i treba da budu vraeni na ponovni tehniki pregled.
Korelativna zavisnost (12.) elementi asije i karoserije koji su se provjeravali od (3.) broja
korelacije od 0,852 to znai da je ona visoke korelacije i po ovom se da zakljuiti prema
broju vraenih vozila i ukupnom broju pregleda sa komparacijom starosti vozila ipak je u
pitanju loa kontrola.
Korelativna zavisnost (13.) motor i njegovi elementi koji su provjeravali od (3.) broja
korelacije od 0,440 to znai da je ona umjerene korelacije.
Korelativna zavisnost (14.) elementi koji stvaraju buku koji su se provjeravali od (3.) broja
korelacije od -0,021 to znai da ovdje korelacija i ne postoji, to samo ponovo postavlja
upit na rad osoblja na STPV.
Korelativna zavisnost (15.) elementi elektroinstalacije koji su se provjeravali od (3.) broja
odbijenih vozila sa stanice za tehniki pregled vozila po godinama ima veoma nisku
vrijednost korelacije od 0,336 to znai da je ona nisko umjerene korelacije i po ovom se
da zakljuiti na osnovu starosti da je u pitanju loa kontrola i da tako rei nije ni
kontrolisana.
Korelativna zavisnost (16.) elementi prijenosnog mehanizma koji su se provjeravali od (3.)
broja odbijenih vozila sa stanice za tehniki pregled vozila po godinama ima vrijednost
korelacije od 0,597 to znai da je ona umjerene korelacije. Miljenja smo da bi ovaj brojni
podatak trebao i morao bit mnogo vei.
Korelativna zavisnost (17.) ostalih elemenata koji su se provjeravali od (3.) broja odbijenih
vozila sa stanice za tehniki pregled vozila po godinama ima vrijednost korelacije od
0,382 to znai da je ona umjerena i da je sa brojem kontrolisanih vozila ustanovljeno niz
drugih elemenata na vozilu koji nisu zadovoljavali uslove za potvrdu tehnike ispravnosti
vozila.
Pojanjenje drugih korelacija:
Korelativna zavisnost (7.) ureaj koji omoguuje normalnu vidljivost od (5.) ureaja za
koenje ima visoku vrijednost koeficijenta korelacije od 0,746. to ukazuje na veu
vrijednost otkaza ova dva sistema na vozilima u periodu u kojem su vrene kontrole
vozila.
Korelativna zavisnost (10.) ureaj za spajanje vunog i prikljunog vozila od (5.) sistema
za koenje vozila ima vrijednost koeficijenta korelacije od 0,173. U ovom sluaju
moemo zakljuiti da je kod pregleda teretnih vozila i prikljunih, komparacijom sa
starou ove dvije kategorije zakazao ljudski faktor pri ispitivanju vozila.
197
Korelativna zavisnost (11.) elementi ovjesa, osovina tokova i pneumatika od (5.) sistema
za koenje vozila u ovom sluaju ima vrijednost koeficijenta korelacije 0,896, to nam sa
ovom znaajnom vrijednou spada u sredinu kada je u pitanju sprega ova dva elementa
na vozilima koja su prola testiranje po godinama.
Korelativna zavisnost (11.) elementi ovjesa, osovina tokova i pneumatika od (4.) sistema
za upravljanje vozila je veoma mala i ima vrijednost koeficijenta korelacije 0,477. to nam
moe ukazati da kontrola na STP-u nije izvrena na najbolji nain jer su ova dva elementa
usko vezana.
Komentar tabele iz Priloga 8
Posmatrajui podatke date u tabelama ovog priloga odnosno satatistikoj provjeri
analizom, korelacije u tabeli su predstavljeni su vrijednosti est varijabli. Ako ove rezultate
uporedimo sa korelativnom analizom tabele 66 primjeuje se i dalje da je broj
saobraajnih nezgoda u visokom koreltivnom odnosu (0,729) sa brojem vozila, ali ipak je
manji jer je u ovom sluaju uzet dui vremenski od 12 godina u odnosu na 5 godina koje
su obraene u tabeli 66.
Komentar tabele iz Priloga 9 i 10
Prema komparaciji podataka iz dvije tabele u prilogu 9 tetabeli iz Priloga 10 u kojoj su
vrijednosti meusobnih korelacija 25 varijabli odnosno 19 greaka i 6 podataka o
saobraajnim nezgodama i broju vozila, dati su primjeri veliine korelacije izmeu
pojedinih stavki. Iz priloenog neosporna je korelacija saobraajnih nezgoda sa podacima
vezanim za konice, ali to isto nije sluaj sa perfomansama konica najvjerojatnije zbog
ljudskog faktora na STPV gdje je ova stavka unoena minimalno u IS.
Takoe to se tie drugih podataka karakteristine su kolrelacije dobivene za pneumatike
koji su vaan dio vozila ali o kojem se najmanje vodi briga, kako vlasnika vozila tako i
osoblja na STPV koje vri kontrolu ispravnosti istih i vozila. Po svim ovim korelacionim
vrijednostima koje su visoke vrijednosti osim u sluaju korelacije sa saobraajnim
nezgodama to opet navodi na zakljuak iako su saobraajne nezgode i pneumatici, loi
kao jedan od potencijalno eih uzroka, da je zakazao ljdski faktor- kontrola vozila.
Takoe ponovo se postavlja upit tehniki ispravnost vozila kao uzroka saobraajnih
nezgoda (prema zvaninim podacima entitetskih MUP-ova ) i njihovog procentualnog
uea od 0,7-1,7%. Jer sad upitno je koliko koji dijelovi ili otkazi na vozilu su direktno
ukljueni u ove procente.
Komentar komparacije podataka iz tabela i korelacijske analize iz Priloga 12
Ovom komparacijom podataka iz tabela 28 i 29 kroz petogodinji period posmatranja
komparirali su se podaci broja pregleda u FBiH i broja ovlatenih STPV, kao i broja
pregleda u Kantonu Sarajevo sa brojem ovlatenih STPV u Kantonu Sarajevo. Prema
korelacionim vrijednostima est varijabli i njihovim visokim korelacionim vrijednostima da
se zakljuiti da broj ovlatenih STPV kako u FBiH tako i u Kantonu Sarajevo po zadanim
kriterijima davanja ovlatenja radu STPV od strane Ministarstva prati broj pregledanih
vozila. Kanton Sarajevo uzet je ovdje u razmatranje jer se radi o jednom primjeru relativno
male povrine sa velikim brojem stanovnitva i velim brojem vozila.
Komentar tabela i podataka korelacijske analize iz Priloga 13.
Prema podacima iz Priloga 11 odnosno komparaciji podataka iz tabela 32 i 33, te njihova
meusobna korelacija tri varijable prikazana tabelom i grafikom. Uoava se dosta visoka
korelativna zavisnost broja neispravnosti sa ukupnim brojem vozila i broja saobraajnih
198
nezgoda ukupnim brojem vozila, no umjerena je korelativna zavisnost broja kvarovaneispravnosti i broja. Ovo je jedan od dokaza da podaci u bazama IS i STPV i
saobraajnih nezgoda su to se tie ova dva podatka diskutabilni.
Komentar tabela i podataka korelacijske analize iz Priloga 14
Prema komparaciji podataka u tabeli iz ovog Priloga , odnosno neispravnostima na I i II
pregledu, broju vozila te broju saobraajnih nezgoda te njihovoj statistikoj obradi dobile
su se etri varijable sa korelacionim vrijednostima -0,316 i 0,264,slabe korelacije.
Komentar tabela i podataka korelacijske analize iz Priloga 15.
U daljnim Prilozima dati su prikazi u RS-u korelacionih vrijednosti broja neispravnosti i
saobraajnih nezgoda sa uspostavljene tri varijable gdje se vidi da korelacioni odnos
izmeu broja ukupno pregledanih vozila i broja neispravnosti je vrijednosti -0,535. No
pregledom navedene tabele i uoenim stalnim rastom registrovanih neispravnosti
navedenih u IS-u o radu STPV u RS-u ovo ide ka pravcu poboljanja bezbjednosti
saobraaja .
Komentar podataka iz tabele datih u Prilogu 5 odnosno broj vraenih vozila na I pregledu i
broj vraenih vozila na II pregledu za period 2008-2012.godina je naprosto lo. Podaci
govore sami sve.
U Prilogu 6 za taj isti vremenski period data je omparacija po godinama broja vraenih
vozila sa brojem obavljenih tehnikih pregleda vozila, a na kraju petogodinji zbir tih
podataka kompariran jedan sa drugim. Veoma loi statistiki poaci da je na nivou FBiH u
tom periodu vraeno tek 1,4% nispravnih vozila u odnosu na ukupan broj obavljenih
pregleda. Jo je gora situacija ako se pogleda da su neke od STPV u tom periodu obavile
25000 pregleda , neispravnih u sistem ubacile cca 100 ili 70.000 odnosno 90.000 i u
sistem unijele neispravnih vozila toliko da su dati procenti od 0,20% ili 0,70% prosto
zanemarivi.
10.5
Rezime potvrda hipoteza prema koritenoj metodologiji
Prema naprijed iznesenim podacima i obradi istih kroz metod analize korelacijom, kao i
klasini metod komparacije datih podataka hipoteze koje su date na poetku rada su
ispravno postavljene, ali da bi se konana potvrda hipoteze 3 dala mora se hitno izvriti
revizija svih nadzora bilo strunih, bilo inspekcijskih ili upravnih. Jer na prosjenu starost
vozila od cca 17 godina i podacima datim u tabeli iz Priloga 6 nema se ta raspravljati, oni
su pokazatelji loeg utjecaja ljudskog faktora u uspostavljenom sistemu.
U dijelu 10.4.1 jo jedanput je potvrena hipoteza 2, jer znaajan broj STPV je ispod
prosjeka obavio broj pregleda dok je jedan dio STPV bio veoma optereen,
U taci 10.4.2 utvreno je da korelacija broj saobraajnih nezgoda i broj vraenih
neispravnih vozila na STPV ima veoma slabu korelaciju to upuuje na postavljane pitanja
da li se radi o organizacionom propustu u pogledu evidentiranja broja uraenih vozila
(mogue je da su vozila vraena na popravku ali bez evidentiranja u IS to je blai
propust, koji ipak daje krivu sliku stanja kontrole).
Imajui u vidu konstataciju u vezi hipoteze 2 gdje je potvrena tvrdnja da organizacija
STPV nije na zadanom nivou, korelacija izmeu saobraajnih nezgoda i i broja
neispravnosti po pojedinim sistemima moe se opisati na osnovu tabele iz priloga 12. Sa
poveanjem broja uoenih neispravnosti koionog sistema broj saobraajnih nezgoda se
199
umjereno smanjuje. Kod ukljuivanje neispravnosti upravljakog mehanizma broj

saobraajnih nezgoda se znatno poveava to ukazuje na nedovoljnu ozbiljnost
odravanja istog sistema odnosno i lo rad uposlenog osoblja na STPV.
Ovim konstatacijama znaajno je potvrena hipoteza 3.
200
11. Vrednovanje i ocjena istraivanja
11. VREDNOVANJE I OCJENA ISTRAIVANJA
11.1
Zakljuci
Primjena utvrivanja ispravnosti vozila u praksi, kao i teoretske spoznaje vanosti znaaja
primjene kontrole ispravnosti kao segmenta odravanja motornih vozila moe da ukae na
slijedee zakljuke:
koritenje objektivnih metoda za utvrivanje ispravnosti motornih vozila prua

mogunost to efikasnijeg, breg, tanijeg i pouzdanijeg utvrivanja stanja
motornog vozila u bilo kom trenutku vremena,
pravovremeno dobijanje informacija o tehnikoj ispravnosti motornih vozila u
odreenom trenutku vremena je od neprocjenjive vanosti u postupcima
odravanja motornih vozila,
uvoenje obaveznog automatskog preuzimanja mjernih rezultata pri kontroli
ispravnosti vozila sa mjerne opreme na STPV, direktno u bazu IS-a bez uticaja
ljudskog faktora i
primjena savremenih nauno-tehnikih dostignua u cilju unapreivanja kvaliteta
ispitivanja, idu u pravcu intenzivnog razvoja savremenih automatizovanih
ugraenih ispitnih sistema, koji e na bazi neprekidnog nadzora nad radom
kompletnog motornog vozila i njegovih vitalnih dijelova, davati naloge ili instrukcije
za provoenje postupka tehnikih pregleda koji su optimizirani po sadraju i
periodinosti.
Podaci o riziku i negativnim pojavama u saobraaju su osnova za reagovanje drutva i

poduzimanje odgovarajuih mjera. Baza podataka o saobraajnim nezgoda treba da
obuhvati podatke o pojavnim oblicima, uzrocima i drugim elementima koji ut iu na
nastanak saobraajnih nezgoda, cestama, signalizaciji i ostaloj instalisanoj opremi,
strukturi vozila, vozaima motornih vozila, strukturi ostalih uesnika u saobraajnim
nezgodama, strukturi nastradalih i njihovim ozljedama i dr.
Na osnovu izvrene analize tehnike ispravnosti motornih vozila a sve u cilju poveanja
sigurnosti u saobraaju dolazimo do osnovnog zakljuka da bez kvalitetnog sistema
vrenja kontrole tehnike ispravnosti i odravanja motornih vozila nema ni sigurnosti
saobraaja. Ona znaajno opada, a sve to dovodi do pogoranja uslova odvijanja
saobraaja na cestama. Tehniki pregledi i odravanje motornih vozila ne smije se vriti
nikakvim "skraenim postupkom". Tada ne samo da se kre pravila koja propisuju kako se
obavlja kontrola i tehniki pregled vozila, nego se i ugroava sigurnost saobraaja na
javnim cestama.
Na osnovu spoznaja i sistematizovanih podataka koji su prikupljeni u periodu 2008 do
2012.godine vrenja nadzora nad stanicama za tehniki pregled vozila, mogu se izvui
slijedei zakljuci:
STPV proceduralno obavljaju poslove iz svoje nadlenosti u skladu sa propisima
koji su na snazi.
201
11.2
Kriteriji pri vrenju kontrole tehnike ispravnosti vozila su neujednaeni i vrlo upitni.
Kontrolori u poziciji u kakvoj se sad nalaze, oito je nisu u stanju da se suprostave
presiji koja je posledica fokusiranosti na profit.
Znaajan broj vlasnika vozila, tehniki pregled shvata samo kao administrativnu
proceduru, a ne i kao bitan inilac za bezbijednost saobraaja.
Starosna struktura vozila je veoma nepovoljna i ukazuje na posebnu vanost
STPV.
Stanje tehnike ispravnosti vozila utvreno na tehnikim pregledima, u znaajnom
broju sluajeva ne odraava njihovo stvarno stanje ispravnosti vozila.
Implementiran, Pravilnikom o tehnikim pregledima vozila propisan, sistem BAR
KODA u oznaavanju vozila, nije poluio eljene rezultate u Brko distriktu BiH,
Treba kroz zakonsku legislativu uvesti obaveznu primjenu videonadzornog sistema
i u ostalim dijelovima drave,
Zbog eliminisanja negativnog uticaja ljudskog faktora treba uvesti automatsko
preuzimanje mjernih rezultata o ispitivanju ureaja na vozilu direktno na server
institucija.
Mjere koje treba poduzeti radi poboljanja stanja
Da bi se poveala sigurnost saobraaja, potrebno je provesti vie mjera, kod kojih je cilj
otklanjanje, odnosno smanjenje opasnosti. Te mjere su:
potriti mjere kontrole tehnike ispravnosti motornih vozila,
uvesti veu kontrolu i nad osobama koje vre pregled i utvruju tehniku ispravnost
motornih vozila u stanicama za tehniki pregled,
edukovati uposlenike stanica tehnikog pregleda zbog stalnog tehnikotehnolokog napretka u razvoju auto industrije, uvoenja novih tehnologija,
informatike opreme, sofisticiranijih bezbjednosnih ureaja te novih zakonskih
propisa, uredbi i direktiva, STPV moraju stalno obnavljati i modernizovati opremu
radi to breg, tanijeg, preciznijeg, obavljanja tehnikog pregleda vozila.
Ovo su samo neke od mjera koje bi trebalo poduzeti kako bi postigli to bolju sigurnost i
pouzdanost u saobraaju na javnim cestama.
Takoe pod mjerama moglo bi se tretirati i pitanje da se :
Donese Pravilnik o normativima utroka vremena za tehnike preglede vozila,za
ta je od strune institucije nadlenom organu dostavljen inicijalni materijal, kako bi
se aplikacijom prisililo kontrolore i voditelje da utroe predvieno vrijeme na
pregledanje vozila .
Vre po sistemu sluajnog uzorka uporedni (vanredne) pregledi vozila koja su ve
obavila tehniki pregled u prisustvu lica strune institucije i lica iz nadlenog
inspekcijskog organa,
Statusna pitanja kontrolora se moraju zakonski rijeiti od strane vlasnika, ali i od
nadlenog organa, isti moraju biti zatieni za ispravan rad,
Nevidljiva, a prisutna uloga osiguravajuih kua u postupku obavljanja tehnikih
pregleda vozila se mora razobliiti,
202
Propagandno se mora djelovati kako bi vlasnici vozila shvatili znaaj tehnikog

pregleda po bezbijednost saobraaja,
Starosna struktura vozila je pokazatelj koji mora kontrolora uozbiljiti u provoenju
procedura kontrole tehnike ispravnosti vozila,
Pojaati kontrolu sa strane strunog i upravnog nadzora na same procedure
vrenja tehnikih pregleda vozila kao i na rad subjekta.
Uvoenjem jedinstvenog IS-a stvoreni su uslovi za analize uzroka saobraajnih
nezgoda koji potiu od vozila odnosno njihove neispravnosti,
Znaaj jedinstvenog IS-a na STPV moe biti i vei ako se informacije o stanju
vozila pri kontroli ispravnosti na STPV priikom svake saobraajne nezgode
analizira na osnovu podataka iz IS na STPV,
Kao jedna od preventivnih mjera moe biti uvoenje u Zakon obaveze vjetaka da
pri vjetaenju saobraajnih nezgoda zvanino trae podatke od slube koju ovlasti
nadleno Ministarstvo,
Preporuka je da se kontrola ispravnosti vozila na putu integrie u IS na STPV kako
bi informacije o tehnikoj ispravnosti vozila bile kompletne,
Poboljanje organizacije rada STPV se moe postii stimulisanjem uposlenika na
STPV da u toku kontrole ispravnosti vozila sve registrovane neispravnosti unose u
bazu IS-a posebno podaci o neispravnostima vitalnih sistema na vozilu( koioni
sistem, upravljaki sistem i drugi bitni sistemi koji uzrokuju saobraajnu nezgodu).
Kako bi na putevima imali bezbjednija vozila neophodno je obnavljanje voznog parka. Dok
se to ne postigne potrebno je da vozila koja trenutno koristimo uinimo bezbjednijim.
Jedan od naina je i kvalitetno obavljanje tehnikog pregleda to je obaveza ne samo
zaposlenih nego i vlasnika vozila. Zahtjeva se kvalitetno i dosljedno obavljanje tehnikih
pregleda, a radi preciznosti i tanosti izmjerenih parametara potrebna je precizna,
kvalitetna i savremena oprema za obavljanje tehnikih pregleda.
Mjere za rjeavanje uzronika nastanka saobraajnih nezgoda trebaju biti usmjerene na
izvore opasnosti i u srazmjeri sa jainom opasnosti koju pojedini izvori emituju i njihove
korelacije sa drugim izvorima saobraajnih nezgoda. Jedan od osnovnih preduslova je
da sistem obaveza uesnika u saobraaju bude jasan, jedinstven i unificiran, usklaen
sa irim okruenjem. Odabrane mjere i aktivnosti treba provoditi planski, dosljedno i s
odreenom upornou. Da bi mjere bile dosljedno provedene i pruile odgovarajue
efekte, potrebno je napraviti operativni plan u kojem e se tano utvrditi sadraj rada,
potrebno vrijeme i nosioci aktivnosti. Efekti poduzetih mjera zavise i od toga prihvaaju li
ih i u kojoj mjeri oni na koje se odnose. Kako bi se poveali efekti pojedinih mjera,
njihovu realizaciju treba pratiti irok publicitet. Osnova u provoenju pojedinih aktivnosti
je neophodno defmisanje cilja koji je potrebno dostii definisanim mjerama i
aktivnostima u zacrtanim vremenskim terminima. Zacrtani cilj zemalja Evropske unije u
periodu do 2020. godine je smanjenje broja proginulih u saobraajnim nezgodama za 50
% sa jasno definisanim programima.
Za efikasno poduzimanje mjera i aktivnosti koje e dovesti do smanjenja uzroka
nastanka saobraajnih nezgoda, neophodno je imati pouzdane rezultate analize i
provjerena saznanja koja e doprinijeti sigurnijoj sredini za sve korisnike drumskog
saobraaja. Mjere mogu biti vrlo razliite, a plan mjera treba biti logian i da izvire iz
203
sutine konkretne problematike. Mjere mogu biti razvrstane prema prirodi djelovanja i
prema faktorima sigurnosti saobraaja.
11.3
Nedostaci sopstvenih istraivanja
Podruje koje je tretirano u radu, kontrola tehnike ispravnosti vozila je poslednjih

dvadeset godina u Bosni i Hercegovini bila je prilino zaputana i zakonski
neregulisana. Naroito na zakone koji se odnose na dravu i ureenje ovog podruja na
dravnom nivou. Sa ovim u vezi proistekli su i nedostaci ovih istraivanja koji se odnose
na neposjedovanje nikakvih zvaninih podataka do uspostave sistema strunih institucija,
u FBiH do druge polovine 2007.godine, RS-u i Brko distriktu do zadnjeg kvartala 2009
godine, odnosno nedostatak potrebnih i dovoljnih informacija, koji su vezani za broj
tehniki neispravnih vozila. Taj broj se nije mogao dobiti niti u jednoj zvaninoj instituciji
vlasti: Zavodu za statistiku, MUP-ovima, Institutu za standardizaciju, Institutu za
akreditaciju, Ministarstvu prometa i komunikacija i drugim institucijama kojima se autor
ovog istraivanja obraao za pomo pri izradi rada. Svakako da je uzrok nedostatka
potrebnih i dovoljnih informacija neureenost i neefikasnost sistema koji takve informacije
treba pruiti, a to je sistem drave sa svojim podsistemima (vladama, odgovorajuim
slubama, ministarstvima i Slika).
Nedostatak bi se mogao odnositi na male dimenzije sistema koji je istraivan s
obzirom da je to bilo podruje drave Bosne i Hercegovine. Ipak svi podaci koji su se
definisali za podruje drave su usporeivani i sa susjednim zemljama ne samo u
geografskom pogledu nego i u pogledu stanja kroz koje prolaze te drave. Nae susjedne
drave su se takoe suoavale sa slinim problemima na ureenju ovog podruja i kao
to smo vidjeli to da su i oni prilino u stagnaciji, s tim da Hrvatska tu odskae u
pozitivnom smislu jer je ipak iza njene institucije 40 godina kontinuiranog rada..
Na poetku samog rada, te kroz cijeli rad se provlae teze kako u sistemu drave Bosne i
Hercegovine puno toga nije ureeno i definisano to je ustvari i dokazivano kroz rad.
Ovdje u ovom radu dokazano je da neto nije uredu odnosno da nije dobro postavljeno u
odnosu na stanje kakvo bi trebalo biti. Dokaz da moe biti dobro i da se moe ii ka tome
su rezultati u entitetu FBiH u posljednjih sedam godina i sistemi susjednih drave koje
svoje zakonske sisteme u ovoj oblasti prilagoavaju evropskim uslovima i ne samo radi
Evrope nego i radi sebe. Specifinost Bosne i Hercegovine u odnosu na susjedne zemlje
jeste da sistem drave, onako kako je postavljen, nemoe efikasno funkcionirati, ne samo
u oblasti kontrole tehnike ispravnosti vozila ili saobraaju uope nego i u bilo kojoj drugoj
oblasti to nam se svakodnevno pokazuje. Ovaj nedostatak bi se mogao izrei kao
nedefiniranost i neureenost istraivanog sistema. Ovaj nedostatak je ustvari i
okosnica samog rada.
Poznato je da se veina naunih i drugih ispitivanja obavlja u tri faze:
u reimu ekstremno tekih uvjeta rada,
u reimu prijelaza na normalne uvjete rada i
u reimu normalnih uvjeta rada.
204
Tokom ratnog i postratnog perioda uoene su mnoge karakteristine pojave, posljedice i

nedostaci u konstrukciji i funkcioniranju sloenog tehnikog sistema kakav je cestovno
motorno vozilo. To je uvjetno reeno, rijetko povoljna i autentina prilika da se prikupe
stvarni pokazatelji koji su bez ikakvih primjesa i pretpostavki.
U tom smislu, nedostatak ovih istraivanja je i u tome to se autentini podaci za
ispitivanja iz prethodnih godina, ne mogu prikupiti iz prostog razloga to osiguranje
normalnih uvjeta rada za domaa transportna preduzea jo uvijek nije mogue.
Koriteni podaci su omoguili formiranje nepotpune slike tehnikog stanja cestovnog
motornog vozila, odnosno samo za prve dvije faze ispitivanja.
Treu fazu ispitivanja rada vozila, u kojoj je zastupljeno kvaliteno odravanje i povoljni
uvjeti za eksploataciju vozila, mogue je osigurati samo u savremenim evropskim
transportnim firmama, jer takve uvjete rada i eksploatacije vozila domaa transportna
preduzea objektivno ne mogu imati.
Eventualnim istraivanjem u tom dijelu postojea slika, dobivena ovim istraivanjem, bi
bila znatno izmijenjena, ali i znatno realnija.
11.4
Pravci daljnjih istraivanja
Bez obzira na izvjesnu manjkavost u tom smislu, rezultati ovih istraivanja imaju veliku
vrijednost i izuzetna su osnova za nastavak istraivanja u ovom domenu. Ovo
prvenstveno iz razloga to je izvor odreene nesigurnosti cestovnog saobraaja upravo to
to se ravnopravno i istovremeno, u transportnom procesu, mogu nai vozila koja su
eksploatirana u razliitim uvjetima, uvjetima rada koji osciliraju od ekstremno loih do
veoma povoljnih.
Prema novim saznanjima, baziranim na dobivenim rezultatima ovog istraivanja, zatim
navedenim nedostacima istraivanja, iskazanim potrebama i objektivnim mogunostima
za dalje istraivanje postoje izraeni pravci daljih istraivanja.
Budua istraivanja mogu tei u pravcu:
naunog objanjenja pojava koje su uoene u dosadanjem dijelu istraivanja;
obuhvatiti sa buduim istraivanjima i ostale faktore koji utiu na sigurnost u
cestovnom saobraaju, ovjek i njegova edukacija, ceste te ostali bitni elementi za
efikasan prijevoz;
istraivanja utjecaja motornih vozila na ekoloke parametre ovjekove sredine;
definisanja zakonske regulative na nivu entiteta, BIH sa zakonskom regulativom
Direktiva EU kao i ISO standarda;
uspostava sistema certifikacije i homologacije na nivou BiH;
iznalaenja prikladnog modela za efikasno praenje promjene tehnikog stanja
cestovnog motornog vozila (troenja vitalnih elemenata razmatranog podsistema)
kako bi se tehniko stanje vozila odralo u zadatim okvirima i kontinuirano pratilo i
kontrolisalo i u pravcu analiziranja uzroka bitnih promjena pojedinih kljunih
parametara tehnikog stanja vozila, koji su u direktnoj vezi sa odvijanjem
transportnog procesa i stepenom ope sigurnosti cestovnog saobraaja;
ukljuivanje strunog kadra u rekonstrukcije saobraajnih nezgoda sa vie
aspekata: saobraajnog, mainskog, elektro, medicinskog...
205
pravljena baze podataka o saobraajnim nezgodama sa adekvatnim pokazateljima

utjecaja tehnike neispravnosti vozila na nastanak nezgode;
informatiko uvezivanje svih mjernih ureaja na STPV u jedinstven sistem.
206
12. LITERATURA
12. LITERATURA
[1] Gsta Svensson and other: (2005) Effects of Periodic Vehicle Inspections, Stochklom,
Sweden
[2] Barut M., Klisura F.: ( januar, 2011) STRUNI BILTEN - IPI: Broj 13 - Statistika analiza
podataka o obavljenim tehnikim pregledima u 2010.godine i strune teme, tema rada:
Ukupan broj obavljenih pregleda u 2010.godini po vrstama pregleda (FBiH, kantoni,
stanice), Zenica, str. 2-41 ISSN 1840-3409
[3] Grupa autora: (2008) Strategija razvoja saobraaja u FBiH u periodu 2008-2013
[4] WHO - World Health Organization: (2008) International Injury and Fatality Statistics
[5] NCSA - National Center for Statistics and Analysis, 2006. Godine
[6] http://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/world_report/en/annex.pdf
[7] Rumar, K. : The human factor in road safety. Australian Road Research Board
Proceedings. 1982
[8] Mustafi I., evo I, Ahmi A., Klisura F.: (2011) Struni vodi za voditelje stanica za
tehniki pregled vozila, IPI Institut za privredni inenjering Zenica, II dopunjeno izdanje
[9] Draga R.: (2000) Bezbednost saobraaja, III deo Uviaj i vetaenje saobraajnih
nezgoda Saobraajni fakultet, Beograd, str. 7-61
[10] Jovanovi D.: (2000) Fenomenologija i etiologija ponaanja uesnika u saobraaju, ,
magistarski rad, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad
[11] Jaarevi F.: (1998) ABC Meunarodnog cestovnog transporta, Interlinea, Sarajevo,.
Godine
[12] PIARC: (2003)World Road Association,
[13] Coquand R.: (1961)PUTEVI I i II,IP "Graevinska knjiga" Beograd
[14] Beirovi E. (2011) UTJECAJ TEHNIKOG STANJA VOZILA NA SIGURNOST
CESTOVNOG PROMETA magistarski rad, Fakultet prometnih znanosti, Sveuilite
Zagreb, Hravtska
[15] AUTOFORE Study on the Future Options for Roadworthiness Enforcement in the
European Union, Germany 2006., p. 8.
[16] Vasiljevi J.:(2002) Tehniki pregled vozila kao mera drutvene intervencije u oblasti
bezbednosti saobraaja, magistarski rad, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad
[17] Grupa njemakih autora, Tehnika motornih vozila, Hrvatska obrtnika komora, Zagreb,
2005., p. 218
[18] Jasarevi S.: (2004) Prilog razvoju sistema za ispitivanje vozila za prijevoz opasnih
materija u drumskom saobraaju, magistarski rad, Mainski fakultet, Zenica
[19] Brdarevi S.: (1993) Odravanje sredstava za rad, Mainski fakultet, Zenica, str. 23-53
[20] Mini S.: (1993) Dinamiki model preventivnog odravanja prema stanju motornih
vozila, doktorska disertacija,Mainski fakultet, Beograd
[21] Duboka V. edomir: (1999) Autoservisi, Jugoslavensko udruenje za motorna vozila,
Beograd,.
[22] Avdi H., Tufeki D.: (2007) Terotehnologija I, Univerzitet u Tuzli, Tuzla,
[23] Jeremi B., Todorovi P.: (2008) Osnovi odravanja, Mainski fakultet, Kragujevac
[24] Brdarevi S.: (1985), Odreivanje uspjenosti funkcije odravanja, doktorska disertacija,
Mainski fakultet, Zenica,
[25] Marold B.: (1978) Organizacija i tehnologija preventivnog odravanja privrednih
cestovnih motornih vozila,doktorska disertacija, Fakultet strojarstva i brodogradnje
Sveuilita u Zagrebu
[26] Vrhovski M.: (1988) Istraivanje uticaja sistema odravanja na efektivnost motornih
vozila primjenom metode simulacije, doktorska disertacija, Fakultet strojarstva i
brodogradnje Sveuilita u Zagrebu
[27] Adamovi ., Odravanje prema stanju u mainstvu, Beograd, 1990. str. 11.
[28] Vasiljevi J.: (2009), Vozai visokog rizika-doprinos istraivanju uzroka poveanog rizika
kod ovih vozaa, doktorska disertacija, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad,
[29] akovi Z.: (1998) Homologacija motornih vozila uloga UN/ECE pravilnika, asopis
Glasnik BASMP br. 3/98, str. 15-16, Sarajevo,
207
12. LITERATURA
[30] asopis.: "SUVREMENI PROMET" (1979-1999), IPZ - Zagreb

[31] Duboka V. edomir: (1992) Tehnologija odravanja vozila, Mainski fakultet, Univerzitet
u Beogradu,
[32]Halilovi N.; (2000) Odravanje cestovnih vozila kao faktor sigurnosti saobraaja,
magistarski rad, Mainski fakultet Zenica
[33] Klisura F. (2010), Prilog istraivanju utjecaja stanica tehnikih pregleda vozila na
sigurnost saobraaja u BIH, magistarski rad, Mainski fakultet, Zenica
[34] abi M.: (2010) Prilaz redizajnu prostorne strukture sistema za odravanje letjelica, ,
doktorska disertacija, Mainski fakultet, Zenica
[35] Mehanovi M.: (mart 2010) Uticaj tehnikih pregleda vozila na kvalitet u javnom
gradskom prevozu, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu,
[36] Mehanovi M.: (2005) Zadaci i primjeri iz teorije i prakse u javnom gradskom prevozu
putnika, Fakultet za saobraaj i komunikacije Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu,
[37] Grupa autora : (2009) Znanstveno-struna konferencija Sigurnost u saobraaju i sistem
tehnikih pregleda vozila, Zbornik radova, Institut za saobraaj i komunikacije, Sarajevo,
str.11-220
[38] Grupa autora : (2010) Znanstveno-struna konferencija Tehniki pregledi motornih
vozila i zatita okolia, Zbornik radova, Institut za saobraaj i komunikacije, Sarajevo,
str.11-233
[39] Rotim F.: (1991) Elementi sigurnosti cestovnog prometa, Svezak 1., Fakultet prometnih
znanosti, Zagreb,
[40] Jasarevi S.: (2010) Istraivanje uinka uvoenja sistema upravljanja kvalitetom po
zahtjevima standarda ISO 9001 u organizacijama u BiH, doktorska disertacija, Mainski
fakultet, Zenica
[41] Ajanovi M.: (2003) Prilog unapreenja karakteristika automobilskih filtera za zrak,
magistarski rad, Mainski fakultet ,Zenica
[42] Lali Z.: (2001) Prilog istraivanju optimalne organizacije rada centara za tehniki
pregled automobila na teritoriji SRBIJE, magistarski rad, Fakultet tehnikih nauka,
Univerzitet u Novom Sadu
[43] Todorovi Lj.: (2007) Bezbjednost sobraaja na putevima u Bosni i Hercegovini- Zakoni
i pratei propisi, Komentari, Fineks , Sarajevo ,str. 99-107
[44] Klisura F., Jaarevi S, Brdarevi S., Agi D., Barut M.: TTEM- Tehnics Tehnologies
Education Management- Journal of Society Development of Teaching and Buisiness
Processes in new Net Environment in B&H, theme: Effects on traffic safety-effects by
the surveillance system over the work of stations for tehnical inspections of vehicles in
the Federation Bosnia AND Herzegovina in the period 2007-2012 Sarajevo, B&H str
486-494, Vol.8, No. 2, (Year 2013) ISSN 1840-1503
http://www.ttem.ba/pdf/ttem_8_2_web.pdf
[45] Avdi H.: (1997) Uticaj strategije odranja na poveanje efektivnosti sistema
eksploatacije uglja na P.K. ubri, magistarski rad, , Fakultet elektrotehnike i mainstva,
Tuzla
[46] Mustafi I., evo I, Ahmi A., Klisura F.: (2011) Struni vodi za kontrolore stanica za
tehniki pregled vozila, IPI Institut za privredni inenjering Zenica, II dopunjeno izdanje
[47] Todorovi J., Zelenoovi D.: (1981) Efektivnost sistema u mainstvu, Nauna knjiga,
Beograd
[48] Kovaevi B.: (2010) Identifikacija vozila rad
[49] Drutvo odravalaca sredstava za rad Crne Gore, CQ i SICG (2009), KONFERENCIJA
ODRAVANJA KOD-2009, Zbornik radova, Bar, str.127-382
[50] Grupa autora: (2011), Trokovi saobraajnih nezgoda u FBIH, SWEROAD i Fakultet
za saobraaj i komunikacije, Sarajevo
[51] Bosnar R.: (2001) Odravanje prema stanju metodama multivariantne analize,
magistarski rad, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu
[52] Kaouru Ishikawa.: (1990) Introduction to Qualiity Control 3rd ed, 3A Corporation, Tokyo
[53] Brankovi N.,Klisura F.: (26-30.08.2008) , TMT 2008, 12 International Research/Expert
ConferenceTrends in the Development of Machinery and Associated Tehnology,
208
12. LITERATURA
Thema : The analysis of the technical stations state in Federation of Bosnia &
Herzegovina and informatic integration in unique system, Istambul, Tyrkey, str.
[54] Marinkovi V. (2001) Vrenje tehnikog pregleda vozila u zemljama EU, II savjetovanje,
Tehniki pregled i bezbjednost saobraaja, Zlatibor
[55] ala I.: (1983) Odravanje i remont posebni dio, Fakultet strojarstva i brodogradnje
Sveuilita u Zagrebu
[56] Lindov O.: (2008) Sigurnost u cestovnom saobraaju, Fakultet za saobraaj i
komunikacije, Sarajevo
[57] Rotim F. i suradnici: (1999) Elementi metodologije za procjenu tete na vozilima,
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,
[58] Ini M.: (2004) Bezbednost drumskog saobraaja, Fakultet tehnikih nauka, Novi Sad
[59] Ekinovi S.: (2008) Metode statistike analize u Microsoft Excel-u, II dopunjeno izdanje,
Mainski fakultet, Zenica
[60] Grupa autora : (2009) Zbornik radova I Konferencija ODRAVANJE
2010,Proceedings, Zenica, str. 143-150
[61] Jaarevi S.: (2010) QMS u BiH-Pregled stanja Istraivanje uinka uvedenog sistema
kvaliteta u organizacijama u BiH, monografija, Univerzitet u Zenici, Zenica
[62] Grupa autora : (2010) Konferencija: Razvoj poslovanja 2010, Zbornik radova,
Ekonomski fakultet, Zenica, str. 423-433
[63] ala I.: (1983) Trokovi odravanja i remonta, Fakultet strojarstva i brodogradnje
Sveuilita u Zagrebu
[64] Omanovi M.: (1991)EVROPA '92. Standardizacija,kvalitet, atestacija, ekologija,Dom
tampe - Zenica
[65] M.Aleksi, D.Petkovi, P.Stanojevi: (2011) RCM Odravanje prema pouzdanosti,
Mainski fakultet , Univerzitet Zenica
[66] Roess R., Prassas E., Mc Shane W., (2004): TRAFFIC ENGINEERING, 5 th Edition,
Pearson Education, Inc., Upper Saddle River, New Yersey, str. 27-43
[67] Marlok E.K.: (1978) Introduction to Transportation Engineering and Planning, McGraw
Hill, London
[68] Ihde B.G.: (1991) Transport,Verkehr, Logistik. Verlag Vahlen, Munchen
[69] Zelenovi D., Stanivukovi D.: (1979) Pouzdanost sistema Fakultet tehnikih nauka,
Novi Sad, str. 43-94
[70] eki . i Bonjak I.: (2000) Menadment u transport i komunikacijama, Fakultet za
saobraaj i komunikacije, Sarajevo, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
[71] Golubi, J.: Osnove tehnike i sigurnosti prometa, Zagreb, 1997., p. 5.
[72] Grupa autora.: (2008) Prevencija saobraajnih nezgoda na putevima- Bezbednost
saobraaja u XXI veku, YUBS, Novi Sad
[73] Sebastijanovi S., Tufkei D.: (1998) Odravanja, Univerzitet u Tuzli, Mainski fakultet
u Tuzli
[74] Transport and Environment, TEMPUS.: (2005) Fakultet za saobraaj i komunikacije,
Sarajevo, Politehnico di Torino, University of Southapmton.
[75] Fritz Nordbaum.: (1999) Prirunik servisna organizacija , izdao VW AG , Wolfsburg,
(prijevod ASA AUTO- sektor Postprodaja)
[76] SVH-Centar za vozila Hrvatske: Statistika tehnikih pregleda, Centra za vozila Hrvatske,
Zagreb,2008-2012.
[77] Hrvatsko Hrvatsko drutvo odravatelja (2005), ODRAVANJE 2005, 11.Meunarodno
savjetovanje, Zbornik radova, ibenik, str. 207-213 i 295-300 Drutvo
odravatelja(2007), ODRAVANJE 2007, 13. meunarodno savjetovanje, Zbornik
radova, ibenik, str.43-150
[78] Hrvatsko drutvo odravatelja(2009), ODRAVANJE
2009, 15. meunarodno
savjetovanje, Zbornik radova, Opatija, str.53-227
[79] asopis SUVREMENI PROMET (2009), HZDP, Zagreb, br.5 i 6, str.332-338 ; 461-525
[80] asopis SUVREMENI PROMET (2010), HZDP, Zagreb, br.5 i 6, str.332-338 ; 461-525
[81] Baum, H., Schulz, W., Geissler,T.:WP700 Cost-Benefit Analyses for Roadworthiness
options.,2007., p. 32-33
209
12. LITERATURA
[82] Pravilnik o tehniko-eksploatacijskim uvjetima za motorna vozila kojima se obavljaju

pojedine vrste prijevoza (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06)
[83] Pravilnik o uvjetima rada, organizacijskim i drugim uvjetima za rad stanica za tehniki
pregled vozila (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06)
[84] Pravilnik o preventivnim tehnikim pregledima motornih i prikljunih vozila (Slubene
novine Federacije BiH, broj 51/06)
[85] Pravilnik o strunom nadzoru nad radom stanica za tehniki pregled vozila (Slubene
novine FBiH, br. 51/06).
[86] Pravilniku o tehnikim pregledima vozila (Slubeni glasnik BiH, br. 13/07, 72/07, 74/08,
3/09)
[87] Pravilniku o dimenzijama, ukupnim masama i osovinskom optereenju vozila i osnovnim
uslovima koje moraju da ispunjavaju ureaji i oprema na vozilima u saobraaju na
putevima (Slubeni glasnik BiH, br.23/07)
[88] Pravilnikom o programu i nainu strunog usavravanja, (Slubene novine FBiH, br.
51/06)
[89] Pravilnik za utvrivanje mree i kriterija o broju stanica za tehniki pregled vozila
(Slubene novine FBiH, br. 51/06, 11/09)
[90] Zakonu o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine
Federacije BiH, broj 28/06),
[91] Zakon o osnovama sigurnosti prometa na putevima (Slubene novine Federacije BiH,
broj 6/06)
[92] Pravilnika o registrovanju vozila (Slikaglasnik BiH 69/09)
[93] Pravilnik o uvjetima za dobijanje licencije za obavljanje javnog prijevoza u unutarnjem
cestovnom prometu (Slubene novine Federacije BiH, broj 12/07),
[94] Pravilnik o jedinstvenom informatikom sustavu i obradi podataka tehnikih pregleda i
registriranja vozila (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06),
[95] Pravilnik o programu i nainu strunog usavravanja i provjeri strunosti kontrolora
tehnike ispravnosti i drugih zaposlenih koji rade na strunim poslovima tehnikih
pregleda i registriranja vozila (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06),
[96] Pravilnik o naknadama za tehniki pregled vozila i drugim poslovima koji se obavljaju u
stanicama za tehniki pregled vozila (Slubene novine Federacije BiH, broj 51/06),
[97] Zbirka propisa: (lipanj 2005) Centar za vozila Hrvatske, Zagreb,
[98] Grupa autora.: (2004) Prevencija saobraajnih nezgoda na putevima- Bezbednost
saobraaja u XXI veku, YUBS, Novi Sad
[99] Evidenca registriranih vozila zbirka podataka. MUP R.Slovenije, (2006) Prosjena
starost putnikih automobila. Statistiki urad R.Slovenije,(2009); TERM 2007 33
Average age of the vehicle fleet. European Environmental Agency, (2007).ISO
9001:2000
[100] Borai R.:(januar 2013) Trokovi saobraajnih nezgoda i sanacija opasnih mjesta na
cestama Federacije BiH, Struni bilten IPI, broj 21, ISSN 1840-3409
[101] ISO 27001:2005 ( implementacija i audit u IPI d.o.o. Zenica kao prvoj firmi u BiH sa
ovim standardom vezano za informatiki sistem)
[102] Beirovi E., Klisura F.: (oktobar, 2013) STRUNI BILTEN - IPI: Broj 24- Statistika
analiza podataka o obavljenim tehnikim pregledima u periodu 1.7-30.9. 2013.godine i
strune teme, tema rada: Odravanje vozila saprovjerom, tehnika ispravnost vozila i
prometne nezgode, Zenica, str. 30-39 ISSN 1840-3409
[103] Barut M., Klisura F.: ( januar, 2011) STRUNI BILTEN - IPI: Broj 13 - Statistika
analiza podataka o obavljenim tehnikim pregledima u 2010.godine i strune teme, tema
rada: Ukupan broj obavljenih pregleda u 2010.godini po vrstama pregleda (FBiH,
kantoni, stanice), Zenica, str. 2-41 ISSN 1840-3409
[104] Grupa autora: (2008) Strategija razvoja saobraaja u FBiH u periodu 2008-2013
[105] Grupa autora: (2009) Zbornik radova IX meunarodno savjetovanje Tehniki pregledi
2009, str.7-56, te str.67-99, Jahorina,
[106] Grupa autora: (2010-2013) Bilten 1, Bilten 2, Bilten 3, Bilten 4, Bilten 5 i Bilten
6 struna institucija za TPV RS-a, Banja Luka
210
12. LITERATURA
[107] Grupa autora: (2008-2013) Struni Bilten IPI brojevi 1-21 struna institucija za TPV
FBiH, Zenica, ISSN 1840-3409
[108] Brdarevi S., Halep A.: (2013) ODRAVANJE. Mainski fakultet u Zenici, Univerzitet u
Zenici, ISBN 978-9958-639-48-7
[109] Daryl R. St.Clair, P.E. in other : (2008) Distridt Highway Safety Guidance Manual
Publication 638 Department of transport, Pennsylvania
http://www.dmv.state.pa.us/pdotforms/inspections/Inspection Program Effectiveness
Study.pdf
[110] R.Elvik, P.Christensen,: (2007) Effects on accidents of periodic motor vehicle
inspection in Norway Institute of Transport Economics, Oslo , Norway
http://www.svmc.se/upload/SMC
centralt/Dokument/rapporter/Effects
of
vehicle
inspections Norway_2006.pdf
[111] L. Pelkmans,S. Hultn, R.Cowan ,G. Azkrate,P. Christidis: (2003) TRENDS IN
VEHICLE AND FUEL TECHNOLOGIES: REVIEW OF PAST TRENDS IPTS- Institute
for Prospective Technological Studies, Sevilla , Spain http://europa.eu.int/eurlex/en/lif/reg/en_register_133010.html
[112] RDW : (2005) Periodic Iehnical Inspection on Roadworthiness, Details on the Dutch
APK,
RDW
,
Nederland
www.cita-vehicleinspection.org/Portals/cita/autofore
study/LinkedDocuments/literature/PTI on roadworthiness.pdf
[113] CITA, Working Group VII, Brussels DEKRA, Stuttgart, Institut fr Kraftfahrwesen,
RWTH Aachen, Svensk Bilprovning, Stockholm,TRL, Crowthorne, Berkshire,TV Nord,
Hannover ,TV Rheinland/Berlin-Brandenburg, Kln: (2002) Periodical Inspection of
Electronically Controlled Systems on Vehicles , Brussels, EU http://www.citavehicleinspection.org/Home/Statistics/Trends/tabid/316/Default.aspx
http://ec.europa.eu/transport/roadsafety_library/publications/cita_final_report.pdf
[114] J. FILIPCZYK:(2010) "The inspections of cars in the scope of traffic safety and
environmental protection the present situation and the prospects of development"
Silesian University of Technology, Faculty of Transport, Katowice, Poland
http://transportproblems.polSlikapl/pl/Archiwum/2010/zeszyt4/2010t5z4_14.pdf
[115] Transmitted by the representative of the Russian Federation: (2009) Proposal for new
draft rule to be annexed to the
Agreement concerning the Adoption of Uniform
Conditions for Periodical Technical Inspections of Wheeled Vehicles and the Reciprocal
Recognition of such Inspections, Uniform provisions for periodical technical inspections
of wheeled vehicles with regard braking
http://www.unece.org/trans/doc/2009/wp29/WP29-147-12e.doc
[116] Direktive EU: 2009/40/EC, 2000/30/EC i 70/220/EEC,
[117] White Paper: Roadmap to a Single European Transport Area,
http://ec.europa.eu/transport/themes/strategies/2011_white_paper_en.htm
[118] http://www.cvh.hr,
[119] http://www.ipi.ba,
[120] www.autoindustry.co.uk,
[121] www.navigo-sistem.hr,
[122] www.trafikverket.se
[123] www.pro-auto.ba
[124] www.autonet.hr,
[125] www.wikipedia.org
[126] www.sigurno-voziti.net,
[127] www.dekra.de,
[128] www.adac.de,
[129] www.bihamk.ba
[130] www.unece.org,
[131] http://www.tuev-hessen.de,
[132] www.imia.com
[133] www.skoda.cz
[134] www.opel.de
211
POPIS SLIKA
POPIS SLIKA
Slika 1. Predvianje promjene redoslijeda vodeih uzroka smrti i bolesti u svijetu od 1990. do
2020. godine ........................................................................................................................16
Slika 2. ovjek vozilo - cesta.............................................................................................17
Slika 3. Procenat uea u saobraajnim nezgodama tri osnovna elementa .......................18
Slika 4 . Najei faktori koji doprinose saobraajnim nezgodama (PIARC) [12] ..................19
Slika 5 . Prikaz evropskih metodologija upravljanja sigurnou saobraaja .........................20
Slika 6. Meusobne veze i uticaji okolina - vozilo voza i kombinacije za saobraajne
nezgode[12] ..........................................................................................................................23
Slika 7. Deformacija pneumatika [13] ...................................................................................24
Slika 8. Sigurnosni saobraajni lanac [14] ............................................................................25
Slika 9. Razni sistemi na vozilu [15] .....................................................................................26
Slika 10. Osnovni elementi sigurnosti vozila [16] ..................................................................26
Slika 11. Vrste sudara [17] ...................................................................................................28
Slika 12. Osnovni model transformisanja resursa u proizvode [18] ......................................30
Slika 13. Razvoj odravanja [23] ..........................................................................................32
Slika 14. Podjela politika odravanja [9] ...............................................................................33
Slika 15. Modeli preventivnog odravanja [21] .....................................................................35
Slika 16. Iskoritenje upotrebljivosti kod politike planskog odravanja [21] ..........................36
Slika 17. Shematski prikaz preventivnog odravanja kod vozila [21] ....................................37
Slika 18. ABC - analiza trajanja otkaza ................................................................................38
Slika 19. Razvoj pristupa i koncepcije odravanja ................................................................40
Slika 20. Shema elementi sigurnosti u cestovnom saobraaju sa motornim vozilom kao
elementom [56] .....................................................................................................................43
Slika 21. Shema ivotni ciklus motornog vozila sa odravanjem [21], [29], [30] ...................44
Slika 22. Shema organizaciona struktura na stanici tehnikog pregleda vozila [100] ...........44
Slika 23. Shema struktura tehnikog pregleda u FBiH [100] ................................................45
Slika 24. Shema strukture kontrolnih taaka motornog vozila na tehnikom pregledu [21]...46
Slika 25. Shema postupanja sa vozilom koje je podvrgnuto tehnikom pregledu [100] ........46
Slika 26. Postupci odravanja vozila prema [18], [31] ..........................................................50
Slika 27. Postupci odravanja vozila prema [31] ..................................................................51
Slika 28. Efektivnost sistema prema Duboki [23]. .................................................................52
Slika 29. Inspekcijski pregled putnikih vozila u Njemakoj [112]. ........................................56
Slika 30. Potencijalna korist od tehnikog pregleda [15] i [102]. ...........................................56
Slika 31. Karakteristine faze i aktivnosti pri eksploataciji tehnikih sistema [23] .................57
Slika 32. Zavisnost gotovosti od intenziteta opravke [26] .....................................................59
Slika 33. Zavisnost gotovosti od intenziteta otkaza [47] .......................................................60
Slika 34. Gotovost u funkciji vremena i intenziteta otkaza [26] .............................................60
Slika 35. Gotovost u funkciji vremena i intenziteta opravke [26] ...........................................61
Slika 36. Sigurnost funkcionisanja prema Duboki [21] ..........................................................63
Slika 37. Shematski prikaz toka podataka u informacionom sistemu u odravanju [31] .......66
Slika 38. Podjela saobraajnih sredstava [2] ........................................................................71
Slika 39. Meunarodni i nacionalni prometni sistem [33] ......................................................72
Slika 40. Faktori saobraajne nezgode [39] i [32] .................................................................73
Slika 41. VIN Identifikaciona oznaka vozila. [44] ..................................................................81
Slika 42. Shematski poloaj VIN oznake na vozilima [46] ....................................................82
Slika 43. Shematsko pojanjenje VIN oznake[46] ................................................................83
Slika 44. Broj motora ............................................................................................................85
Slika 45. Oznaka na mjenjau kod Citroen C5 [44] ..............................................................85
Slika 46. Bar kod broja motora na zupastom remenu [44] ..................................................85
Slika 47. BMW Key Reader [44] ...........................................................................................85
Slika 48. Identikaciona ploica .............................................................................................86
212
POPIS SLIKA
Slika 49. VIN oznaka kod vozila FORD i AUDI .....................................................................87

Slika 50. Oznake na sigurnosnom pojasu ............................................................................89
Slika 51. Radio code-Serijski broj .........................................................................................89
Slika 52. Oznake na vazdunom jastuku [44] .......................................................................89
Slika 53. VIN Oznake na pneumatiku [44] ............................................................................90
Slika 54. Prikaz primjene VINTEST-a [44] ............................................................................92
Slika 55. Prikaz primjene MIKROSKEN-a [44] .....................................................................92
Slika 56. Prikaz primjene CARSCOPE mjeraa debljine farbe [44] .....................................92
Slika 57. Ureaj Magnetopt. [44] ..........................................................................................93
Slika 58. Prepravka broja asije, tragovi rezanja i varenja. [44] ............................................93
Slika 59. Prepravka broja asije, sa prekucavanjem brojeva. [44] ........................................93
Slika 60. Primjeri rasporeda opreme na stanici tehnikog pregleda u FBiH .........................96
Slika 61. Pregled vozila na razvlailici ..................................................................................97
Slika 62. Kontrola maneta, kugli i elemenata donjeg ovjesa ...............................................97
Slika 63. Podizanje prednjeg kraja vozila na dizalicu i runo razvlaenje tokova................98
Slika 64. Mjerenje sile koenja u rotacijskim valjcima [8] ......................................................99
Slika 65. Testiranje konica u valjcima. .............................................................................. 100
Slika 66. Prikaz rezultata mjerenja konica na ekranu ureaja ........................................... 100
Slika 67. Sile koenja i izraunate vrijednosti u zapisniku o tehnikom pregledu vozila ..... 101
Slika 68. Izmjerene sile koenja i izraunate vrijednosti upisane u zapisnik, kod ponovljenog
tehnikom pregledu ............................................................................................................ 102
Slika 69. Upis primjedbe ako pri ispitivanju pomone konice nastupi blokada, a izraunati
koeficijent koenja ne zadovoljava ...................................................................................... 103
Slika 70. Oteeni ureaji za signalizaciju .......................................................................... 103
Slika 71. Kontrola svjetala .................................................................................................. 103
Slika 72. Kontrola pomou luksmetra ................................................................................. 103
Slika 73. Oblici prostiranja snopa svjetlosti svjetala ........................................................... 104
Slika 74. Razlika simetrinih a) i asimetrinih b) svjetala .................................................... 104
Slika 75. Visina [%]postavljanja zaslona regloskopa .......................................................... 104
Slika 76. Podeavanje zaslona regloskopa ........................................................................ 104
Slika 77. Progoreni stranji lonac izduvnog sistema ........................................................... 106
Slika 78. Korozija izduvnog sistema ................................................................................... 106
Slika 79. Kontrola lisnatih opruga na razvlailici ................................................................. 107
Slika 80. Provjera manete ................................................................................................ 107
Slika 81. Pregled koionih cilindara i kljueva .................................................................... 107
Slika 82. Pregled amortizera .............................................................................................. 107
Slika 83. Pregled instalacije ............................................................................................... 107
Slika 84. Mehaniki upravljan ARSK ventil ......................................................................... 108
Slika 85. Pneumatski upravljan ARSK ventil ...................................................................... 108
Slika 86. Podaci o ARSK ventilu ........................................................................................ 108
Slika 87. Kontrola sajle rune konice ................................................................................ 108
Slika 88. Podignuta kabina motornog vozila spremna za pregled motora. ......................... 109
Slika 89. Pogled na motor odozgo...................................................................................... 109
Slika 90. Spojka za prihvat kabine u normalan poloaj ....................................................... 109
Slika 91. Sonda za ispunu cijev ........................................................................................ 110
Slika 92. Analizator ispunih plinova benzinskih motora .................................................... 110
Slika 93. Kontrola pneumatika ............................................................................................ 111
Slika 94. Kontrola pritiska u gumama ................................................................................. 112
Slika 95. Obavezna oprema vozila ..................................................................................... 112
Slika 96. Komponente videonadzornog sistema u FBiH ..................................................... 113
Slika 97. Grafiki prikaz procenta neispravnosti na pojedinim ureajima ........................... 116
Slika 98. Raspored servera po BiH i meusobne veze ....................................................... 124
Slika 99. Glavni server u IPI-Institutu u Zenici i klijenti po FBiH.......................................... 124
213
POPIS SLIKA
Slika 100. Ukupan broj kvarova po sistemima predstavljen dijagramom period 1.4.31.12.2008. godine ............................................................................................................. 129
Slika 101. Broj pregleda obavljenih u Federaciji BiH (brojani, procentualni) za 2008.godinu
........................................................................................................................................... 133
Slika 102. Broj pregleda obavljenih u Federaciji BiH (brojani, procentualni) za 2009.godinu.
........................................................................................................................................... 133
Slika 103. Ukupan broj kvarova po sistemima kvarova na dijagramu u 2009. godini .......... 135
Slika 104. Broj neispravnosti po sistemima kvarova u 2010. godini ................................... 138
Slika 105. Prikaz evidentiranih neispravnosti vozila po sistemima u 2011.godini ............... 138
Slika 106. Starosna struktura vozila koja su pregledana u analiziranom periodu 2009.godine
........................................................................................................................................... 142
Slika 107. Broj neispravnih vozila po stanicama na prvom tehnikom pregledu ................. 143
Slika 108. Starosna struktura vozila pregledanih u analiziranom periodu ........................... 145
Slika 109. Ukupan broj pregleda po stanicama koje nisu prijavila niti jedno vozilo neispravnim
........................................................................................................................................... 146
Slika 110. Broj neispravnih vozila po stanicama tehnikog pregleda .................................. 146
Slika 111. Raspored i broj kvarova po sistemima/ureajima 2010.godine .......................... 147
Slika 112. Raspored i broj kvarova podsistema/ureaja sistema za koenje ...................... 147
Slika 113. Raspored i broj kvarova ureaja za osvjetljenje i svjetlosnu signalizaciju .......... 148
Slika 114. Raspored i broj kvarova elemenata sistema vjeanja, osovine i tokova ........... 148
Slika 115. Raspored i broj kvarova elemenata sistema upravljanja za 2010.godinu ........... 148
Slika 116. Procentualno uee redovnih tehnikih pregleda za 2011.godinu ................... 149
Slika 117. Broj ukupno obavljenih tehnikih pregleda po opinama u 2011.godini ............. 149
Slika 118. Starosna struktura voznog parka prema kategorijama vozila u 2011.godini ...... 150
Slika 119. Struktura i broj kvarova na vozilu u 2011.godini ................................................ 151
Slika 120. Broj najeih kvarova kod sistema koenja u 2011.godini ............................... 151
Slika 121. Broj najeih kvarova kod ureaja za osvjetljenje i svjetlosnu signalizaciju u
2011.godini ......................................................................................................................... 152
Slika 122. Broj najeih kvarova kod sistema upravljanja u 2011.godini .......................... 152
Slika 123. Broj obavljenih tehnikih pregleda po kategorijama vozil u 2012.godini............. 153
Slika 124. Struktura kvarova na vozilima u 2012.godini ..................................................... 154
Slika 125. Struktura kvarova kod sistema koenja u 2012.godini ....................................... 154
Slika 126. Struktura kvarova kod sistema osvjetljenja i svjetlosnu signalizaciju u 2012.godini
........................................................................................................................................... 155
Slika 127. Struktura kvarova kod sistema upravljanja u 2012.godini .................................. 155
Slika 128. Elementi vjeanja, osovine, tokovi u 2012.godini ............................................. 155
Slika 129. Prosjena starost vozila u RS-u po kategorijama vozila za 2012.godinu ........... 156
Slika 130. Procent neispravnosti vozila(L1-L7, M1, N1-N3) na TP po godinama starosti u
2012. godini. ....................................................................................................................... 160
Slika 131. Ureaji za upravljanje ........................................................................................ 161
Slika 132. Ureaji za koenje ............................................................................................. 161
Slika 133. Ureaji za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju ............................................. 162
Slika 134. Elementi ovjesa, osovine, kotai ........................................................................ 162
Slika 135. Prikaz ukupnog broja saobraajnih nezgoda po godinama ................................ 171
Slika 136. Broj saobraajnih nezgoda od 2008.- 2012. godine u RH.................................. 175
Slika 137. Broj poginulih od 2008.- 2012. god. u RH .......................................................... 175
Slika 138. Uzroci saobraajnih nezgoda (2008.-2012.) ...................................................... 175
Slika 139. Uzrok iznenadni kvar na vozilu (2008.-2012.) .................................................... 175
Slika 140. Broj saobraajnih nezgoda prema vrsti vozila u RH ( 2008.-2012.) ................... 176
214
POPIS TABELA
POPIS TABELA:
Tabela 1.
Tabela 2.
Tabela 3.
Tabela 4.
Tabela 5.
Tabela 6.
Tabela 7.
Tabela 8.
Tabela 9.
Tabela 10.
Tabela 11.
Tabela 12.
Tabela 13.
Tabela 14.
Tabela 15.
Tabela 16.
Tabela 17.
Tabela 18.
Tabela 19.
Tabela 20.
Tabela 21.
Tabela 22.
Tabela 23
Tabela 24.
Tabela 25.
Tabela 26.
Tabela 27.
Tabela 28.
Tabela 29.
Tabela 30.
Tabela 31.
Tabela 32.
Tabela 33.
Tabela 34.
Ogranienja dimenzija i teina vozila u nekim dravama [16]......................

Uporedba brzine i koenja kod razliitih vozaa [26]....................................
Meunarodni znakovi u VIN-u koji se koriste za oznaavanje godine
proizvodnje vozila [46]..................................................................................
Mjesto VIN oznake po markama automobila [2]...........................................
Tehniki normativi efikasnosti koionih sistema motornih i prikljunih
vozila.............................................................................................................
Podaci o kontrolisanim vozilima [127]...........................................................
Uee neispravnosti nekih sistema motornih vozila prema ukupnom broj
kontrolisanih vozila.......................................................................................
Rezultati akcije kontrole tehnike ispravnosti vozila Putujte sigurno po
godinama [127] ............................................................................................
Neispravnosti na sistemima vozila u odnosu na ukupan broj kontrolisanih
vozila po kantonima......................................................................................
Pregled aktivnosti na suzbijanju nepravilnosti u radu ovlatenih STPV
[117] ................................................ ..........................................................
Osnovni statistiki podaci o saobraajnoj sigurnosti u FBiH.........................
Gubici nastali za svaku saobraajnu rtvu prema vrsti ozljede.....................
Gubici nastali za svaku saobraajnu nezgodu po vrsti nezgode..................
Komponente trokova saobraajnih nezgoda i njihovi gubici.......................
Saetak komponenti trokova i ukupnih trokova po vrsta nezgode............
Saetak komponenta trokova i ukupnih trokova prema posljedicI............
Broj pregledanih vozila, registrovanih vozila i ovlatenih stanica tehnikih
pregleda vozila po administrativno-teritorijalnim jedinicama u BiH u
2012.godini....................................................................................................
Broj obavljenih tehnikih pregleda vozila po opinama u Federaciji BiH
Broj obavljenih tehnikih pregleda (registrovanih vozila) vozila po
opinama u RS-u..........................................................................................
Broj obavljenih tehnikih pregleda vozila Brko distriku BiH [86]..................
Uporedni podaci o broju obavljenih pregleda i ovlatenih STPV u BiH za
2012.godinu sa podacima u dravama EU (Slovenija i Hrvatska) te Srbije..
Broj obavljenih pregleda u Federaciji BiH u periodu 1.1. 31.12. 2008.
godini.............................................................................................................
Broj obavljenih pregleda u Federaciji BiH u 2009. godini [2]........................
Ukupan broj pregleda i broj STP-a u FBiH i po kantonima u 2009.godini
Broj obavljenih pregleda i broj EKO TEST-ova u Federaciji BiH u
2010.godini ...................................................................................................
2011.godini....................................................................................................
2012.godini....................................................................................................
Broj obavljenih pregleda po vrstama pregleda po kantonima u Federaciji
BiH 2008-2012.godina...............................................................................
Broj ovlatenih STPV po kantonima u Federaciji BiH 2008-2012.godina.
Prosjena starost vozila u 2010. do 2012 godine prema vrsti vozila ............
Broj otkrivenih greaka na STPV po ureajima/opremi u 20082012.godini...................................................................................................
Razlozi neovjeravanja ispravnosti vozila u periodu 2008.-2012.godine........
Greke sklopova koje utjeu na sigurnost cestovnog saobraaja (20082012)..............................................................................................................
Ukupan broj tehnikih pregleda za period 28.09.2009 do
215
29
48
81
82
99
115
115
116
116
119
121
122
122
122
123
123
130
130
131
132
132
133
134
134
135
136
136
137
137
137
139
140
140
142
POPIS TABELA
Tabela 35.
Tabela 36.
Tabela 37.
Tabela 38.
Tabela 39.
Tabela 40.
Tabela 41.
Tabela 42.
Tabela 43.
Tabela 44.
Tabela 45.
Tabela 46.
Tabela 47.
Tabela 48.
Tabela 49.
Tabela 50.
Tabela 51.
Tabela 52.
Tabela 53.
Tabela 54.
Tabela 55.
Tabela 56.
Tabela 57.
Tabela 58.
Tabela 59.
Tabela 60.
Tabela 61.
Tabela 62.
Tabela 63.
Tabela 64.
Tabela 65.
Tabela 66.
31.12.2012.godine.........................................................................................
Ukupno pregledanih vozila po kategorijama od 28.09.2009 do
31.12.2012.godine.........................................................................................
Broj kvarova na STPV u RS po ureajima/opremi u 2009* do 2012.godini..
Broj kvarova sistema za koenje na STPV u RS u 2010- 2012.godini..........
Broj kvarova ureaja za osvjetljenje i svetlosnu signalizaciju na STPV u
RS u 2010- 2012.godini.................................................................................
Broj kvarova elemenata sistema vjeanja, osovine i tokova na STPV u
RS u 2010- 2012.godini.................................................................................
Raspored i broj kvarova elemenata sistema upravljanja na STPV u RS u
2010- 2012.godini..........................................................................................
Prosjene vrijednosti broja tehnikih pregleda u 2012.godini.......................
Ukupan broj tehnikih pregleda za period 2010. do 31.12.2012.godine
Starosti i broj vozila na STPV Brko distriktu BiH za period 2010.2012.godine...................................................................................................
Broj neispravnih vozila po kategorijamana STPV u Brko distriktu BiH za
2010-2012.godine.........................................................................................
Broj neispravnih vozila po vrsti pregleda za period 2010 do 2012.godine....
Neispravnosti sklopova koji utjeu na sigurnost cestovnog [2008-2012]......
Nacionalni dohodak izraen u dinarima po stanovniku u Srbiji.....................
Starosna struktura najzastupljenijih vozila u AP Vojvodini za 1990, 1995,
2000 godinu [16]............................................................................................
Tehniki pregled vozila u AP Vojvodini za 1994 i 2000 godinu.....................
Broj registriranih vozila u Sloveniji [99]..........................................................
Prosjena starost putnikih motornih vozila u Sloveniji i dravama EEA-21
Pregled saobraajnih nezgoda u BiH za period 2006.- 2012.godina............
Pregled saobraajnih nezgoda u FBiH po kantonima period 20062012.godina...................................................................................................
Posljedice saobraajnih nezgoda period 2006-2012-godina........................
Posljedice saobraajnih nezgoda po kantonima u FBIH period 2006-2012godina............................................................................................................
Mjesto nastanka saobraajne nezgode, prema kategoriji cesta
Mjesto deavanja saobraajnih nezgoda sa posljedicama na podruju
FBiH...............................................................................................................
Procenat neispravnosti i prosjena starost vozila na tehnikim pregledima
u 2012.godine................................................................................................
Tabelarni prikaz vrijednosti i stepena korelacije............................................
Tabelarni prikaz broja pregleda vozila i broja pregleda na ovlatenim
STPV.............................................................................................................
Odnos broja vraenih vozila i broja saobraajnih nezgoda u Federaciji BiH.
Korelacija rangova promjenljivih x i y na osnovu broja vraenih vozila i na
osnovu broja saobraajnih nezgoda u Federaciji BiH...................................
Izraunavanje koeficijenta korelacije.............................................................
Granine vrijednosti ..................................................................................
Komparacija podataka o kaznama i saobraajnih nezgoda usvrhu obrade
korelacijom.....................................................................................................
Koeficijenti korelacije 9 varijabli prema podacima iz tabele 68....................
216
143
143
144
144
144
144
153
157
157
158
158
160
162
163
164
164
166
170
171
172
173
174
174
176
189
190
191
191
191
192
193
194
PRILOZI
PRILOZI
217
PRILOZI
POPIS PRILOGA:
1. PLAN RALIZACIJE TEHNIKOG PREGLEDA VOZILA
2. STPV PLAN RASPOREDA OPREME TLOCRT
3. STPV CROTEHNA LJUBUKI PLAN RASPOREDA OPREME
4. BROJ NEISPRAVNOSTI PO POJEDINIM SISTEMIMA /
PODSISTEMIMA / UREAJIMA
PRILOG 5. BROJ NEISPRAVNIH VOZILA NA PRVOM I PONOVLJENOM
PREGLEDU
PRILOG 6. BROJ NEISPRAVNIH VOZILA KOMPARIRAN SA UKUPNIM
BROJEM PREGLEDA PO STPV
PRILOG 7. KORELACIJA PODATAKA IZ TABELE 32 RAZLOZI
NEOVJERAVANJA ISPRAVNOSTI VOZILA
PRILOG 8. KORELACIJA PODATAKA IZ TABELE STATISTIKI PODACI
PRILOG 9. TABELARNI PRIKAZ OTKRIVENIH GREAKA PO UREAJIMA SA
SAOBRAAJNIM NEZGODAMA I UKUPNIM BROJEM PREGLEDA
VOZILA
PRILOG 10. KORELACIONI PRIKAZ PODATAKA IZ PRILOGA 8.
PRILOG 11. KOMPARACIJA PODATAKA IZ TABELA 28. I 29. TE UKUPNOG
BROJA OBAVLJNIH PREGLEDA U FBIH I KANTONU SARAJEVO
KAO I NJIHOVA KORELACIJA
PRILOG 12. KOMPARACIJA PODATAKA IZ TABELA 32. I 33. TE NJIHOVA
MEUSOBNA KORELACIJA PRIKAZANA TABELOM I
GRAFIKONOM
PRILOG 13. KOMPARACIJA PODATAKA IZ TABELA 32. I 33. SA TEITEM NA
NEISPRAVNOSTI UREAJA ZA UPRAVLJANJE I SISTEMA
KOENJA I BROJA SAOBRAAJNIH NEZGODATE NJIHOVA
MEUSOBNA KORELACIJA PRIKAZANA GRAFIKONOM I
TABELAMA
PRILOG 14. KOMPARACIJA PODATAKA IZ TABELA 32. I 33. I IZ PRILOGA 5.
SA TEITEM NA NEISPRAVNA VOZILA NA PRVOM I II
PREGLEDU I BROJA SAOBRAAJNIH NEZGODA TE NJIHOVA
MEUSOBNA KORELACIJA PRIKAZANA TABELAMA I
GRAFIKONOM
PRILOG 15. KOMPARACIJA PODATAKA IZ TABELA 34. I 36.-40. BROJA
SAOBRAAJNIH NEZGODA U RS-U TE NJIHOVA MEUSOBNA
KORELACIJA PRIKAZANA TABELAMA I GRAFIKONOM
PRILOG 16. DIJAGRAM TOKA PREVENTIVNI TEHNIKI PREGLED VOZILA
PRILOG 17. DIJAGRAM TOKA REDOVNI TEHNIKI PREGLED VOZILA
PRILOG 18. POKAZATELJI EFEKTIVNOSTI ODNOSNO SIGURNOSTI
FUNKCIONISANJA VOZNOG PARK
PRILOG 19. EFEKTIVNOST SIGURNOST KOREKTIVNOG ODRAVANJA VOZILA
PRILOG
PRILOG
PRILOG
PRILOG
218
219
220
221
222
227
234
241
242
243
244
245
246
247
248
249
250
255
260
261

ada sistema tehn
oljanja odravan
PRILOZI
PRILOG 1. PLA
AN RALIZ
ZACIJE TEHNIK
T
KOG PRE
EGLEDA V
VOZILA
219

ada sistema tehn
oljanja odravan
PRILOZI
PRILOG 2. STP
PV PLA
AN RASPOREDA OPREME
E TLOCR
RT
220

ada sistema tehn
oljanja odravan
PRILOZI
PRILOG 3. STP
PV CROT
TEHNA LJUBUK
KI PLAN RASPOR
R
REDA OP
PREME
221
PRILOZI
PRILOG 4. BROJ NEISPRAVNOSTI PO POJEDINIM SISTEMIMA /

PODSISTEMIMA / UREAJIMA
Red.
broj
Broj neispravnosti
Sistem/Podsistem/Ureaj
Ostalo
Nosa pedale radne konice (nona
komanda)
Stanje pedale i radni hod
Vakuumska pumpa ili kompresor i
rezervoar
Indikator ili pokaziva upozorenja o
niskom pritisku
Runi koni ventil
Mehaniko
stanje i
funkcionalnost
1.
Konice
2009
2010
2011
2012
277
729
453
56
14
16
32
11
12
11
34
103
50
29
293
929
662
234
92
Koni ventili (noni ventili, ventili za

rastereenje, regulatori-razvodnici,
rele-ventili)
33
161
167
52
28
Spojnike glave za koenje prikolice
Rezervoar za vazduh pod pritiskom
Servo jedinice konice, glavni koni

cilindar (hidraulini sistem)
26
470
108
104
63
Kruti koni vodovi
37
84
107
76
56
Elastini koni vodovi
47
154
235
129
134
Kone obloge (ploice disk konice)
476
868
788
347
207
Koni doboi, koni diskovi
401
647
478
171
80
30
59
61
24
11
25
63
103
66
29
10
96
400
291
90
61
4721
3558
1399
798
1069
3833
4259
3734
5.490
844
2861
3236
3498
5.476
423
1077
1315
820
251
21
7792
8816
8056
11.217
Kona elastina uad, poluge, poluge

mehanikog prijenosnog mehanizma
Ureaji za aktiviranje konice
(ukljuujui akumulaciono-oprune
cilindre ili hidrauline kone cilindre)
Ventili za mjerenje optereenja
Sistem za dugotrajno koenje (gdje je
ugraen ili ako se zahtjeva)
ABS (gdje je ugraen ili ako se
zahtjeva)
Ukupno za 20 stavki:
1808
Performanse i efikasnost radne konice
Performanse i
efikasnost
2008
Performanse i efikasnost pomone

konice
Performanse i efikasnost parkirne
konice
Sistem za dugotrajno koenje
(ukljuujui motornu konicu)
Ukupno za 4 stavke:
2342
Ostalo
2.
Toak upravljaa (volan)
49
57
90
90
Stup upravljaa
13
18
20
20
Prijenosni mehanizam upravljaa
104
130
140
140
69
363
662
454
454
253
Servo-upravlja
10
10
Amortizer upravljaa
11
11
11
Upravljaki sistem
Graninik ugla zakretanja upravljaa
222
PRILOZI
Red.
broj
Broj neispravnosti
Ukupno za 7 stavki:
2008
2009
2010
2011
2012
538
883
725
725
349
Ostalo
Kratko svjetlo
162
241
347
140
198
Dugo svjetlo
90
151
178
82
120
Prednje svjetlo za maglu
10
19
66
14
27
Svjetlo za vonju unatrag
54
105
147
115
103
Prednja pozicijska svjetla
66
87
103
211
189
Stranja pozicijska svjetla
61
143
143
146
166
Stranje svjetlo za maglu
11
Parkirna svjeta
12
10
12
14
11
21
31
100
167
193
144
162
564
938
1205
906
1012
15
Pokretno
svjetlo
(reflektori
osvjetljavanje radova)
3.
Ureaji za osvjetljavanje i
Gabaritna svjetla
Svjetla registarske tablice
uta rotacijska ili treptava svjetla
Plava/crvena rotacijska/ treptava
svjetla
Katadiopteri
4.
Ureaji za osvjetljavanje i
Stop svjetla
215
355
379
408
410
Pokazivai smjera
102
199
336
410
264
14
320
564
737
841
687
Ureaj za istovremeno ukljuivanje

svih pokazivaa smjera
Ukupno za 4 stavke:
Ostalo
Vjetrobran i druge staklene povrine
5.
Ureaji koji omoguuju

normalnu vidljivost
Samonosiva karoserija te
asija
sa
kabinom
i
nadogradnjom
450
949
787
665
Brisai i perai vjetrobrana
16
23
31
12
16
Vozaka ogledala
47
75
121
38
90
Ukupno za 3 stavke:
193
548
1101
837
771
Samonosiva karoserija
52
100
138
108
101
asija
38
68
62
59
47
Kabina
38
49
53
35
35
Nadgradnja
12
15
20
14
Ukupno za 4 stavke:
140
232
273
216
190
Ostalo
7.
Elementi ovjesa, osovine,

tokovi
130
Ostalo
6.
za
Poluje ovjesa
261
504
455
396
398
Zglobovi ovjesa
230
656
792
833
686
Amortizeri
39
43
56
53
56
Opruge
22
15
33
17
Glavina toka
33
45
39
47
26
223
PRILOZI
Red.
broj
Broj neispravnosti
2008
2009
2010
2011
2012
15
18
329
626
610
556
513
923
1894
2000
1920
1.693
10
33
Zauljenost motora
23
37
21
19
31
Sistem za paljenje
Razvodni mehanizam
10
36
54
73
32
48
Buka u mirovanju vozila sa upaljenim

motorom
120
247
164
42
18
Ukupno za 1 stavku:
120
247
164
42
18
Naplatci - felge
Pneumatici
Ukupno za 7 stavki:
Ostalo
Oslonci motora
8.
Motor
Sistem za napajanje gorivom

Ukupno za 5 stavki:
Ostalo
9.
Buka vozila
Ostalo
10.
Elektroureaji i instalacije
Elektropokreta
16
21
Generator
Akumulator
13
Kontakt brava
16
34
31
28
64
71
22
18
Elektrini vodovi
Ukupno za 5 stavki:
Ostalo
11.
Kvailo
18
Mjenja
10
Vratila, diferencijal i poluvratila
13
13
13
15
21
41
23
21
15
17
29
12
Prijenosni mehanizam
Lanac, lananici, remen, remenice
Ukupno za 4 stavke:
Ostalo
Brzinomjer s putomjerom
Kontrolna plava lampa za dugo svjetlo
Sirena
12.
19
25
51
21
25
Tahograf ili nadzorni ureaj (euro

tahograf)
33
60
84
Ograniiva brzine
54
65
80
42
39
12
20
75
24
109
135
215
211
181
78
81
42
48
Svjetlosni ili zvuni signal pokazivaa

smjera
Ostali signalni ureaji za kontrolu rada
pojedinih mehanizama ugraenih na
vozilu
Ukupno za 7 stavki:
Ostalo
13.
Ispitivanje izduvnih gasova

motornih vozila
Izduvni sistem
57
Usisni sistem
224
PRILOZI
Red.
broj
Broj neispravnosti
2008
2009
2010
2011
2012
20
13
16
23
15
97
135
109
54
52
Ostalo
Mehanika spojnica
14
13
Elektrini prikljuak spojnice
11
15
11
15
19
23
44
15
14
14
27
22
31
20
12
20
35
57
30
39
Sistem za paljenje
Sistem za napajanje gorivom

Razvodni mehanizam
vozila BEZ KATALIZATORA ispitivanje zapreminskog sadraja
ugljen monoksida (CO) u izduvnom
gasu na brzini vrtnje praznog hoda
vozila SA KATALIZATOROM ispitivanje zapreminskog sadraja
ugljen monoksida (CO) u izduvnom
gasu pri povienoj brzini vrtnje i pri
brzini vrtnje praznog hoda.
Izraunavanje faktora zraka lambda na
povienoj brzini vrtnje
DIZEL - ispitivanje srednjeg stepena
zacrnjenja izduvnog gasa
Ukupno za 8 stavki:
14.
Ureaj za spajanje vunog i

prikljunog vozila
Ukupno za 2 stavke:
Ostalo
Unutranjost kabine, sjedala i prostora
za putnike
Ureaj za ventilaciju kabine i
vjetrobrana
Vrata vozila
Pokretni prozori i krovovi
Brave
15.
Ostali
vozila
ureaji
dijelovi
Izlaz za sluaj opasnosti
16
38
52
66
36
Branici
31
65
113
110
102
111
200
305
262
216
17
13
24
12
Sigurnosni trougao
15
24
Kutija prve pomoi
13
20
45
11
Klinasti podmetai
Dodatne komande za vozilo kojim

upravlja
osoba
sa
tjelesnim
nedostacima
Kontrola
ispravnosti
ograniivaa
brzine na motociklima opremljenim
varijatorskim elementima transmisije
Ostalo
Aparat za gaenje poara
Oprema vozila
Blatobrani
Sigurnosni pojasevi
16.
eki za razbijanje stakla u sluaju

nude
Rezervne arulje
12
14
59
12
Rezervni toak ili tuba zraka pod

pritiskom ili adekvatno ljepilo
11
10
12
14
Sajla ili poluga za vuu
12
11
16
Ukupno za 8 stavki:
71
86
175
65
45
225
PRILOZI
Red.
broj
Broj neispravnosti
Ostalo
Registarske tablice
17.
Ukupno za 2 stavke:
Ostalo
Gasna instalacija na vozilu
19.
20.
2009
2010
2011
2012
16
10
18
15
17
12
25
17
Registarske tablice
Ostale oznake
18.
2008
Rezervoar gasa
Armatura rezervoara gasa
Isparava gasa (za LPG)
Regulator pritiska
Vodovi za gas niskog pritiska
Ukupno za 6 stavki:
10
Vodovi za sredstva za grijanje
Elektrini ureaji i instalacije
Tehniko uputstvo za ureaj za gas
Naljepnica sa oznakom gasa
Ukupno za 4 stavke:
10
614
1276
2359
215
249
4464
249
7.446
18.540
19.606
19.640
17.596
Ureaj za gas
Ureaj za gas
Greke automatski
evidentirane prilikom unosa
podataka o mjerenjima
Koeficijent koenja radne konice

prenizak
Koeficijent koenja pomone konice
prenizak
Razlika sila koenja na tokovima iste
osovine previsoka
Taka isparavanja koione tekuine
preniska
Ukupno za 4 stavke:
UKUPNO ZA 20 NEISPRAVNOSTI (129 STAVKI)
226
PRILOZI
PRILOG 5. BROJ NEISPRAVNIH VOZILA NA PRVOM I PONOVLJENOM

PREGLEDU
UKUPNO
3.537
42
9.027
10
13
AC doo Visoko PJ TP
Breza
19
AC Krelj d.o.o. Livno
11
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
349
9.324
186
8.300
72
27
19
24
60
64
62
40
72
72
97
13
30
11
20
12
26
94
142
146
199
41
374
275
89
98
AGRAM d.d. Bugojno
10
24
19
AGRAM d.d.
Novi Grad Sarajevo
27
49
36
14
AGRAM d.d. Blauj Ilida
53
46
53
25
36
24
25
32
10
AGRAM d.d. itluk
18
57
68
33
38
AGRAM d.d. Grude
AGRAM d.d. Jajce
28
36
53
26
AGRAM d.d. Konjic
45
68
64
AGRAM d.d. Ljubuki
15
AGRAM d.d. Mostar
16
26
78
17
AGRAM d.d. Mostar II
10
16
120
86
54
85
202
202
264
2000-Darc d.o.o. Livno

A & Bonus d.o.o. Visoko
AC Quattro d.o.o. Novo

Sarajevo
Adda Promet doo Velika
Kladua
AGRAM d.d. Cazin

AGRAM d.d. apljina
AGRAM d.d. Odak

AGRAM d.d. Posuje
AGRAM d.d. Prozor Rama
AGRAM d.d. Centar
Sarajevo
AGRAM d.d. Srebrenik
256 10.711
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni
pregled
Naziv STP-a i mjesto
Prvi pregled
Broj neispravnih Broj neispravnih Broj neispravnih Broj neispravnih Broj neispravnih
vozila 2008.
vozila 2009.
vozila 2010.
vozila 2011.
vozila 2012.
AGRAM d.d. Stolac

AGRAM d.d.
Tomislavgrad
24
10
AGRAM d.d. Tuzla
17
32
79
43
10
AGRAM d.d. Tuzla II
42
22
AGRAM d.d. Velika

Kladua
AGRAM d.d. Vitez
227
PRILOZI
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni
pregled
Prvi pregled
vozila 2008.
vozila 2009.
vozila 2010.
vozila 2011.
vozila 2012.
AGRAM d.d. Zenica
25
208
51
23
10
AGRAM d.d. epe
15
75
110
86
53
AGRAM Novi Travnik
AGROMAN d.o.o.
Tomislavgrad
11
85
AK EL-GO d.o.o. Stolac
10
111
129
145
123
22
39
33
60
111
86
18
41
38
47
17
12
28
ASA PSS Donji Vakuf
ASA PSS Sutina Mostar
12
42
45
28
ASA PSS Bie polje

Mostar
22
148
87
60
18
61
84
46
27
17
23
12
33
15
12
10
17
AMK "BUGOJNO" d.o.o.
44
93
106
57
27
Auto STIL d.o.o. Cazin
34
252
439
361
347
Autocentar BH Bugojno
54
46
16
14
Autocentar BH d.o.o. Novo

Sarajevo
31
40
16
27
25
Autocentar BH d.o.o. Tuzla
11
28
60
23
Autocentar BH Gorade
292
326
282
290
255
Autocentar BH PJ Zenica
93
134
280
10
247
182
21
33
17
13
11
110
97
83
27
AKT Travnik
Alios Biha
AMARIN TREJD d.o.o.
Hadii
AMOX TREYD d.o.o.
Kalesija
APRO Mehanizacija doo
Mostar
ASA PSS Rajlovac Novi
Grad Sarajevo
AC KOLJI Teanj
Auto Commerce d.o.o.
G.Vakuf-Uskoplje
Autokua Matoevi Bila
Vitez
Auto Lijanovii 1 iroki
Brije
Auto Lijanovii 2 iroki
Brijeg
Auto Lijanovii Mostar
Autocentar BH STP Mostar,

Bie polje
Autocentar BH STP
Mostar,Sutina
AUTOCENTAR BH
ivinice
AUTOCENTAR d.d. Klju
228
PRILOZI
AUTOCENTAR doo iroki

Brijeg
AUTOCOMERC d.o.o.
Biha
AUTODELTA d.o.o. Centar
Sarajevo
AUTO-INILOVI doo
Posuje
AUTO-KONTAKT d.o.o.
Buim
AUTOKUA LIJANOVII
d.o.o.
AUTO-MOTOR doo PJ
Dobonica
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni
pregled
Prvi pregled
vozila 2008.
vozila 2009.
vozila 2010.
vozila 2011.
vozila 2012.
17
25
14
193
494
310
257
168
10
32
25
15
26
124
168
173
105
34
47
23
42
35
18
23
46
62
57
35
13
93
138
155
109
--
19
70
92
68
34
10
25
68
63
51
64
138
253
27
12
13
12
230
427
11
275
22
338
375
11
CROATIA VITEZ Vitez
13
CROATIA VITEZ Jajce
41
31
20
13
CROATIA VITEZ Novi

Travnik
25
71
55
26
CROAUTO d.o.o. Mostar
16
12
20
10
52
47
39
27
26
10
AVKI d.o.o. Biha
60
54
93
138
16
75
AVKI doo, Cazin
49
268
117
75
88
OSIPROMEX d.o.o.
Usora
13
45
45
34
19
ELVIS d.o.o. V.Kladua
127
393
12
324
99
64
ENERGY COMMERCE
26
77
41
54
EUROSERVIS d.o.o. Livno
33
30
23
AUTOSERVIS VILA d.o.o.

BERLINA d.o.o.
BIG-TRUCK d.o.o. Biha
BIHAMK d.o.o. Ilida
BIHAMK d.o.o TC Zenica
BN-STEP d.o.o. Zavidovii
PJ-2
BOSNAEXPRES dd Doboj
Jug
BTS d.o.o. Visoko
CENTROTRANS
TRANZIT dd Novi Grad
Sarajevo
CROATIA - REMONT
apljina
CROTEHNA d.o.o.
Ljubuki
CROTEHNA doo PJ
Tomislavgrad
DERBY d.o.o. Oraje
229
PRILOZI
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni
pregled
Prvi pregled
vozila 2008.
vozila 2009.
vozila 2010.
vozila 2011.
vozila 2012.
FINVEST DRVAR d.d. STP
38
83
62
44
GANJGO LINE doo DobojJug
53
67
69
73
51
GM-AC d.o.o. Kakanj
189
171
138
50
GMC Ininjering Novo

Sarajevo
67
262
GRAD LUX doo Gradaac
16
10
31
GRAKOP doo Kiseljak
17
10
GRAPS d.o.o. Gradaac
31
11
13
Hajasininjering Mostar
12
Hajasininjering Tuzla
24
59
105
Hercegovina auto 1 Mostra
HIDROGRADNJA d.d.
Sarajevo
39
38
15
17
HP Investing Mostar
162
255
217
202
179
JAMBOSS d.o.o. Lukavac
20
158
66
26
JKP Komunalno Neum
14
12
52
64
52
53
30
11
ILMA doo Sanski Most
KAMASS d.o.o.
Kamion centar Biha
KJKP GRAS doo, Depo
trolejbusa
KJKP GRAS doo, Velika
Drveta 1
11
17
11
15
17
12
Kovan MI Olovo
K-PROJEKT d.o.o. epe
KVIM Company Sanski

Most
49
114
149
160
123
LAGER d.o.o. Posuje
43
88
198
19
90
127
114
58
21
84
68
17
57
57
113
258
165
105
15
29
27
11
12
34
12
104
17
70
41
LAVA KOMERC d.o.o.

LIO TRANS doo iroki
Brijeg
MARKOVI d.o.o. Kiseljak
MEHANIZACIJA d.o.o.
Mostar
METALMERC d.o.o.
Kiseljak
MGM-TP d.o.o. Bugojno
MP LIDO COMPANY
Graanica
MP LIDO COMPANY doo
Mostar
230
PRILOZI
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni
pregled
Prvi pregled
vozila 2008.
vozila 2009.
vozila 2010.
vozila 2011.
vozila 2012.
Nevisti Comerc Tomislav

Grad
NEXT d.o.o. Busovaa
ORMAN doo PJ Busovaa
OSING d.o.o. P.J. eli
13
25
21
27
OSING d.o.o. P.J. Jablanica
13
60
24
26
33
OSING d.o.o. P.J. Kladanj
19
50
103
12
83
61
OSING d.o.o. P.J. Lukavac
68
45
14
OSING d.o.o. PJ Klokotnica

Doboj Istok
27
24
22
29
OSING d.o.o. P.J. Vare
20
30
24
OSING doo PJ Kakanj
11
OSING doo PJ Zenica
169
117
120
OSING doo PJ Ilija
33
66
60
81
OSING PJ Vogoa
31
14
94
25
32
10
51
61
68
71
58
POLO JUNIOR d.o.o. Tuzla
16
Pro Tehna Prozor
15
20
13
172
90
51
44
19
69
237
Oxis oil Graanica

POLO JUNIOR d.o.o.
Kalesija
PROZOR-BENZ d.o.o.
PSC-JELAH d.o.o.
104
REMIS d.o.o. P.J.Novi Grad

Sarajevo
REMIS d.o.o. P.J.Konjic
18
38
36
40
REMIS d.o.o. P.J. Srebrenik
46
91
10
54
40
REMIS d.o.o. P.J. I Konjic
85
123
REMIS doo B.Krupa

(Ljusina)
77
110
23
123
154
117
REMIS doo Banovii
45
136
145
131
182
REMIS doo Bosanska

Krupa
55
92
130
125
10
103
REMIS doo PJ Donji Vakuf
42
12
REMIS doo PJ Gornji

Vakuf
21
40
18
25
52
21
34
25
REMIS doo PJ Maglaj
19
23
14
13
REMIS doo PJ Tuzla
20
13
REMIS doo PJ I Zenica
28
12
REMIS doo PJ ivinice
12
REMIS doo Teanj
231
PRILOZI
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni
pregled
Prvi pregled
vozila 2008.
vozila 2009.
vozila 2010.
vozila 2011.
vozila 2012.
REMIS doo PJ Zenica I
69
105
47
45
REMIS PJ Vitez
11
31
11
10
66
84
96
213
247
10
14
40
41
81
63
73
71
139
160
171
145
114
14
142
105
105
84
Silver Ost Donji Vakuf
19
12
SISKO-TRADE d.o.o. PJ
br.5
11
13
20
11
10
REMIS PJ Novi Grad

Sarajevo
REMIS Visoko
RISOVI COMERCE doo
B.Petrovac
SAMN d.o.o. Tuzla
SELIMPEX d.o.o. Srebrenik
SJAJ Maglaj
SONI LUX d.o.o. Tuzla
16
48
61
18
STP GREEN V.Kladua
30
13
10
32
34
31
29
98
206
158
156
107
10
10
13
19
108
133
68
58
12
36
11
21
15
32
35
17
16
TEHPROV Ilia
44
92
TG Hadii
41
56
TMP Ahmetspahi Vogoa
12
33
28
TPV Zenica
55
95
45
TRANSPORT d.o.o Kakanj
224
387
245
13
167
12
TRANSPORT doo
Graanica
23
17
11
11
TRZ HADII d.d.
65
82
33
27
TURBO PROM Novi

Travnik
26
10
STP JAKOV MIKULI

Grude
STP MAK Company
Gorade
STTP KAHRIB d.o.o.
Sapna
ILJAK d.o.o. Ilida
IP STUPANICA dd
Olovo
PD/GD UMARIJA
FOJNICA
TEH-HERCEGOVINA PJ
apljina
TEH-HERCEGOVINA PJ
itluk
TEH-HERCEGOVINA PJ
Vitez
TEHNOSERVIS d.o.o.
Oraje
TELE-COM doo G.VakufUskoplje
232
PRILOZI
TUZLA REMONT d.d.

Tuzla
UNIS AUTOMOBILI I
DIJELOVI doo
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni m
pregled
Prvi pregled
Ponovljeni
pregled
Prvi pregled
vozila 2008.
vozila 2009.
vozila 2010.
vozila 2011.
vozila 2012.
219
144
93
88
VISOKA d.o.o. Grude
13
16
VOE-TRANZIT d.o.o.
19
13
12
35
23
35
13
14
70
110
93
75
Velmos Company Mostar
ZOVKO AUTO d.o.o. PJ

Maglaj
ZOVKO AUTO doo, PJ
epe
IVINICEREMONT d.o.o.
233
PRILOZI
PRILOG 6. BROJ NEISPRAVNIH VOZILA KOMPARIRAN SA UKUPNIM

BROJEM PREGLEDA PO STPV
1.
UKUPNO
2000-Darc d.o.o. Livno
2.
3.579 572583
3.
4.
5.
6.
9.283 579648 11.060 597147
7.
9.510 598932
9.
10.
11.
12.
8.372 602444 41.8042950754
Odnos 11 i 12 u %
Pregledanih vozila
Pregledanih vozila
Ukupno neispravnih vozila

8.
UKUPNO za 5
godina
2012.
Pregledanih vozila
2011.
Pregledanih vozila
2010.
Pregledanih vozila
2009.
Pregledanih vozila
2008.
11/12
1,42
12
2.007
14
1.652
28
1.718
19
1.965
24
1.815
97
9157
1,06
3.854
4.523
60
4.778
64
4.377
62
4.090
187
21622
0,86
AC doo Visoko PJ TP Breza
21
2.779
33
2.961
79
3.173
74
3.592
110
3.485
317
15990
1,98
AC Krelj d.o.o. Livno
13
3.302
32
3.305
12
3.364
23
3.313
12
3.137
92
16421
0,56
26
8.371
94 10.109
199 11.439
610
54062
1,13
41
2.493
376
2.833
278
2.692
92
2.768
98
3.004
885
13790
6,42
AGRAM d.d. Bugojno
1.511
11
1.462
26
1.602
20
1.789
1.647
67
8011
0,84
AGRAM d.d.
Novi Grad Sarajevo
2.495
29
9.448
55 11.905
37 12.355
14 12.149
135
48352
0,28
AGRAM d.d. Blauj Ilida
0 10.238
6.056
53
6.221
47
6.002
53
5.099
161
33616
0,48
A & Bonus d.o.o. Visoko
AC Quattro d.o.o. Novo

Sarajevo
Adda Promet doo Velika
Kladua
AGRAM d.d. Cazin
142 12.501
149 11.642
25
2.288
36
2.861
24
2.769
25
2.792
32
2.956
142
13666
1,04
3.695
3.925
10
3.996
3.790
3.555
24
18961
0,13
AGRAM d.d. itluk
18
3.865
58
3.829
70
4.007
33
4.109
38
3.946
217
19756
1,10
AGRAM d.d. Grude
1.603
2.473
2.784
2.688
2.649
15
12197
0,12
AGRAM d.d. Jajce
1.853
29
2.183
37
2.436
53
2.493
26
2.280
148
11245
1,32
AGRAM d.d. Konjic
45
6.203
68
4.301
71
3.522
172
190
14198
1,34
AGRAM d.d. Ljubuki
4.901
4.669
4.654
15
4.776
4.716
40
23716
0,17
AGRAM d.d. Mostar
8.675
16
8.098
26
8.303
80
7.805
17
7.505
139
40386
0,34
AGRAM d.d. Mostar II
3.091
1.574
4665
0,00
10
3.932
16
3.916
120
4.064
287
19605
1,46
AGRAM d.d. Posuje
1.142
910
79
2131
0,05
AGRAM d.d. Prozor - Rama
2.056
1.511
1.206
AGRAM d.d. apljina
AGRAM d.d. Odak
AGRAM d.d. Centar

Sarajevo
86
3.888
55
3.805
1.733
1.726
22
8232
0,27
534
1.740
2274
0,26
202
2.868
264
2.798
755
15740
4,80
2.033
2.361
4394
0,18
AGRAM d.d. Srebrenik
AGRAM d.d. Stolac
AGRAM d.d. Tomislavgrad
1.251
1.534
28
1.637
12
1.866
1.858
50
8146
0,61
AGRAM d.d. Tuzla
18
7.449
32
7.701
79
7.678
43
7.136
10
5.923
182
35887
0,51
AGRAM d.d. Tuzla II
42
4.345
22
2.107
64
6452
0,99
3.737
85
3.288
204
3.049
234
PRILOZI
823
AGRAM d.d. Vitez
2.314
3.245
936
AGRAM d.d. Zenica
25
8.670
214
8.384
52
6.889
23
6.234
10
AGRAM d.d. epe
16
2.426
75
2.353
110
2.111
86
2.319
53
AGRAM Novi Travnik
2.079
681
AGROMAN d.o.o.
Tomislavgrad
1.161
1.186
12
1.295
1.071
AK EL-GO d.o.o. Stolac
1.340
2.195
10
2.542
317
121
2.948
130
4.078
151
4.496
127
4.236
22
3.783
39
6.589
Alios Biha
AMARIN TREJD d.o.o.
Hadii
AMOX TREYD d.o.o.
Kalesija
APRO Mehanizacija doo
Mostar
ASA PSS Rajlovac Novi
Grad Sarajevo
83 16.358
51
7.866
120
4.849
86
1.654
86
Odnos 11 i 12 u %
Pregledanih vozila
Pregledanih vozila
AGRAM d.d. Velika Kladua
AKT Travnik
UKUPNO za 5
godina
2012.
Pregledanih vozila
2011.
Pregledanih vozila
2010.
Pregledanih vozila
2009.
Pregledanih vozila
2008.
823
0,12
6495
0,00
5.739
324
35916
0,90
2.245
340
11454
2,97
2760
0,04
109
5441
2,00
11
6394
0,17
4.091
532
19849
2,68
2.609
61
12981
0,47
340
30727
1,11
728
287
19
2.285
42
2.966
38
2.796
47
2.654
146
10988
1,33
2.375
2.425
17
2.711
12
3.226
28
3.197
58
13934
0,42
580
1.388
1.666
1.672
1.590
20
6896
0,29
1.187
2.366
3553
0,14
ASA PSS Donji Vakuf

ASA PSS Sutina Mostar
12
864
43
3.320
45
3.436
28
3.391
128
11011
1,16
ASA PSS Bie polje

Mostar
23
1407
148
4.505
87
4.321
60
4.486
318
14719
2,16
61
4.998
88
5.010
49
4.709
27
4.139
253
23643
1,07
19
0,00
AC KOLJI Teanj
Auto Centar Hercegovina
Mostar
Auto Commerce d.o.o.
G.Vakuf-Uskoplje
Autokua Matoevi Bila
Vitez
Auto Lijanovii 1 iroki Brije
28
4.787
19
17
1.373
3.019
Auto Lijanovii 2 iroki Brijeg
23
1.547
1.631
1.711
1.725
62
7987
0,78
2.997
12
4.893
34
4.819
52
12709
0,41
2.527
17
2.571
13
2.345
2.026
39
12488
0,31
10
2.126
19
1.995
1.889
2.111
39
8121
0,48
106
845
951
0,53
Auto Lijanovii Mostar

AMK "BUGOJNO" d.o.o.
44
1.691
95
2.075
107
1.914
57
1.920
27
1.816
330
9416
3,50
Auto STIL d.o.o. Cazin
34
5.031
259
4.516
439
4.697
365
5.556
348
5.649
1.445
25449
5,68
Autocentar BH Bugojno
2.462
63
2.594
48
2.242
16
1.735
14
1.926
146
10959
1,33
Autocentar BH Novo
Sarajevo
31 15.272
Autocentar BH d.o.o. Tuzla

Autocentar BH Gorade
Autocentar BH PJ Zenica
43 15.627
16 17.100
27 15.151
26 13.489
143
76639
0,19
11
7.053
35
7.167
62
7.324
23
8.548
131
30092
0,44
293
5.011
326
5.697
284
6.098
293
6.228
256
6.263
1.452
29297
4,96
95
8.319
134
9.204
290
7.631
252
6.249
183
6.556
954
37959
2,51
235
PRILOZI
Autocentar BHMostar,Bie
Odnos 11 i 12 u %
Pregledanih vozila
Pregledanih vozila
UKUPNO za 5
godina
2012.
Pregledanih vozila
2011.
Pregledanih vozila
2010.
Pregledanih vozila
2009.
Pregledanih vozila
2008.
21
4.754
34
1.979
55
6733
0,82
Autocentar BHMostar,Sutina
3.519
2.510
11
6029
0,18
AUTOCENTAR BH ivinice
3.448
23
3.458
13
4.153
4.843
11
5.933
60
21835
0,27
AUTOCENTAR d.d. Klju
2.907
116
2.681
97
2.875
84
2.914
27
2.352
324
13729
2,36
AUTOCENTAR iroki Brijeg
5.910
5.942
17
6.125
25
6.239
6.219
50
30435
0,16
AUTOCOMERC d.o.o. Biha
6.800
14
5.976
2.584
223
20
15583
0,13
168 10.749
1.422
62964
2,26
polje
Autodelta Centar Sarajevo

AUTO-INILOVI Posuje
193 13.120
494 13.653
310 13.062
257 12.380
2.877
12
2.970
32
3.779
27
3.964
15
4.072
90
17662
0,51
AUTO-KONTAKT Buim
26
2.631
124
2.865
169
2.968
175
2.917
105
2.943
599
14324
4,18
AUTO-MOTOR Dobonica
26
5.392
4.061
35
3.802
2.906
919
72
17080
0,42
AUTOSERVIS VILA d.o.o.
708
48
637
23
691
42
704
35
711
149
3451
4,32
28
4.086
23
4.441
49
4.491
64
4.537
57
5.547
221
23102
0,96
4.201
26
3.481
13
2.903
46
10585
0,43
94
3.414
140
4.925
158
5.935
505
18140
2,78
383
383
1,83
BERLINA d.o.o.
BIG-TRUCK d.o.o. Biha
BIHAMK d.o.o. Ilida
BIHAMK d.o.o TC Zenica
113
3.866
29
4.861
71
4.714
94
4.373
68
4.527
34
4.247
296
22722
1,30
BN-STEP Zavidovii PJ-2
20
990
25
1.276
68
1.284
63
2.098
52
2.337
228
7985
2,86
BOSNAEXPRES Doboj Jug
10
171
67
1.297
142
2.469
262
3.020
478
6967
6,86
BTS d.o.o. Visoko
3.618
28
3.703
12
3.248
14
3.192
12
3.148
72
16909
0,43
248
5.942
438
6.274
297
5.780
339
5.756
375
4.925
1.697
28677
5,92
Croatia - remont apljina
3.324
3.053
3.165
12
3.372
3.210
27
16124
0,17
CROATIA Vitez Vitez
1.731
14
2.161
2.960
10
3.076
3.053
39
12981
0,30
CROATIA Vitez Jajce
43
622
31
2.566
21
2.789
13
2.771
2.948
117
11696
1,00
CROATIA Vitez Novi Travnik
26
1.303
71
1.304
55
1.359
26
1.278
1.100
182
6344
2,87
7.417
7.312
28
7.125
21
7.029
10
7.160
64
36043
0,18
CROTEHNA d.o.o. Ljubuki
54
4.422
48
4.343
39
4.323
27
4.201
26
4.085
194
21374
0,91
CROTEHNA doo PJ T.Grad
2.580
2.420
2.439
10
2.431
2.300
14
12170
0,12
AVKI d.o.o. Biha
61
5.751
54
5.296
101
4.985
154
4.990
75
5.573
445
26595
1,67
AVKI doo, Cazin
51
2.867
272
2.922
125
2.992
76
2.875
88
2.652
612
14308
4,28
OSIPROMEX Usora
13
1.689
47
1.683
46
1.762
35
1.719
19
1.744
160
8597
1,86
3.197
3.213
3.691
3.566
3.418
17085
0,05
Centrotrans Tranzit N.Grad

Sarajevo
CROAUTO d.o.o. Mostar
DERBY d.o.o. Oraje
236
PRILOZI
1.326
FINVEST DRVAR d.d. STP
708
38
912
83
994
64
905
44
GANJGO LINE Doboj-Jug
53
3.394
68
3.882
69
3.956
73
4.135
GM-AC d.o.o. Kakanj
10
3.379
189
3.913
179
4.375
141
Odnos 11 i 12 u %
Pregledanih vozila
Pregledanih vozila
ELING Jajce
GMC In. Novo Sarajevo
UKUPNO za 5
godina
2012.
Pregledanih vozila
2011.
Pregledanih vozila
2010.
Pregledanih vozila
2009.
Pregledanih vozila
2008.
1326
0,00
823
229
4342
5,27
51
4.231
314
19598
1,60
4.184
50
2.688
569
18539
3,07
67
1.588
266
6.809
333
8397
3,97
GRAD LUX doo Gradaac
4.506
17
4.438
4.654
10
4.200
32
4.085
74
21883
0,34
GRAKOP doo Kiseljak
1.137
17
1.105
12
1.232
1.231
1.303
38
6008
0,63
GRAPS d.o.o. Gradaac
4.422
36
4.301
12
4.369
13
4.323
4.667
75
22082
0,34
GREEN Velika Kladua
606
606
0,00
Hajasininjering Mostar
Hajasininjering Tuzla
515
19
319
17
HIDROGRADNJA Sarajevo
1.946
39
176
12
1.366
2.261
2.558
25
6185
0,40
24
3.201
59
3.947
105
2.855
188
10179
1,85
27
534
5,06
19
336
5,65
1072
989
2.452
39
2.440
17
2.349
HP Investing Mostar
ILMA doo Sanski Most
JAMBOSS d.o.o. Lukavac
JKP Komunalno Neum
KAMASS d.o.o.
17
2.298
119
11485
1,04
96
96
0,00
162
2.960
258
2.779
218
2.783
204
2.668
179
3.179
1.021
14369
7,11
11
7.103
24
7.189
159
6.307
66
7.241
27
6.550
287
34390
0,83
1.159
14
1.150
1.206
1.223
12
1.200
44
5938
0,74
52
2.660
67
2.478
53
2.337
58
2.064
30
1.984
260
11523
2,26
595
11
3.191
4.448
24
8234
0,29
Kamion centar Biha

GRAS doo, Depo trolejbusa
1.059
18
1.087
21
1.169
173
373
43
3861
1,11
GRAS doo, Velika Drveta 1
3.651
14
4.917
17
4.608
17
4.160
14
3.409
70
20745
0,34
459
459
0,65
Kovan MI Olovo
K-PROJEKT d.o.o. epe
KVIM Company Sanski Most
LAGER d.o.o. Posuje
LAVA KOMERC d.o.o.
LIO TRANS doo iroki Brijeg
MARKOVI d.o.o. Kiseljak
MEHANIZACIJA Mostar
METALMERC d.o.o. Kiseljak
1.920
2.045
2.255
2.173
2.083
10476
0,08
49
4.345
115
4.573
152
4.652
160
4.736
123
4.464
599
22770
2,63
2.025
2.036
44
2.133
89
2.170
198
2.010
334
10374
3,22
19
2.128
92
2.571
134
2.770
118
2.634
59
2.262
422
12365
3,41
2.210
2210
0,00
21
5.768
92
6.055
85
6.531
64
6.469
60
6.195
322
31018
1,04
5.477
114
5.533
261
5.721
168
4.894
105
5.024
648
26649
2,43
15
1.831
30
1.951
27
1.905
11
2.053
12
2.199
95
9939
0,96
237
PRILOZI
Odnos 11 i 12 u %
Pregledanih vozila
Pregledanih vozila
UKUPNO za 5
godina
2012.
Pregledanih vozila
2011.
Pregledanih vozila
2010.
Pregledanih vozila
2009.
Pregledanih vozila
2008.
MGM-TP d.o.o. Bugojno
1.567
46
1.629
121
1.872
70
2.228
43
2.241
289
9537
3,03
MP LIDO CO Graanica
4.018
2.789
2.947
3.671
3.761
17186
0,04
MP LIDO CO Mostar
1.496
1.418
1.887
2.202
944
11
7947
0,14
325
325
0,00
Nevisti Comerc T. Grad

NEXT d.o.o. Busovaa
5.617
4.473
2.996
2.902
2.764
17
18752
0,09
ORMAN doo PJ Busovaa
1.616
1.929
1.798
1.943
1.978
18
9264
0,19
OSING eli
1.831
13
2.263
25
1.971
22
1.940
27
1.906
89
9911
0,90
OSING Jablanica
13
1.698
60
2.359
25
2.371
28
2.438
33
2.460
159
11326
1,40
OSING Kladanj
19
1.659
53
2.011
115
2.116
86
2.226
63
2.267
336
10279
3,27
OSING Lukavac
3.577
3.277
71
3.196
47
3.328
14
5.401
134
18779
0,71
OSING Klokotnica Doboj

Istok
1.913
35
2.084
24
2.190
22
2.235
29
2.492
112
10914
1,03
OSING d.o.o. P.J. Vare
1.397
1.632
22
1.627
32
1.714
24
1.714
80
8084
0,99
12
1.131
12
1131
1,06
OSING doo PJ Kakanj

OSING doo PJ Zenica
501
169
5.285
118
5.007
120
5.372
407
16165
2,52
OSING doo PJ Ilija
4.212
35
5.131
69
4.959
60
4.907
82
5.048
247
24257
1,02
OSING PJ Vogoa
31
2.631
15
4.061
96
5.026
25
5.120
33
5.523
200
22361
0,89
10
3.204
10
3204
0,31
Oxis oil Graanica

POLO JUNIOR Kalesija
54
3504
64
3.474
70
3.941
POLO JUNIOR d.o.o. Tuzla

Pro Tehna Prozor
PROZOR-BENZ d.o.o.
PSC-JELAH d.o.o.
58
4.592
318
19803
1,61
492
16
4.006
19
4498
0,42
1033
908
21
2653
0,79
48
3281
1,46
1.504
20
1.293
13
484
104
2.373
174
2.462
90
2.379
52
2.430
44
2.450
464
12094
3,84
20
1.519
74
4.524
237
7.319
331
13362
2,48
REMIS Konjic
REMIS doo Banovii
712
4.292
15
REMIS Novi Grad Sarajevo
REMIS Srebrenik
72
21
2.217
39
3.163
36
3.626
40
3.641
136
12647
1,08
2.925
48
3.620
101
3.933
57
4.184
41
4.604
247
19266
1,28
47
4.485
145
4.876
147
5.394
131
5.209
183
4.839
653
24803
2,63
85
2.713
123
2.968
208
5681
3,66
REMIS d.o.o. P.J. I Konjic

REMIS B.Krupa (Ljusina)
80
2.196
133
2.446
124
2.520
155
2.638
118
2.627
610
12427
4,91
REMIS Bosanska Krupa
56
3.106
94
3.417
137
3.421
135
3.117
105
3.230
527
16291
3,23
REMIS Donji Vakuf
3.697
45
2.373
12
830
57
6900
0,83
REMIS Gornji Vakuf
229
1.696
30
1.928
88
7829
1,12
238
40
2.017
18
1.959
PRILOZI
UKUPNO za 5
godina
Odnos 11 i 12 u %
Pregledanih vozila
Pregledanih vozila
2012.
Pregledanih vozila
2011.
Pregledanih vozila
2010.
Pregledanih vozila
2009.
Pregledanih vozila
2008.
REMIS Teanj
26
3.575
52
3.257
24
2.878
36
2.637
25
2.673
163
15020
1,09
REMIS Maglaj
3.349
19
2.565
23
2.632
14
2.486
13
2.591
71
13623
0,52
REMIS Tuzla
6.071
20
5.262
5.638
5.638
13
4.497
45
27106
0,17
REMIS I Zenica
28
2.196
12
914
40
3110
1,29
REMIS ivinice
6.327
5.948
5.785
5.890
12
4.736
27
28686
0,09
REMIS Zenica I
6.776
69
5.731
107
5.749
47
6.371
45
6.873
268
31500
0,85
REMIS Vitez
5.675
14
3.604
32
3.946
11
4.136
10
4.525
68
21886
0,31
247 15.492
707
92923
0,76
REMIS Novi Grad Sarajevo

REMIS Visoko
Risovi Comerce B.Petrovac
SAMN d.o.o. Tuzla
SELIMPEX d.o.o. Srebrenik
66 22.685
84 19.466
214 16.676
4.779
4.794
12
5.564
14
5.943
40
5.597
67
26677
0,25
42
1.344
81
2.385
63
2.277
74
2.286
71
2.394
331
10686
3,10
142
3.906
167
4.455
180
4.646
151
4.264
114
4.175
754
21446
3,52
14
2.641
142
2.547
109
2.885
108
2.938
84
2.626
457
13637
3,35
20
1.210
13
1.282
33
2492
1,32
13
4.515
21
4.585
1.491
46
15472
0,30
150
11
1.867
10
1.848
22
3865
0,57
48
8.137
61
7.696
18
6.741
150
38093
0,39
606
0,66
Silver Ost Donji Vakuf

SISKO-Trade Graanica
96 18.604
1.267
11
3.614
SJAJ Maglaj
SONI LUX d.o.o. Tuzla
7.682
STP GREEN V.Kladua
606
STP JAKOV MIKULI Grude
2.171
17
7.837
1.442
33
1.562
13
1.573
STP MAK Co Gorade

STTP KAHRIB d.o.o. Sapna
10
1.647
59
8395
0,70
52
52
1,92
844
32
1.221
34
1.282
31
1.356
31
1.359
130
6062
2,14
98
6633
208
5254
164
5224
160
5446
107
5117
737
27674
2,66
2.161
11
2.205
11
2.205
2.222
13
1.857
45
10650
0,42
19
2.389
108
2.335
138
2.398
71
2.435
58
2.453
394
12010
3,28
1.595
1.636
16
1.347
37
1.521
12
1.624
69
7723
0,89
TEH-Hercegovina itluk
21
2.632
2.817
11
2.725
3.028
3.127
43
14329
0,30
TEH-Hercegovina Vitez
2.177
1.968
1.340
1.196
1.414
8095
0,07
15
4.147
32
3.820
35
3.387
17
3.443
16
3.564
115
18361
0,63
1.301
1301
0,69
ILJAK d.o.o. Ilida

IP STUPANICA dd Olovo
PD/GD Fojnica
TEH-Hercegovina apljina
Tehnoservis d.o.o. Oraje

Tele-Com G.Vakuf-Uskoplje
TEHPROV Ilia
45
2.404
92
6.078
137
8482
1,62
TG Hadii
42
2.656
57
3.925
99
6581
1,50
33
2.507
28
2.434
74
6555
1,13
TMP Ahmetspahi Vogoa
13
239
1.614
PRILOZI
TPV Zenica
57
1.125
97
Odnos 11 i 12 u %
Pregledanih vozila
Pregledanih vozila
2.685
UKUPNO za 5
godina
2012.
Pregledanih vozila
2011.
Pregledanih vozila
2010.
Pregledanih vozila
2009.
Pregledanih vozila
2008.
45
2.195
199
6005
3,31
179
5.471
1.054
20700
5,09
TRANSPORT d.o.o Kakanj
5.682
225
4.813
392
4.734
258
TRANSPORT Graanica
4.987
24
4.708
17
4.309
11
4.256
11
4.149
64
22409
0,29
TRZ HADII d.d.
2.818
65
3.599
85
2.978
33
3.416
27
2.843
212
15654
1,35
28
2.038
10
2.888
3.084
3.201
45
11211
0,40
6626
0,00
552
26355
2,09
92
1,09
TURBO PROM Novi Travnik

TUZLA REMONT d.d. Tuzla
6.218
408
UNIS automobili i dijelovi
4.419
221
5.775
147
5.734
Velmos Company Mostar
94
5.379
92
88
5.048
VISOKA d.o.o. Grude
13
1.484
16
1.494
1.242
1.177
1.144
38
6541
0,58
VOE-TRANZIT d.o.o.
19
2.119
13
2.509
12
2.642
35
3.074
23
3.246
102
13590
0,75
ZOVKO auto d.o.o. pj Maglaj
667
35
1.745
1.625
42
4037
1,04
ZOVKO auto doo, pj epe
2.535
2.619
2.750
13
2.806
14
2.938
44
13648
0,32
IVINICEREMONT d.o.o.
4.970
79
5.714
112
5.640
94
5.689
75
6.468
362
28481
1,27
240

ada sistema tehn
oljanja odravan
PRILOZI
PRILOG 7. KOR
RELACIJJA PODA
ATAKA IZ TABELE
E 32. RAZ
ZLOZI
NEOVJJERAVAN
NJA ISPR
RAVNOS
STI VOZIL
LA
241
PRILOZI
PRILOG 8. KORELACIJA PODATAKA IZ TABELE STATISTIKI PODACI
242
PRILOZI
PRILOG 9. TABELARNI PRIKAZ OTKRIVENIH GREAKA PO UREAJIMA

SA SAOBRAAJNIM NEZGODAMA I UKUPNIM BROJEM PREGLEDA
VOZILA
243

ada sistema tehn
oljanja odravan
PRILOZI
PRILOG 10. KO
ORELACIIONI PRIKAZ POD
DATAKA
A IZ PRILO
OGA 8.
244
PRILOZI
PRILOG 11. KOMPARACIJA PODATAKA IZ TABELA28 I 29 TE UKUPNOG

BROJA OBAVLJNIH PREGLEDA U FBIH I KANTONU SARAJEVO KAO I
NJIHOVA KORELACIJA
245
PRILOZI
PRILOG 12. KOMPARACIJA PODATAKA IZ TABELA 32 I 33 TE NJIHOVA

MEUSOBNA KORELACIJA PRIKAZANA TABELOM I GRAFIKONOM
246
PRILOZI
PRILOG 13. KOMPARACIJA PODATAKA IZ TABELA 32 I 33 SA

TEITEM NA NEISPRAVNOSTI UREAJA ZA UPRAVLJANJE I SISTEMA
KOENJA I BROJA SAOBRAAJNIH NEZGODATE NJIHOVA
MEUSOBNA KORELACIJA PRIKAZANA GRAFIKONOM I TABELAMA
247
PRILOZI
PRILOG 14. KOMPARACIJA PODATAKA IZ TABELA 32 I 33 I IZ PRILOGA

5 SA TEITEM NA NEISPRAVNA VOZILA NA PRVOM I II PREGLEDU I
BROJA SAOBRAAJNIH NEZGODA TE NJIHOVA MEUSOBNA
248
PRILOZI
PRILOG 15. KOMPARACIJA PODATAKA IZ TABELA 34 I 36-40 BROJA

SAOBRAAJNIH NEZGODA U RS-U TE NJIHOVA MEUSOBNA
249
FAZA
NE
TEHNIKE ISPRAVNOSTI
TEHNIKI PREGLED VOZILA KONTROLA
PRIJEM VOZILA
UGOVARANJE POSLA I
NAPLATA NAKNADE
PRIHVAANJE ZAHTJEVA
DA
UVJETE
ZADOVOLJAVA
VOZILO
VOZILA
VIZUALNA KONTROLA
PREDPREGLED
USMENI ZAHTJEV
DIJAGRAM TOKA
250
TEHNIKI PREGLED VOZILA

PREMA ODREDBAMA
PRAVILNIKA O
PREVENTIVNIM TEHNIKIM
PREGLEDIMA VOZILA , TE
SUKLADNO RP 01 i RP 02
PRIJEM VOZILA SUKLADNO

PROCEDURI
UGOVARANJE
POSLA
I
NAPLATA
NAKNADE
ZA
OBAVLJANJE
USLUGE
PREVENTIVNOG
TEHNIKOG
PREGLEDA
PRIHVAANJE ZAHTJEVA ZA
PREVENTIVNI TEHNIKI
PREGLED
ODLUIVANJE ZADOVOLJAVA
LI VOZILO UVJETE VIZUALNE
KONTROLE PREDPREGLEDA
VIZUALNA KONTROLA VOZILA

PREDPREGLED SUKLADNO
PREDPREGLED SUKLADNO RU
02 (POGLAVLJE:
PREDPREGLED)
PODNOENJE USMENOG
ZAHTJEVA ZA PREVENTIVNI
OPIS AKTIVNOSTI
KONTROLOR
T.P.
KONTROLOR
T.P.
ODLUKA
KONTROLOR
T.P.
KONTROLOR
T.P.
REFERENT
T.P.
KONTROLOR
T.P.
KONTROLOR
T.P.
PRIMARNA
VODITELJ T.P.
REFERENT
T.P.
KONTROLOR
T.P.
SURADNJA
MATRICA ODGOVORNOSTI
INFORMIRAN
RP 3: DIJAGRAM TOKA PREVENTIVNI TEHNIKI PREGLED VOZILA
PRILOG 16. DIJAGRAM TOKA PREVENTIVNI TEHNIKI PREGLED VOZILA
1. PODNOENJE I USUGLAAVANJE ZAHTJEVA
2. PRIJEM VOZILA
3. TEHNIKI PREG LED

VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA
ISPISI
REZULTATA
ISPITIVANJA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTAC
I-JA VOZILA,
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTAC
I-JA VOZILA
RAUN
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTAC
I-JA VOZILA,
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTAC
I-JA VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTAC
I-JA VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACI
-JA VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTAC
I-JA VOZILA
IZLAZ
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA
ULAZ
DOKUMENTI
OBRASCI
str.1/5
FAZA
4. ANALIZA REZULTATA
ISPITIVANJA
5. OVJERA TEHNIKE ISPRAVNOSTI
KRAJ
DOKUMENTACIJE
PRIPADAJUE
IZDAVANJE
OVJERA
DA
TEHNIKI
ISPRAVNO?
VOZILO JE
ISPRAVNOSTI VOZILA
ISPITIVANJA TEHNIKE
ANALIZA REZULTATA
NE
DIJAGRAM TOKA
251
STRANCI SE PREDAJE
POTVRDA O OBAVLJENOM
PREVENTIVNOM TEHNIKOM
PREGLEDA I OSTALA
PRAVNA ILI TEHNIKA
DOKUMTACIJA, TE MU SE
PREDAJE VOZILO
OVJERA TEHNIKE
ISPRAVNOSTI VOZILA
ZAPISNIKA I POTVRDE O
OBAVLJENOM
PREGLEDA (ZA PERIODINE
P.T.P.)
ODLUIVANJE
ZADOVOLJAVA LI VOZILO
PROPISANE UVJETE U
POGLEDU TEHNIKE
ISPRAVNOSTI
ANALIZA TEHNIKOG
PREGLEDA VOZILA NA
TEMELJU REZULTATA
ISPITIVANJA I STRUNE
OCJENE KONTROLORA
OPIS AKTIVNOSTI
VODITELJ
T.P.
VODITELJ
T.P.
ODLUKA
REFERENT
T.P.
REFERENT
T.P.
KONTROLOR
T.P.
VODITELJ T.P.
PRIMARNA
KONTROLOR
T.P.
KONTROLOR
T.P.
SURADNJA
INFORMIRAN
ISPISI
REZULTATA
ISPITIVANJA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA,
ISPISI
REZULTATA
ISPITIVANJA
ISPISI
REZULTATA
ISPITIVANJA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA,
ISPISI
REZULTATA
ISPITIVANJA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA
ZAPISNIK,
ISPISI
REZULTATA
ISPITIVANJA
POTVRDA O
OBAVLJENOM
PERIODINOM
PREGLRDU ,
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA
ZAPISNIK,
POTVRDA O
OBAVLJENOM
PERIODINOM
PREGLRDU
ZAPISNIK,
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA,
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA,
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA,
IZLAZ
ULAZ
DOKUMENTI
RP 03
OBRASCI
str.2/5
FAZA
RJEENJE NA
ALBU
DA
ALBA
USVOJENA?
DA
PRIGOVORA/
ALBE/
PODNOENJE
ODBIJANJE ZAHTJEVA
UZ OBRAZLOENJE
NE
NE
DIJAGRAM TOKA
KRAJ
RJEENJE NA
ALBU
KRAJ
252
AKO JE ALBA USVOJENA,

PRIHVAA SE ZAHTJEV ZA
TEHNIKI PREGLED VOZILA,
UGOVARA SE POSAO I
NAPLAUJE USLUGA
TEHNIKOG PREGLEDA, A
VOZILO SE UPUUJE NA
DALJNJE ISPITIVANJE PREMA
PROCEDURI .
AKO ALBA NIJE USVOJENA

STRANCI SE IZDAJE RJEENJE
NA ALBU I TIME JE
POSTUPAK ZAVREN.
RAZMATRANJE ALBE.
U SLUAJU NEPODNOENJA
ALBE - POSTUPAK JE
ZAVREN.
NAKON ODBIJANJA ZAHTJEVA

STRANKA MOE, AKO SMATRA
DA JE OTEENA, UPUTITI
ALBU NA TU ODLUKU.
ODBIJANJE ZAHTJEVA ZA
PREVENTIVNI TEHNIKI
PREGLED VOZILA UZ
OBRAZLOENJE STRANCI
ZBOG EGA JE ZAHTJEV
ODBIJEN (USMENIM ILI
PISMENIM PUTEM).
UPUIVANJE STRANKE DA
OTKLONI UTVRENE
NEDOSTATKE
OPIS AKTIVNOSTI
OVLATENA
OSOBA
S.T.P.
KONTROLO
R T.P.
ODLUKA
REFERENT
T.P.
OVLATENA
OSOBA S.T.P.
PRIMARNA
VODITELJ T.P.
SURADNJA
VODITELJ T.P.
VODITELJ T.P.
VODITELJ T.P.
VODITELJ T.P.
INFORMIRAN
ALBA /
PRIGOVOR /
REKLAMACIJA
ALBA /
PRIGOVOR /
REKLAMACIJA
POPIS
NEDOSTATAKA
NA VOZILU
ISPISI
REZULTATA
ISPITIVANJA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA,
ULAZ
RJEENJE NA
ALBU
RJEENJE NA
ALBU
ALBA /
PRIGOVOR /
REKLAMACIJA
POPIS
NEDOSTATAKA
NA VOZILU
IZLAZ
DOKUMENTI
OBRASCI
RP 03 str.3/5
FAZA
4. ANALIZA REZULTATA ISPITIVANJA
NE
NE
KAO
EVIDENTIRA
VOZILO SE
DA
I U KRUGU
NEISPRAVNOST
VOZILO
DA
TEHNIKI
ISPRAVNO?
VOZILO JE
PONOV
DA
PONOVlLJENOM
PRISTUPILO
NE
POPIS
KAO
KAO
OTKLANJANJE
VOZILO SE
EVIDENTIRA
VOZILO SE
TEKA
GREKA
EVIDENTIRA
DA
LAKA
GREKA
NE
UTVRENIH
EVIDENTIRANJE
DIJAGRAM TOKA
- SAMO ZA PERIODINE PREVENTIVNE TEH. PREGL. -
253
AKO GREKA NIJE

OTKLONJENA NE MOE SE
OVJERITI TEHNIKA
ISPRAVNOST.
AKO VOZILO DOE NA

PONOVNI T.P. U
PREDVIENOM ROKU,
OBAVLJA PREGLED
NEISPRAVNIH STAVKI.
NAKON TOGA, AKO JE SVE
ISPRAVNO, OVJERAVA SE
TEHNIKA ISPRAVNOST
VOZILA.
AKO SE RADI O VEOJ

GRECI, STRANKU SE
UPUUJE DA OTKLONI
EVIDENTIRANE
NEDOSTATKE I DOE NA
PONOVNI T.P. U ROKU OD 10
DANA
VOZILO EVIDENTIRA KAO

NEISPRAVNO.
AKO SE RADI O LAKOJ
GREKI, NEDOSTACI SE
OTKLANJAJU U S.T.P. ,
NAKON TOGA SE OVJERAVA
TEHNIKA ISPRAVNOST
VOZILA
EVIDENTIRANJE UTVRENIH
NEISPRAVNOSTI PRI
PREGL. VOZILA NA
OBRASCU ZAPISNIK O
TEHNIKOM PREGLEDU
VOZILA
OPIS AKTIVNOSTI
KONTROLOR
T.P.
ODLUKA
KONTROLOR
T.P.
KONTROLOR
T.P.
KONTROLOR
T.P.
KONTROLOR
T.P.
PRIMARNA
REFERENT
T.P.
REFERENT
T.P.
SURADNJA
INFORMIRAN
ISPISI
REZULTATA
ISPITIVANJA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJA
VOZILA,
POPIS
NEDOSTATAKA
NA VOZILU
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJA
VOZILA,
ISPISI
REZULTATA
ISPITIVANJA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJA
ZAPISNIK
ISPISI
REZULTATA
ISPITIVANJA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJA
VOZILA,
ULAZ
POPIS
NEDOSTATAKA
NA VOZILU
ZAPISNIK,
ZAPISNIK,
POPIS
NEDOSTATAKA
NA VOZILU
ZAPISNIK,
ZAPISNIK,
ZAPISNIK
IZLAZ
DOKUMENTI
RP 03
OBRASCI
str.4/5
FAZA
6. ALBE
RJEENJE NA
ALBU
DA
ALBA
USVOJENA?
DA
PRIGOVORA /
REKLAMACIJE?
ALBE /
PODNOENJE
NE
KRAJ
RJEENJE NA
ALBU
NE
KRAJ
DIJAGRAM TOKA
- SAMO ZA PERIODINE PREVENTIVNE TEH. PREGL. -
AKO JE ALBA USVOJENA,

POSTUPA SE DALJE PO
PROCEDURI
254
AKO ALBA NIJE USVOJENA,

STRANCI SE URUUJE
RJEENJE NA ALBU.
TIME JE POSTUPAK
ZAVREN, A STRANKA IMA
MOGUNOST ALBE VIIM
INSTANCAMA
RAZMATRANJE ALBE.
ALBE POSTUPAK JE
ZAVREN
AKO STRANKA SMATRA DA

JE OTEENA, MOE
UPUTITI
ALBU/PRIGOVORNA RAD I
POSTUPANJE DJELATNIKA
S.T.P.
OPIS AKTIVNOSTI
OVLATENA
OSOBA S.T.P
ODLUKA
KONTROLOR
T.P.
REFERENT
T.P.
PRIMARNA
KONTROLO
R T.P.
REFERENT
T.P.
SURADNJA
INFORMIRAN
RJEENJE NA
ALBU
RJEENJE NA
ALBU
ALBA /
PRIGOVOR /
REKLAMACIJA
POPIS
NEDOSTATAKA
NA VOZILU
UTVRENIH NA
TEHNIKOM
PREGLEDU
ULAZ
REGISTRACIJSK
I LIST
ZAPISNIK,
RJEENJE NA
ALBU
RJEENJE NA
ALBU
ALBA /
PRIGOVOR /
REKLAMACIJA
IZLAZ
DOKUMENTI
RP 03
OBRASCI
str. 5/5
FAZA
TEHNIKI
PRIJEM VOZILA
UGOVARANJE POSLA I
NAPLATA NAKNADE
PRIHVAANJE ZAHTJEVA
DA
UVJETE
ZADOVOLJAVA
VOZILO
VOZILA
255

SUKLADNO RU 02
(POGLAVLJE: KONTROLA
TEHNIKE ISPRAVNOSTI)
PRIJEM VOZILA SUKLADNO

RU 02 (POGLAVLJE:
PRIJEM VOZILA)
UGOVARANJE POSLA I
NAPLATA NAKNADE ZA
OBAVLJANJE USLUGE
TEHNIKOG PREGLEDA
PRIHVAANJE ZAHTJEVA
ZA REDOVNI TEHNIKI
PREGLED
ODLUIVANJE DA LI VOZILO
ZADOVOLJAVA UVJETE
VIZUALNE KONTROLE
PREDPREGLEDA
PREDPREGLED
NE
VIZUALNA KONTROLA
VOZILA PREDPREGLED
SUKLADNO RU 02
(POGLAVLJE:
PREDPREGLED)
VIZUALNA KONTROLA
PODNOENJE USMENOG
ZAHTJEVA ZA TEHNIKI
PREGLED VOZILA
OPIS AKTIVNOSTI
USMENI ZAHTJEV
DIJAGRAM TOKA
RP 04 : REDOVINI TEHNIKI PREGLED VOZILA
KONTROLOR
T.P.
KONTROLOR
T.P.
ODLUKA
KONTROLOR
T.P.
KONTROLOR
T.P.
REFERENT
T.P.
KONTROLOR
T.P.
PRIMARNA
KONTROLOR
T.P.
SURADNJA
PRILOG 17. DIJAGRAM TOKA REDOVNI TEHNIKI PREGLED VOZILA
2. PRIJEM VOZILA
3. TEHNIKI PREG LED

VOZILA
INFORMIRAN
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA
ISPISI
REZULTATA
MJERENJA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTAC
IJA VOZILA,
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTAC
I-JA VOZILA
RAUN
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTAC
I-JA VOZILA,
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTAC
I-JA VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTAC
IJA VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTAC
IJA VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTAC
IJA VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENTACIJ
A VOZILA
IZLAZ
ULAZ
DOKUMENTI
OBRASCI
str. 1/5
FAZA
5. OVJERA TEHNIKE ISPRAVNOSTI
KRAJ
DOKUMENTACIJE
PRIPADAJUE
IZDAVANJE
OVJERA
DA
TEHNIKI
ISPRAVNO?
VOZILO JE
ISPRAVNOSTI VOZILA
ISPITIVANJA TEHNIKE
ANALIZA REZULTATA
NE
DIJAGRAM TOKA
256
STRANCI SE IZDAJE
REGISTRACIJSKI LIST U 2
PRIMJERKA, VRAA MU
SE PROMETNA DOZVOLA I
OSTALA PRAVNA ILI
TEHNIKA DOKUMTACIJA,
TE MU SE PREDAJE
VOZILO
OVJERA TEHNIKE
ISPRAVNOSTI VOZILA
POPUNJAVANJEM I
OVJERAVANJEM
OBRAZACA ZAPISNIK I
REGISTRACIJSKI LIST
ODLUIVANJE DA LI VOZILO
ZADOVOLJAVA PROPISANE
UVJETE U POGLEDU
TEHNIKE ISPRAVNOSTI
ANALIZA TEHNIKOG
PREGLEDA VOZILA NA
OSNOVU REZULTATA
ISPITIVANJA I STRUNE
OCJENE KONTROLORA
OPIS AKTIVNOSTI
T.P.
KONTROLOR
ODLUKA
T.P.
REFERENT
T.P.
REFERENT
OR T.P.
KONTROL
T.P.
KONTROLOR
PRIMARNA
OR T.P.
KONTROL
SURADNJA
DOKUMENTACIJ
CIJSKI LIST
REGISTRA
ZAPISNIK,
BILJEKE
DOKUMENT
ACIJA
VOZILA
ACIJA
VOZILA
TEHNIKA
DOKUMENT
PRAVNA I
SKI LIST
SKI LIST
TEHNIKA
REGISTRACIJ
REGISTRACIJ
PRAVNA I
ZAPISNIK,
SKI LIST
ZAPISNIK,
REGISTRACIJ
SKI LIST
ZAPISNIK,
ISPITIVANJA
REZULTATA
ISPISI
VOZILA,
ACIJA
DOKUMENT
TEHNIKA
PRAVNA I
ISPITIVANJA
REZULTATA
ISPISI
REGISTRACIJ
ZAPISNIK,
VOZILA
ACIJA
DOKUMENT
TEHNIKA
REZULTATA
ISPITIVANJA
PRAVNA I
LIST
ISPISI
REGISTRACIJSKI
IJA VOZILA,
ZAPISNIK,
BILJEKE
ISPITIVANJA
REZULTATA
A VOZILA,
TEHNIKA
A VOZILA,
ISPISI
PRAVNA I
DOKUMENTACIJ
IZLAZ
TEHNIKA
PRAVNA I
ULAZ
DOKUMENTAC
TEHNIKA
PRAVNA I
INFORMIRAN
DOKUMENTI
RP 01
OBRASCI
str. 2/5
FAZA
RJEENJE NA
ALBU
DA
ALBA
USVOJENA?
DA
ALBE/
PRIGOVORA
PODNOENJE
ODBIJANJE ZAHTJEVA
UZ OBRAZLOENJE
NE
NE
DIJAGRAM TOKA
KRAJ
RJEENJE NA
ALBU
KRAJ
257
AKO JE ALBA USVOJENA, ,

PRIHVAA SE ZAHTJEV ZA
TEHNIKI PREGLED VOZILA,
UGOVARA SE POSAO I
NAPLAUJE USLUGA
TEHNIKOG PREGLEDA, A
VOZILO SE UPUUJE NA
DALJNJE ISPITIVANJE PREMA
PROCEDURI .
AKO ALBA NIJE USVOJENA

STRANCI SE IZDAJE
RJEENJE NA ALBU I TIME JE
POSTUPAK ZAVREN.
U SLUAJU PODNOENJA
ALBE, DONOSI SE ODLUKA O
NJENOM USVAJANJU ILI
NEUSVAJANJU.
ALBE POSTUPAK JE
ZAVREN
NAKON ODBIJANJA ZAHTJEVA

STRANKA MOE, AKO SMATRA
DA JE OTEENA, UPUTITI
ALBU NA TU ODLUKU.
ODBIJANJE ZAHTJEVA ZA
UZ OBRAZLOENJE STRANCI
ZBOG EGA JE ZAHTJEV
ODBIJEN (USMENIM ILI
PISMENIM PUTEM).
UPUIVANJE STRANKE DA
OTKLONI UTVRENE
NEDOSTATKE
OPIS AKTIVNOSTI
OVLAT
ENA
OSOBA
S.T.P.
KONTRO
LOR T.P.
ODLUKA
REFEREN
T T.P.
OVLATE
NA OSOBA
S.T.P.
PRIMARN
A
KONTROL
OR T.P.
SURADNJ
A
INFORMIR
AN
ALBA /
PRIGOVOR
ALBA /
PRIGOVOR
POPIS
NEDOSTATA
KA NA
VOZILU
ISPISI
REZULTATA
ISPITIVANJA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENT
ACIJA
VOZILA,
ULAZ
RJEENJE
NA ALBU
RJEENJE
NA ALBU
ALBA /
PRIGOVOR /
POPIS
NEDOSTATA
KA NA
VOZILU
IZLAZ
DOKUMENTI
OBRASCI
RP 01 str.3/5
FAZA
NE
LAKA
NE
KAO
EVIDENTIRA
VOZILO SE
KAO
EVIDENTIRA
VOZILO SE
DA
GREK
NE
PONOVNI T.P.
ISPITIVANJA ZA PONOVNI
T.P.
IZMIRENJE TROKOVA
DA
PONOVNOM
PRISTUPILO
VOZILO
POPIS
KAO
EVIDENTIRA
VOZILO SE
DA
SREDNJA
GREKA
EVIDENTIRANJE NEISPRAVNOSTI
DIJAGRAM TOKA
NE
POPIS
KAO
EVIDENTIRA
VOZILO SE
DA
TEKA
GREKA
258
AKO VOZILO DOE NA

PONOVNI T.P. U
PREDVIENOM ROKU,
PREGLED PRETHODNO
EVIDENTIRANIH NEISPRAVNIH
STAVKI. NAKON TOGA, AKO JE
SVE ISPRAVNO, OVJERAVA SE
TEHNIKA ISPRAVNOST
VOZILA.
AKO SE RADI O TEKOJ
GRECI NE MOE SE OVJERITI
TEHNIKA ISPRAVNOST
STRANCI SE URUUJE POPIS

NEDOSTATAKA NA VOZILU
AKO SE RADI O SREDNJOJ
GREKI, STRANKU SE
UPUUJE DA OTKLONI
EVIDENTIRANE NEDOSTATKE I
DOE NA PONOVNI T.P. U
ROKU OD 4 DANA
KONTROLOR T.P. OCJENJUJE

DA LI SE RADI O LAKOJ,
SREDNJOJ ILI TEKOJ
GREKI, TE VOZILO
EVIDENTIRA KAO
NEISPRAVNO.
AKO SE RADI O LAKOJ
GREKI, NEDOSTACI SE
OTKLANJAJU U S.T.P. NAKON
TOGA SE OVJERAVA
TEHNIKA ISPRAVNOST
VOZILA BEZ NAPLAIVANJA
NAKNADE ZA PONOVNI T.P.
EVIDENTIRANJE UTVRENIH
NEISPRAVNOSTI PRI
TEHNIKOM PREGLEDU
VOZILA NA OBRASCU
ZAPISNIK O TEHNIKOM
PREGLEDU VOZILA
OPIS AKTIVNOSTI
KONTRO
LOR T.P.
ODLUKA
KONTROLOR
T.P.
KONTROL
OR T.P.
KONTROL
OR T.P.
KONTROL
OR T.P.
PRIMARN
A
REFEREN
T T.P.
REFEREN
T T.P.
SURADNJ
A
INFORMIR
AN
POPIS
NEDOSTATA
KA NA
VOZILU
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENT
ACIJA
VOZILA,
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENT
ACIJA
ISPISI
REZULTATA
ISPITIVANJA
ZAPISNIK
ISPISI
REZULTATA
ISPITIVANJA
PRAVNA I
TEHNIKA
DOKUMENT
ACIJA
VOZILA,
ULAZ
POPIS
NEDOSTATA
KA NA
VOZILU
REGISTRACI
JSKI LIST
ZAPISNIK,
POPIS
NEDOSTATA
KA NA
VOZILU
REGISTRACI
JSKI LIST
ZAPISNIK,
ZAPISNIK
IZLAZ
DOKUMENTI
str. 4/5
OBRASCI
RP 01
FAZA
5. ALBE
RJEENJE NA
ALBU
DA
ALBA
USVOJENA?
DA
PRIGOVORA /
REKLAMACIJE?
ALBE /
PODNOENJE
NE
KRAJ
KRAJ
RJEENJE NA
ALBU
NE
DIJAGRAM TOKA
AKO JE ALBA USVOJENA

STRANCI SE URUUJE
RJEENJE NA ALBU,
OVJERAVA SE TEHNIKA
ISPRAVNOST VOZILA I
STRANCI SE PREDAJE
VOZILO I PRIPADAJUA
DOKUMENTACIJA.
259
AKO ALBA NIJE USVOJENA,

POSTUPAK JE ZAVREN, A
STRANKA IMA MOGUNOST
ALBE VIIM INSTANCAMA
U SLUAJU PODNOENJA
ALBE, DONOSI SE ODLUKU
O NJENOM USVAJANJU ILI
NEUSVAJANJU.
ALBE POSTUPAK JE
ZAVREN
NAKON ZAVRENOG
TEHNIKOG PREGLEDA
STRANKA MOE, AKO
SMATRA DA JE OTEEN/A,
UPUTITI ALBU/PRIGOVOR
NA RAD I POSTUPANJE
DJELATNIKA S.T.P.
OPIS AKTIVNOSTI
OVLATENA
OSOBA
S.T.P.
ODLUKA
KONTROLOR
T.P.
REFERENT
T.P.
PRIMARNA
KONTROLOR
T.P.
REFERENT
T.P.
SURADNJA
INFORMIRAN
RJEENJE NA
ALBU
RJEENJE NA
ALBU
ALBA /
PRIGOVOR
POPIS
NEDOSTATAKA
NA VOZILU
UTVRENIH NA
TEHNIKOM
PREGLEDU
ULAZ
REGISTRACIJSK
I LIST
ZAPISNIK,
RJEENJE NA
ALBU
RJEENJE NA
ALBU
ALBA /
PRIGOVOR
IZLAZ
DOKUMENTI
str.5/5
OBRASCI
RP 01
260
PRILOG 18. POKAZATELJI EFEKTIVNOSTI ODNOSNO SIGURNOSTI FUNKCIONISANJA VOZNOG PARK
261
PRILOG 19. EFEKTIVNOST SIGURNOST KOREKTIVNOG ODRAVANJA VOZILA

Tehnički Pregled Vozila

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tehnički Pregled Vozila

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U ZENICI

MAINSKI FAKULTET U ZENICI

Mr.sc.Fuad Klisura, dipl. ing.mainstva

PRILOG ODREIVANJU EFIKASNOSTI RADA

Zenica, 2014. godine

mr.sc. Fuad Klisura, dipl. ing. mainstva

Prof. dr. Safet BRDAREVI

Blie geografsko podruje: ZENIKO-DOBOJSKI KANTON

MAINSKI FAKULTET U ZENICI,

72000 ZENICA, Fakultetska broj 1

Fiziki opis rada:

ODRAVANJE tehnikih sistema

analiza, odravanje, funkcija odravanja, efikasnost,

Mjesto uvanja rada:

BIBLIOTEKA MAINSKOG FAKULTETA U ZENICI

2014. godine u Zenici

Napomena: Rad i njegovi rezultati iskljuivo su vlasnitvo Katedre za odravanje Mainskog

Mr.sc.Fuad Klisura, dipl.in.mainstva

Mr.sc. Fuad Klisura, dipl. in. ma.

Mr.sc.Fuad Klisura, B.Sc. Mech. Eng.

TITLE: CONTRIBUTION TO THE DETERMINATION OF EFFECTIVENESS OF THE

IZJAVA O SAMOSTALNOJ IZRADI RADA

Ja, Fuad Klisura, pod punom moralnom i materijalnom odgovornou izjavljujem da

Federacija Bosne i Hercegovine

Brko distrikt Bosne i Hercegovine

Agencija za identifikaciona dokumenta

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija

Federalno ministarstvo unutranjih poslova

Institut za privredni inenjering

Oznaka za bosanskohercegovaki standard

International standardization Organization

Stanica tehnikog pregleda vozila

Anti Blockier System (Sistem protiv blokiranja tokova)

Elektronsches Stabilitats Program (Elektronska stabilnost vozila)

Integralna tehnika (logistika) podrka

World Healt Organization

Ministarstvo unutranjih poslova

Kantonalno ministarstvo unutranjih poslova

Tehniki pregled vozila

Elektronski obrazac tehnikog pregleda

Tehniko eksploatacioni uslovi

Preventivni tehniki pregled

Vehicle Identification Number

Bosanskohercegovaki automoto klub

Hrvatski automoto klub

Automoto savez Srbije

Kljune dokumentacijske informacije................................................................I

VOZILO KAO SLOEN TEHNIKI SISTEM KROZ SAOBRAAJNO

Cesta kao faktor sigurnosti...............................................................................

3.5. Sigurnost vozila............................................................................................................

Aktivna sigurnost vozila....................................................................................

ODRAVANJE TEHNIKIH SISTEMA.................................................................

4.5. Ciljevi odravanja.........................................................................................................

Sistem odravanja motornih vozila......................................................................

Meusobna povezanost sigurnosti i pouzdanosti.........................................

TEHNIKO EKSPLOATACIJSKI ZAHTJEVI VOZILA KAO FAKTOR

TEHNIKI PREGLED VOZILA.........................................................................................

Kontrola tehnike ispravnosti ureaja svjetlosne signalizacije.............................

6.5. Kontrola tehnike ispravnosti ostalih ureaja bitnih za sigurnost

Kontrola tehnike ispravnosti konstrukcije karoserije...........................................

6.6. Efikasnost kontrole tehnike ispravnosti vozila na STPV u Bosni i

Hercegovini i akcije preventivnog karaktera................................................... 113

Efikasnost kontrole tehnike ispravnosti vozila na STPV u BiH...........................