Skripta Zadataka TCT 2011

2011
FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE UNIVERZITETA U SARAJEVU

SKRIPTA ZADATAKA IZ TEHNOLOGIJE CESTOVNOG TRANSPORTA
Prof.dr Osman Lindov, dipl.in.saobr. Asis. Samir Daferovi, dipl.in.saobr.
O.L.
Tehnologija cestovnog transporta
UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE SARAJEVO Odsjek: CESTOVNI SAOBRAAJ Predmet: TEHNOLOGIJA CESTOVNOG TRANSPORTA Prof. dr Osman Lindov, dipl.in.saobr. Asis. Samir Daferovi, dipl.in.saobr.
SKRIPTA ZADATAKA IZ PREDMETA
TEHNOLOGIJA CESTOVNOG TRANSPORTA
SARAJEVO, 2011. godina

Stranica 2 od 164
PLAN RADA 1. Upoznavanje sa planom vjebi i oblastima izuavanja 2. Razvoj i organizacija drumskog saobraaja i transporta 3. Oblici organizovanja drumskog saobraaja u Bosni i Hercegovini 4. Kratki uvodni zadaci 6. Zadatak iz ponavljajueg itinerera 7. Zadatak iz ponavljajueg itinerera 8. Zadatak iz radijalnog itinerera 9. Zadatak iz prstenastog itinerera 10. Zadatak iz distributivno - sabirnog itinerera 11. Zadatak iz analize tehniko - eksploatacionih izmjeritelja rada autotransportnog preduzea 12. Zadatak iz prevoza putnika 13. Zadatak iz prevoza putnika - analiza opravdanosti uvoenja linije 14. Zadatak iz analize proizvodnosti 15. Zadatak iz transportnih trokova 16. Zadatak iz analize cijene prevoza 17. Transportni zadatak linearnog programiranja 18. Transportne mree 19. Rjeavanje transportnog zadatka na mrei 20. Upotreba raunara u analizi pokazatelja poslovanja - I dio 21. Upotreba raunara u analizi pokazatelja poslovanja - II dio 22. Cestovni koridori u BiH i Evropi 23. Posjeta preduzea - prevoz putnika 24. Posjeta preduzeu - prevoz tereta 25. Seminarski radovi - podjela 26. Konsultacije i pripreme za izradu seminarskog rada 27. Predaja i ocjena seminarskih radova 28. Predaja i ocjena seminarskih radova 29. Konsultacije i pripreme za ispit 30. Konsultacije i pripreme za ispit
Stranica 3 od 164
Zadatak 1 U toku jednog mjeseca (30 dana) koji ima 25 radnih dana za autotransportno preduzee koje rasplolae sa 50 inventarskih vozila od ega je 45 sposobno za eksploataciju a 40 vozila se u navedenom periodu nalaze na radu. Potrebno je izraunati sve vrste autodana za vozni park. Rjeenje:
Ai = As + An An = Ai As = 50 45 = 5 ( vozila ) An = 5 (vozila ) - broj vozila neispravnih za rad Ag = As Ar = 45 40 = 5 (vozila ) Ag = 5 (vozila ) - broj vozila u garai
ADi = Ai Di = 50 30 = 1500( autodana i ) - inventarski broj autodana, ADs = As Di = 45 30 = 1350( autodana s ) - broj sposobnih (tehniki ispravnih) autodana za rad,
ADn = An Di = 5 30 = 150( autodana n )

(tehniki neispravnih) za rad
ili broj autodana nesposobnih
ADn = ADi ADs = 1500 1350 = 150( autodana n )
ADr = Ar Dr = 40 25 = 1000( autodana r ) - broj autodana na radu,

ADg = Ag Di + Ar Dg = 5 30 + 40 5 = 350( autodana g )
ili
ADg = ADs ADr = 1350 1000 = 350( autodana n )
- broj autodana u garai.
Dvr = Di Dr = 30 25 = 5 ( dana vr ) - broj dana van rada
Zadatak 2 U okviru jednog autotransportnog preduzea koje ima 100 inventarskih vozila, pri emu je sposobno za transport 90 vozila a 3 vozila se nalaze u garai. Posmatrani vremenski period je jedna godina (365 dana) od toga vozila provedu na radu 305 dana. Potrebno je izraunati sve vrste autodana u toku posmatranog perioda. Rjeenje:
An = Ai As = 100 90 = 10( vozila ) - nesposobna (tehniki neispravna) vozila za rad, Ar = As Ag = 90 3 = 87 ( vozila ) - vozila koja se nalaze na radu,
ADi = Ai Di = 100 365 = 36500( autodana i ) - broj inventarskih autodana, ADs = As Di = 90 365 = 32850( autodana s ) - broj sposobnih autodana,
ADn = An Di = 10 365 = 3650( autodana n ) ili
Stranica 4 od 164
ADn = ADi ADs = 36500 32850 = 3650( autodana n ) - broj autodana nesposobnih za rad,
ADr = Ar Dr = 87 305 = 26535( autodana r ) - broj autodana na radu,
ADg = Ag Di + Ar Dg = 3 365 + 87 60 = 6315( autodana g ) ADg = ADs ADr = 32850 26535 = 6315( autodanan )
Zadatak 3
ili
- broj autodana u garai.
U okviru autotransportnog preduzea postoji 200 inventarskih vozila za prevoz tereta od toga u posmatranom periodu (u toku jednog dana) tehniki ispravno odnosno sposobno za rad je 180 vozila, a u garai se nalazi 20 vozila. Potrebno je iznai broj vozila koja su tehniki neispravna za rad odnosno nesposobna za rad, broj vozila na radu, koeficijent iskoritenja ispravnog voznog parka, koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka i koeficijent iskoritenja voznog parka. Rjeenje:
neispravna) vozila za rad,
Ai = An + As An = Ai As = 200 180 = 20( vozila )
nesposobna
(tehniki
Koeficijent iskoritenja ispravnog voznog parka moe izraunati na sljedee naine:

' = ' = Dr () Ds Ar () As
As = Ar + Ag Ar = As Ag = 180 20 = 160( vozila) - broj vozila koja se nalaze na radu,

za jedno vozilo u posmatranom vremenskom periodu za cio homogeni vozni park u toku jednog dana
, =
Ar
n i =1 n i =1
As i
()
srednja vrijednost za cio heterogen vozni park u toku jednog dana za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
ADr ' = () ADs
, =
ADr
n
ADs
i =1
i =1 n
()
i
srednja vrijed. za cio heterogen vozni park u posmatranom vremenskom periodu
Stranica 5 od 164
Na osnovu gornjih izraza i vrijednosti u zadatku imamo da je:
' =
Koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka moe se izraunavati na osnovu sljedeih izraza:
t = t = Ds () Di As () Ai
Ar 160 = = 0.889( ) As 180
n t
As Ai
i=1 n i i =1
srednja vrijednost za cio heterogen vozni park u toku jednog dana
t =
ADs ADi
za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
t =
ADs
n
ADi
i =1
i =1 n
srednja vrijed. za cio heterogen vozni park u posmatranom vrem. periodu
Na osnovu ovih izraza i vrijednosti u zadatku imamo da je:

t = As 180 = = 0.9 ( ) Ai 200
Koeficijent iskoritenja voznog parka moemo dobiti na osnovu sljedeih izraza:
=
=
Dr Di
Ar Ai
Ar
n
Ai
i =1
i =1 n
srednja vrijednost za cio heterogen vozni park u toku jednog dana
ADr ADi
Stranica 6 od 164
ADr
n
ADi
i=1
i =1 n
srednja vrijed. za cio heterogen vozni park u posmatranom vrem. periodu.
Na osnovu ovih izraza i vrijednostima u zadatku imamo da je:

= Ar 160 = = 0.8( ) Ai 200
Kao kontrola navedene vrijednosti moe nam posluiti sljedei izraz:
= t ' = 0.889 0.9 = 0.8( )

Ako se sva sposobna vozila nalaze na radu onda je = t a inae je < t . Zadatak 4 Teretno vozilo u toku radnog vremena napravi 5 obrta koji se sastoje od 5 prostih vonji. Vrijeme vonje u toku obrta iznosi 82 minute a ukupno vrijeme dangube u toku obrta je 38 minuta. Potrebno je izraunati: a) koeficijent iskoritenja radnog vremena i b) koeficijent iskoritenja vremena u toku 24 sata.
Rjeenje:
a) Koeficijent iskoritenja radnog vremena moe se izraziti na sljedee naine:
=
=
tWo to
Hw Hr
za jedan obrt za jedno vozilo u toku dana
Hw
Dr i =1 Dr
Hr
i =1
srednja vrijednost za jedno vozilo u posmatranom vremenskom period za cio homogeni vozni park u posmatranom periodu
AHw AHr
Stranica 7 od 164
AHw
n i =1 n
AHr
i =1
srednja vrijed. za heterogeni vozni park u posmatranom vrem. periodu
Na kraim relacijama odnosno u loko prevozu ovaj koeficijent zbog velikog uea utovarno istovarnih operacija ima malu vrijednost. U naem primjeru je, potrebno je prvo odrediti vrijeme obrta koje iznosi:
t o = tWo + t do = tWo + t ui + t os t o = tWo + t do = 82 + 38 = 120(min)

Na osnovu izraunate vrijednosti i vrijednosti date u zadatku imamo da je:
= tWo 82 = = 0.86 ( ) to 120
b) Koeficijent iskoritenja vremena u toku 24 h se moe odrediti iz sljedeih izraza:
=
=
Hr 24
AHr 24 ADr
n i
za jedinicu voznog parka u toku dana za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom period srednja vrijednost za heterogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
AHr ADr
i =1 i =1 n
U navedenom primjeru je potrebno je odrediti radno vrijeme u toku dana na osnovu izraza: gdje je:
Hr = Zo t o = 5 120 = 600(min) = 10 ( h )
Zo - broj obrta u toku dana
Na osnovu ove vrijednosti i vrijednosti datih u zadatku imamo da je:

=
Hr 10 = = 0.42( ) 24 24
Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata zavisi od vremena koje je vozilo provelo na radu u toku dana a najvee iskoritenje odnosno najveu vrijednost ovaj koeficijent ima ako se radi u vie smjena, to sa druge strane nepovoljno po tehniku ispravnost vozila.
Stranica 8 od 164
Zadatak 5
U okviru autotransportnog preduzea u toku jednog dana na radu se nalazi 8 voznih jedinica namjenjenih za transport tereta i svaka napravi u toku radnog vremena 3 obrta.Vrijeme vonje u toku jednog obrta iznosi 2 (h) a vrijeme provedeno na utovaru i istovaru u toku jednog obrta je 1 (h). Potrebno je odrediti: sate provedene u vonji, sate provedene na radu, autosate u vonji, autosate na radu i izmjeritelje iskoritenja radnog vremena i radnog vremena u toku 24 (h). Rjeenje: Vrijeme obrta je: to = t Wo + t ui = 2 + 1 = 3( h ) Vrijeme rada je: Hr = Zo t o = 3 3 = 9( h ) Vrijeme provedeno u vonji je: Hw = Zo t Wo = 3 2 = 6 ( h ) Autosati na radu su: AHr = Ar Hr = 8 9 = 72( autosata r ) Autosati u vonji su: AHw = Ar Hw = 8 6 = 48( autosata w ) Koeficijent iskoritenja radnog vremena je:
=
Koeficijent iskoritenja radnog vremena u toku 24 (h) je:
tWo 2 Hw 6 = = 0.667 ( ) = = 0.667 ( ) = to 3 Hr 9 ili
=
Zadatak 6
Hr 9 = = 0.375( ) 24 24
Transport robe obavlja se na rastojanju od 12 (km). Vrijeme za koje teretno vozilo pree navedeno rastojanje je 24 (min). Vrijeme dangube u toku obrta je 42 (min). Potrebno je izraunati vrijednost saobraajne i eksploatacione brzine. Rjeenje: Rastojanje koje pree vozilo za jedan obrt je:
Ko = 2 Kt 1 = 2 12 = 24( km )
Vrijeme vonje po obrtu je:
t Wo = 2 tW = 2 24 = 48(min)
Vrijeme dangube u toku obrta je: t do = 42(min) Srednja saobraajna brzina moe se odrediti na osnovu sljedeih izraza:
Vs = Ko tWo
Ukupno vrijeme obrta je: t o = tWo + t do = 48 + 42 = 90 (min) = 1.5 ( h ) za jedan obrt
Stranica 9 od 164
Vs =
K HW
AK AH W
za jedinicu voznog parka za posmatrani period za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom period
Vs =
AK
n
Vs =
AHw
i =1
i =1 n
za heterogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu

i
Na osnovu navedenih izraza i vrijednosti datih u zadatku imamo da je:

Vs = Ko 2 Kt 1 2 12 = = = 30 ( km / h ) t Wo t Wo 0.8
Eksploataciona brzina se odreuje na osnovu sljedeih izraza:
Ve =
Ko to
K Hr
za jedan obrt za jedinicu voznog parka u posmatranom vremenskom period za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
Ve =
Ve =
AK AHr
AK
n
Ve =
AHr
i =1
i =1 n
Na osnovu navedenih izraza i vrijednosti datih u zadatku imamo da je:
Ve =
Ko 24 = = 16( km / h ) to 1.5
Stranica 10 od 164
Zadatak 7 Jedno vozilo obavlja prevoz robe od robno-transportnog centra do prodavnica. Razvoenje vri na trema relacijama: Relacija 1: A 4 km Relacija 2: A 4 km Relacija 3: A 1 km C1 A1 3 km A2
B1 3 km
2 km C2
B2 2 km
5 km C3
B3
Koliine utovara - istovara date su tabeli 1.

Relac. prva druga trea QuA 3 4 5 QiA1 2 0 0 QiA2 1 0 0 QiB1 0 1 0 QiB2 0 1 0 QiB3 0 2 0 QiC1 0 0 2 QiC2 0 0 1 QiC3 0 0 2
Tabela 1
Potrebno je odrediti: a) Ukupnu koliinu prevezene robe b) Transportni rad c) Srednju duinu vonje pod teretom d) Srednje rastojanje prevoenja jedne tone tereta e) Koeficijent iskoritenja preenog puta f) Koeficijent nultog preenog puta ako se garaa vozila nalazi na rastojanju od 2 (km) od robno - transportnog centra i zavretkom prevoza na pojedinoj relaciji vozila se vraaju u garau Rjeenje:
a) Ukupna koliina transportovanog tereta je:

Q = Q1 + Q 2 + Q 3 = 3 + 4 + 5 = 12( t ) U = U1 + U2 +U3
U 1 = 3 4 + 1 3 = 15 ( tkm )
b) Ukupni ostvareni transportni rade je:
U 2 = 4 4 + 3 2 + 2 5 = 32( tkm )
U 3 = 5 1 + 3 3 + 2 2 = 18( tkm )
Stranica 11 od 164
Na osnovu izraunatih vrijednosti imamo da je ukupan transportni rad: c) Srednja duna vonje sa teretom se odreuje na osnovu sljedeih izraza
U = U 1 + U 2 + U 3 = 15 + 32 + 18 = 65( km )
Kst =
Kst =
Kt Z
AKt AZ
za jedinicu voznog parka za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
AKt
n
Kst =
AZ i
i =1
i =1 n
za cio heterogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
U naem primjeru je Z = 3( voznje ) , pa imamo da je: Na osnovu ovih veliina imamo da je:
Kt = Kt 1 + Kt 2 + Kt 3 = ( 4 + 3 ) + ( 3 + 2 + 5 ) + ( 1 + 3 + 2 ) = 7 + 10 + 6 = 23( km )
Kst =
d) Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta moe se odrediti na osnovu sljedeeg izraza:
Kt 23 = = 7.67 ( km ) Z 3
Kst 1 =
q Kt q
srednje rastojanje transporta jedne tone tereta u toku jedne proste vonje
Kst 1 =
(q
U Q
Kt )i
q i
srednje rastojanje transporta jedne tone tereta u toku sloene vonje za homogeni vozni park
Kst 1 =
U
n
Kst 1 =
Q
i =1
i =1 n
za heterogeni vozni park
Stranica 12 od 164
U naem primjeru imamo da je:
Kst 1 =
e) Koeficijent iskoritenja preenog puta moe se odrediti na osnovu sljedeih izraza:

= Kt o Ko
U 65 = = 5.417 ( km ) Q 12
za jedinicu voznog parka u toku jednog obrta za jedinicu voznog parka za posmatrani vremenski period za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom period
= =
Kt K AKt AK
AKt
n i =1 n
AK
i =1
U naem primjeru, poto vozilo vri transport samo u jednom smjeru odnosno imamo prazne povratne vonje na istim relacijama to je K t = K / 2 , tj. imamo da je:
= 0.5 ( )
f) Koeficijent nultog preenog puta odreuje se na osnovu sljedeih izraza:

= Kn K AK n AK
za jedinicu voznog parka za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu
AKn
n i =1 n
AK
i =1
U navedenom primjeru je:

K n = 2 LGA + L A A 2 + L A B 3 + L AC 3 = 2 2 + 7 + 10 + 6 = 27 ( km )
Stranica 13 od 164
Na osnovu ovih vrijednosti imamo da je:

=
K = 2 K t = 2 23 = 46( km )
K n 27 = = 0.5869( ) K 46
Zadatak 8 U toku mjesec dana (Di = 30 dana), koji ima na radu 22 dana, potrebno je organizovati transport robe iz mjesta A u mjesto B (QA = 6336 t), u povratnim vonjama se vri transport iz mjesta B u mjesto A. Prevoz robe se vri na rastojanjima datim na skici 1. Nosivost vozila kojim se vri transport iznosi q = 9 (t). Koeficijenti statikog iskoritenja nosivosti su: A = 1.0( ) , B = 0.5( ) . Vremena utovara iznose: t,uA= 1 (min/t) i tuB= 5 (min/voz).
Vremena istovara su: t,iB= 2 (min/t) i tiA= 5 (min/voz), vrijeme dangube u toku obrta iznosi: tdo = 20 (min). Saobraajna brzina na itinereru iznosi Vs = 40 (km/h), dok je radno vrijeme Hr =16 (h).
60 km G A 4 km
Skica 1: Transport robe na ponavljajuem prevoznom putu i garaom van prevoznog puta Koeficijent tehnike ispravnosti je t = 0.80 (-), u radne dane sva ispravna vozila nalaze se na radu. Na kraju radnog vremena sva vozila se vraaju u garau. Potrebno je izraunati: a) Potreban radni i inventarski vozni park b) Izmjeritelje rada voznog parka c) Proizvodnosti voznog parka d) Nacrtati dijagram promjene radne proizvodnosti (s obzirom na ukupnu koliinu transportovane robe) u zavisnosti od promjene koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila
Stranica 14 od 164
Rjeenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vonji za transport robe iz mjesta A je: QA 6336 Z A = = = 704( voznje ) A q 1 .0 9 2. Koliina robe koja se transportuje iz mjesta B, dobija se iz uslova da je Z A = Z B , tj. da se vozila iz mjesta B vraaju sa teretom u svakoj vonji, to imamo da je:
Q B = Z B B q = 704 0.5 9 = 3168( t )
3. Ukupna koliina transportovane robe je: Q = Q A + Q B = 6336 + 3168 = 9504( t ) 4. Potreban broj vonji sa teretom u toku dana je: Z 704 Z d = A = = 32( vonji / dan) Dr 22 5. Vrijeme trajanja obrta je: L L To = t uA + AB 60 + t iB + t uB + BA 60 + t iA + t d = t wo + t do Vs Vs gdje je: t uA = t 'uA A g = 1.0 1.0 9 = 9(min/ voz )
t iB = t 'iB A g = 2.0 1.0 9 = 18(min/ voz )
t uB = t 'uB = 5(min/ voz )

t iA = t 'iA = 5 (min/ voz )
Ukupno vrijeme dangube po obrtu je: t do = t uA + t iB + t uB + t iA + t d = 9 + 18 + 5 + 5 + 20 = 57(min) Ukupno vrijeme vonje u toku obrta je: L L 60 60 t wo = AB 60 + Ba 60 = 60 + 60 = 180(min) Vs Vs 40 40 Na osnovu izraunatih veliina slijedi da je ukupno vrijeme trajanja obrta za zadati itinerer: To = t wo + t do = 180 + 57 = 237 (min) 6. Mogui broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je: L 4 Hr 60 2 GA 60 16 60 2 60 Vs 40 Z od = = = 4(obrta / dan) To 237
Stranica 15 od 164
7. Potreban broj vozila na radu je:

Ar = Z d 32 = = 8( vozila ) Z od 4
Kako je zadatkom definisana tehnika ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu to je inventarski vozni park: Ar 8 Ai = = = 10( vozila ) t 0 .8 b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su: ADi = Ai Di = 10 30 = 300( autodana i ) ADi = Ar Dr = 8 22 = 176( autodana r ) ADs = t ADi = 0.8 300 = 240( autodana s ) 2. Koeficijent iskoritenja voznog parka je: ADr 176 = = = 0.587 ( ) ADi 300 3. Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: ADr 176 ' = = = 0.733( ) ADs 240 4. Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain: AHr = Hr Ar Dr = 16 8 176 = 2816( autosati r ) 5. Autosati provedeni u vonji su: t L 180 4 AHw = Z od wo Ar Dr + 2 GA Ar Dr = 4 8 22 + 2 8 22 = 2147.2 ( autosatiW ) 60 Vs 60 60 6. Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata je: AHr 2816 = = = 0.667 ( ) 24 ADr 24 176 7. Koeficijent iskoritenja radnog vremena je: AHw 2147.2 = = = 0.762( ) AHr 2816 8. Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AKt + AKp + AKn gdje je: AKt = Z A L AB + Z B LBA = 704 60 + 704 60 = 84480( autokm t )
AKn = 2 LGA Ar Dr = 2 4 8 22 = 1408( autokm n )
Stranica 16 od 164
AKp = 0( autokm p )
Prema tome ukupni autokilometri su: AK = AKt + AKp + AKn = 84480 + 0 + 1408 = 85888( autokm ) 9. Koeficijent iskoritenja preenog puta je: AKt 84480 = = = 0.984( ) AK 85888 10. Koeficijent nultog preenog puta je: AKn 1408 = = = 0.0164( ) AK 85888 11. Vrijednost eksploatacione i saobraajne brzine je: AK 85888 Ve = = = 30.5 ( km / h ) AHr 2816
Vs = AK 85888 = = 40.0 ( km / h ) AHw 2147.2
12. Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu: AK 85888 Ksd = = = 488( km / dan ) ADr 176 13. Ostvareni transportni rad je: U = Q A L AB + Q B LBA = 6336 60 + 3168 60 = 570240( tkm ) 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je: U 570240 Kst 1 = = = 60( km ) Q 9504 15. Srednja duina jedne vonje sa teretom je:
Kst =
gdje je:
AKt Az
AZ = Z A + Z B = 704 + 704 = 1408( voznji )
Prema tome, imamo da je:
Kst =
AKt 84480 = = 60( km ) A Z 1408
16. Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je: U 570240 = = = 0.75( ) q AK t 9 84480
Stranica 17 od 164
17. Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: Q 9504 = = = 0.75( ) q AZ 9 1408 18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom za cio vozni park je: AH r AH W 2816 2147.2 td = = = 0.475( h ) AZ 1408 c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je: Q 9504 ' WQ = = = 3.375( t / hr ) AHr 2816
' WU =
U 570240 = = 202.5 ( tkm / hr ) AHr 2816
2. Puna proizvodnost voznog parka je: Q 9504 WQ = = = 1.32( t / hi ) 24 ADi 24 300

WU = U 570240 = = 79.20 ( tkm / hi ) 24 ADi 24 300
d) Dijagram zavisnosti radne proizvodnosti od koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila Radna proizvodnost sobzirom na ukupnu koliinu transportovane robe moe se definisati kao:
' WQ =
Q q = K st AHr + td Vs
Ovaj izraz mogue je upotrijebiti ukoliko su sva vozila u okviru voznog parka iste nosivosti i uzimajui srednju vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti.Isto tako mogua je upotreba ovog izraza ukoliko se posmatra grupa vozila iste korisne nosivosti.
Stranica 18 od 164
Na osnovu ovih vrijednosti moemo napisati izraz za izraunavanje zavisnosti radne proizvodnosti od koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila:
' WQ =
9 60 + 0.475 0.98 40
= 4.4874
Poto se vrijednost koeficijenta korisne nosivosti vozila moe kretati od 0.1 - 1.0, to emo u tabeli 1, i na grafiku 1, prikazati promjenu radne proizvodnosti za promjenljive vrijednosti .
W
' Q
0.1 0.449
0.2 0.897
0.3 1.346
0.4 1.795
0.5 2.244
0.6 2.692
0.7 3.141
0.8 3.589
0.9 4.039
1.0 4.487
Tabela 1
5 4.5 4 3.5 3 2.5 2 1.5 1 0.5 0 0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1
W Q, = f ( )
Grafik 1 Zadatak 9 U okviru autotransportnog preduzea u toku dva mjeseca (Di = 61 dan), od toga 44 dana vozila provedu na radu, potrebno je organizovati transport robe u koliini od 15 400 (t) iz eljezare koja se nalazi u mjestu A za fabriku radijatora u mjestu C. Istim vozilima u povratnim vonjama transportuje se roba iz mjesta D u mjesto B. ema itinerera sa rastojanjima data je na skici 1. Transport se obavlja tegljaima sa poluprikolicom korisne nosivosti 25 (t). Dnevno radno vrijeme vozila je 16 (h). Koeficijent statikog iskoritenja korisne nosivosti za prevoz robe iz eljezare je 1.0 (-) a za prevoz robe iz mjesta D u mjesto B je 0.9 (-).
Stranica 19 od 164
47 km
B 73 km
60 km
Skica 1: Transport robe na ponavljajuem prevoznom putu sa razliitim transportnim zadacima i garaom na prevoznom putu Vrijeme utovara u mjestu A je 1 (h/voz) dok je u mjestu D vrijeme utovara 1.25 (h/voz). Vrijeme istovara u mjestu C je 1.5 (h/voz) a u mjestu B je 2.25 (h/voz). Srednja saobraajna brzina na itinereru je 40 (km/h). Koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka je 0.875 (-). U radne dane sva tehniki ispravna vozila se nalaze na radu. Garaa vozila je smjetena u mjestu B. Potrebno je odrediti: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehniko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka d) Uticaj promjene koeficijenta dinamikog iskoritenja nosivosti vozila na punu proizvodnost vozila s obzirom na ostvareni transportni rad Rjeenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vonji za transport robe iz mjesta A je: QA 15400 Z A = = = 616( voznje ) A q 1.0 25
2. Koliina robe koja se transportuje iz mjesta D, dobija se iz uslova da je Z A = Z D , tj. da se vozila iz mjesta D vraaju sa teretom u svakoj vonji, to imamo da je: Q D = Z D D q = 616 0.9 25 = 13860( t ) 3. Ukupna koliina transportovane robe je: Q = Q A + Q D = 15400 + 13860 = 29260( t ) 4. Potreban broj vonji u toku dana je:
Stranica 20 od 164
Z d =
Z A 616 = = 14( vonji / dan) Dr 44
5. Vrijeme trajanja obrta je: L L L To = t uA + AC 60 + t iC + t uD + DB 60 + t iB + BA 60 + t d = t wo + t do Vs Vs Vs 120 60 133 47 To = 60 + 60 + 90 + 60 + 75 + 60 + 135 + 60 = 900(min) 40 40 40 40 Ukupno vrijeme dangube po obrtu je: t do = t uA + t iC + t uD + t iB + t d = 60 + 90 + 75 + 135 + 0 = 360(min) Ukupno vrijeme vonje u toku obrta je: L L L L t wo = AC 60 + CD 60 + DB 60 + BA 60 = Vs Vs Vs Vs
= 180 + 90 + +199.5 + 70.5 = 540(min)
Ukupno vrijeme trajanja obrta za zadati itinerer: To = t wo + t do = 360 + 540 = 900(min) 6. Mogui broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je: Hr 60 16 60 Z od = = = 1.066 1(obrta / dan) To 900 7. Potreban broj vozila na radu je:
Ar = Z d 14 = = 14 ( vozila ) Z od 1
Kako je zadatkom definisana tehnika ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu, to inventarski broj vozila ima sljedeu vrijednost: Ar 14 Ai = = = 16 ( vozila ) t 0.875 b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su: ADi = Ai Di = 16 61 = 976( autodana i )
ADr = Ar Dr = 14 44 = 616( autodana r ) ADs = t AD i = 0.875 976 = 854( autodana s )
Stranica 21 od 164
2. Koeficijent iskoritenja voznog parka je: ADr 616 = = = 0.631( ) ADi 976 3. Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: ADr 616 ' = = = 0.721( ) ADs 854 4. Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain: AHr = Hr Ar Dr = 16 14 44 = 9856( autosati r ) 5. Autosati provedeni u vonji su: t 540 AHw = Z od wo Ar Dr = 1 14 44 = 5544( autosatiW ) 60 60 6. Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata je: AHr 9856 = = = 0.667 ( ) 24 ADr 24 616 7. Koeficijent iskoritenja radnog vremena je: AHw 5544 = = = 0.5625( ) AHr 9856 8. Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AKt + AKp + AKn gdje je: AKt = Z A L AC + Z D LDB = 616 ( 120 + 133 ) = 155848( autokm t ) AKp = Z A LCD = 616 60 = 36960( autokm p )
AKn = LBA Ar Dr = 47 14 44 = 28952( autokm n )
Prema tome ukupni autokilometri su: AK = AKt + AKp + AKn = 155848 + 36960 + 28952 = 221760( autokm ) 9. Koeficijent iskoritenja preenog puta je: AKt 155848 = = = 0.703( ) AK 221760 10. Koeficijent nultog preenog puta je: AKn 28952 = = = 0.1306( ) AK 221760 11. Vrijednost eksploatacione i saobraajne brzine je: AK 221760 Ve = = = 22.5 ( km / h ) AHr 9856
Stranica 22 od 164
Vs =
AK 221760 = = 40.0 ( km / h ) AHw 5544
12. Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu: AK 221760 Ksd = = = 360( km / dan ) ADr 616 13. Ostvareni transportni rad je: U = Q A LAC + Q D LDB = 15400 120 + 13860 133 = 3691380( tkm ) 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je: U 3691380 Kst 1 = = = 126.16( km ) Q 29260 15. Srednja duina vonje sa teretom je:
Kst =
gdje je:
AKt A Z
AZ = Z A + Z D = 616 + 616 = 1232( voznji )
Prema tome imamo da je:

Kst = AK t 155848 = = 126.5 ( km ) AZ 1232
16. Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je: U 3691380 = = = 0.947 ( ) q AK t 25 155848 17. Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: Q 29260 = = = 0.95 ( ) q AZ 25 1232 18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom za cio vozni park je: AHr AHw 9856 5544 td = = = 3 .5 ( h ) A Z 1232 c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je: Q 29260 ' WQ = = = 2.969( t / hr ) AH r 9856
Stranica 23 od 164
' WU =
U 3691380 = = 374.5( tkm / hr ) AH r 9856
2. Puna proizvodnost voznog parka je: Q 29260 WQ = = = 1.249( t / hi ) 24 ADi 24 976
WU =
U 3691380 = = 157.59( tkm / hi ) 24 AD i 24 976
d) Dijagram zavisnosti pune proizvodnost od koeficijenta dinamikog iskoritenja voznog parka Puna proizvodnost sobzirom na ostvareni transportni rad, moe se definisati i kao:
WU =
U q = t 1 24 ADi + d Vs K st
Ovaj izraz mogue je upotrijebiti ukoliko su sva vozila u okviru voznog parka iste nosivosti i uzimajui srednju vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti. Isto tako mogua je upotreba ovog izraza ukoliko se posmatra grupa vozila iste korisne nosivosti. Na osnovu ovih vrijednosti moemo napisati izraz za izraunavanje zavisnosti pune proizvodnosti sobzirom na ostvareni transportni rad od koeficijenta dinamikog iskoritenja nosivosti vozila:
WU =
U q 0.631 0.667 25 = = = 166.4 td 1 3.5 1 24 ADi + + 0.703 40 126.5 Vs K st
Poto se vrijednost koeficijenta dinamikog iskoritenja korisne nosivosti vozila moe kretati od 0.1-1.0, to je u tabeli 1, i na grafiku 1, prikazana promjena pune proizvodnosti u zavisnosti od promjene vrijednosti .
WU
0.1 16.64
0.2 33.28
0.3 49.92
0.4 66.56
0.5
0.6 99.84
0.7 116.4
0.8 133.1
0.9 149.7
1.0 166.4
Tabela 1
83.20
Stranica 24 od 164
180 160 140 120 100 80 60 40 20 0 0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1
WU = f ( )
Grafik 1 Zadatak 10 U toku juna i jula kada se radi 44 dana, potrebno je organizovati transport tereta na relaciji B C i to 56 100 tona. U povratnim vonjama prevozi se roba iz mjesta A u mjesto B. Transport se obavlja vozilima nosivosti 20 tona. Koeficijent statikog iskoritenja korisne nosivosti na relaciji AB je 1.00, a na relaciji BC 0.75. Vremena trajanja utovara i istovara su: tuA=1.0 min/t i tuB=15 min/voz., a istovara: tiB=0.5 min/t i tiC=15 min/voz. Drugih vremenskih gubitaka u toku transporta nema. Srednja saobraajna brzina je 50 km/h. Rad vozila organizovan je u dvije smjene. Koeficijent tehnike ispravnosti voznog praka je 0.850. Vozila se svakodnevno vraaju u grau u mjestu G.
Skica 1: Transport robe na ponavljajuem prevoznom putu sa razliitim transportnim zadacima i garaom na prevoznom putu Potrebno je odrediti: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehniko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka
Stranica 25 od 164
Rjeenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vonji za transport robe iz mjesta A je: Q BC Z BC = = 3740( voznje ) BC q 2. Potreban broj vonji dnevno za transport iz mjesta A je: Z Z BCd = BC = 85( vo / dan ) Dr 3. Ukupna koliina transportovane robe je: Q = Q BC + q AB Z BC = 130900( t ) 4. Vrijeme trajanja obrta je:
To = t uA + L L L AB 60 + t iB + t uB + BC 60 + t iC + CA 60 = Vst Vst V SP
t wo + t do = 120 + 60 = 180(min)
6. Mogui broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je: L Hr 60 2 GA 60 V SP Z od = = 5.06 5 ( obrta / dan ) To 7. Potreban broj vozila na radu je:
Ar = Z BCd = 17 ( vozila ) Z od
Kako je zadatkom definisana tehnika ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu, to inventarski broj vozila ima sljedeu vrijednost: Ar Ai = = 20 ( vozila ) t b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
ADi = Ai Di = 1220( autodanai )

ADr = Ar Dr = 748( autodana r ) ADs = t AD i = 1037 ( autodana s )
Stranica 26 od 164
2. Koeficijent iskoritenja voznog parka je: ADr = = 0.613( ) ADi 3. Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: ADr ' = = 0.721( ) ADs 4. Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain: AHr = Z od T0 Ar Dr = 11220( autosati r ) 5. Autosati provedeni u vonji su: AHw = Z od t w Ar Dr = 7480( autosati r ) 6. Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata je: AHr = = 0.625( ) 24 ADr 7. Koeficijent iskoritenja radnog vremena je: AHw = = 0.666 ( ) AHr 8. Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AKt + AKp + AKn gdje je: AKt = Z BC LBC + Z BC LAB = 299200( autokm t )
AKp = ( Z od 1 ) LCA Ar Dr = 59840( autokm p ) AKn = ( LGA + LCG ) Ar Dr = 14960( autokm n )
Prema tome ukupni autokilometri su: AK = AKt + AKp + AKn = 374240( autokm ) 9. Koeficijent iskoritenja preenog puta je: AKt = = 0.8( ) AK 10. Koeficijent nultog preenog puta je:
=
AKn = 0.04 ( ) AK
11. Vrijednost eksploatacione i saobraajne brzine je: AK Ve = = 33.35( km / h ) AHr
Stranica 27 od 164
Vs =
AK = 50.03( km / h ) AHw
12. Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu: AK Ksd = = 500.0 ( km / dan ) ADr 13. Ostvareni transportni rad je: U = Q BC LBC + Q AB L AB = 5423000( tkm ) 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je: U Kst 1 = = 41.43( km ) Q 15. Srednja duina vonje sa teretom je:
Kst =
gdje je: Prema tome imamo da je:

Kst =
AKt A Z
AZ = 2 Z BC = 7480( voznji )
AK t = 40.0 ( km ) A Z
16. Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je: U = = 0.906( ) q AK t 17. Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: Q = = 0.875( ) q AZ 18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom za cio vozni park je: AHr AHw td = = 0.5 ( h ) AZ c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
' WQ =
Q = 11.667 ( t / hr ) AH r
Stranica 28 od 164
' WU =
U = 483.333( tkm / hr ) AH r
2. Puna proizvodnost voznog parka je:
WQ =
Q = 4.47 ( t / hi ) 24 ADi
WU =
U = 185.2( tkm / hi ) 24 AD i
Zadatak 11 U toku juna koji ima Dr=22 radna dana, potrebno je organizovati transport robe iz mjesta A u mjesto B (QAB=3564 t ). U povratnim vonjama transportuje se teret iz mjesta C u mjesto A. Transport se obavlja vozilima nosivosti q=9 t. Za robu koja se transportuje iz mjesta A nosivost vozila je u potpunosti iskoritena, dok je za robu iz mjesta C koeficijent statikog iskoritenja korisne nosivosti vozila =0,70. Vremena trajanja utovarno-istovarnih operacija su: uA= 2 min/t, tuC=30 min/voz, iB=1 min/t i tiA=15 min/voz. Ostali vremenski gubici u toku obrta iznose 15 min. Srednja saobraajna brzina praznog vozila je 50 km/h, dok je sa teretom 40 km/h. Vozilo radi u dvije smjene. Koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka je 0,9. U radne dane sva tehniki ispravna vozila nalaze se na radu i po zavretku radnog vremena vraaju se u garau. Prevoz robe se vri na rastojanjima datim na skici 1.
5 km G A
127 km C 20 km 115 km B
Skica 1: Transport robe na prstenastom prevoznom putu i garaom van prevoznog puta Potrebno je izraunati: a) Potreban radni i inventarski vozni park b) Izmjeritelje rada voznog parka c) Proizvodnosti voznog parka
Stranica 29 od 164
Rjeenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vonji za transport robe iz mjesta A je: QA Z A = = 396 ( voznje ) A q
2. Koliina robe koja se transportuje iz mjesta C, dobija se iz uslova da je Z A = Z C , tj. da se vozila iz mjesta C vraaju sa teretom u svakoj vonji, to imamo da je: QC = Z C C q = 2494.8( t ) 3. Ukupna koliina transportovane robe je: Q = Q A + QC = 6058.8( t ) 4. Potreban broj vonji u toku dana je: 5. Vrijeme trajanja obrta je: L L L To = t uA + AB 60 + t iB + BC 60 + t uC + CA 60 + t iA + t d = t wo + t do = 387 + 87 = 474(min) Vs Vs Vs 6. Mogui broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je: Hr 60 Z od = = 2 (obrta / dan) To 7. Potreban broj vozila na radu je:
Z d = Z A = 18( vonji / dan) Dr
Ar =
Z d = 9( vozila ) Z od
Kako je zadatkom definisana tehnika ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu to je inventarski vozni park: Ar Ai = = 10( vozila ) t b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
ADi = Ai Di = 300( autodanai )

ADr = Ar Dr = 198( autodana r ) ADs = t ADi = 270( autodana s )
2. Koeficijent iskoritenja voznog parka je:
Stranica 30 od 164
ADr = 0.666( ) ADi
3. Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: ADr ' = = 0.733( ) ADs 4. Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain: AHr = Hr Ar Dr = 3168( autosati r ) 5. Autosati provedeni u vonji su: L t AHw = Z od wo Ar Dr + 2 GA Ar Dr = 2593.8 ( autosatiW ) 60 Vs 6. Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata je: AHr = = 0.66 ( ) 24 ADr 7. Koeficijent iskoritenja radnog vremena je: AHw 2147.2 = = = 0.818( ) AHr 2816 8. Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AKt + AKp + AKn gdje je: AKt = Z A L AB + Z A LCA = 95832( autokm t )
AKn = 2 LGA Ar Dr = 1980( autokm n )
AKp = Z A LCB = 7920( autokm p )
Prema tome ukupni autokilometri su: AK = AKt + AKp + AKn = 105732( autokm ) 9. Koeficijent iskoritenja preenog puta je: AKt = = 0.906 ( ) AK 10. Koeficijent nultog preenog puta je:
=
AKn = 0.018( ) AK
11. Vrijednost eksploatacione i saobraajne brzine je: AK Ve = = 33.37 ( km / h ) AHr

Vs = AK = 40.76 ( km / h ) AHw
Stranica 31 od 164
12. Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu: AK Ksd = = 534( km / dan ) ADr 13. Ostvareni transportni rad je: U = Q A LAB + QC LCA = 726699.8( tkm ) 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je: U Kst 1 = = 119.94( km ) Q 15. Srednja duina jedne vonje sa teretom je:
Kst =
gdje je: Prema tome, imamo da je:
AKt Az
AZ = Z A + Z B = 792( voznji )
Kst =
AKt = 121( km ) AZ
16. Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je: U = = 0.842( ) q AK t 17. Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: Q = = 0.850( ) q AZ 18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom za cio vozni park je: AH r AH W td = = 0.725( h ) A Z c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
' WQ =
Q = 1.913( t / hr ) AHr
' WU =
U = 229.39( tkm / hr ) AHr
Stranica 32 od 164
WQ =
Q = 0.841( t / hi ) 24 ADi
WU =
U = 100.93( tkm / hi ) 24 ADi
Zadatak 12 U vremenskom periodu od 25 dana potrebno je transportovati 288 000 komada salonit ploa iz fabrike u mjestu A u mjesto potronje C. U povratnim vonjama iz mjesta C transportuju se bakarni limovi u mjesto B. Transportni zadatak potrebno je izvriti tokom 20 radnih dana, u ravnomjernim dnevnim koliinama. Obje vrste tereta transportuju se paletizovano, pri emu svako vozilo doprema svoje prazne palete iz mjesta B u mjesto A. Transport se obavlja tegljaima sa poluprikolicama korisne nosivosti 12 t.Na tovarni proctor poluprikolice smjeta se 15 paleta. Sopstvena masa palete je 16 kg. Jedna paleta sadri 80 komada salonit ploa. Masa jedne salonit ploe je 6 kg. Masa bakarnog lima na jednoj paleti je 780 kg. Utovar i istovar vozila obavlja se viljukarom. Jedan radni ciklus viljukara na utovaru i istovaru iznosi 60 sekundi. Vrijeme utovara 15 praznih paleta u mjestu B i istovara u mjestu A je 6 min/voz. Svako vozilo na radu u toku dana ima dodatne vremenske gubitke u trajanju od 0.9 sati. Poznatesu sljedee saobr. brzine: Vs GA = 24( km / h),Vs AB = 50( km / h ),Vs BC = 40( km / h) .
Dnevno radno vrijeme vozila je 14 sati. Koeficijent tehnike isravnosti voznog parka je 0.750. U radne dane sva ispravna vozila se nalaze na radu. Vozila se svakodnevno vraaju u garau. ema itinerera sa rastojanjima data je na skici 1.
3,6 km
A 35 km B 76 km
Skica 1: Transport robe na ponavljajuem prevoznom putu sa razliitim transportnim zadacima i garaom van prevoznog puta Potrebno je odrediti: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehniko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka
Stranica 33 od 164
Rjeenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Broj salonit poa za transport dnevno je: Nac Nd = = 14400( ploca / dan) Dr 2. Broj salonit ploa u toku jedne vonje je: N = n p n pp = 1200( sl . plo ) 3. Potreban broj vonji u toku dana je:
Z d =
Nd = 12(vo / dan) N
4. Potreban broj vonji za cijeli eksploatacioni period je: Z = Z d Dr = 240(vonji ) 5. Koliina robe koja se transportuje iz pojedinih mjesta je: Z ( n p g p + n pp n p g s ) Q AC = = 1785.6(t ) 1000 Z (n p g p + n p g b ) QCB = = 2865.6( t ) 1000 Z np g p Q BA = = 57.6( t ) 1000 Q = Q AC + QCB + Q BA = 4708.8( t ) 6. Vrijeme trajanja obrta je: L L L L To = t uA + AB 60 + BC 60 + t iC + t uC + CB 60 + t iB + t uB + BA 60 + t iA + t d = t wo + t do = Vs AB Vs BC Vs CB Vs BA
= 312 + 72 = 438(min)
7. Mogui broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je: L Hr 60 2 GA td Vs GA Z od = = 2(obrta / dan) To 8. Potreban broj vozila na radu je:
Ar =
Z d = 6(vozila ) Z od
Stranica 34 od 164
Kako je zadatkom definisana tehnika ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu, to inventarski broj vozila ima sljedeu vrijednost: Ar Ai = = 8(vozila ) t b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
ADi = Ai Di = 200( autodana i )
ADr = Ar Dr = 120(autodana r ) ADs = t AD i = 150( autodana s )

2. Koeficijent iskoritenja voznog parka je: ADr 616 = = = 0.6( ) ADi 976 3. Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: ADr 616 '= = = 0.8( ) ADs 854 4. Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain: AHr = Hr Ar Dr = 1680(autosati r ) 5. Autosati provedeni u vonji su: t L AHw = Z wo + 2 GA Ar Dr = 1284( autosatiW ) 60 Vs GA 6. Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata je: AHr = = 0.583( ) 24 ADr 7. Koeficijent iskoritenja radnog vremena je: AHw = = 0.764( ) AHr 8. Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AKt + AKp + AKn gdje je: AKt = Z A ( L AC + LCB + LBA ) = 53280(autokm t )
AKp = 0( autokm p )
AKn = 2 LGA Ar Dr = 864(autokm n )

Prema tome ukupni autokilometri su: AK = AKt + AKp + AKn = 54144(autokm )
Stranica 35 od 164
9. Koeficijent iskoritenja preenog puta je: AKt = = 0.984( ) AK 10. Koeficijent nultog preenog puta je:
=
AKn = 0.0159( ) AK
11. Vrijednost eksploatacione i saobraajne brzine je: AK Ve = = 32.228( km / h) AHr

Vs = AK = 42.168( km / h) AHw
12. Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu: AK Ksd = = 451.2( km / dan) ADr 13. Ostvareni transportni rad je: U = Q AC L AC + QCB LCB + Q BA L BA = 418003.2( tkm ) 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je: U Kst 1 = = 88.77( km ) Q 15. Srednja duina vonje sa teretom je:
Kst =
gdje je:
AKt = 74(km ) AZ
AZ = 3 Z = 720(voznji )
16. Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je: U = = 0.653( ) q AK t 17. Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: Q = = 0.545( ) q AZ 18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom za cio vozni park je: AHr AHw td = = 0.55(h) A Z
Stranica 36 od 164
c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:

' WQ =
Q = 2.803( t / hr ) AH r
' WU =
U = 248.8( tkm / hr ) AH r

WQ = Q = 0.981(t / hi ) 24 ADi
WU =
U = 87.08(tkm / hi ) 24 ADi
Zadatak 13 U periodu od est mjeseci (Di = 183), koji ima Dr = 132 radna dana, potrebno je organizovati Q transport tereta iz mjesta A u mjesto C ( AC = 27.720 t). U povratnim vonjama prevozi se teret na relaciji D-B. Transport se obavlja, redovno i ravnomjerno, kamionima korisne nosivosti q = 8t. Vremena trajanja utovara su: u A = 2 min./t i tu D = 21 min./voz., a istovara = 15 min./voz. i i B = 3 min./t. Koeficijent statikog iskoritenja korisne nosivosti vozila po relacijama su: AC =0,625 i DB = 1,00. Srednja saobraajna brzina je v S = 40 km/h. Dnevno
tiC
radno vrijeme vozila je Hr = 8h. Koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka je 1 = 0,875. U radne dane sva tehniki ispravna vozila nalaze se na radu i svakodnevno se vraaju u garau u mjestu G.
2 km A G
14 km
4 km
Stranica 37 od 164
Rjeenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vonji za transport robe iz mjesta A je: Q AC Z A = = 5544( voznje ) AC q 2. Potreban broj vonji dnevno za transport iz mjesta A je: Z Z Ad = A = 42( vo / dan ) Dr 3. Ukupna koliina transportovane robe je: Q = Q AC + Z A q DB = 72072( t ) 4. Vrijeme trajanja obrta je: L L L L To = t uA + AC 60 + t iC + CD 60 + t uD + DB 60 + t iB + BA 60 = t wo + t do Vst Vsp Vst Vsp
= 90 + 76 = 166(min)
6. Mogui broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je: Hr 60 Z od = = 3( obrta / dan) To 7. Potreban broj vozila na radu je:
Ar =
Z Ad = 14( vozila ) Z od

2. Koeficijent iskoritenja voznog parka je: ADr = = 0.631( ) ADi
Stranica 38 od 164
3. Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: ADr ' = = 0.721( ) ADs 4. Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain: AHr = Hr Ar Dr = 14784( autosati r ) 5. Autosati provedeni u vonji su: AHw = Z A t w = 8316( autosatiW ) 6. Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata je: AHr = = 0.333( ) 24 ADr 7. Koeficijent iskoritenja radnog vremena je: AHw = = 0.562( ) AHr 8. Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AKt + AKp + AKn gdje je: AKt = Z A ( LAC + LDB ) = 188496( autokmt )
AKp = ( Z od 1 ) LBA Ar Dr + LCD Z = 114576( autokm p )
AKn = ( LGA + LGB ) Ar Dr = 29568( autokm n )

= AKn = 0.088( ) AK
Vs =
AK = 40.0 ( km / h ) AHw
Stranica 39 od 164
12. Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu: AK Ksd = = 180( km / dan ) ADr 13. Ostvareni transportni rad je: U = Q AC L AC + Q DB L DB = 1175328( tkm ) 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je: U Kst 1 = = 16.3( km ) Q 15. Srednja duina vonje sa teretom je:
Kst =
AZ = 2 Z AC
AKt AZ = 11088( voznji )
AK t = 17.0 ( km ) AZ 16. Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je: U = = 0.779( ) q AK t Kst =
17. Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: Q = = 0.812( ) q AZ 18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom za cio vozni park je: AHr AHw td = = 0.58( h ) A Z c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
' WQ =
Q = 4.875( t / hr ) AH r
U = 79.50( tkm / hr ) AH r 2. Puna proizvodnost voznog parka je: Q WQ = = 1.026 ( t / hi ) 24 ADi U WU = = 16.73( tkm / hi ) 24 AD i
' WU =
Stranica 40 od 164
Zadatak 14 U periodu koji ima dana na radu Dr = 30 gdje je Di = 35 (dana), potrebno je organizovati prevoz 2 000 000 (komada) opeke dimenzija: LxBxH= 25 x 12.5 x 6.5 (cm), ija je teina po komadu 3.25 (kg). Opeke se transportuju iz fabrike opeke u mjestu A na gradilite u mjestu B. Istim vozilima u povratku se transportuju limovi iz eljezare iz mjesta C za mjesto A. Transport se obavlja kamionima sa prikolicama - vunim vozovima korisne nosivosti 10 (t) i 16 (t). Koeficijent iskoritenja nosivosti za obadvije vrste robe je 1.0. Vrijeme trajanja utovara utovara i istovara opeke iznosi 2 (h) po vunom vozu i operaciji. Utovar limova u eljezari traje 1 (h), dok istovar u mjestu A traje 3 (h) po vunom vozu. Ostalo vrijeme dangube u toku jednog obrta iznosi 4 (h). Dnevno radno vrijeme vozila je 14 (h). Koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka je 0.83 (-). U radne dane sva ispravna vozila se nalaze na radu. Srednja saobraajna brzina na cijelom itinereru je 40 (km/h). Itinerer sa rastojanjima izmeu pojednih mjesta prikazan je na skici 1.
550 km B
A 520 km C
130 km
Skica 1: Transport robe na ponavljajuem prevoznom putu sa razliitim transportnim zadacima i garaom na prevoznom putu Potrebno je odrediti: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehniko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka Rjeenje: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu 1. Koliina tereta za prevoz iz A u B je: Q AB = N g = 200000 3.25 = 6500( t )
Stranica 41 od 164
2. Potreban broj vonji za transport tereta iz A u B je: Q 6500 Z AB = AB = = 250( vonji ) q 1 26

Z AB = Z CA = 250( vonji ) QCA = Z CA q = 250 1 26 = 6500( t )
3. Broj vonji za transport dnevno je: Z 250 Z ABd = AB = = 8.3 8( vonji / dan ) Dr 30 4.Vrijeme trajanja obrta je: L L L T0 = t uA + AB 60 + t iB + BC 60 + t uC + CA 60 + t iA + t d = t d + t w = 720 + 1800 = 2520(min) Vs Vs Vs 5. Mogui broj obrta jednog vozila u toku dana je: Hr 60 14 60 Z od = = = 0.33( obrta / dan ) To 2520 7. Potreban broj vozila na radu je:
Ar = Z ABd 8.3 = = 25( vozila ) Z od 0.33
Kako je zadatkom definisana tehnika ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu, to inventarski broj vozila ima sljedeu vrijednost: Ar 25 Ai = = = 30( vozila ) t 0.830 b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su: ADi = Ai Di = 30 35 = 1050( autodana i )
ADr = Ar Dr = 25 30 = 750( autodana r ) ADs = t AD i = 0.830 1050 = 871.5( autodana s )
2. Koeficijent iskoritenja voznog parka je: ADr 750 = = = 0.7143( ) ADi 1050 3. Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: ADr 750 ' = = = 0.860( ) ADs 871.5
Stranica 42 od 164
4. Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain: AHr = Hr Ar Dr = 14 25 30 = 10500( autosati r ) 5. Autosati provedeni u vonji su:
AHw = Z AB t wo 1800 = 250 = 7500( autosatiW ) 60 60
6. Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata je: AHr 10500 = = = 0.583( ) 24 ADr 24 750 7. Koeficijent iskoritenja radnog vremena je: AHw 7500 = = = 0.714( ) AHr 10500 8. Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AKt + AKp + AKn gdje je: AKt = Z AB ( LAB + LCA ) = 250 1070 = 267500( autokm t )
AKp = Z AB LBC = 250 130 = 32500( autokm p )
AKn = 0 ( autokm n )
Prema tome ukupni autokilometri su: AK = AKt + AKp + AKn = 267500 + 32500 = 300000( autokm ) 9. Koeficijent iskoritenja preenog puta je: AKt 267500 = = = 0.891( ) AK 300000 10. Koeficijent nultog preenog puta je:
AKn = 0( ) AK
11. Vrijednost eksploatacione i saobraajne brzine je: AK 300000 Ve = = = 28.57 ( km / h ) AHr 10500
Vs = AK 300000 = = 40.0 ( km / h ) AHw 7500
12. Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu: AK 300000 Ksd = = = 400.0 ( km ) ADr 750 13. Ostvareni transportni rad je:
Stranica 43 od 164
U = Q AB L AB + QCA LCA = 6955000( tkm )

14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je: U 6955000 Kst 1 = = = 535.0 ( km ) Q 13000 15. Srednja duina vonje sa teretom je:
Kst =
Kst =
AKt AZ
AZ = 2 Z AD = 2 250 = 500( vonji )
AK t 2675000 = = 535.0 ( km ) AZ 500
16. Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je: U 6955000 = = = 1.0 ( ) q AK t 26 267500 17. Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: Q 13000 = = = 1.0( ) q AZ 26 500 c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je: Q 13000 ' WQ = = = 1.238( t / hr ) AH r 10500
' WU =
U 6955000 = = 662.4 ( tkm / hr ) AH r 10500
2. Puna proizvodnost voznog parka je: Q 13000 WQ = = = 0.516 ( t / hi ) 24 AD i 24 1050

WU = U 6955000 = = 275.9 ( tkm / hi ) 24 ADi 24 1050
Stranica 44 od 164
Zadatak 15 U toku treeg i etvrtog kvartala (Di = 184) potrebno je transportovati Q AC = 15.444t tereta iz mjesta A u mjesto C. U povratnim vonjama, na relaciji D-B, transportuju se konzerve. Prijevoz se vri, redovno i ravnomjerno, tokom Dr = 132 radna dana. Transport se vri vozilima, korisne nosivosti q = 6 t, sa slijedeim dimenzijama tovarnog prostora: L x B x H = 6,10 x 2,42 x 1,4 m. Konzerve su pakovane u kartonske kutije dimenzija l k xbk xhk = 0,6 x0,4 x0,3m , bruto mase paketne jedinice g k = 20kg . Kutije se slau u vie
l xb xh = 1 ,00 x 1 ,20 x 0 ,15 m g = 30kg redova na palete dimenzija: p p p , sopstvene mase p . Palete se ne vraaju nazad u mjesto D. Koeficijent statikog iskoritenja korisne nosivosti na relaciji A-C je: AC = 0,75 . Vremena trajanja utovara su: u A = 1min . / voz. i
tu D = 3 min . / pal., a istovara: tiC = 15 min . / voz. i ti B = 2 min . / pal. Drugih vremenskih gubitaka tokom transporta tereta nema. Srednja saobraajna brzina praznog vozila je Vsp = 40 km/h, a sa teretom Vst = 30 km/h. Koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka je 1 = 0,866. U radne dane sva tehniki ispravna vozila nalaze se na radu. Rad vozila se odvija
u dvije smjene. Vozila se svakodnevno vraaju u garau u mjestu G.
50 km
B 10 km G
C 10 km
30 km
Skica 1: Transport robe na ponavljajuem prevoznom putu sa razliitim transportnim zadacima i garaom na prevoznom putu Potrebno je odrediti: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehniko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka Rjeenje: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu 1. Broj kutija na jednoj paleti je:
nkp = 5 4 = 20 ( kutija )
2. Teina jedne palete sa kutijama je: Q1 p = nk g k + g p = 430( kg )
Stranica 45 od 164
3. Broj paleta koje se mogu smjestiti na vozilo je: Np = 2 6 = 12( paleta ) 4. Broj kutija u jednoj vonji je:
nk 1v = Np nkp = 240( kutija )

5. Ukupan broj vonji za transport je:
Z =
Q AC = 3432( vonji ) q AC
6. Potreban broj vonji za transport tereta kutija je: Z = Z K = 3432( vonji ) 7. Ukupna koliina transportovanog tereta QDB i Q je: Q DB = Q1 p Np Z = 17709.12( t )
Q = Q1 p Np Z + Q AC = 33153.12( t )
8. Potreban broj vonji sa teretom u toku dana Z d je: Z Z Id = = 26 ( vonji / dan ) Dr 9. Vrijeme trajanja obrta T je: L L L L T0 = t uD + DB 60 + t iB + BA 60 + t uA + AC 60 + t iC + CD 60 = td + tw = V st V sp V st V sp
= 105 + 360 = 465(min)
10. Broj obrta jednog vozila u toku dana Z 0 d je: Hr 60 Z oId = = 2( obrta / dan ) To 11. Potreban broj vozila na radu Ar je:
Ar =
Z Id = 13( vozila ) Z old
12. Potreban inventarski vozni park Ai je:

Ai = Ar = 15( vozila )
Stranica 46 od 164
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
ADr = Ar Dr = 1716( autodana r ) ADs = t AD i = 2390.1( autodana s )

2. Koeficijent iskoritenja voznog parka je: ADr = = 0.621( ) ADi 3. Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: ADr ' = = 0.717 ( ) ADs 4. Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain AHr: AHr = H r Ar Dr = 27456( autosati r ) 5. Autosati provedeni u vonji su: AH W = Z t w = 20592( autosatiW ) 6. Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata je: AHr = = 0.66 ( ) 24 ADr 7. Koeficijent iskoritenja radnog vremena je: AHw = = 0.75 ( ) AHr 8. Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AKt + AKp + AKn gdje je: AKt = Z L AC + Z LDB = 411840( autokm t )
AKp = Z od Ar Dr ( LBA + L DC ) = 223080( autokm p )
AKn = Ar Dr ( LGD + LCG ) = 85800( autokm n )

Prema tome ukupni autokilometri su: AK = AKt + AKp + AKn = 720720( autokm ) 9. Koeficijent iskoritenja preenog puta je: AKt = = 0.57 ( ) AK
Stranica 47 od 164
10. Koeficijent nultog preenog puta je:

= AKn = 0.19( ) AK

Vs = AK = 35.0 ( km / h ) AHw
12. Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu: AK Ksd = = 420.0 km / dan ) ADr 13. Ostvareni transportni rad je: U = Q DB LDB + Q AC LAC = 1966536( tkm ) 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je: U Kst 1 = = 59.3( km ) Q 15. Srednja duina vonje sa teretom je:
Kst =
AKt A Z
AZ = 6864( voznji )
Kst = AK t = 60.0 ( km ) A Z
16. Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je: U = = 0.79( ) q AK t 17. Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: Q = = 0.80 ( ) q AZ 18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom za cio vozni park je: AHr AHw td = = 1.0 ( h ) AZ
Stranica 48 od 164
c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:

' WQ =
Q = 1.28( t / hr ) AH r
' WU =
U = 71.63( tkm / hr ) AH r

WQ = Q = 0.50 ( t / hi ) 24 AD i
WU =
U = 29.69( tkm / hi ) 24 AD i
Zadatak 16 U eksploatacionom periodu od 20 inventarskih dana, u kome se radi 16 dana, potrebno je transportovati teret iz mjesta A u mjesto B ( Q AB = 512t ) i iz mjesta C u mjesto D ( QCD = 640t ). U povratnim vonjama transportuje se teret na relaciji C-B. Za prijevoz tereta
koriste se vozila ija je korisna nosivost q = 5 t. Koeficijenti statikog iskoritenja korisne nosivosti po relacijama na kojima se transportuje teret su: AB = 0,80 , CD = 1,00 i
CB = 0,60 . T rajanja utovara i istovara, u sva tri mjesta, je: u = 5 min . / t , i i = 10 min . / t .
ispravna vozila nalaze se na radu. Na kraju radnog vremena vozila se vraaju u garau u mjestu G.
Drugih vremenskih gubitaka u toku transportnog procesa nema. Srednja saobraajna brzina praznog vozila je Vsp = 40 km/h, a sa teretom Vst = 30 km/h. Dnevno radno vrijeme vozila je Hr = 7 h. Koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka je 1 = 0,800 . U radne dane sva
A 15 km
B G
15 km
30 km
10 km
Skica 1: Transport robe na ponavljajuem prevoznom putu sa razliitim transportnim zadacima i garaom van prevoznog puta Potrebno je odrediti: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehniko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka
Stranica 49 od 164
Rjeenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vonji za transport robe iz mjesta A je: Q AB Z A = = 128( vonje ) AB q 2. Potreban broj vonji dnevno za transport iz mjuesta A je: Z Z Ad = A = 8( vo / dan ) Dr 3. Ukupna koliina transportovane robe je: Q = Q AB + QCD + q Z A CB = 1536( t ) 4. Vrijeme trajanja obrta je: L L L L L L To = t uA + AB 60 + t iB + BC 60 + t uC + CD 60 + t iD + DC 60 + t uC + CB 60 + t iB + BA 60 = Vst Vsp Vst Vsp Vst Vsp = t wo + t do = 210 + 180 = 390(min) 6. Mogui broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je: L Hr 60 2 GA 60 Vsp Z od = = 1.0 ( obrta / dan ) To 7. Potreban broj vozila na radu je:
Ar = Z Ad = 8( vozila ) Z od
Kako je zadatkom definisana tehnika ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu, to inventarski broj vozila ima sljedeu vrijednost: Ar Ai = = 10( vozila ) t b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:

Stranica 50 od 164
2. Koeficijent iskoritenja voznog parka je: ADr = = 0.64( ) ADi 3. Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: ADr ' = = 0 .8 ( ) ADs 4. Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain: AHr = Hr Ar Dr = 896( autosati r ) 5. Autosati provedeni u vonji su: t L AHw = Z A wo + 2 GA Ar Dr = 512( autosatiW ) 60 Vsp 6. Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata je: AHr = = 0.29( ) 24 ADr 7. Koeficijent iskoritenja radnog vremena je: AHw = = 0.57 ( ) AHr 8. Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AKt + AKp + AKn gdje je: AKt = Z A ( L AB + LCD + LCB ) = 7680( autokm t )
AKp = Z A ( LBC + L DC ) = 5760( autokm P )
AKn = 2 LGA Ar Dr + LBA Z A = 4480( autokm n )

=
AKn = 0.25 ( ) AK
Stranica 51 od 164
Vs =
AK = 35.0 ( km / h ) AHw
12. Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu: AK Ksd = = 140( km / dan ) ADr 13. Ostvareni transportni rad je: U = Q AB L AB + QCD LCD + q Z A CB LCB = 32640( tkm ) 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je: U Kst 1 = = 21.25( km ) Q 15. Srednja duina vonje sa teretom je:
Kst =

Kst =
AKt A Z
AZ = 3 Z A = 384( vonji )
AK t = 20.0 ( km ) AZ
16. Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je: U = = 0.85 ( ) q AK t 17. Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: Q = = 0.80 ( ) q AZ 18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom za cio vozni park je: AHr AHw td = = 1.0 ( h ) AZ c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
' WQ =
Q = 1.71( t / hr ) AH r
Stranica 52 od 164
' WU =
U = 36.42( tkm / hr ) AH r
WQ =
Q = 0.32( t / hi ) 24 AD i
WU =
U = 6.80 ( tkm / hi ) 24 ADi
Zadatak 17 U toku septembra i oktobra, za Dr = 42 radna dana, potrebno je transportovati Q EB = 3.780t tereta iz mjesta E u mjesto B. U povratnim vonjama transportuje se teret na slijedeim relacijama: A-C i D-F. Za prijevoz se koriste kamioni korisne nosivosti q = 5 t. Koeficijenti statikog iskoritenja korisne nosivosti vozila po relacijama su: AC = 0,80 , DF = 0,70 i Vremena trajanja utovarno u A = 15 min . / voz ., u D = 20 min . / voz. ,
EB = 0,50 .
svakodnevno vraaju u garau u mjestu E.
i F = 25 min . / voz. i i B = 10 min . / t . Drugih vremenskih gubitaka u toku transportnog procesa nema. Srednja saobraajna brzina praznog vozila je Vsp = 50 km/h, a sa teretom Vst = 40 km/h. Rad vozila je organizovan u dvije smjene. Koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka je 1 = 0,857 . U radne dane sva ispravna vozila nalaze se na radu. Vozila se
istovarnih operacija su slijedea: iC = 20 min . / voz. , u E = 6 min . / t ,
A 15 km
25 km
C E
20 km 25 km
35 km
Stranica 53 od 164
Rjeenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vonji za transport robe iz mjesta A je: Q EB Z E = = 1512( vonje ) EB q 2. Potreban broj vonji dnevno za transport iz mjesta A je: Z Z Ed = E = 36 ( vo / dan ) Dr 3. Ukupna koliina transportovane robe je: Q = Q EB + q Z E AC + q Z E DF = 15120( t ) 4. Vrijeme trajanja obrta je: L L L L L L To = t uE + EB 60 + t iB + BA 60 + t uA + AC 60 + t iC + CD 60 + t uD + DF 60 + t iF + FE 60 = Vst Vsp Vst Vsp Vst Vsp = t wo + t do = 339 + 160 = 499(min) 6. Mogui broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je: Hr 60 Z od = = 2.0 ( obrta / dan ) To 7. Potreban broj vozila na radu je:
Ar = Z Ed = 18( vozila ) Z od
Kako je zadatkom definisana tehnika ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu, to inventarski broj vozila ima sljedeu vrijednost: Ar Ai = = 21( vozila ) t b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su:
ADi = Ai Di = 1281( autodana i ) ADr = Ar Dr = 756( autodana r ) ADs = t AD i = 1097.8( autodana s )
2. Koeficijent iskoritenja voznog parka je: ADr = = 0.59( ) ADi

Stranica 54 od 164
3. Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: ADr ' = = 0.68( ) ADs 4. Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain: AHr = Z E T0 ( FE ) = 11516.4( autosati r ) 5. Autosati provedeni u vonji su:
AHw = Z A t wo = 8542.8( autosatiW ) 60
6. Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata je: AHr = = 0.63( ) 24 ADr 7. Koeficijent iskoritenja radnog vremena je: AHw = = 0.74 ( ) AHr 8. Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AKt + AKp + AKn gdje je: AKt = Z E ( LEB + L AC + L DF ) = 257040( autokm t ) AKp = Z E ( LBA + LCD ) + Ar Dr LFE = 79380( autokm P )
AKn = LFE Ar Dr = 26460( autokm n )
Prema tome ukupni autokilometri su: AK = AKt + AKp + AKn = 362880( autokm ) 9. Koeficijent iskoritenja preenog puta je: AKt = = 0.70 ( ) AK 10. Koeficijent nultog preenog puta je:
= AKn = 0.07 ( ) AK

Vs = AK = 42.4 ( km / h ) AHw
12. Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu:

Stranica 55 od 164
Ksd =
AK = 480.0 ( km / dan ) ADr
13. Ostvareni transportni rad je: U = Q EB LEB + q Z E AC L AC + q Z E DF LDF = 824040( tkm ) 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je: U Kst 1 = = 54.5( km ) Q 15. Srednja duina vonje sa teretom je:
Kst =
AKt A Z
AZ = 3 Z E = 4536( vonji )
AK t = 56.67 ( km ) A Z 16. Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je: U = = 0.64 ( ) q AK t Kst =
17. Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: Q = = 0.66 ( ) q AZ 18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom za cio vozni park je:
td =
c) Proizvodnosti voznog parka
AHr AHw = 0.65( h ) A Z
1. Radna proizvodnost voznog parka je:

' WQ =
Q = 1.31( t / hr ) AH r
' WU =
U = 71.24 ( tkm / hr ) AH r
Stranica 56 od 164
WQ =
Q = 0.49( t / hi ) 24 AD i
WU =
U = 26.80( tkm / hi ) 24 AD i
Zadatak 18 U periodu od Di = 62 dana potrebno je organizovati transport N BK = 50.400 motora iz mjesta B u fabriku koja se nalazi u mjestu K. Prijevoz se obavlja, redovno i ravnomjerno, tokom Dr = 50 radnih dana. Motori su sloeni na palete standardnih dimenzija: l p xb p xh p = 1,0 x1,2 x0,15m g = 20kg , sopstvene mase p . Na svaku paletu mogue je smjestiti po 3 motora jedinine mase g m = 160kg . Palete se slau u jedan red i ne vraaju se u B.
Vrijeme trajanja utovara jedne palete u mjestu B je u = 2,5 min ., isto toliko traje istovar u mjestu K. Put od mjesta K do mjesta vozila prelaze bez tereta odakle, iz fabrike Sloboda, transportuju elektrine tednjake u mjesto B. Dimenzije kutije sa tednjacima su: l k xbk xhk = 0,60 x0,80 x 0,85m . Masa jedne kutije je g k = 50kg . Koliina tednjaka za transport odgovara potrebnom broju vonji za transport motora. Vrijeme trajanja utovara u mjestu je tu = 2h / voz., dok istovar u B traje ti B = 1h / voz. Transport se obavlja tegljaima sa poluprikolicama korisne nosivosti q = 24 t. Dimenzije tovarnog prostora su: p. VSGB = 20km / h, VS BK = 40km / h, Srednje saobraajne brzine po relacijama su: V SK = 30km / h, V SB = 40km / h. i U toku svakog obrta nastaju dodatni vremenski gubici u trajanju od 45 minuta. Dnevno radno vrijeme vozila je Hr = 16h. Koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka je 1 = 0,875. U radne dane sva tehniki ispravna vozila nalaze se na radu. Vozila se svakodnevno vraaju u garau u mjestu G.
G 10 km
140 km
150 km
60 km
Skica 1: Transport robe na prstenastom prevoznom putu sa razliitim transportnim zadacima i garaom van prevoznog puta
Stranica 57 od 164
Potrebno je odrediti: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehniko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka Rjeenje: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu 1. Broj paleta koje se mogu smjestiti na tovarni prostor su: N ptv = 12 2 = 24( paleta ) 2. Ukupna teina motora za transport je:
Qmot = N BK g m + N BK g p = 8400( t ) 3
3. Potreban broj paleta za transport motora je: N N p = BK = 16800( paleta ) 3 4. Potreban broj vonji za transport motora je: N BK Z = 3 = 700( vonji ) N ptv 5. Teina poreta za transport u jednoj vonji je: Q p1 = 20 3 2 50 = 6000( kg ) = 6 ( t ) 6. Ukupna teina poreta u svim vonjama je: Q p = Q p1 Z = 4200( t ) 7. Ukupna koliina robe za transport je: Q = Q p + Q mot = 12600( t ) 8. Potreban broj vonji dnevno za transport je: Z Z d = = 14( vo / dan ) Dr 9. Vrijeme trajanja obrta je:
To = t uB + L L LBK 60 + t iK + K 60 + t u + B 60 + t iB + td = t wo + t do = 555 + 345 = 900(min) Vs BK Vs K Vs B
Stranica 58 od 164
10. Mogui broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je: L Hr 60 2 GA Vs GB Z od = = 1( obrta / dan ) To 11. Potreban broj vozila na radu je:
Ar = Z d = 14( vozila ) Z od
ADr = Ar Dr = 700( autodanar ) ADs = t ADi = 868( autodana s )

2. Koeficijent iskoritenja voznog parka je: ADr = = 0.70( ) ADi 3. Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: ADr ' = = 0.80 ( ) ADs 4. Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain: T L AHr = Z 0 d 0 + 2 GB Ar Dr = 11200( autosati r ) 60 Vs GB 5. Autosati provedeni u vonji su: t L AHw = Z od wo + 2 GA Ar Dr = 7175( autosatiW ) 60 Vs GB 6. Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata je: AHr = = 0.66 ( ) 24 ADr 7. Koeficijent iskoritenja radnog vremena je:
Stranica 59 od 164
AHw = 0.64 ( ) AHr
8. Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AKt + AKp + AKn gdje je: AKt = Z ( LBK + LB ) = 203000( autokm t ) AKp = Z LK = 42000( autokm p )
AKn = 2 LGA Ar Dr = 14000( autokm n )

= AKn = 0.05( ) AK

Vs = AK = 36.09( km / h ) AHw
12. Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu: AK Ksd = = 370.0 ( km / dan ) ADr 13. Ostvareni transportni rad je: U = Q PO LB + Q MOT LBK = 1806000( tkm ) 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je: U Kst 1 = = 143.33( km ) Q 15. Srednja duina vonje sa teretom je:
Kst =
gdje je:
AKt AZ
AZ = 2 Z = 1400( vonji )
Stranica 60 od 164

Kst = AK t = 145.0 ( km ) AZ
16. Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je: U = = 0.37 ( ) q AK t 17. Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: Q = = 0.37 ( ) q AZ 18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom za cio vozni park je: AHr AHw td = = 2.8( h ) A Z c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
' WQ =
Q = 1.12( t / hr ) AH r
' WU =
U = 161.25( tkm / hr ) AH r

WQ = Q = 0.52( t / hi ) 24 ADi
WU =
U = 75.86 ( tkm / hi ) 24 AD i
Zadatak 19 U toku dva mjeseca, koji ima 61 inventarska dana, od toga je 44 dana vozila provedu na radu, potrebno je da transportno preduzee organizuje prevoz robe iz mjesta A u mjesto D u koliini od 21 450 (t). U povratnim vonjama obavlja se transport robe iz mjesta D u mjesto B. Transport robe vri se kamionima sa poluprikolicom (tegljaima), korisne nosivosti 25 (t). Koeficijent statikog iskoritenja korisne nosivosti u smjeru A- D je 0.75 (-) a u smjeru D - B je 0.50 (-). Transport robe obavlja se u ravnomjernim dnevnim koliinama. Utovarno istovarne manipulacije imaju sljedee vrijednosti: - vrijeme utovara robe u mjestu A je 20 (min/voz), - vrijeme istovara robe u mjestu D je 20 (min/voz), - vrijeme utovara robe u mjestu D je 2 (min/t),
Stranica 61 od 164
- vrijeme istovara u mjestu B je 2 (min/t). Vrijeme ostale dangube u toku jednog obrta je 30 (min) dok je radno vrijeme vozila u toku dana 16 (h). Srednja saobraajna brzina na itinereru iznosi 45 (km/h). Garairanje vozila vri se u mjestu A. Koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka iznosi 0.8125 (-). U radne dane sva ispravna vozila nalaze se na radu. ema itinerera sa rastojanjima data je na skici 1.
D 18 km
C 63 km
54 km
Skica 1: Transport robe na ponavljajuem prevoznom putu sa razliitim transportnim zadacima i garaom na prevoznom putu Potrebno je odrediti: a) b) c) d) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu Tehniko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka Radnu i punu proizvodnost voznog parka Uticaj promjene srednjeg vremena dangube u toku vonje na punu proizvodnost vozila a sobzirom na ukupnu koliinu prevezene robe i s obzirom na ostvareni transportni rad
Rjeenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vonji za transport robe iz mjesta A do mjesta D je: QA 21450 Z A = = = 1144( voznje ) A q 0.75 25 2. Koliina robe koja se transportuje iz mjesta D u mjesto B, dobija se iz uslova da je Z A = Z D , tj. da se vozila iz mjesta D vraaju sa teretom u svakoj vonji, to imamo da je:
Q D = Z D D q = 1144 0.5 25 = 14300( t )
Stranica 62 od 164
3. Ukupna koliina transportovane robe je: Q = Q A + Q D = 21450 + 14300 = 35750( t ) 4. Potreban broj vonji u toku dana je: Z 1144 Z d = A = = 26 ( voznji / dan ) Dr 44 5. Vrijeme trajanja obrta je: L L L To = t uA + AD 60 + t iD + t uD + DB 60 + t iB + BA 60 + t d = t wo + t do Vs Vs Vs gdje je: t uA = t 'uA = 20 (min/ voz )
t iD = t 'iD = 20(min/ voz )

t uD = t 'uD D q = 2 0.50 25 = 25(min/ voz ) t iB = t 'iB D q = 2 0.50 25 = 25 (min/ voz )
Na osnovu ovih vrijednosti imamo da je: 135 81 54 To = 20 + 60 + 20 + 25 + 60 + 25 + 60 + 30 = 480(min) 45 45 45 Ukupno vrijeme dangube po obrtu je: t do = t uA + t iD + t uD + t iB + t d = 20 + 20 + 25 + 25 + 30 = 120(min) Ukupno vrijeme vonje u toku obrta je: L L L t wo = AD 60 + DB 60 + BA 60 = 180 + 108 + 72 = 360(min) Vs Vs Vs Ukupno vrijeme trajanja obrta za zadati itinerer: To = t wo + t do = 360 + 120 = 480(min) 6. Mogui broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je: Hr 60 16 60 Z od = = = 2.0( obrta / dan) To 480 7. Potreban broj vozila na radu je:
Ar = Z d 26 = = 13( vozila ) Z od 2
Kako je zadatkom definisana tehnika ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu to je inventarski vozni park: Ar 13 Ai = = = 16( vozila ) t 0.8125
Stranica 63 od 164
b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su: ADi = Ai Di = 16 61 = 976( autodana i )
ADr = Ar Dr = 13 44 = 572( autodanar ) ADs = t ADi = 0.8125 976 = 793( autodana s )

2. Koeficijent iskoritenja voznog parka je: ADr 572 = = = 0.586 ( ) ADi 976 3. Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: ADr 572 ' = = = 0.721( ) ADs 793 4. Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain: AHr = Hr Ar Dr = 16 13 44 = 9152( autosati r ) 5. Autosati provedeni u vonji su: t 360 AHw = Z od wo Ar Dr = 2 13 44 = 6864( ausatiW ) 60 60 6. Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata je:
=
AHr 9152 = = 0.667 ( ) 24 ADr 24 572
7. Koeficijent iskoritenja radnog vremena je: AHw 6864 = = = 0.750( ) AHr 9152 8. Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AKt + AKp + AKn gdje je: AKt = Z A L AD + Z D LDB = 1144 135 + 1144 81 = 247104( autokm t )
AKp = Ar Dr LBA = 13 44 54 = 30888( autokm p )
AKn = Ar Dr LBA = 13 44 54 = 30888( autokm n )
Prema tome, ukupni autokilometri, su: AK = AKt + AKp + AKn = 247104 + 30888 + 30888 = 308880( autokm ) 9. Koeficijent iskoritenja preenog puta je: AKt 247104 = = = 0.8 AK 308880
Stranica 64 od 164
10. Koeficijent nultog preenog puta je: AKn 30888 = = = 0.1( ) AK 308880 11. Vrijednost eksploatacione i saobraajne brzine je: AK 308880 Ve = = = 33.75( km / h ) AHr 9152
Vs =
AK 308880 = = 45.0 ( km / h ) AHw 6864
12. Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu: AK 308880 Ksd = = = 540( km / dan ) ADr 572 13. Ostvareni transportni rad je: U = Q A LAD + Q D LDB = 21450 135 + 14300 81 = 4054050( tkm ) 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je: U 4054050 Kst 1 = = = 113.4 ( km ) Q 35750 15. Srednja duina vonje sa teretom je:
Kst =
gdje je: Imamo da je:
AKt A Z
AZ = Z A + Z D = 1144 + 1144 = 2288( voznji )
Kst =
AKt 247104 = = 108( km ) AZ 2288
16. Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je: U 4054050 = = = 0.656( ) q AK t 25 247104 17. Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: Q 35750 = = = 0.625( ) q AZ 25 2288 18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom za cio vozni park je: AHr AHw 9152 6864 td = = = 1.0( h ) A Z 2288
Stranica 65 od 164
c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je: Q 35750 ' WQ = = = 3.906( t / hr ) AHr 9152
' WU =
U 4054050 = = 442.97 ( tkm / hr ) AHr 9152
2. Puna proizvodnost voznog parka je: Q 35750 WQ = = = 1.526 ( t / hi ) 24 ADi 24 976

WU = U 4054050 = = 173.07 ( tkm / hi ) 24 ADi 24 976
d) Dijagram zavisnosti pune proizvodnosti od srednjeg vremena trajanja dangube u toku vonje za cio vozni park 1) S obzirom na ukupnu koliinu prevezene robe - tereta punu proizvodnost definiemo na sljedei nain: Q q WQ = = Kst 24 ADi + td Vs 2) S obzirom na ostvareni transportni rad punu proizvodnost definiemo na sljedei nain: q U WU = = t 1 24 ADi + d Vs Kst Ove izraze mogue je upotrijebiti ukoliko su sva vozila u okviru voznog parka iste nosivosti i uzimajui srednju vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti. Isto tako mogua je upotreba ovog izraza ukoliko se posmatra grupa vozila iste korisne nosivosti. Na osnovu dobivenih vrijednosti moemo napisati izraze za izraunavanje zavisnosti pune proizvodnosti od srednjeg vremena trajanja dangube u toku vonje:
Q q 0.586 0.667 0.625 25 6.107 = = = Kst 108 24 ADi 3 + td + td + td 0.8 45 Vs U q 0.586 0.667 0.656 25 692.29 WU = = = = td td 1 1 24 ADi 3 + td + + Vs Kst 0.845 108 WQ =
Stranica 66 od 164
Poto je vrijednost dangube u toku vonje za cio vozni park u naem zadatku kree oko 1 (h), to emo mijenjati ovu vrijednost u razmaku od 0.5 do 1.5 (h). U tabeli 1, i na grafiku 1, prikazana je zavisnost pune proizvodnosti s obzirom na ukupnu koliinu transportovane robe a u tabeli 2 i na grafiku 2, zavisnost pune proizvodnosti s obzirom na ostvareni rad od koeficijnta td.
td
WQ
0.5 1.74
0.6 1.69
0.7 1.65
0.8 1.61
0.9 1.56
1.0 1.53
1.1 1.49
1.2 1.45
1.3 1.42
1.4 1.39
1.5 1.36
Tabela 1
2 1.8 1.6 1.4 1.2 1 0.8 0.6 0.4 0.2 0 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5
WQ = f ( t d )
Grafik 1
td
WU
0.5 197.8
0.6 192.3
0.7 187.1
0.8 182.2
0.9 177.5
1.0 173.1
1.1 168.8
1.2 164.8
1.3 161.0
1.4 157.3
1.5 153.8
Tabela 2
Stranica 67 od 164
250 200 150 100 50 0 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5
WU = f ( t d )
Grafik 2 Zadatak 20 Jedno graevinsko preduzee raspolae inventarskim voznim parkom od Ai = 60 vozila, tegljaa korisne nosivosti q = 25 (t). Vozila imaju ugraen ureaj za samoistovaranje. Koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka je 0.85. U toku dana sva ispravna vozila se nalaze na radu a dnevno radno vrijeme vozila je Hr = 12 (h). Sa skladita u mjestu S potrebno je u toku jednog dana otpremiti ljunak na gradilita A, B i C. Potrebni podaci o radu vozila dati su u tabeli 1. ema itinerera data je na skici 1.
G S
B A
C
Skica 1: Transport robe na radijalnom i garaom van prevoznog puta
Stranica 68 od 164
Relacija S-A S-B S-C G-S
L (km) 39.0 12.5 90.0 5.0
Vs (km/h) 60 30 60 20
tu (min/voz) 40 45 30 -
ti (min/voz) 20 20 20 -
Tabela 1
0.8 1.0 0.6 -
(-)
Potrebno je izraunati: a) Potreban broj vozila na radu po relacijama, potujui uslov da svakom gradilitu treba u toku dana isporuiti podjednake koliine materijala b) Koliine transportovanog materijala na gradilite A, B i C ukoliko na svakoj relaciji bude radio podjednak broj vozila c) Za sluaj pod b izraunati transportni rad i izmjeritelje transportnog rada
Rjeenje: a) Potreban radni vozni park po relacijama (uslov QA = QB = QC = Q) 1. Vrijeme trajanja obrta na relaciji S - A - S: L L To1 = t uS + AS 60 + t iA + AS 60 + t od = t wo + t do Vs S A Vs A S gdje je: t uS = 40(min/ voz )
t iA = 20 (min/ voz )
Na osnovu zadatih vrijednosti imamo da je: 39 39 To1 = 40 + 60 + 20 + 60 + 0 = 78 + 60 = 138(min) 60 60 2. Vrijeme trajanja obrta na relaciji S - B - S: L L To 2 = t uS + BS 60 + t iB + BS 60 + t od = t wo + t do Vs S B Vs B S gdje je: t uS = 45(min/ voz )
t iB = 20 (min/ voz )
Na osnovu zadatih vrijednosti imamo da je: 12.5 12.5 To 2 = 45 + 60 + 20 + 60 + 0 = 50 + 65 = 115(min) 30 30
Stranica 69 od 164
3. Vrijeme trajanja obrta na relaciji S - C - S: L L To 3 = t uS + CS 60 + t iC + CS 60 + t od = t wo + t do Vs S C Vs C S gdje je: t uS = 30(min/ voz )

t iC = 20 (min/ voz )
Na osnovu zadatih vrijednosti imamo da je: 90 90 To1 = 30 + 60 + 20 + 60 + 0 = 180 + 50 = 230(min) 60 60 4. Mogui broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je: 4.1. Relacija S - A - S:
Hr 60 2 Z o 1d = To1
LSG 60 Vs SG
12 60 2 = 138
5 60 20 = 5.0 ( obrta / dan )
4.2. Relacija S - B - S:
Hr 60 2 Z o 2d = To 2
LSG 60 Vs SG
12 60 2 = 115
5 60 20 = 6.0 ( obrta / dan )
4.3. Relacija S - C - S:
Hr 60 2 Z o 3d = To 3
LSG 60 Vs SG
12 60 2 = 230
5 60 20 = 3.0 ( obrta / dan )
5. Potreban broj vozila na radu na svim relacijama je: Ar = Ai T = 60 0.85 = 51( vozilo ) 6. Potreban broj vozila po relacijama uz uslov da je QA = QB = QC = Q i imamo da je: Ar = Ar1 + Ar2 + Ar3 Broj vozila na radu po relacijama je: Q Q Q Ar1 = Ar2 = Ar3 = q 1 Z o1 , q 2 Z o2 , q 3 Z o3 Na osnovu gore navedenih izraza imao da je:
Stranica 70 od 164
Q=
1 q 1 Z o1d
Ar 51 = = 1311.43( t ) 1 1 1 1 1 + + + + q 2 Z o 2d q 3 Z o3d 100 150 45
Na osnovu vrijednosti za ukupnu koliinu transportovane robe a potujui zadati uslov, imamo da je: Q 1311.43 Ar1 = = = 13.11 13( vozila ) q 1 Z o 1 25 08 5
Ar2 = Q 1311.43 = = 8.74 9( vozila ) q 2 Z o 2 25 1.0 6
Ar3 =
Q 1311.43 = = 29.15 29( vozila ) q 3 Z o 3 25 0.6 3
Ar = Ar1 + Ar2 + Ar3 =13 + 9 + 29 = 51 (vozilo) b) Koliine transportovanog materijala po relacijama ako na svakoj od relacija radi isti broj vozila (Ar1 = Ar2 = Ar3)
1. Relacija S - A - S: 2. Relacija S - B - S: 3. Relacija S - C - S:
Ar1 = Ar2 = Ar3 =
Ar 51 = = 17 ( vozila ) 3 3
Q A = Ar1 q 1 Z o 1d = 17 25 0.8 5 = 1700( t )
Q B = Ar2 q 2 Z o 2 d = 17 25 1.0 6 = 2550( t )
QC = Ar3 q 3 Z o 3 d = 17 25 0.6 3 = 765( t )
4. Ukupna koliina tereta transportovana na svim relacijama je: Q = Q A + Q B + QC = 1700 + 2550 + 765 = 5015( t ) c) Ostvareni transportni rad i izmjeritelje ostvarenog transportnog rada 1. Ostavreni transportni rad je:
U = Q A LSA + Q B LSB + QC LSC = 1700 39 + 2550 12.5 + 765 90 = 167025( tkm )

2. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:
Stranica 71 od 164
K st 1 =
U 167025 = = 33.30( km ) Q 5015
3. Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AKt + AKp + AKn gdje je: AKt = Ar1 Zo1d LSA + Ar2 Zo 2d LSB + Ar3 Zo3d LSC = 17 ( 5 39 + 6 12.5 + 3 90 ) = 9180( autokm ) t
AK n = Ar1 ( 2 LGS + LAS ) + Ar2 ( 2 LGS + LBS ) + Ar3 ( 2 LGS + LCS ) = 2915.5 ( autokm n )
AKp = Ar Dr LBA = 13 44 54 = 6774.5 ( autokm p )
Prema tome, ukupni autokilometri, su: AK = Ar1 Zo1d 2 LSA + Ar2 Zo2d 2 LSB + Ar3 Zo3d 2 LSC + ( Ar1 + Ar2 + Ar3 ) 2 LGS = 18870 autokm ( )
AK = AKt + AKp + AKn = 247104 + 30888 + 30888 = 308880( autokm )

9. Koeficijent iskoritenja preenog puta je: AKt 247104 = = = 0.8 AK 308880 10. Koeficijent nultog preenog puta je: AKn 30888 = = = 0.1( ) AK 308880 11. Vrijednost eksploatacione i saobraajne brzine je:
Ve = AK 308880 = = 33.75( km / h ) AHr 9152
Vs =
AK 308880 = = 45.0 ( km / h ) AHw 6864
3. Srednja duina jedne vonje sa teretom je:
K st =
gdje je:
AK t AZ
AZ = Ar1 Z o 1d + Ar2 Z o 2 d + Ar3 Z o 3 d = 17 ( 5 + 6 + 3 ) = 238( voznji )
Prema tome je:

K st = AK t 9180 = = 38.57 ( km ) AZ 238
4. Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu:
Stranica 72 od 164
AK ( km / dan ) ADr ADr = Ar Dr = 51 1 = 51( autodana r ) K sd =

Prema tome, imamo da je:
K sd =
AK 18870 = = 370( km / dan ) ADr 51
5. Koeficijent iskoritenja preenog puta je: AK t 9180 = = = 0.4865( ) AK 18870 6. Koeficijent nultog preenog puta je:
=
Zadatak 21
AK n 2915.5 = = 0.1545( ) AK 18870
U vremenskom periodu od 01.08. do 31.09., koji broji 44 radna dana, potrebno je organizovati transport robe, u ravnomjernim dnevnim koliinama, iz mjesta A u mjesto B, 3520 (t), iz mjesta C u mjesto D, 2640 (t) robe i iz mjesta D u mjesto E, 7040 (t) robe. Transport se obavlja teretnim vozilima marke MERCEDES 1213 nosivosti 8 (t) kojima su pridodate prikolice nosivosti 8.0 (t). Koeficijenti statikog iskoritenja nosivosti su: na relaciji A- B je 1.0 na relaciji C-D je 0.75 i na relaciji D-E je 0.50. Vremena utovara i istovara data su u tabeli 1, ostalih danguba u toku obrta nema. ema itinerera je data na Skici 1. Saobraajna brzina na cijelom itinereru je 40 (km/h). Dnevno radno vrijeme vozila je 16 (h). Koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka je 0.833. U radne dane sva ispravna vozila nalaze se na radu. Utovar robe u mjestu A obezbjeen je samo u prijepodnevnoj smjeni.
D
LAB = 150 (km) LBC = 56 (km) LCD = 100 (km) LDE = 80 (km) LEA = 14 (km) LAG = 2 (km)
Skica 1: Transport robe na distributivnom prevoznom putu I garaom na prevoznom putu
Stranica 73 od 164
tu (min/t) ti (min/t)
A 5.0 -
B 3.0
Tabela 1
C 4.0 -
D 5.0 3.0
E 3.0
Potrebno je odrediti: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehniko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka Rjeenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Potreban broj vonji za transport robe iz mjesta A do mjesta B je: QA 3520 Z AB = = = 220( voznje ) A q 1.0 16 2. Potreban broj vonji za transport robe iz mjesta C do mjesta D je: QC 2640 Z CD = = = 220( voznji ) C q 0.75 16 3. Potreban broj vonji za transport robe iz mjesta D do mjesta E je: QD 7040 Z DE = = = 880( voznji ) D q 0.5 16 4. Potreban broj vonji za transport robe u toku dana 4.1. Potreban broj sloenih vonji u toku dana je: Z 220 Z 1d = AB = = 5 ( voznji / dan ) Dr 44 4.2. Potreban broj prostih vonji u toku dana (relacija D - E) je: Z Z AB 880 220 Z 2 d = DE = = 15 ( voznji / dan ) Dr 44 5. Vrijeme trajanja obrta sa sloenom vonjom je: L + LBC + LCD + LDE + LEA To1 = AB 60 + t uA + t iB + t uC + t iD + t uD + t iE + t d = t wo + t do Vs Uvrtavanjem vrijednosti imamo da je:
To1 =
150 + 56 + 100 + 80 + 14 60 + 5 16 1.0 + 3 16 1.0 + 4 16 0.75 + 40 + 3 16 0.75 + 5 16 0.5 + 3 16 0.5 + 0 = 600 + 276 = 876(min)
= t wo + t do
To1 = t Wo + t do = 600 + 276 = 876(min)

Stranica 74 od 164
Ukupno vrijeme dangube po obrtu u sloenoj vonji je: t do = 276(min/ obrtu ) Ukupno vrijeme vonje u toku obrta u sloenoj vonji je: t wo = 600(min/ obrtu ) 6. Vrijeme trajanja obrta sa prostom vonjom je: L To2 = 2 DE 60 + t uD q D + t iE q D + t d = t wo + t do Vs Na osnovu zadatih vrijednosti imamo da je: 80 To 2 = 2 60 + 16 0.5 5 + 16 0.5 3 = 240 + 64 = 304(min) 40 Ukupno vrijeme dangube po obrtu (prosta vonja) je: t do = 64 (min/ obrtu ) Ukupno vrijeme vonje u toku obrta (prosta vonja) je: t wo = 240(min/ obrtu ) 7. Mogui broj vonji jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je: - sloena vonja:
Z od 1 =
Hr 60 2
- prosta vonja:
LGA 2 60 16 60 2 60 Vs 40 = = 1.089 1.0 ( obrta / dan ) To1 876 LGA + LEA 2 + 14 60 16 60 2 60 Vs 40 = = 3.0 ( obrta / dan ) To 2 304
Z od 1 =
Hr 60 2
8. Potreban broj vozila na radu je: - sloena vonja:
Ar1 =
- prosta vonja:
Ar2 =
Z 1d 5 = = 5( vozila ) Z od 1 1
Z 2 d 15 = = 5 ( vozila ) Z od 2 3
Ukupan broj vozila na radu je: Ar = Ar1 + Ar2 = 5 + 5 = 10( vozila )
Stranica 75 od 164
Kako je zadatkom definisana tehnika ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu to je inventarski vozni park: Ar 10 Ai = = = 12( vozila ) t 0.833 b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su: ADi = Ai Di = 12 61 = 732( autodana i ) ADr = Ar Dr = 10 44 = 440( autodana r ) AD s = t ADi = 0.833 732 = 610( autodana s ) 2. Koeficijent iskoritenja voznog parka je: ADr 440 = = = 0.601( ) ADi 732 3. Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: ADr 440 ' = = = 0.721( ) AD s 610 4. Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain:
AH r 1
AH r = AH r 1 + AH r 2 L To 876 2 = Z A 1 + 2 GA Ar1 Dr = 220 + 2 5 44 = 60 Vs 60 40
= 3234( autosati r 1 )
T02 L + LEA + 2 GA Ar2 Dr = 60 Vs 304 2 + 14 = ( 880 220 ) +2 5 44 = 3344 + 176 = 3520( autosati r 1 ) 60 40 AH r 2 = ( Z DE Z AB )
Prema tome ukupni autosati na radu su: AH r = AH r 1 + AH r 2 = 3234 + 3520 = 6754( autosati r ) 5. Autosati provedeni u vonji su:
AH W 1 = Z AB AH W 2 = ( Z DE
AH W = AH W 1 + AH W 2
t wo 1 L 600 2 + 2 GA Ar1 Dr = 880 + 2 5 44 = 2222( ausatiW ) 60 Vs 60 40 t wo 2 LGA + LEA 240 16 Z AB ) + 2 Ar2 Dr = 660 + 2 5 16 = 2816( ausatiW ) 60 Vs 60 40 AH W = AH W 1 + AH W 2 = 2222 + 2816 = 5038( autosatiW )
Stranica 76 od 164
6. Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata je: AH r 6754152 = = = 0.6396( ) 24 ADr 24 440 7. Koeficijent iskoritenja radnog vremena je: AH W 5038 = = = 0.7459( ) AH r 6754 8. Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AK t + AK p + AK n
- Autokilometri pod teretom su: AK t = Z AB ( L AB + LCD + LDE ) + ( Z DE Z AB )LDE =
= 220( 150 + 100 + 80 ) + 660 80 = 125400( autokm t )

- Autokilometri bez tereta (prazni) su: AK p = ( LBC + LEA ) Z AB LEA Ar1 Dr + LDE ( Z od 2 1 ) Ar2 Dr =
= ( 56 + 14 ) 220 14 5 44 + 80 2 5 44 = 15400 3080 + 35200 = = 47520( autokm n )

- Nulti autokilometri su:
AK n = ( 2 LGA + L EA ) Ar1 Dr + ( 2 LAG + 2 LAE + LED ) Ar2 Dr = = ( 2 2 + 14 ) 5 44 + ( 2 2 + 2 14 + 80 ) 5 44 = 28600( autokm n )
Prema tome, ukupni autokilometri, su: AK = AK t + AK p + AK n = 125400 + 47520 + 28600 = 201520( autokm ) 9. Koeficijent iskoritenja preenog puta je: AK t 125400 = = = 0.622( ) AK 201520 10. Koeficijent nultog preenog puta je: AK n 28600 = = = 0.142( ) AK 201520 11. Vrijednost eksploatacione i saobraajne brzine je: AK 201520 Ve = = = 29.84( km / h ) AH r 6754
Stranica 77 od 164
Vs =
AK 201520 = = 40.0( km / h ) AH W 5038
12. Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu: AK 201520 K sd = = = 458( km / dan ) ADr 440 13. Ostvareni transportni rad je: U = Q A LAB + QC LCD + Q D LDE =
= 3520 150 + 2640 100 + 7040 80 = 1355200( tkm )

14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je: U 1355200 K st 1 = = = 102.66 ( km ) Q 13200 15. Srednja duina vonje sa teretom je:
K st =
gdje je:
AK t AZ
AZ = Z AB + Z CD + Z DE = 220 + 220 + ( 220 + 660 ) = 1320( voznji )
Prema tome je:
K st =
AK t 125400 = = 95( km ) AZ 1320
16. Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je: U 1355200 = = = 0.6754( ) q AK t 16 125400 17. Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: Q 13200 = = = 0.625( ) q AZ 16 1320 18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom za cio vozni park je: AH r AH W 6754 5038 td = = = 1.3( h ) AZ 1320 c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
Stranica 78 od 164
' WQ =
Q 13200 = = 1.95( t / hr ) AH r 6754
' WU =
U 1355200 = = 200.65( tkm / hr ) AH r 6754

WQ = Q 13200 = = 0.751( t / hi ) 24 AD i 24 732
WU =
U 1355200 = = 77.14 ( tkm / hi ) 24 AD i 24 732
Zadatak 22 U toku jednog mjeseca, koji ima 30 dana, od toga 24 dana vozila rovedu na radu, potrebno je u ravnomjernim dnevnim koliinama, organizovati razvoenje flairane tekuine iz fabrike koja se nalazi u mjestu F. Koliina za transport do potroakih centara A, B, C i D iznosi 80 640 (l).
Prijevoz se obavlja vozilima korisne nosivosti 2 (t), koja imaju po est boksova za palete. Na palete se smjetaju gajbice i to, 2 po irini, 2 po duini i 4 gajbice po visini (ukupno 24), a u svaki boks dodaje se na paletu jo po jedna gajbica. Utovara se samo etiri boksa, dok preostala dva sa praznim paletama slue za istovremeni utovar prazne ambalae u povratku. Teina jedne palete iznosi 20 (kg). U jednu gajbicu smjeta se 28 boca zapremine 0.2 (l). Teina gajbice sa punim bocama iznosi 18 (kg). Teina gajbice sa praznim bocama iznosi 12.5 (kg). U toku svakog obrta snadbjevaju se svakim vozilom svi potroaki centri. Od ukupne koliine flairane tekuine u vozilu, istovara se u mjestu A = 20 %, u mjestu B = 30 %, u mjestu C = 35 % i u mjestu D = 15 %. U istim mjestima sa istim koliinama utovara se prazna ambalaa za povratak u fabriku F. Saobraajne brzine po relacijama i duine izmeu pojedinih mjesta date su u tabeli 1 a ema itinerera je data na skici 1.
Relacije G-F 24.0 2.0 F-A 18.0 6.0 A-B 20.0 5.0 B-C 16.0 12.0 C-D 28.0 7.0 D-F 27.0 9.0
Saob. brzina (km/h) Rastojanje (km)
Tabela 1
Vrijeme trajanja utovara i istovara u fabrici F je tu = ti = 2.5 (min/paleti). U potroakim centrima A, B, C i D gajbice se runo utovaraju i istovaraju i vrijeme utovara i istovara je tu = ti = 0.5 (min/gajbici). Vrijeme utovara i istovara praznih paleta (peta i esta), ne treba
Stranica 79 od 164
posebno raunati jer je ukljueno u data vremena utovara i istovara punih paleta. Dnevno radno vrijeme vozila je 8 (h), dok je koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka t = 0.75. U radne dane sva ispravna vozila nalaze se na radu.
B F G A
Skica 1: Transport robe na distributivnosabirnom prevoznom putu i garaom van prevoznog puta Potrebno je odrediti: a) b) c) d) Potreban radni i inventarski vozni park Izmjeritelje rada voznog parka Transportni rad i proizvodnosti voznog parka punu i radnu Promjenu pune proizvodnosti u zavisnosti od promjene saobraajne brzine (nacrtati dijagram zavisnosti)
Rjeenje: a) Potreban radni i inventarski vozni prak 1. Broj punih boca za transport je:
N= Q 80640 = = 403200( boca ) qb 0 .2
2. Broj gajbica sa punim bocama je: N 403200 Ng = = = 14400( gajbica ) n1 28 3. Broj gajbica sa punim bocama koje je potrebno transportovati u toku dana je: N g 14400 N gd = = = 600( gajbica / dan ) Dr 24
Stranica 80 od 164
4. Broj gajbica sa punim bocama koje se transportuju u toku jedne vonje je: N g = nb n g = 4 25 = 100( gajbica ) 5. Potreban broj vonji u toku dana je: N gd 600 Z d = = = 6 ( voznji / dan ) N g 100 - za cijeli eksploatacioni period je: Z = Z d Dr = 6 24 = 144( voznji ) 5. Vrijeme trajanja obrta je: L L L To = t uF + FA 60 + t iA + t uA + AB 60 + t iB + t uB + BC 60 + t iC + t uC + Vs 1 Vs 2 Vs 3
LCD L 60 + t iD + t uD + DF 60 + t iF = t wo + t do Vs 4 Vs 5 6 5 To = 4 2.5 + 60 + 100 0.2 0.5 + 100 0.2 0.5 + 60 + 18 20 12 + 100 0.3 0.5 + +100 0.3 0.5 + 60 + 100 0.35 0.5 + 100 0.35 0.5 + 16 7 9 + 60 + +100 0.15 0.5 + 100 0.15 0.5 + 60 + 4 25 = 28 27 = 120 + 115 = 235(min) Ukupno vrijeme dangube po obrtu je: t do = t uF + t iA + t uA + t iB + t uB + t iC + t uC + t iD + t uD + t iF = 120(min) +
Ukupno vrijeme vonje u toku obrta je: L L L L L t wo = FA 60 + AB 60 + BC 60 + CD 60 + DF 60 = 115(min) Vs 1 Vs 2 Vs 3 Vs 4 Vs 5 Ukupno vrijeme trajanja obrta za zadati itinerer: To = t wo + t do = 115 + 120 = 235(min) 6. Mogui broj vonji jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je: L Hr 60 2 FG 60 8 60 2 2 60 Vs 6 24 Z o 1d = = = 2.0 ( obrta / dan ) To 235 7. Potreban broj vozila na radu je:
Ar = Z d 6 = = 3( vozila ) Z o 1d 2
Stranica 81 od 164
Kako je zadatkom definisana tehnika ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu to je inventarski vozni park: Ar 3 Ai = = = 4( vozila ) t 0.75 b) Izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su: ADi = Ai Di = 4 30 = 120( autodana i ) ADr = Ar Dr = 3 24 = 72( autodana r ) AD s = t ADi = 0.75 120 = 90( autodana s ) 2. Koeficijent iskoritenja voznog parka je: ADr 72 = = = 0.6 ( ) ADi 120 3. Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: ADr 72 ' = = = 0.8 ( ) ADs 90 4. Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain: AH r = Hr Ar Dr = 8 3 24 = 576( autosati r ) 5. Autosati provedeni u vonji su: t L 115 2 AH W = wo Z + 2 FG Ar Dr = 144 + 2 3 24 = 288( ausatiW ) 60 V SG 60 24 gdje je: Z = Z d Dr 6. Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata je: AH r 576 = = = 0.333( ) 24 ADr 24 72 7. Koeficijent iskoritenja radnog vremena je: AH W 288 = = = 0.50( ) AH r 576 8. Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AK t + AK p + AK n AK t = Z ( LFA + LAB + LBC + LCD + LDF ) = 144 ( 6 + 5 + 12 + 7 + 9 ) = = 5616 ( autokm t ) AK p = 0 ( autokm p )
gdje je:
Stranica 82 od 164
AK n = 2 LFG ADr = 2 2 72 = 288( autokm n )

Prema tome ukupni autokilometri su: AK = AK t + AK p + AK n = 5616 + 0 + 288 = 5904( autokm ) 9. Koeficijent iskoritenja preenog puta je: AK t 5616 = = = 0.9512( ) AK 5904 10. Koeficijent nultog preenog puta je: AK n 288 = = = 0.0488( ) AK 5904 11. Ukupna koliina transportovanog tereta je:
Q = Q FA , jer se poveze ukupna koliina natovarena u fabrici F

gdje je:
np qp Q FA = ( n p q p + n g q 1 ) Z 144 = ( 6 20 + 100 18 ) = 276.48( t ) 1000 1000
= 6 - broj paleta na kamionu
= 100 - broj gajbica na kamionu q1 =18 (kg) - teina gajbice sa punim bocama
= 20 (kg) - teina prazne palete
n g
q2 =12.5 (kg) - teina gajbice sa praznim bocama

Koliina robe koja se transportuje na relaciji A-B je:
Q AB = {n p g p + n g [( 1 p1 ) q 1 + p1 q 2 = {6 20 + 100 [( 1 0.2 ) 18 + 0.2 12.5 ]}
] }
Z = 1000
Q BC
144 = 260.64( t ) 1000 Z = {n p q p + n g [( 1 p1 p 2 ) q 1 + ( p 1 + p 2 ) q 2 ] } = 1000 144 = 236.18( t ) 1000
QCD = {n p q p + n g [( 1 p1 p 2 p3 ) q1 + ( p1 + p 2 + p 3 ) q 2
= {6 20 + 100 [( 1 0.2 0.3 ) 18 + ( 0.2 + 0.3 ) 12.5 ]}
] }
Z = 1000
= {6 20 + 100 [( 1 0.2 0.3 0.35 ) 18 + ( 0.2 + 0.3 + 0.35 ) 12.5 ]}
144 = 209.16( t ) 1000
Stranica 83 od 164
Q DF = ( n p q p + n g q 2 )
Z 144 = ( 6 20 + 100 12.5 ) = 197.28( t ) 1000 1000
12. Ostvareni transportni rad je: U = Q FA LFA + Q AB LBB + Q BC L BC + QCD LCD + Q DF L DF =

= 6 276.48 + 5 260.64 + 12 236.88 + 7 209.16 + 9 197.2881 = 9044.3( tkm )
13. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je: U 9044.3 K st 1 = = = 32.71( km ) Q 276.48 14. Srednja duina vonje sa teretom je:
K st =
gdje je:
AK t AZ
AZ = Z d Dr = 6 24 = 144( voznji )
Prema tome, srednja duina vonje sa teretom je: AK t 5616 K st = = = 39.0 ( km ) AZ 144 15. Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu: AK 5904 K sd = = = 82( km / dan ) ADr 72 16. Vrijednost eksploatacione i saobraajne brzine je: AK 5904 Ve = = = 10.25( km / h ) AH r 576
Vs = AK 5904 = = 20.5 ( km / h ) AH W 288
17. Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je: U 9044.3 = = = 0.805( ) q AK t 2 5616 18. Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: Q 276.48 = = = 0.96( ) q AZ 2 144 19. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom za cio vozni park je:
Stranica 84 od 164
td =
c) Proizvodnosti voznog parka
AH r AH W 576 288 = = 2.0( h ) AZ 144
1. Radna proizvodnost voznog parka je: Q 276.48 ' WQ = = = 0.48( t / hr ) AH r 576

' WU =
U 9044.3 = = 15.7 ( tkm / hr ) AH r 576
2. Puna proizvodnost voznog parka je: Q 276.48 WQ = = = 0.096( t / hi ) 24 ADi 24 120

WU = U 9044.3 = = 3.14( tkm / hi ) 24 ADi 24 120
d) Dijagram zavisnosti pune proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraajne brzine za cio vozni park 1) Sobzirom na ukupnu koliinu prevezene robe - tereta punu proizvodnost definiemo na sljedei nain:
Q q = K st 24 ADi + td Vs 1) Sobzirom na ostvareni transportni rad punu proizvodnost definiemo na sljedei WQ = WU = U q = t 1 24 ADi + d Vs K st
nain:
Ove izraze mogue je upotrijebiti ukoliko su sva vozila u okviru voznog parka iste nosivosti i uzimajui srednju vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti. Isto tako mogua je upotreba ovog izraza ukoliko se posmatra grupa vozila iste korisne nosivosti. Na osnovu dobivenih vrijednosti moemo napisati izraze za izraunavanje zavisnosti pune proizvodnosti od srednjeg vremena trajanja dangube u toku vonje: Q q 0.6 0.333 0.96 2 0.365 Vs = = = WQ = K st 39 24 ADi 39 + 1.9 Vs + 2.0 + td 0.9512 Vs Vs
Stranica 85 od 164
WU =
U 0.6 0.333 0.805 2 11.93 Vs q = = = t 1 2.0 1 24 ADi 39.0 + 1.9 Vs + + d 0.9512 Vs 39 Vs K st
Poto je vrijednost saobraajne brzine na cijelom itinereru za cio vozni park u naem zadatku kree oko 20.5 (h), to emo mijenjati ovu vrijednost u razmaku od 10 do 40.0 (h) sa pomakom od 5 (km/h). U tabeli 1., i na grafiku 1., prikazati e mo zavisnost pune proizvodnosti sobzirom na ukupnu koliinu transportovane robe a u tabeli 2 i na grafiku 2, zavisnost pune proizvodnosti sobzirom na ostvareni rad od promjene vrijednosti saobraajne brzine Vs.
Vs WQ
10 0.063
15 0.080
20 0.095
25 0.105
30 0.114
35 0.121
40 0.127
Tabela 1
0.14 0.12 0.1 0.08 0.06 0.04 0.02 0 10 15 20 25 30 35 40
W Q = f ( Vs )
Grafik 1
10 2.057 15 2.651 20 3.098 25 3.448 30 3.728 35 3.958 40 4.149
Vs WU
Tabela 2
Stranica 86 od 164
4.5 4 3.5 3 2.5 2 1.5 1 0.5 0 10 15 20 25 30 35 40
WU = f ( Vs )
Grafik 2 Zadatak 23 U toku obraunskog perioda od 6 mjeseci u autotransportnom preduzeu namjenjenom za prevoz tereta dobijeni su sljedei tehniko - eksploatacioni izmjeritelji: Koeficijent iskoritenja preenog puta je: = 0.90 ( ) . Koeficijent nultog preenog puta je: = 0.01( ) .
Vrijednost eksploatacione je: Ve = 30.5 ( km / h ) . Vrijednost saobraajne brzine je: Vs = 40.0 ( km / h ) .
Srednja duina jedne vonje sa teretom je: K st = 560( km ) . Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je: = 0.76 ( ) .
Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: = 0.82( ) . Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom za cio vozni park je: t d = 7.5 ( h ) .
Autotransportno preduzee raspolae tovarnom jedinicama - autovozovima korisne nosivosti: q = 24( t ) .
Potrebno je: Izvriti analizu radne proizvodnosti u zavisnosti od promjene pojedinih parametara, nacrtati pojedinane dijagrame zavisnosti i prokomentarisati dobijene rezultate B) Nacrtati zbirni dijagram zavisnosti radne proizvodnosti od pojedinih parametara i prokmentarisati dijagram
Stranica 87 od 164
Rjeenje: Radna proizvodnost sobzirom na ukupnu koliinu transportovane robe moe se definisati kao: Q q ' WQ = = K st AH r + td Vs Ovaj izraz mogue je upotrijebiti ukoliko su sva vozila u okviru voznog parka iste nosivosti i uzimajui srednju vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti. Isto tako mogua je upotreba ovog izraza ukoliko se posmatra grupa vozila iste korisne nosivosti. Na osnovu navedenih vrijednosti moemo napisati izraze za izraunavanje zavisnosti radne proizvodnosti od pojedinih parametara tehniko - eksploatacionih pokazatelja. Pri tome potrebno je da vrijednost parametara za koji definiemo zavisnost mijenjamo shodno njegovom ponaanju u granicama za koje je realna njegova promjena a ostale parametre uzimamo kao konstantne veliine koje su izraunate u analiziranom periodu. 1) Zavisnost radne proizvodnosti od koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila na osnovu navedene jednaine i vrijednosti pojedinih parametara definie se kao: q 24 ' WQ = = = 1.041 K st 560 + 7 .5 + td 0.9 40 Vs
' WQ ( ) = 1.041
Navedena zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je ona linearno proporrcionalna poveanju vrijednosti koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti, ova zavisnost prikazana je u tabeli 1 i na grafiku 1. Vrijednosti parametra mijenjati e mo u granicama od 0.1 do 1.0. 2. Zavisnost radne proizvodnosti od korisne nosivosti na osnovu navedene jednaine i vrijednosti pojedinih parametara definie se kao:
' WQ =
q 0.82 q = = 0.0356 q K st 560 + 7.5 + td 0.9 40 Vs

' W Q ( q ) = 0.0356 q
Navedena zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je ona linearno proporrcionalana promjeni korisne nosivosti transportnog sredstva, ova zavisnost prikazana je tabeli 2 i na grafiku 2. Vrijednost parametra q mijenjati emo u granicama od 14 do 34 (t). se kao: 3. Zavisnost radne proizvodnosti od srednje duine jedne vonje sa teretom definie
Stranica 88 od 164
' WQ =
q K st + td Vs
0.82 24 708.48 = K st K st + 270 + 7.5 0.9 40
' WQ ( K st ) =
708.48 K st + 270
(km).
Navedena zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je ona obnuto proporrcionalana poveanju izmjeritelja srednje duine jedne vonje sa teretom, ova zavisnost prikazana je tabeli 3 i na grafiku 3. Vrijednosti parametra K st mijenjati emo u granicama od 460 do 640
4. Zavisnost radne proizvodnosti od koeficijenta iskoritenja preenog puta na osnovu navedene jednaine i vrijednosti pojedinih parametara definie se kao: q 0.82 24 787.2 ' WQ = = = K st 560 560 + 300 + 7.5 + td 40 Vs 787.2 ' WQ ( ) = 560 + 300 Navedena zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je funkcionalno zavisna promjeni koeficijenta iskoritenja preenog puta, ova zavisnost prikazana je tabeli 4 i na grafiku 4. Vrijednosti parametra mijenjati e mo u granicama od 0.1 do 1.0. se kao: 5. Zavisnost radne proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraajne brzine definie
0.82 24 16.712 Vs = K st 560 560 + 6.75 Vs + 7.5 + td 0.9 Vs Vs 16.712 Vs ' WQ ( Vs ) = 560 + 6.75 Vs Navedena zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je ona funkcionalno zavisna od promjene vrijednosti saobraajne brzine, ova zavisnost prikazana je tabeli 5 i na grafiku 5. Vrijednosti parametra Vs mijenjati emo u granicama od 15 do 60 (km/h).
' WQ =
6. Zavisnost radne proizvodnosti od srednjeg vremena trajanja dangube u toku vonje definie se kao: q 0.82 24 708.48 ' WQ = = = K st 560 560 + 36 t d + td + td 0.9 40 Vs 708.48 ' WQ ( t d ) = 560 + 36 t d
Stranica 89 od 164
Zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je ona obrnuto linearno proporrcionalna poveanju promjene vrijednosti srednjeg vremena trajanja dangube u toku vonje, ova zavisnost prikazana je tabeli 1 i na grafiku 1. Vrijednost parametra, mijenjati emo u granicama od 2.5 do 11.5 (h).
W
' Q
0.1 0.104
0.2 0.208
0.3 0.312
0.4 0.416
0.5 0.520
0.6 0.625
0.7 0.729
0.8 0.833
0.9 0.937
1.0 1.041
Tabela 1: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila
' WQ ( t / hr )
1.2
1
' WQ = f ( )
0.8
0.6
0.4
0.2
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1
Grafik 1: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila
q
W
' Q
14 0.498
16 0.569
18 0.641
20 0.712
22 0.783
24 0.854
26 0.926
28 0.997
30 1.068
32 1.139
Tabela 2: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti korisne nosivosti vozila
Stranica 90 od 164
' WQ ( t / hr )
1.2
0.8
' WQ = f ( q )
0.6
0.4
q
0.2
0 0 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32
Grafik 2: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti korisne nosivosti vozila
K st
' WQ
460 0.971
480 0.945
500 0.920
520 0.897
540 0.870
560 0.854
580 0.833
600 0.814
620 0.796
640 0.778
Tabela 3: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednje duine vonje sa teretom ' WQ ( t / hr )
1.2
1
' W Q = f ( K st )
0.8
0.6
0.4
0.2
0 0 460 480 500 520 540 560 580 600 620
640 K st
Grafik 3: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednje duine vonje sa teretom
Stranica 91 od 164
' WQ
0.1 0.133
0.2 0.254
0.3 0.363
0.4 0.463
0.5 0.554
0.6 0.638
0.7 0.716
0.8 0.787
0.9 0.854
1.0 0.915
Tabela 4: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta iskoritenja preenog puta
' WQ ( t / hr )
1 0.9 0.8 0.7 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1 0 0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9
' WQ = f ( )
Grafik 4: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta iskoritenja preenog puta
Vs
W
' Q
15 0.379
20 0.481
25 0.573
30 0.657
35 0.735
40 0.805
45 0.871
50 0.931
55 0.987
60 1.039
Tabela 5: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraajne brzine
Stranica 92 od 164
' WQ ( t / hr )
1.2
' W Q = f ( Vs )
0.8
0.6
0.4
Vs
0.2
0 0 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
Grafik 5: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraajne brzine
td
' WQ
2.5 1.090
3.5 1.033
4.5 0.981
5.5 0.935
6.5 0.892
7.5 0.854
8.5 0.818
9.5 0.785
10.5 0.755
11.5 0.727
Tabela 6: Zavisnost promjene readne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednjeg vremena trajanja dangube u toku vonje
' WQ ( t / hr )
1.4 1.2 1 0.8 0.6 0.4 0.2 0 0 2.5 3.5 4.5 5.5 6.5 7.5 8.5 9.5 10.5
' WQ = f ( t d )
td
11.5
Grafik 6: Zavisnost promjene readne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednjeg vremena trajanja dangube u toku vonje
Stranica 93 od 164
Zbirni dijagram zavisnosti radne proizvodnosti od tehniko - eksploatacionih pokazatelja dat je na grafiku 7.
' WQ ( t / hr )
1.4
B 1.2
' WQ = f ( t d )
A1
W
' Q
A
= f ( K st )
WQ' = f ( q )
0.8
0.6
WQ' = f ( Vs )
0.4
' WQ = f ( )
' WQ = f ( )
0.2
Vs , q , , , t d , K st
20 16 25 18 30 20 35 22 40 24 45 26 50 28 55 30
15 0 14 0 460
0.1
0.2 480
0.3 500
0.4 520
0.5 540
0.6 560
0.7 580
0.8 600
0.9 620
Grafik 7: Zavisnost radne proizvodnosti od izmjeritelja eksploatacije Stvarna vrijednost radne proizvodnosti na osnovu izraunatih vijednosti parametara eksploatacije je: q 0.82 24 ' WQ = = = 0.805( t / hr ) K st 560 + 7 .5 + td 0.9 40 Vs Izraunata vrijednost na dijagramu predstavlja pravu liniju (A - A) postignute pri stvarnom radu vozila. Ovaj nivo proizvodnosti na dijagramu potrebno je da sijee svaka od linija zavisnosti pojedinih izmjeritelja. Sa dijagrama i tabelarnih prikaza moe se zakljuiti da najvei uticaj na promjenu vrijednosti radne proizvodnosti ima promjena vrijednosti koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila ( ) i promjena vrijednosti koeficijenta iskoritenja preenog puta ( ) (ugao rasta - pada imaju najvei), zatim sljede promjena
saobraajne brzine (Vs), nosivosti vozila (q), srednjeg vremena dangube u toku vonje (td) i K promjena vrijednosti srednje duine jedne vonje sa teretom ( st ). Ako elimo da poveamo vrijednost radne proizvodnosti vozila na vei nivo (prava B - B) tj na vrijednost
Stranica 94 od 164
, potrebno je preuzmemo mjere koje e vrijednosti pojedinih paramatara poveati odnosno smanjiti zavisno od namjene karakteristike izmjeritelja. U naem primjeru da bi postigli zadatu vrijednost radne proizvodnosti potrebno je da smanjimo vrijednost srednje duine vonje sa teretom na 460 (km) ili da smanjimo vrijednost srednjeg vremena trajanja dangube u toku vonje na 4.6 9 (h). Takoe moemo dato poveanje postii ako poveamo vrijednost nosivosti vozila na vrjijednost od 27 (t) ili da poveamo vrijednost saobraajne brzine na 53 9km/h) ili poveamo vrijednost koeficijenta iskoritenja nosivosti vozila na 0.94 (-). U ovom sluaju uticaj koeficijenta iskoritenja preenog puta na zadati nivo radne proizvodnosti nije mogu, jer sa njegovim poveanjem do maksimalne vrijednosti nije mogue dostii nivo radne proizvodnosti od 0.98 (t/hr). Dalje pomjeranje nivoa radne proizvodnosti podrazumjevalo bi da je sve manje organizacionih mjera koje moemo poduzeti na promjenama pojedinih izmjeritelja da bi postigli zadati nivo.
' W Q = 0.98( t / hr )
Zadatak 24 U periodu od est mjeseci (Di=182) u kome se radi Dr=152 dana potrebno je, u ravnomjernim dnevnim koliinama, transportovati N AB = 486400 komada kutija sa prehrambenim proizvodima iz mjesta A u mjesto B. U povratnim vonjama transportuje se l xb xh = 0,6 x 0,4 x0,4m teret na relaciji B A. Dimenzije kutije su: g g g , dok masa jednog g = 30kg pakovanja zajedno sa ambalaom iznosi: g . Prilikom transporta voa koriste se l xb xh = 1,00 x1,20 x0,1m g = 20kg / pal. palete standardnih dimenzija: p p p , mase p . Prevoz se q = 7t , sa tovarnim prostorom: LxBxH = 5,20 x 2,43 x1,80m . vri vozilima nosivosti Koeficijent statikog iskoritenja korisne nosivosti vozila pri transportu robe iz mjesta B je BA = 0,8 . Vremena trajanja utovarno-istovarnih operacija su: u A = 3 min . / pal., tu B = 40 min . / voz., i B = 6 min . / pal. i ti A = 20 min . / voz. . U toku svake
vonje sa teretom nastaju dodatni vremenski gubici u trajanju od 60 minuta. Srednja V = 40km / h V = 30km / h saobraajna brzina praznog vozila je sp , a sa teretom st . Maksimalno dnevno radno vrijeme vozila je Hrmax = 16h . Koeficijent tehnike ispravnosti
voznog parka je 1 = 0,80 . U radne dane sva tehniki ispravna vozila nalaze se na radu. Vozila se svakodnevno vraaju u garau u mjesto G.
Skica 1: Transport robe na ponavljajuem prevoznom putu sa razliitim transportnim zadacima i garaom na prevoznom putu
Stranica 95 od 164
Potrebno je odrediti: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehniko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka Rjeenje: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu 1. Broj kutija na jednoj paleti je:
nkp = 5 4 = 20( kutija )
2. Teina jedne palete sa kutijama je: Q1 p = nk g k + g p = 620( kg ) 3. Broj paleta koje se mogu smjestiti na vozilo je: Np = 2 5 = 10( paleta ) 4. Broj kutija u jednoj vonji je:
n k 1v = n p nkp = 200( kutija )
5. Ukupan broj vonji za transport kutija je: N Z k = AB = 2432(vonji ) u toku dana 16 (vonji) n k 1v 6. Ukupna koliina transportovanog tereta Q je: Q = Q1 p Np Z k + Z k q BA = 28697.6( t ) 7. Vrijeme trajanja obrta:
T0 I = t uA +
L AB L 60 + t iB + t uB + BA 60 + t iA + 2 td = td + tw = V st V st
8. Broj obrta jednog vozila u toku dana Z d Hr 60 Z 0 d = = 1(obrt / dan) T0 9. Potreban broj vozila na radu Ar
= 480 + 270 = 750(min)
Ar =
Z Id = 16(vozila ) Z old
Stranica 96 od 164
10. Potreban inventarski vozni park Ai

ADi = Ai Di = 3640(autodanai )
ADr = Ar Dr = 2432( autodana r ) ADs = t AD i = 2912(autodana s )
2. Koeficijent iskoritenja voznog parka je: ADr = = 0.668( ) ADi 3. Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: ADr '= = 0.935( ) ADs 4. Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain AHr: L AHr = Z k T0 + 2 GA Ar Dr = 35264(autosati r ) Vsp 5. Autosati provedeni u vonji su:
AHw = Z k t w + 2
LGA Ar Dr = 24320(autosati r ) Vsp
6. Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata je: AHr = = 0.604( ) 24 ADr 7. Koeficijent iskoritenja radnog vremena je: AHw = = 0.689( ) AHr 8. Izrauvanje autokilometara pod teretom: AKt = Z AB L AB + Z BA LBA = 583680( autokm t ) 9. Izrauvanje praznih autokilometara: AKp = 0( autokm p ) 10. Izraunavanje nultih autokilometara: AKn = 2 LGA Ar Dr = 194560( autokm n )
Stranica 97 od 164
11. Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AKt + AKp + AKn AK = AKt + AKp + AKn = 778240(autokm ) 12. Koeficijent iskoritenja preenog puta je: AKt = = 0.75( ) AK 13. Koeficijent nultog preenog puta je:
=
AKn = 0.25( ) AK
14. Vrijednost eksploatacione i saobraajne brzine je: AK Ve = = 22.068( km / h) AHr

Vs = AK = 32( km / h) AHw
15. Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu: AK Ksd = = 320( km / dan) ADr 16. Ostvareni transportni rad je: U = Q g L AB + Q BA L BA = 3443712( tkm ) 17. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je: U Kst 1 = = 120( km ) Q 18. Srednja duina vonje sa teretom je:
Kst =
AKt A Z
AZ = 4864(voznji )
Kst =
AK t = 120( km ) A Z
19. Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je: U = = 0.842( ) q AK t
Stranica 98 od 164
20. Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: Q = = 0.842( ) q AZ 21. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom za cio vozni park je: AHr AHw td = = 2.25( h) A Z c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
' WQ =
Q = 0.329(t / hr ) AH r
' WU =
U = 97.66( tkm / hr ) AH r

WQ = Q = 0.329( t / hi ) 24 ADi
WU =
U = 39.42( tkm / hi ) 24 ADi
Zadatak 25 U periodu od dva mjeseca ( Di=61) potrebno je transportovati NAB=172 800 paketa sa konzerviranim voem iz mjesta A u mjesto B i QBA=3 600 tona tereta iz mjesta B u mjesto A. Prevoz se obavlja, redovno i ravnomjerno, tokom Dr= 40 radna dana. Masa paketne jedinice sa konzervisanim voem, zajedno sa ambalaom je 12 kg. Dimenzije paketne jedinice su: lkxbkxhk=0.33x0.40x0.25 m. Transport se vri vozilima nosivosti 5 tona, a tovarni prostor ima sljedee dimenzije: L x B x H=5.1x2.43x1.2 m. Pri prevozu konzerviranog voa koriste se standardne palete dimenzija: lpxbpxhp=1.0x1.2x0.15 m jedinine mase 25 kg. Palete se nevraaju u mjesto A. Koeficijent statikog iskoritenja korisne nosivosti vozila za robu koja se prevozi iz mjesta B je 0.75.Vremena trajanja utovara i istovara su sljedea: tuA=10 min/pal., tuB=30 min/voz.,tiB=8 min/pal. i tiA=24 min/voz. U toku svake vonje sa teretom nastaju dodatni vremenski gubici u trajanju od 20 minuta. Srednja saobraajna brzina praznog vozila je 50 km/h, a sa teretom 40 km/h. Vozila rade u dvije smjene. Koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka je 0.820. U radne dane sva vozila se nalaze na radu. Vozila se svakodnevno vraaju u garau u mjestu G.
Stranica 99 od 164
Skica 1: Transport robe na ponavljajuem prevoznom putu i garaom na prevoznom putu Potrebno je odrediti: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu b) Tehniko - eksploatacione izmjeritelje voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka Rjeenje: a) Inventarski broj vozila i broj vozila na radu 1. Broj kutija na jednoj paleti je:
n kp = 9 4 = 36 ( kutija )
2. Teina jedne palete sa kutijama je: Q1 p = nk g k + g p = 457 ( kg ) 3. Broj paleta koje se mogu smjestiti na vozilo je: Np = 2 5 = 10 ( paleta ) 4. Broj kutija u jednoj vonji je:
n k 1v = Np n kp = 360( kutija )
5. Ukupan broj vonji za transport kutija je: N Z k = AB = 480( vonji ) nk 1 v 6. Potreban broj vonji za transport tereta QBA je: Q BA Z BA = = 960( vonji ) q BA 7. Ukupna koliina transportovanog tereta Q je: Q = Q 1 p Np Z k + Q BA = 5793 . 6 ( t )
Stranica 100 od 164
8. Potreban broj vonji sa teretom u toku dana Z d
8.1. Potreban broj sloenih vonji sa teretom u toku dana Z Id je: Z Z Id = k = 12( vonji / dan ) Dr
8.2. Potreban broj prostih vonji sa teretom u toku dana Z IId je: Z Z k Z IId = BA = 12( vonji / dan ) Dr 9. Vrijeme trajanja obrta T je: 9.1. I prevozni put L L T0 I = t uA + AB 60 + t iB + t uB + BA 60 + t iA + 2 td = td + tw = V st V st
= 274 + 174 = 448(min)
9.2. II prevozni put T0 II = t uB + LBA L 60 + t iA + AB 60 + td = td + tw = 74 + 156.6 = 230.6 (min) V st V sp
10. Broj obrta jednog vozila u toku dana 10.1. I prevozni put
Z 0d
i sati rada
Hr 60 2 Z oId = ToI
LGA 60 V sp
= 2( obrta / dan )
H rI = Z oId ToI + 2 10.2. II prevozni put Z oIId =
LGA = 15.42( h ) V sp
Hr 60 = 4 ( obrta / dan ) ToII
H rII = Z oII ToII = 15.36 ( h )
11. Potreban broj vozila na radu Ar 11.1. I prevozni put

Ar1 = Z Id = 6 ( vozila ) Z old
Stranica 101 od 164
11.2. II prevozni put

Ar2 = Z IId = 3( vozila ) Z oIId
Ar = Ar1 + Ar2 = 9( vozila )

12. Potreban inventarski vozni park Ai

ADr = Ar Dr = 360( autodana r ) ADs = t ADi = 550.22( autodana s )
2. Koeficijent iskoritenja voznog parka je: ADr = = 0.536( ) ADi 3. Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: ADr ' = = 0.654( ) ADs 4. Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain AHr: AHr = ( H rI ArI + H rII ArII ) Dr = 5544( autosati r ) 5. Autosati provedeni u vonji su:
H wI = Z oId t wI + 2
LGA = 6.28( h ) V sp
AH W
H wII = Z oIId t wII = 10.44( h ) = ( H wI ArI + H wII ArII ) Dr = 2760( autosatiW )
6. Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata je: AHr = = 0.641( ) 24 ADr 7. Koeficijent iskoritenja radnog vremena je: AHw = = 0.497 ( ) AHr 8. Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AKt + AKp + AKn
Stranica 102 od 164
gdje je:
AKt = Z AB L AB + Z BA LBA = 83520( autokm t ) AKn = [2 LGA ArI + ( LGB + L AG ) ArII ] Dr = 12720( autokm n )
AKp = ( Z oIId 1 ) LAB ArII Dr = 20880( autokm p )
=
AKn = 0.108( ) AK

Vs = AK = 42.43( km / h ) AHw
12. Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu: AK Ksd = = 325.33km / dan ) ADr 13. Ostvareni transportni rad je: U = Q g LAB + Q BA LBA = 336028.8( tkm ) 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je: U Kst 1 = = 58( km ) Q 15. Srednja duina vonje sa teretom je: AKt Kst = A Z gdje je: AZ = 1440( voznji ) Prema tome imamo da je: AK t Kst = = 58( km ) AZ 16. Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je:
Stranica 103 od 164
U = 0.804( ) q AK t
17. Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: Q = = 0.804( ) q AZ 18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom za cio vozni park je: AHr AHw td = = 1.93( h ) A Z c) Proizvodnosti voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je:
' WQ =
Q = 1.045( t / hr ) AH r
' WU =
U = 60.611( tkm / hr ) AH r
WQ =
Q = 0.360( t / hi ) 24 AD i
WU =
U = 20.866( tkm / hi ) 24 AD i
Zadatak 26 U toku jedne godine (365 dana) potrebno je organizovati transport 53 200 (t) troske iz eljezare Zenica za potrebe fabrike cementa u Splitu. U povratnim vonjama se vri transport eljezne legure iz Splita u eljezaru u Zenici. Transport se obavlja kamionima sa prikolicama, gdje je nosivost kamiona 8 (t) a prikolice 8 (t). Garairanje vozila se vri u Zenici, dok je dnevno radno vrijeme vozila 16 (h). Vrijeme utovara i istovara troske je 2,5 (min/vozilu) dok je vrijeme utovara i istovara eljezne legure 25 (min/vozilu). Koeficijent iskoritenja korisne nosivosti za trosku je T = 0,85 (-), a za eljeznu leguru je L = 0,95 (-). Ukupno vrijeme ostale dangube u toku obrta iznosi 60 (min). Saobraajna brzina za pune kilometre je 40 (km/h). Koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka je T = 0,85 (-). U radne dane sva ispravna vozila se nalaze na radu. U toku sedmice ne radi se samo jedan dan. Vrijednosti rastojanja izmeu mjesta je 216 km.
Stranica 104 od 164
Potrebno je izraunati: a) Vrijeme trajanja obrta, potreban radni i inventarski vozni park b) Ostvareni transportni rad i izmjeritelje rada voznog parka c) Radnu i punu proizvodnost voznog parka d) Nacrtati dijagram zavisnosti radne proizvodnosti od promjene eksploatacionih izmjeritelja voznog parka i komentarisati dobijeni dijagram e) Izraditi dijagram uticaja promjene eksploatacionih izmjeritelja na cijenu kotanja transporta po toni prevezene robe
Putni pravac ZENICA SPLIT (216 km) RJEENJE: a) Vrijeme trajanja obrta, potreban radni i inventarski vozni park 1. Potreban broj vonji za transport robe iz mjesta A u mjesto B je: QA 53200 Z A = = = 3912(vonje ) T q 0,85 16 2. Koliina robe koja se transportuje iz mjesta B u mjesto A dobija se iz uslova da je ZA = ZB, tj. da se vozila iz mjesta B vraaju sa teretom u svakoj vonji, te imamo da je: Q B = Z B L q = 3912 0,95 16 = 59462,4( t ) 3. Ukupna koliina transportovane robe je: Q = Q A + Q B = 53200 + 59462,4 = 112662,4( t )
Stranica 105 od 164
4. Potreban broj vonji u toku dana je : Z 3912 Z d = A = = 12,498 = 13(vonji / dan) Dr 313 5. Vrijeme trajanja obrta je: L L T0 = t UA + AB 60 + t IB + t UB + BA 60 + t IA + t d = t wo + t do VS VS gdje je: t UA = t UT = t 'UA q T = 2,5 16 0,85 = 34(min/ voz )
t IB = t IT = t ' IB q T = 2,5 16 0,85 = 34(min/ voz ) t UB = t UL = 25(min/ voz )
t IA = t IL = 25(min/ voz )
Na osnovu ovih vrijednosti imamo da je: 216 216 T0 = 34 + 60 + 34 + 25 + 60 + 25 + 60 = 826(min) 40 40 Ukupno vrijeme dangube po obrtu je: t d 0 = t UA + t IB + t UB + t IA + t d = 34 + 34 + 25 + 25 + 60 = 178(min/ obrtu) Ukupno vrijeme vonje u toku obrta je: L L 216 t wo = AB 60 + BA 60 = 2 60 = 648(min/ obrtu) VS VS 40 Ukupno vrijeme trajanja obrta za zadati itinerer je: T0 = t wo + t do = 648 + 178 = 826(min) 6. Mogui broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i vrijeme trajanja obrta je: H 60 16 60 Z od = r = = 1,162( obrta / dan) 1( obrta / dan) T0 826 7. Potreban broj vozila na radu je:
Ar = Z d 13 = = 13( vozila ) Z od 1
Kako je zadatkom definisana tehnika ispravnost i da se sva ispravna vozila nalaze na radu, to je inventarski vozni park:
Ai = Ar 13 = = 15(vozila ) t 0,85
Stranica 106 od 164
b) Ostvareni transportni rad i izmjeritelji rada voznog parka 1. Autodani voznog parka su: ADi = Ai Di = 15 365 = 5475(autodana i )
ADr = Ar Dr = 13 313 = 4069(autodana r ) AD S = t ADi = 0,85 5475 = 4653,75 = 4654(autodana S )

2. Koeficijent iskoritenja voznog parka je: ADr 4069 = = = 0,743( ) AD i 5475 3. Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: AD r 4069 '= = = 0,874( ) AD S 4654 4. Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain: AH r = H r Ar Dr = 16 13 313 = 65104(autosati r ) 5. Autosati provedeni u vonji su: t 648 AH W = Z od wo Ar Dr = 1 13 313 = 43946( autosati w ) 60 60 6. Koeficijent iskoritenja vremena u 24h je: AH r 65104 = = = 0,667( ) 24 ADr 24 4069 7. Koeficijent iskoritenja radnog vremena je: AH W 43946 = = 0,675( ) = 65104 AH r 8. Izraunavanje ukupnih autokilometara: gdje je: AK t = Z A L AB + Z B LBA = 3912 216 + 3912 216 = 1689984(autokm t )
AK = AK t + AK p + AK n
AK p = 0(autokm p ) AK n = 0(autokm n )
Prema tome, ukupni autokilometri su: AK = 1689984 + 0 + 0 = 1689984(autokm )
Stranica 107 od 164
9. Koeficijent iskoritenja preenog puta je: AK t 1689984 = = = 1( ) 1689984 AK 10. Koeficijent nultog preenog puta je:
=
AK n = 0( ) AK
11. Vrijednosti eksploatacione i saobraajne brzine su: AK 1689984 Ve = = = 25,96(km / h) AH r 65104
VS =
AK 1689984 = = 38,46( km / h) AH W 43946
12. Srednja dnevna kilometraa se izrunava po obrscu: AK 1689984 K sd = = = 415,33( km / dan) AD r 4069 13. Ostvareni transportni rad je: U = Q A L AB + Q B LBA = 53200 216 + 59462,4 216 = 24335078,4(tkm ) 14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta robe je: U 24335078,4 K st 1 = = = 216( km ) Q 112662,4 15. Srednja duina vonje sa teretom je:
K st , =
gdje je:
AK t AZ
AZ = Z A + Z B = 3912 + 3912 = 7824(vonji )
Imamo da je:
K st , = 1689984 = 216( km ) 7824
16. Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila je: U 24335078,4 = = = 0,9( ) q AK t 16 1689984 17. Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: Q 112662,4 = = = 0,9( ) q AZ 16 7824
Stranica 108 od 164
18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom za cio vozni park je: AH r AH W 65104 43946 td = = = 2,7( h) A Z 7824 c) Radna i puna proizvodnost voznog parka 1. Radna proizvodnost voznog parka je: Q 112662,4 W 'Q = = = 1,73( t / hr ) AH r 65104
W 'U =
U 24335078,4 = = 373,79( tkm / hr ) AH r 65104
2. Puna proizvodnost voznog parka je: Q 112662,4 WQ = = = 0,857(t / hi ) 24 ADi 24 5475

WU = U 24335078,4 = = 185,198(tkm / hi ) 24 AD i 24 5475
d) Dijagram zavisnosti radne proizvodnosti od promjene eksploatacionih izmjeritelja voznog parka Radna proizvodnost s obzirom na ukupnu koliinu transportovane robe moe se definisati kao:
W 'Q =
Q q = K st , AH r + td VS
Ovaj izraz mogue je uptrijebiti jer su sva vozila u okviru voznog parka iste nosivosti. U zadatku, vrijednosti pojedinih parametara su sljedee: q = 16 (t); Kst, = 216 (km); VS = 38,46 (km/h); = 1,0 (-); td = 2,7 (h); = 0,9 (-) Na osnovu ovih vrijednosti moe se napisati izraz za izraunavanje zavisnosti radne proizvodnosti od pojedinih parametara tehniko eksploatacionih pokazatelja. Pri tome je potrebno da vrijednosti parametara za koji definiemo zavisnost mijenjamo shodno njegovom ponaanju u granicama za koje je realna njegova promjena, a ostale pokazatelje uzimamo kao konstantne veliine koje su izraunate u analiziranom periodu. d1) Zavisnost radne proizvodnosti od koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila Na osnovu navedene jednaine i vrijednosti pojedinih parametara, zavisnost radne proizvodnosti od koeficijenta iskoritenja nosivosti vozila definie se kao:
Stranica 109 od 164
W 'Q =
q 16 Q = = = 1,924 216 K st , AH r + 2,7 + td 1,0 38,46 VS
Vrijednost parametra mijenjat emo u granicama od 0,1 do 1,0. 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 0,192 0,385 0,557 0,769 0,962 1,154 1,347 1,539 1,732 1,924 W'Q() Tabela 1: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila
2.4 2.1 1.8 1.5 1.2 0.9 0.6 0.3 0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1
Grafik 1: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila d2) Zavisnost radne proizvodnosti od korisne nosivosti vozila Na osnovu navedene jednaine i vrijednosti pojedinih parametara, zavisnost radne proizvodnosti od korisne nosivosti definie se kao: Q q 0,9 q W 'Q = = = = 0,108q K st , 216 AH r + 2,7 + td 1,0 38,46 VS Vrijednost parametra q mijenjat emo u granicama od 10 do 28 (t). q 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 W'Q(q) 1,08 1,296 1,512 1,728 1,944 2,16 2,376 2,592 2,808 3,024 Tabela 2: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti korisne nosivosti vozila
W'Q
Stranica 110 od 164
3.6 3.2 2.8 2.4 2 1.6 1.2 0.8 0.4 0 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 W'Q
Grafik 2: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti korisne nosivosti vozila d3) Zavisnost radne proizvodnosti od srednje duine jedne vonje sa teretom Na osnovu navedene jednaine i vrijednosti pojedinih parametara, zavisnost radne proizvodnosti od srednje duine jedne vonje sa teretom definie se kao: q Q 0,9 16 553,824 W 'Q = = = = K st , K st , AH r K st , + 103,842 + td + 2,7 VS 1,0 38,46 Navedena zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je ona obrnuto proporcionalna povaanju izmjeritelja srednje duine jedne vonje sa teretom. Vrijednost parametra Kst, mijenjat emo u granicama od 140 d0 320 (km). 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 Kst, W'Q(Kst,) 2,27 2,099 1,95 1,82 1,71 1,61 1,52 1,44 1,37 1,31 Tabela 3: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednje duine vonje sa teretom
Stranica 111 od 164
3 2.7 2.4 2.1 1.8 1.5 1.2 0.9 0.6 0.3 0 140 180 220 260 300 W'Q
Grafik 3: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednje duine vonje sa teretom d4) Zavisnost radne proizvodnosti od koeficijenta iskoritenja preenog puta Na osnovu navedene jednaine i vrijednosti pojedinih parametara, zavisnost radne proizvodnosti od koeficijenta iskoritenja preenog puta definie se kao: Q q 0,9 16 553,824 W 'Q = = = = K st , 216 AH r 319,842 + 2,7 + 2 ,7 + td 38,46 VS Navedena zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je funkcionalno zavisna promjeni parametra iskoritenja preenog puta. Vrijednost parametra mijenjat emo u granicama od 0,1 do 1,0. 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 W'Q() 0,173 0,346 0,518 0,69 0,862 1,034 1,205 1,376 1,547 1,717 Tabela 4: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta iskoritenja preenog puta
Stranica 112 od 164
2 1.8 1.6 1.4 1.2 1 0.8 0.6 0.4 0.2 0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1 W'Q
Grafik 4: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti koeficijenta iskoritenja preenog puta d5) Zavisnost radne proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraajne brzine Na osnovu navedene jednaine i vrijednosti pojedinih parametara, zavisnost radne proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraajne brzine definie se kao: 14,4 V S Q q 0,9 16 W 'Q = = = = K st , 216 AH r 216 + 2,7 V S + 2,7 + td 1,0 V S VS Navedena zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je ona funkcionalno zavisna od promjene vrijednosti saobraajne brzine. Vrijednost parametra VS mijenjat emo u granicama od 15 do 60 (km/h). VS 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 W'Q(VS) 0,842 1,067 1,27 1,455 1,623 1,778 1,92 2,051 2,173 2,286 Tabela 5: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraajne brzine
Stranica 113 od 164
3 2.7 2.4 2.1 1.8 1.5 1.2 0.9 0.6 0.3 0 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 W'Q
Grafik 5: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti saobraajne brzine d6) Zavisnost radne proizvodnosti od srednjeg vremena trajanja dangube u toku vonje Na osnovu navedene jednaine i vrijednosti pojedinih parametara, zavisnost radne proizvodnosti od srednjeg vremena trajanja dangube u toku vonje definie se kao: Q 0,9 16 553,824 q W 'Q = = = = K st , 216 AH r 216 + 38,46 t d + td + td 1,0 38,46 VS Zavisnost radne proizvodnosti pokazuje da je ona obrnuto linearno proporcionalna poveanju promjene vrijednosti srednjeg vremena trajanja dangube u toku vonje. Vrijednost parametra td mijenjat emo u granicama od 0,5 do 5,0 (h). td 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0 W'Q(td) 2,354 2,176 2,024 1,891 1,772 1,671 1,58 1,497 1,423 1,356 Tabela 6: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednjeg vremena trajanja dangube u toku vonje
Stranica 114 od 164
2.4 2 1.6 1.2 0.8 0.4 0 0.5 1.5 2.5 3.5 4.5 W'Q
Grafik 6: Zavisnost promjene radne proizvodnosti od promjene vrijednosti srednjeg vremena trajanja dangube u toku vonje
Stranica 115 od 164
W'Q(gama) W'Q(beta)
3.4 3.2 3 2.8 2.6 2.4 2.2 B 2
W'Q(q) W'Q(VS)
W'Q(Kst) W'Q(td)
B A
A 1.8
1.6 1.4 1.2 1 0.8 0.6 0.4 0.2 0
0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1
q Kst, VS td
10 140 0,1 15 0,5
12 160 0,2 29 1
14 180 0,3 25 1,5
16 200 0,4 30 2
18 220 0,5 35 2,5
20 240 0,6 40 3
22 260 0,7 45 3,5
24 280 0,8 50 4
26 300 0,9 55 4,5
28 320 1 60 5
Grafik 7: Zbirni dijagram zavisnosti radne proizvodnosti od tehniko eksploatacionih pokazatelja Stvarna vrijednost radne proizvodnosti na osnovu izraunatih vrijednosti parametara eksploatacije je:
Stranica 116 od 164
W 'Q =
Q q 0,9 16 = = = 1,732( t / hr ) K st , 216 AH r + 2 ,7 + td 1,0 38,46 VS
Izraunatu vrijednost na dijagramu predstavlja prava A A postignuta pri stvarnom radu vozila. Sa dijagrama i tabelarnih prikaza moe se zakljuiti da najvei uticaj na promjenu vrijednosti radne proizvodnosti ima promjena vrijednosti koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila () i promjene vrijednosti koeficijenta iskoritenja preenog puta (). Zatim, slijede promjena saobraajne brzine (VS), nosivosti vozila (q), srednjeg vremena dangube u toku vonje (td) i promjena vrijednosti srednje duine jedne vonje sa teretom (Kst,). Ako elimo da poveamo vrijednost radne proizvodnosti vozila na vei nivo (prava B B) na vrijednost W'Q = 2,1 (t/hr), potrebno je da preduzmemo mjere koje e vrijednost pojedinih parametara odnosno smanjiti zavisno od namjene karakteristike izmjeritelja. U ovom primjeru da bi postigli zadatu vrijednost radne proizvodnosti potrebno je da smanjimo vrijednost srednje duine sa teretom na 165 (m) ili da smanjimo vrijednost srednjeg vremena trajanja dangube u toku vonje na 1,5 (h). Takoer, moemo dato poveanje postii ako poveamo vrijednost nosivosti vozila na vrijednost od 19 (t) ili da poveamo vrijednost saobraajne brzine na 50 (km/h).
e) Transportne trokove (po preenom kilometru, po toni prevezene robe, po tonskom kilometru) ako su stalni tokovi sadrani u ukupnim trokovima sa 15% Dato autotransportno preduzee u posmatranom eksplatacionom periodu ostvarilo je sljedee tehniko eksploatacione pokazatelje: Ukupni autokilometri AK = 1 689 984 (autokm) Srednja dnevna kilometraa Ksd = 415,33 (km/dan) Broj autodana ADi = 5 475 (autodanai) Ukupna koliina prevezene robe Q = 112 662,4 (t) Ostvareni transportni rad U = 24 335 078,4 (tkm) Transportna sredstva sa kojima raspolae autotransportno preduzee imaju sljedee tehnike karakteristike (usvojeno): Potronja goriva Qg = 40 (l/100km) Potronja ulja i maziva u periodinoj izmjeni Qm = 22 (l) Periodina izmjena ulja i maziva Kzm = 10 000 (km) Broj autoguma na vozilu NAG = 18 (autoguma) Periodina izmjena autoguma KAG = 50 000 (km) Cijena dizel goriva Cg = 1,9 (KM)
Stranica 117 od 164
Prosjena cijena ulja i maziva Cm = 8 (KM) Cijena autogume CAG = 1 000 (KM) e1) Vrijednost promjenjivih trokova 1. Trokovi goriva raunaju se kao: Q g C g 40 1,9 Tg = = = 0,76( KM / km ) 100 100 2. Trokovi ulja i maziva raunaju se kao: Q Cm 22 8 Tm = m = = 0,0176( KM / km ) K zm 10000 3. Trokovi autoguma izraunavaju se: N C AG 18 1000 T AG = AG = = 0,36( KM / km ) K AG 50000 4. Trokovi dnevnica vozakog osoblja izraunavaju se kao: 30 30 Tdn = = = 0,072( KM / km ) K sd 415,33 5. Trokovi tekueg odravanja: TTO = 0,1 T g = 0,1 0,76 = 0,076( KM / km ) 6. Ostali promjenjivi materijalni trokovi su: TOST = 0,05 T g = 0,05 0,76 = 0,038( KM / km ) Ukupna vrijednost promjenjivih trokova je: T p = T g + Tm + T AG + Tdn + TTO + TOST =
= 0,76 + 0,0176 + 0,36 + 0,072 + 0,076 + 0,038 = 1,3236( KM / km )
Vrijednost promjenjivih trokova za cijeli vozni park: Pt = T p AK = 1,3236 1689984 = 2236862,8( KM ) e2) Vrijednost stalnih trokova Poto je zadatkom dato da su stalni trokovi sa 15% sadrani u ukupnim trokovima, to je: Tp 1,3236 U = T p + 0,15 U U = = = 1,56( KM / km ) 0,85 0,85
TS = U T p = 1,56 1,3236 = 0,2364( KM / km )
Stranica 118 od 164
Stalni trokovi za cijeli vozni park su: PS = T S AK = 0,2364 1689984 = 399512,2( KM ) Ukupni trokovi za cijeli vozni park su: U t = Pt + PS = 2236862,8 + 399512,2 = 2636375( KM ) e3) Vrijednost promjenjivih i stalnih trokova 1. Vrijednost promjenjivih trokova po satu: Pt 2236862,8 Q phi = = = 17,02( KM / h) 24 AD i 24 5475 2. Vrijednost stalnih trokova po satu: Ps 399512,2 Q shi = = = 3,04( KM / h) 24 AD i 24 5475 e4) Vrijednost ukupnih trokova po preenom kilometru, po toni prevezene robe i po tonskom kilometru 1. Vrijednost ukupnih trokova po preenom kilometru: U 2636375 Q tkm = t = = 1,56( KM / km ) AK 1689984 2. Vrijednost ukupnih trokova po toni prevezene robe: U 2636375 Q tt = t = = 23,4( KM / km ) Q 112662,4 3. Vrijednost ukupnih trokova po tonskom kilometru: U 2636375 Q ttkm = t = = 0,108( KM / tkm ) U 24335078,4
e5) Zavisnost cijene kotanja transporta po toni prevezene robe od promjene eksploatacionih izmjeritelja U posmatranom periodu vozni park ima sljedee eksploatacione izmjeritelje: koeficijent iskoritenja voznog parka: = 0,743 (-) koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata: = 0,667 (-) ukupni autokilometri: AK = 1 689 984 (autokm) koeficijent iskoritenja preenog puta: = 1,0 (-) srednja vrijednost saobraajne brzine: VS = 38,46 (km/h) srednja duina jedne vonje sa teretom: Kst, = 216 (km) koeficijent dinamikog iskoritenja korisne nosivosti: = 0,9 (-)
Stranica 119 od 164
srednje vijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom: td = 2,7 (h) ukupno ostvareni transportni rad: U = 24335078,4 (tkm) korisna nosiost vozila: q = 16 (t) ukupna vrijednost promjenjivih trokova: vp = 2 236 862,8 (KM) ukupna vrijednost stalnih tokova: vs = 399 512,2 (KM)
U posmatranom periodu vozni park ima sljedee ekonomske izmjeritelje: vrijednost promjenjivih trokova po preenom kilometru: v p 2236862,8 vp = = = 1,3236( KM / km ) AK 1689984
vrijednost stalnih trokova po inventarskom satu: vs 399512,2 vs = = = 3,04( KM / km ) AH i 131400 Promjena cijene kotanja transporta tone prevezene robe u funkcicji promjene eksploatacionih izmjeritelja definie se na sljedei nain: v p K st , v s K st , v t 1 vt = ( + s d + )( KM / t ) q V S e5) Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila
v t ( ) =
1 3,04 216 3,04 2,7 1,3236 216 ( + + )= 16 0,743 0,667 1,0 38,46 0,743 0,667 1,0 1 21,06 = ( 34,451 + 16,652 + 285,898) = 16 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 105,3 70,2 52,65 42,12 35,1 30,09 26,33 23,4 21,06 Tabela 7. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila
Vt()
e6) Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskoritenja voznog parka
v t ( ) = 1 3,04 216 3,04 2,7 1,3236 216 ( + + )= 0,9 16 0,667 1,0 38,46 0,667 1,0 25,597 12,306 2,615 + 19,727 = 0,069 ( + + 285,898) =
Stranica 120 od 164
0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 Vt() 32,802 28,444 26,265 24,957 24,085 23,463 22,996 22,633 22,342 Tabela 8. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskoritenja voznog parka e7) Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskoritenja vremena u 24 sata
vt ( ) =
1 3,04 216 3,04 2,7 1,3236 216 ( + + )= 0,9 16 0,743 1,0 38,46 0,743 1,0 22,979 11,047 2,348 + 19,727 = 0,069 ( + + 285,898) =
0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 Vt() 31,467 27,554 25,597 24,423 23,64 23,081 22,662 22,336 22,075 Tabela 9. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskoritenja vremena u 24 sata e8) Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene korisne nosivosti vozila
v t (q) = = 1 3,04 216 3,04 2,7 1,3236 216 ( + + )= 0,9 q 0,743 0,667 1,0 38,46 0,743 0,667 1,0
1 374,446 (34,451 + 16,652 + 285,898) = 0,9 q q
q 8 9 10 11 12 13 14 15 16 Vt(q) 46,806 41,605 37,445 34,041 31,204 28,804 26,746 24,963 23,403 Tabela 10. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene korisne nosivosti vozila E9) Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednje duine jedne vonje sa teretom
v t ( K st , ) =
3,04 K st , 1,3236 K st , 1 3,04 2,7 ( + + )= 0,9 16 0,743 0,667 1,0 38,46 0,743 0,667 1,0 = 0,069 (0,159 K st , + 16,652 + 1,3236 K st , ) = 0,102 K st , + 1,149
140 160 180 200 220 240 260 280 300 Kst, Vt(Kst,) 15,429 17,469 19,509 21,549 23,589 25,629 27,669 29,709 31,749 Tabela 11. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednje duine jedne vonje sa teretom
Stranica 121 od 164
e10) Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskoritenja preenog puta
v t ( ) = 1 3,04 216 3,04 2,7 1,3236 216 )= ( + + 0,9 16 0,743 0,667 38,46 0,743 0,667 34,451 285,898 22,104 + 1,149 = 0,069 ( + 16,652 + )=
0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 Vt() 111,67 74,829 56,409 45,357 37,989 32,726 28,779 25,709 23,253 Tabela 12. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene koeficijenta iskoritenja preenog puta e11) Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednje vrijednosti saobraajne brzine
v t (V S ) = 1 3,04 216 3,04 2,7 1,3236 216 ( + + )= 0,9 16 0,743 0,667 1,0 V S 0,743 0,667 1,0 91,424 + 20,876 V S 1324,99 + 16,652 + 285,898) = VS VS
= 0,069 (
VS 20 25 30 35 40 45 50 55 60 Vt(VS) 25,447 24,553 23,923 23,488 23,162 22,908 22,704 22,538 22,399 Tabela 13. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednje vrijednosti saobraajne brzine e12) Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednjeg vremena dangube u toku vonje
v t (td ) =
3,04 t d 1 3,04 216 1,3236 216 ( + + )= 0,9 16 0,743 0,667 1,0 38,46 0,743 0,667 1,0 = 0,069 ( 34,451 + 6,134 t d + 285,898) = 22,104 + 0,423 t d
td 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 Vt(td) 22,316 22,527 22,739 22,95 23,162 23,373 23,585 23,796 24,008 Tabela 14. Zavisnost cijene transporta tone prevezene robe od promjene srednjeg vremena dangube u toku vonje
Stranica 122 od 164
Vt(gama) Vt(Kst) 120 110 100 90 80 70 60 50 40 30

A B
Vt(alfa) Vt(beta)
Vt(ro) Vt(VS)
Vt(q) Vt(td)
20 10 0
Grafik 8. Zbirni dijagram zavisnosti cijene transporta tone robe od promjene eksploatacionih izmjeritelja Stvarna vrijednost cijene transporta tone robe na osnovudatih vrijednosti parametara eksploatacije je:
Stranica 123 od 164
vt = vt =
v p K st , v s K st , v t 1 + s d + ) ( q VS
1 3,04 216 3,04 2,7 1,3236 216 ( + + = 0,9 16 0,743 0,667 1,0 38,46 0,743 0,667 1,0 = 0,069 ( 34,451 + 16,652 + 285,898) = 23,253( KM / t )
Stvarna vrijednost cijene kotanja transporta tone prevezene robe predstavljena je na dijagramu sa pravom A A. Sa dijagrama i tabelarnih prikaza moe se zakljuiti da najvei uticaj na promjenu vrijednosti cijene kotanja transporta tone prevezene robe imaju promjena koeficijenta iskoritenja preenog puta () i promjena vrijednosti koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila () (imaju najvei ugao rasta pada), zatim slijede promjena vrijednosti korisne nosivosti vozila (q), promjena vrijednosti koeficijenta iskoritenja voznog parka (), itd. Ako elimo da smanjimo vrijednost cijene kotanja transporta tone robe (prava B B) potrebno je da preduzmemo mjere koje e vrijednost pojedinih parametara poveati, odnosno smanjiti, zavisno od namjene karakteristike izmjeritelja. Zadatak 26 U toku jedne sedmice (Di = 7 dana) potrebno je organizovati prevoz putnika na relaciji datoj na Skici 1. Zahtjevi putnika za prevozom dati su u Tabeli 1. Prevoz putnika obavlja se autobusima koji imaju 50 + 2 (mjesta). Radno vrijeme linije u toku dana je 1530 (h), dok je radno vrijeme autobusa 12 (h). Prvi polazak autobusa u oba smjera je u 600 (h). Koeficijent neravnomjernosti protoka putnika u posmatranom periodu je = 1( ). Ukupno vrijeme
autobusa se obavlja u terminalima A i G.

ZA IZ A B C D E F A 1750 700 630 595 490 B 420 525 490 420 350
zadravanja vozila na terminusima i ulasci i izlasci putnika na stanicama iznosi 1 (h) po obrtu. Srednja saobraajna brzina na itinereru iznosi 40 (km/h). Koeficijent tehnike ispravnosti vozila je T = 0.8( ) , u toku dana sva ispravna vozila nalaze se na radu. Garairanje
C 595 420 280 245 210
D 455 420 350 350 630
E 210 665 595 350 700
F 280 350 560 350 840 -
G 350 1050 630 700 140 1050
350 245 140 350 560 420 Tabela 1: Zahtjevi putnika za prevozom na autobuskoj liniji
Stranica 124 od 164
Skica 1: Rastojanja autobuske linije Potrebno je odrediti: a) Broj prevezenih putnika u toku nedelje i u toku dana i broj ulazaka i izlazaka po stanicama i smjerovima kretanja b) Izraunati protoke putnika u toku nedelje i u toku dana po dionicama linije i nacrtati skicu tokova putnika c) Potreban broj autobusa na radu i inventarski broj autobusa d) Tehniko eksploatacione izmjeritelje rada autobuskog voznog parka e) Radni i punu proizvodnost autobuskog voznog parka f) Nacrtati u odgovarajuoj razmjeri red vonje Rjeenje: a) Prevezeni putnici u toku nedelje - 7 dana Tabela 1, predstavlja prevezene putnike po dionicama i vrijednost ukupnog broja prevezenih putnika.
ODLAZAK (A G) Pu 2310 2905 2135 1400 980 1050 0 10780 Pi 0 420 1015 1225 1820 2380 3920 10780 Q 2310 4795 5915 6090 5250 3920 0 2828 0 Li 30 12 28 32 12 26 0 140 Pkm 69300 57540 16562 0 19488 0 63000 10192 0 0 65226 0 Sta n A B C D E F G A B 420 175 0 700 630 595 490 350 C 595 420 525 490 420 350 245 280 245 210 140 350 630 350 700 560 420 D 455 420 350 E 210 665 595 350 F 280 350 560 350 840 G 350 105 0 630 700 140 105 0 POVRATAK (G A) Pu 0 1750 1225 1400 1610 2380 2065 10430 Pi 4515 2030 875 1330 1260 420 0 10430 Q 0 4515 4795 4445 4375 4025 2065 24220 Li 0 30 12 28 32 12 26 140 Pkm 0 135450 57540 124460 140000 48300 53690 559440
UKUPNO
Tabela 1: Prevezeni putnici na liniji u posmatranom periodu
Iz Tabele 1, vidi se da je u toku nedelje dana (7 dana) prevezeno:

P = P1 + P2 = 10780 + 10430 = 21210( putnika )
Stranica 125 od 164
U tabeli 2, prikazane su potrebe za prevozom u toku dana.

ODLAZAK (A G) Pu 330 415 305 200 140 150 0 154 0 Pi 0 60 145 175 260 340 560 154 0 Q 330 685 845 870 750 560 0 404 0 Li 30 12 28 32 12 26 0 14 0 Pkm 9900 8220 2366 0 2784 0 9000 1456 0 0 9318 0 Sta n A B C D E F G A B 60 250 100 90 85 70 50 75 70 60 50 35 40 35 30 20 50 90 50 100 80 60 C 85 60 D 65 60 50 E 30 95 85 50 F 40 50 80 50 120 G 50 150 90 100 20 150 POVRATAK (G A) Pu 0 250 175 200 230 340 295 1490 Pi 645 290 125 190 180 60 0 1490 Q 0 645 685 635 625 575 295 3460 Li 0 30 12 28 32 12 26 140 Pkm 0 19350 8220 17780 20000 6900 7670 79920
UKUPNO
Tabela 2: Prevezeni putnici na liniji u toku dana
b) Protoci putnika u toku nedelje: Tokovi putnika na liniji raunaju se kao:

n1 i =1
gdje je:
Q = qi = q 1 + q 2 + ..... + qn1
q - broj putnika u vozilu po dionicama linije
imamo da je q 3 = q 2 + ( pu 3 p i 3 ) , odnosno na bilo kojoj stanici imamo da je: q ( n 1 ) = q ( n 2 ) + ( pu ( n 1 ) pi ( n 1 ) ) U naem primjeru imamo da su tokovi putnika u toku nedelje sljedei: SMJER A - G
Na prvoj dionici linije imamo da je q 1 = pu 1 . Broj putnika na svim ostalim dionicama sem prve bie suma od broja putnika na prethodnoj dionici i razlike broja putnika koji su uli i broja putnika koji su izali na toj dionice linije tj. imamo q 2 = q 1 + ( pu 2 pi 2 ) , dalje
p A = q 1 = pu 1 = 2310( putnika )
p B = q 2 = q 1 + ( pu 2 pi 2 ) = 2310 + ( 2905 420 ) = 4795( putnika )
pC = q 3 = q 2 + ( pu 3 pi 3 ) = 4795 + ( 2135 1015 ) = 5915( putnika )

pd = q 4 = q 3 + ( pu 4 pi 4 ) = 5915 + ( 1400 1225 ) = 6090( putnika )
pE = q 5 = q 4 + ( pu 5 pi 5 ) = 6090 + ( 980 1820 ) = 5250( putnika )

pF = q 6 = q 5 + ( pu6 pi 6 ) = 5250 + ( 1050 2380 ) = 3920( putnika )
Stranica 126 od 164
SMJER G A
p'G = q 1 = pu 1 = 2065( putnika )
p'F = q 2 = q 1 + ( pu 2 pi 2 ) = 2065 + ( 2380 420 ) = 4025( putnika )

p'E = q 3 = q 2 + ( pu 3 pi 3 ) = 4025 + ( 1610 1260 ) = 4375( putnika ) p'D = q 4 = q 3 + ( pu 4 pi 4 ) = 4375 + ( 1400 1330 ) = 4445( putnika ) p'C = q 5 = q 4 + ( pu 5 pi 5 ) = 4445 + ( 1225 875 ) = 4795( putnika )
p'B = q 6 = q 5 + ( pu 6 pi 6 ) = 4795 + ( 1750 2030 ) = 4515( putnika )

SMJER A - G
8000
5915 6000 4795 4000 2310 2000
6090 5250 3920
-2000 -2065 -4000 -4025 -6000 -4375

SMJER G - A
-4445
-4795
-4515
Skica tokova putnika u toku nedelje

SMJER A - G
1000 845 800 600 400 200 330 685
870 750 560
A 0
-200 -400 -600 -800
-295
-575
-625 SMJER G - A
-635
-685
-645
Skica tokova putnika u toku dana
Stranica 127 od 164
c) Inventarski i radni vozni park Potreban broj obrta u toku dana je: p 870 Z d = d max = = 17.4 18( obrta / dan ) q 50 gdje je: q = 50 - broj mjesta u autobusu Vrijeme trajanja obrta je: L 140 To = 2 AG 60 + t do = t wo + t do = 2 60 + 60 = 420 + 60 = Vs 40 = 480(min) = 8 ( h ) Mogui broj obrta jednog autobusa u toku dana s obzirom na radno vrijeme autobusa i vrijeme trajanja obrta je: Hr 60 12 60 Z od = = = 1.5 ( obrta / dan ) To 480 Potreban broj autobusa na radu je:
Ar = Z d 18 = = 12( vozila ) Z od 1.5
Kako je zadatkom definisana tehnika ispravnost i da se sva ispravna vozila - autobusi nalaze na radu to je inventarski vozni park: Ar 12 Ai = = = 15( vozila ) t 0 .8 d) Izmjeritelji rada autobuskog voznog parka Autodani autobuskog voznog parka su: ADi = Ai Di = 15 7 = 105( autodanai )
AD r = Ar Dr = 12 7 = 84( autodana r ) AD s = t ADi = 0.8 105 = 84( autodana s )
Koeficijent iskoritenja voznog parka je: AD r 84 = = = 0.80( ) AD i 105 Koeficijent iskoritenja sposobnog (tehniki ispravnog) voznog parka je: AD r 84 ' = = = 1 .0 ( ) AD s 84
Stranica 128 od 164
Autosati na radu se izraunavaju na sljedei nain: AH r = Hr Ar Dr = 12 12 7 = 1008( autosati r ) Autosati provedeni u vonji su: t 420 AH W = Z od wo Ar Dr = 1.5 12 7 = 882( ausatiW ) 60 60 Koeficijent iskoritenja vremena u 24 sata je: AH r 1008 = = = 0.50( ) 24 ADr 24 84 Koeficijent iskoritenja radnog vremena je: AH W 882 = = = 0.875( ) AH r 1008 Izraunavanje ukupnih autokilometara: AK = AK t + AK p + AK n
gdje je:
AK = AK t = Z od ADr 2 LAG = 1.5 84 2 140 = 35280( autokm )

AK p = 0 ( autokm p )
AK n = 0( autokmn )
Koeficijent iskoritenja preenog puta je: AK t 35280 = = = 1.0 ( ) AK 35280 Koeficijent nultog preenog puta je:
=
AK n 0 = = 0( ) AK 35280
Vrijednost eksploatacione brzine je: AK 35280 Ve = = = 35.0 ( km / h ) AH r 1008 Srednja dnevna kilometraa se izraunava po obrascu: AK 35280 K sd = = = 420( km / dan ) ADr 84 Ostvareni transportni rad je:
Stranica 129 od 164
U = LAB p A + LBC p B + LCD pC + LDE p D + LEF p E + LFG p F + + LGF p'G + LFE p'F + LED p'E + LDC p'D + LCB p'C + LBA p'B = = 69300 + 57540 + 165620 + 194880 + 63000 + 101920 + + 53690 + 48300 + 140000 + 124460 + 57540 + 135450 = U 1 + U 2 = = 652260 + 559440 = 1211700( pkm )
Srednje rastojanje transporta jednog putnika je: U 1211700 K sp 1 = = = 57.13( km ) P 21210 Srednja duina vonje sa putnicima je:
K sp =
gdje je: Imamo da je:
K st =
AK t AZ
AZ = Ar Dr Z d = 12 7 18 = 1512( voznji )
AK t 35280 = = 23.33( km ) AZ 1512
Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti autobusa je: U 1211700 = = = 0.687 ( ) q AK t 50 35280 Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti autobusa je: P 21210 = = = 0.28( ) q AZ 50 1512 Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje sa putnicima za cio vozni park je: AH r AH W 1008 882 td = = = 0.083( h ) AZ 1512 Interval izmeu autobusa:
i=
Hr 60 12 60 = = 40(min) Z d 18 ili
To 60 8 60 = = 40 (min) Nr 12
i=
Stranica 130 od 164
e) Proizvodnosti autobuskog voznog parka Radna proizvodnost voznog parka je: P 21210 ' WP = = = 21.04( p / hr ) AH r 1008
' WU =
U 1211700 = = 1202.08( pkm / hr ) AH r 1008
Puna proizvodnost voznog parka je:
WP =
P 21210 = = 8.42( p / hi ) 24 AD i 24 105
WU =
f) Red vonje
U 1211700 = = 480.83( pkm / hi ) 24 ADi 24 105
Sada je na osnovu zadatih i izraunatih parametara linije potrebno u razmjeri nacrtati red vonje za datu liniju. Prilikom iscrtavanja reda vonje potrebno je da imamo u vidu: radno vrijeme linije, dnevno radno vrijeme autobusa, vrijeme ukljuivanja vozila na rad, vrijeme zadravanja na terminusima i meustanicama, interval slijeenja vozila, vrijeme iskluivanja pojedinog vozila i vrijeme obrta. U naem primjeru podaci koji su bitni za izradu reda vonje su sljedei: - Vrijeme prvog polaska u oba smjera je: 600 (h), - Vrijeme rada linije je: 1530 (h), - Radno vrijeme autobusa je: 12 (h), - Broj autobusa na radu je: 12 (autobusa), - Inarval slijeenja autobusa je: 40 (min), - Ukupno vrijeme zadravanja autobusa na terminusima i stanicama je: 60 (min), - Srednja saobraajan brzine je: 40 (km/h), - Vrijeme obrta je To = 480 (min). Poto zadatkom nije definisano pojednano vrijeme zadravanja na terminusima i stanicama, potrebno u naem primjeru usvojiti ova vremena. Za izradu reda vonje ove vrijednosti su usvojene i to: - Vrijeme zadravanja na terminusima je po 10 (min), - Vrijeme zadravanja na stanicama je 8 (min). Razmjera na osnovu koje je nacrtan red vonje je: R: 60 (min) = 24 (mm).
Stranica 131 od 164
Zadatak 27 Autotransportno preduzee u posmatranom eksploatacionom periodu ostvarilo je sljedee tehniko - eksploatacione pokazatelje: - ukupni autokilometri AK =181 874 (km), - srednja dnevna kilometraa Ksd = 289 (km), - broj autodana ADi = 976 (autodanai,) - ukupna koliina prevezene robe je Q = 24260 (t) - ostvareni transportni rad je U = 3003200 (tkm). Transportna sredstva sa kojima raspolae autotransportno preduzee imaju sljedee tehnike karakteristike: - potronja goriva Qg = 40 (l/100km), - potronja ulja i maziva u periodinoj izmjeni Qm = 22 (l), - periodinost izmjene ulja i maziva Kzm = 10000 (km), - broj autoguma na vozila NAG = 18 (autoguma), - periodinost izmjene autoguma je KAG = 50000 (km), Nabavna vrijednost jednog vozila je NV = 200000 (KM) a vrijednost vozila u momentu rashodovanja je RV = 40000 (KM). Cijena dizel goriva je 1 (KM/l) a prosjena cijena ulja i maziva je 8 (KM/l). Cijena jedne autogume je C AG = 1000( KM ) Potrebno je izraunati: a) Vrijednost promjenljivih trokova u koje je potrebno obuhvatiti: - trokove goriva, - trokove ulja i maziva, - trokove autoguma, - dnevnice vozakog osoblja, - trokove tekueg odravanja koji su 10 % od trokova goriva i - ostale materijalne trokove koji su 5 % od trokova goriva. b) Stalne trokove koji su 32 % sadrani u ukupnim trokovima. c) Vrijednost promjenljivih i stalnih trokova po satu. d) Transportne trokove za cio vozni park po preenom kilometru, transportne trokove po toni prevezene robe i transportne trokove po tonskom kilometru. e) Vremensku amortizaciju ako je eksploatacioni vijek vozila 10 godina.
Stranica 132 od 164
Rjeenje: a) Vrijednost promjenljivih trokova a1) Trokovi goriva se izraunavaju kao:
Tg =
gdje je:
Qg C g 100
40 1 = 0.4( KM / km ) 100 1
Qg = 40 (lit/100km) - potronja goriva, Cg = 1 (KM/l) - jedinina cijena goriva a2) Trokovi ulja i maziva se izraunavaju kao:
Tm = Qm C m 22 8 = = 0.0176( KM / km ) K zm 10000
gdje je:
Qm = 22 (lit/100km) - potronja ulja i maziva u periodinoj izmjeni, Cm = 8 (KM/l) - prosjena jedinina cijena ulja i maziva. a3) Trokovi autoguma se izraunavaju kao:
T AG = N AG C AG 18 1000 = = 0.36 ( KM / km ) K AG 50000 2
gdje je:
NAG - broj autoguma, CAG - jedinina cijena autogume, KAG - preeni kilometri izmeu dvije zamjene autoguma. a4) Trokovi dnevnica vozakog osoblja izraunavaju se na osnovu izraza: 30 30 Tdn = = = 0.1038( KM / km ) K sd 289 a5) Trokovi tekueg odravanja (10% Tg): TTo = 0.1 Tg = 0.1 0.4 = 0.04( KM / km )
Godinja trokovi goriva se raunaju na osnovu izraza: god
= Pgod C g , gdje je Pgod - godinja potronja goriva u litrima. Godinja
AK p Pp + Akt Pt , gdje je Pp (l) - normativ potronje za pre ene prazne potronja goriva u litrima rauna se na osnovu izraza: Pgod = 100 kilometre a Pt (l) je normativ potronje za pre ene kilometre pod teretom. 2 Godinja trokovi autoguma se raunaju na osnovu izraza:
AGgod = AK C AG (
N AG1 V AG1
N AG 2 V AG 2
N AG 3 V AG 3
)(KM / god) , gdje je:
NAG1 , NAG2, NAG3 - broj autoguma na prednjoj, pogonskoj osovini tegljaa i na osovinama prikolice. VAG1, VAG2, VAG3 - vijek autogume na prednjoj, pogonskoj osovini tegljaa i na osovinama prikolice.
Stranica 133 od 164
a6) Ostali promjenljivi materijalni trokovi (5% Tg): Tost = 0.05 Tg = 0.05 0.4 = 0.02( KM / km ) Ukupna vrijednost promjenljivih trokova je: Tp = Tg + Tm + TAG + Tdn + TTO + Tost
Tp = 0.4 + 0.0176 + 0.36 + 0.1038 + 0.04 + 0.02 = 0.9414( KM / km )

Vrijednost promjenljivih trokova za cio vozni park je: PT = T p AK = 0.9414 181874 = 171216.184( KM )
U = T p + TS b) Ukupni trokovi su: . Poto je zadatkom dato da su stalni trokovi sa 32% sadrani u ukupnim trokovima to je: Tp U = T p + 0.32 U U = 0.68 = 1.384( KM / km )
to je vrijednost stalnih trokova je: TS = U TP = 1.384 0.9414 = 0.443( KM / km )
Stalni trokovi za cio vozni park su: PS = TS AK = 0.443 181874 = 80570.182( KM ) Ukupni trokovi za cio vozni park su: U T = PT + PS = 171216.184 + 80570.182 = 251786.366( KM ) c) Vrijednost promjenljivih i stalnih trokova c1) Vrijednost promjenljivih trokova po satu je: PT 171216.184 Q phi = = = 7.309( KM / h ) 24 ADi 24 976 c2) Vrijednost stalnih trokova po satu je: PS 80570.182 Q shi = = = 3.439( KM / h ) 24 ADi 24 976 d) Vrijednost ukupnih trokova po preenom kilometru, po toni prevezene robe i po tonskom kilometru d1) Vrijednost ukupnih trokova po preenom kilometru rauna se kao: U 251786.366 Qtkm = T = = 1.384( KM / km ) AK 181874 d2) Vrijednost ukupnih trokova po toni prevezene robe rauna se kao: U 251786.366 Qtt = T = = 103.19( KM / t ) Q 24640
Stranica 134 od 164
d3) Vrijednost ukupnih trokova po tonskom kilometru rauna se kao: U 251786.366 Qttkm = T = = 0.0838( KM / tkm ) U 3003200 e) Trokovi amortizacije u toku godine po jednom vozilu su: Nv Rv 200000 40000 Ta = = = 16000( KM ) g 10 gdje je: Nv - nabavna vrijednost vozila Rv - rashodovana vrijednost vozila Zadatak 28 Autotransportno preduzee koje se bave javnim prevozom u putnika u svojoj ponudi destinacija - odredita namjerava da ponudi po dvije nove autobusne linije u meunarodnom saobraaju na relacijama: Sarajevo - Be i Sarajevo - Hamburg i u unutranjem saobraaju na relacijama: Sarajevo - Tuzla i i Sarajevo Biha. Preduzee raspolae autobusima kapaciteta 50 i 40 mjesta. Vrijednost rabljenog autobusa od 50 mjesta iznosi 70 000 (KM). Autobusi koji bi se koristili za prevoz na razmatranim relacijama imaju sljedee tehnike karakteristike: - potronja goriva Qg = 40 (l/100km), - potronja ulja i maziva Qm = 0.36 (l/100km), - broj autoguma na autobusu NAG = 6 (autoguma), - periodinost izmjene autoguma je KAG = 25000 (km), Cijena dizel goriva je 1 (KM/l), popravni faktor potrnje goriva (fv) je 1.1 (-). Prosjena cijena ulja i maziva je 15 (KM/l), popravni faktor potronje ulja i maziva (fv) je 1.2 (-). Cijena jedne autogume je C AG = 750( KM ) , popravni faktor potronje autoguma (fsk) je 1.2 (-).
Faktor utroka radne snage (fs) je 0.034 (-), faktor starosti autobusa (a) je 0.4 (-), faktor utroka rezervnih dijelova (fr) je 0.004 (-), vrijednost sata rada automehaniara (HAM) je 5 (KM). Faktor odravanja s obzirom na odreenu eksploatacionu brzinu (fVe) je 1.1 (-). Prosjena brzina putovanja je 60 (km/h). Koeficijenti amortizacije su: b = 4.754 (-) i c = 298.75 (-). Parametri trokova uprave su: e = 135.53 (-), f = 22.63 (-), g = 1018 (-) i h = 2 (-). Prosjena vrijednost trokova osiguranja, registracije, putarine i doprinosa je 0.2 (KM/km).Prosjena bruto plata vozaa je 2000 (KM), a prosjena bruto plata pomonika vozaa je 1500 (KM). Broj radnih dana u godini je 300 (dana). Vrijednost dnevnice za inostranstvo je 60 (KM/dan). Godinja preena kilometraa autobusa je 100 000 (km/god.). Cijene karte prevoza u untranjem saobraaju na relaciji: Sarajevo - Tuzla je 10 (KM) a na relaciji Sarajevo - Biha je 25 (KM) Cijene karte prevoza u meunarodnom saobraaju na relaciji Sarajevo - Be je 85 (KM) a na relaciji Sarajevo - Hamburg je 150 (KM). Cijenu prevoza prtljaga iznosi u unutranjem saobraaju 2 (KM) po koferu a u meunarodnom saobraaju 5 (KM) po koferu.
Stranica 135 od 164
Potrebno je izraunati: A) Trokove eksploatacije Priohode ostvarene na osnovu prodatih karata i prtljaga sa 50 % popunjenosti odnosno sa 100% popunjenosti autobusa. Izvriti analizu opravdanosti uvoenja ovih linija uz koritenje Cost Benefit metode odnosno metode ekonomskih trokova i ekonomskih koristi i odrediti prag rentabilnosti poslovanja. U razmatranje uzeti trokove eksploatacije koji su najznaajniji i imaju najvei uticaj na formiranje ukupnih tokova eksploatacije. Trokovi eksploatacije autobusa u unutranjem saobraaju 20% su manji od trokova autobusa u meunarodnom saobraaju. Rjeenje: A) Proraun trokova eksploatacije Osnovni eksploatacioni trokovi ralanjeni su na dvije osnovne kategorije i to na: trokovi potronje i vremensko zavisne trokove. U okviru trokova potronje, izraunati su trokovi: goriva, ulja i maziva, guma i odravanje vozila, a u vremensko zavisne trokove ukljueni su: trokovi amortizacije, reije i plate voznog osoblja. A1) Trokovi goriva Proraun trokova potronje goriva po jednom kilometru izvren je prema obrascu: Qg C g 1 40 Tg = fv g = 1.1 = 0.44( KM / km ) 100 100 gdje je: Cg = 1.0 (KM/l) - cijena goriva po litru, Qg = 40 (l / 100 km) - specifina potronja goriva na 100 km, fvg = 1.1 (-) - popravni faktor potronje goriva u odnosu na brzinu, uspone, krivine i stanje puta. A2) Trokovi ulja i maziva Potronja ulja i maziva izraunata je po obrascu Q C 15 0.36 Tm = m m fv = 1.2 = 0.06 ( KM / km ) 100 100 gdje je: Qm = 0.36 (l / 100) - specifina potronja ulja Cm = 15 (KM/l) - prosjena cijena ulja i maziva fvm = 1.2 (-) - korekcioni faktor potronje motornog ulja pri odgovarajuim eksploatacinim brzinama
A3) Trokovi guma Trokovi potronje autoguma izraunati su prema obrascu:

Stranica 136 od 164
T AG =
gdje je:
N AG C AG K AG
fsk AG =
750 6 1.2 = 0.18( KM / km ) 25000
KAG = 25 000 (km) - vijek trajanja gume NAG = 6 - broj guma na autobusu CAG = 750 (KM) - cijena jedne autogume fskAG = 1.2 (-) - popravni faktor potronje gume na putu sa loim stanjem kolovoza.
A4) Trokovi odravanja Trokovi odravanja i popravki autobusa izraunati su na osnovu faktora utroka rezervnih dijelova, kao i faktora radne snage prema obrascu: fr V a fs RS 2 H AM TO = RD V + fVe 100 100
0.004 70000 0.4 0.034 2 5 TO = + 1.1 = 100 100 = ( 1.12 + 0.0034 ) 1.1 = 1.24( KM / km )
gdje je:
frRD = 0.004 (-) - faktor utroka rezervnih dijelova, VV = 70 000 (KM) - vrijednost autobusa (rabljenog), a = 0.4 (-) - faktor starosti autobusa, fs = 0.034 (-) - faktor utroka radne snage, HAM = 5 (KM) - vrijednost sata rada automehaniara3, fVe = 1.1 (-) - popravni faktor odravanja pri datoj eksploatacionoj brzini.
A5) Trokovi amortizacije Amortizacija predstavlja znaajnu stavku u proraunu eksploatacionih trokova autobusa. Predpostavlja se da je amortizacioni vijek autobusa oko 7 godina i da u tom periodu moe da pree oko 700 000 km. Nabavna vrijednost autobusa starog 3 godina koji je preao oko 300 000 km, iznosi oko 70 000 KM. Proraun trokova amortizacije izraunat je prema obrascu: V 1 TA = V 1000 b V pr + c
TA = 70000 1 70 = 0.12( KM / km ) = 1000 4.754 60 + 298.75 158.75
3 Plata automehaniara izraunata je na osnovu prosjenog broja sati rada u mjesecu pomnoeno sa cijenom sata tj. 180 x 5 = 900 (KM), koeficijent 2 daje bruto sat rada automehaniara.
Stranica 137 od 164
gdje je:
VV = 70 000 (KM) - vrijednost rabljenog autobusa Vpr = 60 (km/h) - prosjena brzina putovanja b = 4.754 (-) - koeficijenti amortizacije4 c = 298.75 (-) - koeficijenti amortizacije5
6) Trokovi reije U trokove reije spadaju sljedei trokovi i to: uprave, osiguranja, registracije i putarine. Trokovi uprave obuhvataju trokove zaposlenih u poslovnici kao i reijske trokove poslovnice (kirija, voda, telefon, grijanje, struja i itd). Trokove uprave iznose oko 0.1 - 0.5 (KM /km). Za trokove uprave za autobus od oko 50 mjesta moe se koritstiti sljedeei obrazac: e V pr + f H= g V pr + h gdje je: e, f, g, h - predstavljaju parametre trokova uprave i oni su razliiti za razne vrste transportnih sredstava. Vrijednost ovih parametara za autobus od oko 50 mjesta je: e = 135.53(-) f = 22.63 (-), g = 1018 (-), h = 2 (-). Prema tome, imamo da su, trokovi uprave: 135.53 V pr + 22.63 135.53 60 + 22.63 C upr = = = 0.133( KM / km ) 1018 V pr + 2 1018 60 + 2 Trokovi osiguranja, registracije, putarine i raznih doprinosa zadatkom je definisano da je njihova prosjena vrijednost kod autobusa oko 0.20 (KM/km) tj. C os = 0.2( KM / km ) .
Prema tome, ukupni trokovi reije na navedenim relacijama, iznose: T R = ( C upr + C os ) = ( 0.133 + 0.2 ) = 0.333( KM / km )
7) Trokovi plata U okviru ovih trokova spadaju plate i dnevnice vozaa i pomonika, koje su izraunate prema obrascu: 12 ( V plV + V plVP ) + n Dr Vdn T PL = K god gdje je: VplV = 2 000 (KM) - bruto plata vozaa VplVP = 1 500 (KM) - bruto plata pomonika n = 2 - broj voznog osoblja Dr = 300 - broj radnih dana u godini Vdn = 60 (KM) - iznos dnevnica za inostranstvo Kgod = 100 000 (km) - godinja preena kilometraa autobusa. Prema tome imamo da je:
4
Utvr uje se na osnovu optimalnih uslova za transportno sredstvo uz koritenje pokazatelja o: godinje kilometrae, vijeka upotrebe i pre enoj kilometrae u toku vijeka upotrebe. Vrijednost je uslovljena vrstom transportnog sredstva. Vidi 2.
Stranica 138 od 164
TPL =
12 ( 2000 + 1500 ) + 2 300 60 = 0.78( KM / km ) 100000
Na osnovu gore navedenih vrijednosti svih pojedinanih trokova imamo da su ukupni trokovi eksploatacije (KM/km) sljedei: TE = Ti = Tg + Tm + T AG + To + TA + TR + TPL
TE = 0.44 + 0.06 + 0.18 + 1.24 + 0.12 + 0.333 + 0.78 = 3.153( KM / km )

Prema tome utvreni su trokovi eksploatacije autobusa (N=50), koji iznose 3.153 (KM/km), a odnose se na meunarodni saobraaj. Trokovi autobusa (N=40), koji vri prevoz putnika na unutranjim linijama su 20 (%) manji od trokova autobusa u meunarodnom saobraaju iznosi 2.522 (KM/km). Veliina trokova eksploatacije autobusa na pojedinim linijama, zavise od jedininih trokova KM/km i duine linije izraene u kilometrima, podaci o vrijednostima trokova eksploatacije za linije u unutranjem saobraaju date su u Tabeli 1, a za linije u meunarodnom saobraaju u Tabeli 2. Duina (KM) 119 Trokovi eksploatacije (KM) 300
R.B. 1
Relacija SARAJEVO - TUZLA
2 SARAJEVO - BIHA 312 787 Tabela 1: Trokovi eksploatacije za linije u unutranjem saobraaju R.B. 1 Relacija SARAJEVO - BE Duina (KM) 794 Trokovi eksploatacije (KM) 2503
2 SARAJEVO - HAMBURG 1856 5852 Tabela 2: Trokovi eksploatacije za linije u meunarodnom saobraaju B) ANALIZA PRIHODA Cijene prevoza u untranjem saobraaju - SARAJEVO - TUZLA............. 10 KM - SARAJEVO - BIHA............. 25 KM Cijene prevoza u meunarodnom saobraaju - SARAJEVO - BE..................... 85 KM
Stranica 139 od 164
- SARAJEVO - HAMBURG...... 150 KM Cijenu prevoza prtljaga iznosi u unutranjem saobraaju 2 KM po koferu a u meunarodnom saobraaju 5 KM po koferu. U Tabeli 3, data je vrijednost prihoda na linijama u unutranjem saobraaju sa 50 % i sa 100 % popunjenosti autobusa, stim procentom je razmtran i dobit od prtljaga. a u Tabeli 4. date su navedene vrijednosti za meunarodni saobraaj.
PRIHOD PO AUTOBUSU (KM) 50 % popunjenosti 100 % popunjenosti 20 PUTNIKA 40 PUTNIKA karte prtljag ukupno karte prtljag ukupno 200 500 40 40 240 540 400 1000 80 80 480 1080
R.B.
Relacija
1 2
SARAJEVO - TUZLA SARAJEVO - BIHA
Tabela 3: Prihodi autobusa u untranjem saobraaju
R.B.
Relacija
PRIHOD PO AUTOBUSU (KM) 50 % popunjenosti 100 % popunjenosti 25 PUTNIKA 50 PUTNIKA karte prtljag ukupno karte prtljag ukupno 2125 3750 125 125 2250 3875 4250 7500 250 250 4500 7750
1 2
SARAJEVO - BE SARAJEVO - HAMBURG
Tabela 4: Prihodi autobusa u meunarodnom saobraaju
ANALIZA OPRAVDANOSTI UVOENJA BUS LINIJE Metodom uporeenja ekonomskih trokova i ekonomske koristi (prihoda) omogueno je dobijanje odgovora o opravdanosti uvoenja autobuske linije na nekoj putnoj relaciji. Opti analitiki Cost - Benefit metoda glasi: K/T > 1 ili P = K - T gdje je: K - ekonomske koristi od prodatih karata i prtljaga, T - eksploatacioni trokovi autobusa P - ist prihod To znai, ukoliko su ekonomske koristi vee od eksploatacionih trokova tada je uvoenje autobuske linije opravdano. U Tabeli 5 i Tabeli 6, prikazana je analiza opravdanosti uvoenja linija u unutranjem odnosno u meunarodnom saobraaju sa 50 % popunjenosti.
R.B. RELACIJA TROKOVI EKSPLOATACIJE PRIHODI ANALIZA
Stranica 140 od 164
Tehnologija cestovnog transporta (KM) 1 2 SARAJEVO - TUZLA SARAJEVO - BIHA 300 787 (KM) 240 540 OPRAVDANOSTI Nerentabilno Nerentabilno
Tabela 5: Analiza opravdanosti sa 50 % popunjenosti autobusa u unutranjem saobraaju

R.B. 1 2 RELACIJA SARAJEVO - BE SARAJEVO - HAMBURG TROKOVI EKSPLOATACIJE (KM) 2503 5852 PRIHODI (KM) 2250 3875 ANALIZA OPRAVDANOSTI Nerentabilno Nerentabilno
Tabela 6: Analiza opravdanosti sa 50 % popunjenosti autobusa u meunarodnom saobraaju U Tabeli 7 i Tabeli 8, prikazana je analiza opravdanosti uvoenja linija u unutranjem odnosno u meunarodnom saobraaju sa 100 % popunjenosti.
R.B. 1 2 RELACIJA SARAJEVO - TUZLA SARAJEVO - BIHA TROKOVI EKSPLOATACIJE (KM) 300 787 PRIHODI (KM) 480 1080 ANALIZA OPRAVDANOSTI Rentabilno Rentabilno
Tabela 7: Analiza opravdanosti sa 100 % popunjenosti autobusa u unutranjem saobraaju

R.B. 1 2 RELACIJA SARAJEVO - BE SARAJEVO - HAMBURG TROKOVI EKSPLOATACIJE (KM) 2503 5852 PRIHODI (KM) 4500 7750 ANALIZA OPRAVDANOSTI Rentabilno Rentabilno
Tabela 8: Analiza opravdanosti sa 100 % popunjenosti autobusau meunarodnom saobraaju U Tabeli 9, prikazan je prag rentabilnosti (procenat popunjenosti) za pojedine linije, odnosno kada vrijednost trokova izjednaava se sa vrijednou prihoda na liniji.
R.B. 1 2 3 4 Relacija Prag rentabilnosti (popunjenost autobusa za rentabilno poslovanje) (300/480=62.5) 62.5 % (0.625x40= 25 mjesta) (787/1080=72.8) 72.8 % (0.728x40=29 mjesta) (4500/2503=55.6) 55.6 % (0.556x50=28 mjesta) (5852/7750=75.5) 75.5 % (0.755x50=38 mjesta)
SARAJEVO - TUZLA SARAJEVO - BIHA SARAJEVO - BE SARAJEVO - HAMBURG
Stranica 141 od 164
Zadatak 28 U toku jedne godine (365 dana) autotransportno preduzee koje se bavi transportom tereta ostvarilo je sljedee tehniko - eksploatacione pokazatelje: Vrijednost koeficijenta iskoritenja voznog parka je: = 0.68( ) , Vijednost koeficijenta iskoritenja vremena u 24
sata je: = 0.62( ) , Ukupni autokilometri za cio vozni park su: AK = 2400000.0 ( autokm ) , Koeficijent iskoritenja preenog puta je: = 0.75 ( ) , Srednja vrijednost eksploatacione i saobraajne brzine je: Ve = 20( km / h ) i Vs = 42.0 ( km / h ) , Srednja duina jedne vonje sa teretom je: K st = 642( km ) . Koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila
ekonomske izmjeritelje: ukupan prihod je: PP = 20743000.0( KM ) , ukupna vrijednost = 7560000.0( KM ) , ukupna vrijednost stalnih trokova promjenljivih trokova je: p s = 12483000( KM ) je: . Potrebno je odrediti: A) Izvriti analizu uticaja tehniko - eksploatacionih izmjeritelja na cijenu kotanja transporta i to: A1) po toni prevezene robe A2) po tonskom kilometru A3) po preenom kilometru Nacrtati dijagrame zavisnosti tehniko - eksploatacionih izmjeritelja na cijenu kotanja transporta i prokomentarisati dobijene rezultate. Rjeenje: A1) Promjena cijene kotanja transporta prevezene tone robe u funkciji promjene eksploatacionih izmjeritelja definie se na sljedei nain: 1 s K st s t d p K st ( KM / t ) T = Vs + + q gdje je: s - vrijednost stalnih trokova po inventarskom satu (KM/hi), p - vrijednost promjenljivih trokova po preenom kilometru (KM/km), Vrijednost promjenljivih trokova po preenom kilometru u obraunskom periodu (1 godina) za autotransportno preduzee na osnovu navedenih ekonomskih pokazatelja je:
je: = 0.88( ) , Srednja vrijednost koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila je: = 0.84 ( ) , Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vonje pod teretom je: t d = 6.5 ( h ) , Ukupna koliina prevezene robe je: Q = 64600.8( t ) . Autotransportno preduzee rasplae sa 30 - tovarnih jedinica - tegljaima sa poluprikolicom korisne nosivosti: q = 22( t ) . U obraunskom periodu autotransportno preduzee ima sljedee
Stranica 142 od 164
p=
AK
7560000.0 = 3.15( KM / km ) 2400000
Vrijednost stalnih trokova po inventarskom satu je: s = 12483000.0 = 47.5( KM / h ) s = i AHi 30 365 24 Na osnovu navedenih vrijednosti izvriti e mo analizu cijene transporta tone robe u zavisnosti od promjene eksploatacionih izmjeritelja, tako to emo vriti promjenu jednog od izmjeritelja a ostale koeficijente smatrati konstantnim vrijednostima. U naem zadatku K = 642( km ) vrijednost pojedinih parametara je sljedea: q = 22 (t), st , Vs = 42(km/h), = 0.75( ) , td =6.5(h), = 0.88( ) , = 0.84 ( ) , = 0.68( ) , = 0.58( ) ,
p = 3.15( KM / km)
, s = 47.5( KM / km) .
1. Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila na osnovu navedene jednaine i vrijednosti pojedinih parametara definie se: 1 47.5 642 47.5 6.5 3.15 642 269.7 T = + + = 22 0.68 0.58 0.75 42 0.68 0.58 0.75
T ( ) =
269.7
2. Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene koeficijenta iskoritenja voznog parka definie se: 1 47.5 642 47.5 6.5 3.15 642 119.13 T = + + + 145.9 = 0.84 22 0.58 0.75 42 0.58 0.75 119.13 T ( ) = + 145.9 3. Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene koeficijenta iskoritenja vrmena u 24 sata definie se: 1 47.5 642 47.5 6.5 3.15 642 101.6 T = 0.68 0.75 42 + 0.68 + 0.75 = + 145.9 0.84 22 101.6 T ( ) = + 145.9 4. Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene korisne nosivosti na osnovu navedene jednaine i vrijednosti pojedinih parametara definie se: 1 47.5 642 47.5 6.5 3.15 642 7064.1 T = + + = 0.84 q 0.68 0.58 0.75 42 0.68 0.58 0.75 q
Stranica 143 od 164
T ( q ) =
7064.1 q
5. Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene srednje duine jedne vonje sa teretom definie se: 47.5 K st 1 47.5 6.5 3.15 K st T = + + = 0.434 K st + 42.4 0.84 22 0.68 0.58 0.75 42 0.68 0.58 0.75 s ( K st ) = 0.434 K st + 42.4 6. Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene koeficijenta iskoritenja preenog puta definie se: 1 47.5 642 47.5 6.5 3.15 642 209 = T = + 42.4 0.68 0.58 42 + 0.68 0.58 + 0.84 22 209 T ( ) = + 42.4 7. Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene vrijednosti saobraajne brzine definie se: 1 47.5 642 47.5 6.5 3.15 642 5578.6 T = + + + 188.3 = 0.84 22 0.68 0.58 0.75 Vs 0.68 0.58 0.75 Vs 5578.6 T ( Vs ) = + 188.3 Vs 8. Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene srednjeg vremena trajanja dangube u toku vonje definie se kao: 47.5 t d 1 47.5 642 3.15 642 T = + + = 6.52 t d + 278.7 0.84 22 0.68 0.58 0.75 42 0.68 0.58 0.75 T ( t d ) = 6.52 t d + 278.7 U Tabeli 1 i Tabeli 2, prikazana je zavisnost cijene transporta tone robe od promjene eksploatacionih izmjeritelja.
0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0
T( )
741.5 543.0 443.7 384.2 344.5 316.1 294.8 278.3 265.0
Tabela 1: Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene eksploatacionih izmjeritelja
0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0
T( )
1087.4 739.0 564.9 460.4 390.7 340.9 303.6 274.6 251.4
0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0
T( )
653.9 484.6 399.9 349.1 315.3 291.1 272.9 258.8 247.5
0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0
T ( )
1348.6 899.1 674.3 539.4 449.5 385.3 337.2 299.7 269.7
Stranica 144 od 164
K st T ( K st )
450 500 550 600 650 700 750 800 850 237.7 259.4 281.1 302.8 324.5 346.2 367.9 389.6 411.3
q
14 16 18 20 22 24 26 28 30
T(q )
504.6 441.5 392.5 353.2 321.1 294.3 271.7 252.3 235.5
Vs
34 36 38 40 42 44 46 48 50
T ( Vs )
352.3 343.2 335.1 327.7 321.1 315.1 309.5 304.5 299.8
td
2.5 3.5 4.5 5.5 6.5 7.5 8.5 9.5 10.5
T(t d )
295.0 301.5 308.1 314.1 321.1 327.6 334.1 340.6 347.2
Tabela 2: Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene eksploatacionih izmjeritelja
Zbirni dijagram zavisnosti cijene transporta tone robe od promjene eksploatacionih pokazatelja dat je na grafiku 1.
1600 1400 1200 1000 800 600
400 200 0 Line 1
0 741.5
0.1 741.5
0.2 741.5
0.3 543 739 484.6 899.1 259.4 441.5 343.2 301.5
0.4 443.7 564.9 399.9 674.3 281.1 392.5 335.1 308.1
0.5 384.2 460.4 349.1 539.4 302.8 353.2 327.7 314.1
0.6 344.5 390.7 315.3 449.5 324.5 321.1 321.1 321.1
0.7 316.1 340.9 291.1 385.3 346.2 294.3 315.1 327.6
0.8 294.8 303.6 272.9 337.2 367.9 271.7 309.5 334.1
0.9 278.3 274.6 258.8 299.7 389.6 252.3 304.5 340.6
1 265 251.4 247.5 269.7 411.3 235.5 299.8 347.2
Line 2 1087.4 1087.4 1087.4 Line 3 653.9 653.9 653.9 Line 4 1348.6 1348.6 1348.6 Line 5 Line 6 Line 7 Line 8 237.7 504.6 352.3 295 237.7 504.6 352.3 295 237.7 504.6 352.3 295
Grafik 1: Zavisnost cijene transporta tone robe od promjene eksploatacionih izmjeritelja Stvarna vrijednost cijene transporta tone robe na osnovu na osnovu datih vijednosti parametara eksploatacije je:
Stranica 145 od 164
T = =
p K st t 1 s K st + s d + q Vs
1 47.5 642 47.5 6.5 3.15 642 + + = 321.095( KM / km ) 0.84 22 0.68 0.58 0.75 42 0.68 0.58 0.75
od linija zavisnosti pojedinih izmjeritelja. Sa dijagrama i tabelarnih prikaza moe se zakljuiti da najvei uticaj na promjenu vrijednosti radne proizvodnosti ima promjena vrijednosti koeficijenta iskoritenja korisne nosivosti vozila ( ) i promjena vrijednosti koeficijenta iskoritenja preenog puta ( ) (ugao rasta pada imaju najvei), zatim sljede promjena vrijednosti iskoritenja voznog parka ( ) i itd. Ako elimo da smanjimo vrijednost cijene kotanja transporta tone robe (prava B - B), potrebno je preuzmemo mjere koje e vrijednosti pojedinih paramatara poveati odnosno smanjiti zavisno od namjene karakteristike izmjeritelja. A2) Analiza cijene kotanja transporta po tonskom kilometru moe se definisati i analizirati pomou sljedeeg izraza: s td s 1 p tkm = + K + Vs ( KM / tkm ) q st A2) Analiza cijene kotanja transporta po preenom kilometru definie se sljedeim obrascom: 1 t + p ( KM / km ) km = s + d Vs K st
Izraunata vrijednost na dijagramu predstavlja pravu liniju (A - A) postignute pri stvarnom radu vozila. Ovaj nivo cijene transporta tone robe na dijagramu potrebno je da sijee svaka
Stranica 146 od 164
Zadatak 29 Preduzee posjeduje na jednom irem podruju tri robno transportna centra iz kojih vri distribuciju robe do odreenih destinacija - odredita. Kapaciteti RTC - a izraenih u tonama dati su u Tabeli 1. U toku godine potrebno je da preduzee izvri distribuciju robe do pet potroakih centara, koji imaju odgovarajue zahtjeve za robom izraene u tonama koji su navedeni u Tabeli 1. Vrijednost transportnih trokova izraenih u KM/t od svakog RTC-a do svakog potroakog centra dati su u Tabeli 1.
PC1 KAPACITET RTC (t) 40 120 120 90 5 8 2 POTROAKI CENTRI PC2 PC3 PC4 POTREBE ZA ROBOM (t) 20 80 40 TROKOVI (KM/t) 2 8 4 6 3 4 7 4 3 PC5 50 6 5 2
ROBNO TRANS. CENTRI
RTC1 RTC2 RTC3
Tabela 1
Potrebno je odrediti: a) Definisati funkciju kriterijuma i ogranienja b) Nai poetni bazini plan koristei dijagonalnu metodu, metodu najmanje cijene i VAM metodu c) Iznai optimalni plan transporta odnosno plan transporta kome e odgovarati najmanji trokovi transporta koristei Steping stone metodu i MODI metodu Rjeenje: 1. Definisati funkciju kriterijuma i ogranienja Navedeni zadatak je transportni problem koji rijeavamo uz pomo linearnog programiranja. Funkcija kriterijuma definiemo na sljedei nain:
F( X ) =
m i =1
c
n j =1
ij
x ij
gdje je: m - broj izvorita (robno - transportnih centara), n - broj odredita (potroakih centara), cij - trokovi transp. od i - tog RTC-a do j - tog PC-a, (KM/t), xij - koliina transportovane robe od od i - tog RTC-a do j -tog PC, (t). Ogranienja definiemo na sljedei nain: -
x ij 0
c ij 0 i = 1 ,2 ,...m j = 1 ,2 ,...n , ,
x
n j =1
ij
= ai
, i = 1 ,2 ,...m
Stranica 147 od 164
gdje je:
x
m i =1
ij
= bj
, j = 1 ,2 ,...n
ai - kapacitet izvorita - RTC - a, (t), bj - potrebe odredita - PC - a, (t).
U naem primjeru je ukupni kapacitet RTC-ova je jednak potrebama PC - ova to se radi o zatvorenom transportnom problemu koji definie se sljedeim izrazom: Ako se radi o otvorenom transportnom problemu koji se definie sa:
i =1 j =1
a = b
m n i m n
U ovom sluaju uvodi se fiktivno izvorite (RTC) ako je potranja za robom u odreditima (PC) vea od ponude robe odnosno kapaciteta izvorita (RTC) ili fiktivno odredite (PC) ako je ponuda vea od potranje za robom, stim da su jedinini trokovi transportovanja preko tih fiktivnih odredita odnosno izvorita jednaki nuli. U naem zadatku funkcija kriterijuma je: F ( x ) = 5 x 11 + 2 x12 + 6 x 13 + 7 x 14 + 6 x 15 + 8 x 21 + 8 x 22 +
i =1 j =1
ai b j
+ 3 x 23 + 4 x 24 + 5 x 25 + 2 x 31 4 x 32 + 4 x 33 + 3 x 34 + 2 x 35
( KM )
Potrebno je odrediti vrijednosti xij 0 , tako da funkcija kriterijuma F(x) postigne minimalnu vrijednost, odnosno da trokovi transporta budu minimalni uz potivanje ogranienja. Ogranienja u naem zadatku su sljedea: x11 + x12 + x13 + x14 + x15 = 40 (t) x21 + x22 + x23 + x24 + x25 = 120 (t) x31 + x32 + x33 + x34 + x35 = 120 (t) x11 + x21 + x31 = 90 (t) x12 + x22 + x32 = 20 (t) x13 + x23 + x33 = 80 (t) x14 + x24 + x34 = 40 (t) x15 + x25 + x35 = 50 (t) 2. Iznalaenje poetnog bazinog rjeenja Metode koje se najee koriste za iznalaenje poetnog bazinog rjeenja su: - Dijagonalna metoda - metoda sjeverozapadnog ugla, - Metoda najmanje cijene, - VAM metoda - Vogelova metoda. U naem zadatku poetno bazino rjeenje odrediti emo na osnovu sve tri metode. Dijagonalna metoda
Stranica 148 od 164
Po ovoj metodi sa raspodjelom kreemo iz sjeverozapadnog ugla i raspodejlu vrimo po dijagonali. Vrijednost robe odreuje na osnovu min(a1,b1) i tako redom dok ne raspodjelimo svu koliinu robe tj. u naem primjeru imamo: x11 = min (40, 90) x11 = 40 x21= min (120, 50) x21 = 50 Ostale vrijednosti: xij = 0, (j = 2, 3, 4, 5), zato to su koliine robe u RTC1 iscrpljene. Sada iKMo na RTC2 iz koje zadovoljavamo preostale potrebe prodajnog centra PC1. Analognim postupkom dobijemo: x22 = 20, x23 = 50, x33 = 30, x34 = 40, x35 = 50 U Tabeli 2, prikazani su rezultati raspodejele robe na odreena polja odnosno poetno bazino rjeenje dobijeno dijagonalnom metodom, na osnovu kojeg se trai optimalno bazino rjeenje.
Potroaki centri (280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40) RTC2 (120) RTC3 (120) PC1 (90) 5 40 8 50 2 PC2 (20) 2 8 20 4 PC3 (80) 6 3 50 4 30 PC4 (40) 7 4 3 40 PC5 (50) 6 5 2 50
Tabela 2: Poetno bazino rjeenje (dijagonalna metoda)
Potrebno je provjeriti da li je navedeno rjeenje bazino na osnovu:

r = m + n1 = 3+5 1=7
Da bi poetno rjeenje bilo bazino potrebno je da broj polja preko kojih se vri dostava bude r = m + n - 1. Na osnovu ovakve raposdjele robe vrijednost funkcije kriterijuma odnosno trokova transporta je:
F ( x ) = 5 40 + 8 50 + 8 20 + 3 50 + 4 40 + 3 40 + 2 50 = 1250( KM )
Metoda najmanje cijene Po ovoj metodi sa raspodjelom kreemo iz od cijene sa najmanjom vrijednou i na tom polju vrimo dostavu koja zadovoljava uslov: min(ai, bj) i tako redom dok ne raspodjelimo svu koliinu robe. Poto imamo tri vrijednosti od po 2 (KM/t) odaberemo proizvoljno: x12 = min (20, 40) x12 = 20 U RTC1 je ostalo jo 20 tona robe. Sljedea najmanja vrijednost je: x31 = min(120, 90)
Stranica 149 od 164
x31 = 90 Analognim postupkom dobijemo sljedee vrijednosti raspodjele: x23 = 80, x24 = 40, x35 = 30, x15 = 20 U Tabeli 3, prikazani su rezultati raspodejele robe na odreena polja odnosno poetno bazino rjeenje dobijeno metodom najmanje cijene, na osnovu kojeg se trai optimalno bazino rjeenje.
Potroaki centri (280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40) RTC2 (120) RTC3 (120) PC1 (90) 5 8 2 90 PC2 (20) 2 20 8 4 PC3 (80) 6 3 80 4 PC4 (40) 7 4 40 3 PC5 (50) 6 20 5 2 30
Tabela 3: Poetno bazino rjeenje (metoda najmanje cijene) Potrebno je provjeriti da li je navedeno rjeenje bazino na osnovu:
r = m + n1 = 3+ 5 1 =7
Da bi poetno rjeenje bilo bazino potrebno je da broj polja preko kojih se vri dostava bude r = m + n - 1. Poto u zadatku poetno bazino rjeenje nema 7 polja preko kojih se vri dostava i da bi zadovoljili uslove poetnog bazinog plana potrebno je da u okviru jednog RTC ili PC dodamo veliinu , koju emo pri iznalaenju optimalnog rjeenja izjednaiti sa nulom. Da bi zadovoljili uslov zatvorenog transportnog peoblema kao dodamo na jednom RTC ili PCu onda na nekom drugom moramo oduzeti tu istu koliinu robe . Ovo se zove degeneracija transportnog problema. U Tabeli 4. prikazan je postupak rjeavanja degeneracije transportnog prroblema u naem zadatku.
Potroaki centri (280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40) RTC2 (120+ ) RTC3 (120- ) PC1 (90) 5 8 290 PC2 (20) 2 20 8 4 PC3 (80) 6 3 80 4 PC4 (40) 7 4 40 3 PC5 (50) 6 20 5 2 30
Tabela 4: Poetno bazino rjeenje (metoda najmanje cijene) Raspodjela u Tabeli 4, zadovoljava uslov poetnog bazinog plana Na osnovu ovakve raspodjele robe vrijednost funkcije kriterijuma odnosno trokova transporta je:
F ( x ) = 2 20 + 6 20 + 8 + 3 80 + 4 40 + 2 (90 ) + 2 30 = = 800 + 6 ( KM )
Stranica 150 od 164
VAM - metoda Prilikom iznalaenja poetnog bazinog rjeenja uz koritenej VAM metode postupak se sastoji od dva koraka i to: - u prvom koraku nalaze se razlike izmeu dvije najmanje cijene u svakoj vrsti i svakoj koloni. - u drugom koraku biramo najveu razliku cijena i po vrstama i kolonama i u toj vrsti odnosno koloni biramo najmanju cijenu i preko nje vrimo dostavu robe uz uslov min(a1,b1). Poslije dostave preko ovoga polja obnavljamo postupak stim ako smo zadovoljili odrerenu vrstu ili kolonu ne uzimamo je u obzir prilikom daljeg postupka i tako redom dok ne raspodjelimo svu koliinu robe. U Tabeli 5, prikazan je prvi korak VAM - metode za na zadatak.
Potroaki centri(280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40) RTC2 (120) RTC3 (120)/30 Razlike po kolonama PC1 (90) 5 8 2 90 3/6 PC2 (20) 2 8 4 2 PC3 (80) 6 3 4 1 PC4 (40) 7 4 3 1 PC5 (50) 6 5 2 3/4 Razlike po vrstama 3/4 1 0
Tabela 5: Prvi korak VAM - metode (I iteracija)
Poto se pojavilo vie razlika koje su najvee, moe odabrati proizvoljna vrsta ili kolona koja posjeduje najveu razliku i nastaviti sa postupkom odnosno sa korakom dva. Meutim preporuuje se da se preraunaju u tim vrstama odnosno kolonama druge razlike. Druge razlike podrazumjevaju da se pronae u vrsti odnosno koloni cijena koja po veliini sljedea i utvrdi se razlika i koja od vrsta odnosno kolona pokae da je ova druga razlika vea ide se sa raspodjelom po toj vrsti odnosno koloni. U naem zadatku dobili smo jednu vrstu i dvije kolone koje imaju istu najveu razliku i kod tih vrsta i kolona traimo druge razlike. Druge razlike takoe su prikazane u tabeli 5. Poto smo dobili da je druga razlika najvea u prvoj koloni prvu raspodjelu vrimo preko polja u toj koloni gdje je minimalan cijena, to je polje x31, i imamo da je: x31 = min (90, 120) x31 = 120 Poto smo zadovoljili PC1 u daljem postupku VAM - metode izbacuje se prva kolona u razmatranju i ponovo se preraunavaju razlike po vrstama i kolonama (Tabela 6).
Potroaki centri (280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40)/20 RTC2 (120) RTC3 (120)/30 Razlike po kolonama PC1 (90) 5 8 2 90 PC2 (20) 2 20 8 4 2 PC3 (80) 6 3 4 1 PC4 (40) 7 4 3 1 PC5 (50) 6 5 2 3 Razlike po vrstama 4 1 1
Tabela 6: Prvi korak VAM - metode (II iteracija)
Stranica 151 od 164
Tehnologija cestovnog transporta Potroaki centri (280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40)/20 RTC2 (120) RTC3 (120)/30 Razlike po kolonama Potroaki centri (280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40)/20 RTC2 (120)/40 RTC3 (120)/30 Razlike po kolonama PC1 (90) 5 8 2 90 PC2 (20) 2 20 8 4 PC3 (80) 6 3 4 1 PC4 (40) 7 4 3 1 PC5 (50)/20 6 5 2 30 3 Razlike po vrstama 0 1 1
Tabela 7: Prvi korak VAM - metode (III iteracija)

PC1 (90) 5 8 2 90 PC2 (20) 2 20 8 4 PC3 (80) 6 3 80 4 3 PC4 (40) 7 4 3 3 PC5 (50)/20 6 5 2 30 1 Razlike po vrstama 0 1
Tabela 8: Prvi korak VAM - metode (IV iteracija)

PC1 (90) 5 8 2 90 PC2 (20) 2 20 8 4 PC3 (80) 6 3 80 4 PC4 (40) 7 4 40 3 3 PC5 (50)/20 6 5 2 30 1 Razlike po vrstama 1 1
Potroaki centri (280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40)/20 RTC2 (120)/40 RTC3 (120)/30 Razlike po kolonama
Tabela 9: Prvi korak VAM - metode (V iteracija)

PC1 (90) 5 8 2 90 PC2 (20) 2 20 8 4 PC3 (80) 6 3 80 4 PC4 (40) 7 4 40 3
Potroaki centri(280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40)/20 RTC2 (120)/40 RTC3 (120)/30 Razlike po kolonama
PC5 (50)/20 6 20 5 2 30 1
Razlike po vrstama 1 1
Tabela 10: Prvi korak VAM - metode (VI iteracija)
Potrebno je provjeriti da li je navedeno rjeenje bazino na osnovu:
r = m + n1 = 3+ 5 1 =7
Poto dobijena tabela raspodjele ima 6 - dostavnih polja to je potrebno poduzeti korake koje se odnosne na degeneraciju transportnog problema kao kod metode najmanje cijene odnosno da se doda i oduzme vrijednost minimalne dostave . Navedeni postupak prikazan je u Tabeli 11.
Stranica 152 od 164
Tehnologija cestovnog transporta Potroaki centri (280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40) RTC2 (120+ ) RTC3 (120- ) PC1 (90) 5 8 290- PC2 (20) 2 20 8 4 PC3 (80) 6 3 80 4 PC4 (40) 7 4 40 3 PC5 (50)/20 6 20 5 2 30
Tabela 11: Poetno bazino rjeenje VAM - metoda
Na osnovu ovakve raspodjele robe vrijednost funkcije kriterijuma odnosno trokova transporta je:
F ( x ) = 5 + 2 20 + 6 20 + 3 80 + 4 40 + 2 ( 90 ) + 2 30 = 800 + 3 ( KM )
Vrijednost funkcije kriterijuma je ista kao kod metode najmanje cijene, to nije pravilo, jer se VAM - metodom skoro uvijek dobiju rezultati koji su najblii optimalnim. 3. Iznalaenje optimalnog rjeenja Za iznalaenje optimalnog rjeenja transportnog problema moemo koristiti sljedee metode: - steping - stone metoda ili metoda raspodjele i - MODI metoda. Steping-stone metoda Ova metoda polazi od ve postojeeg bazinog rjeenja. Za poetno bazino rjeenje moe se odabrati bilo koje od metoda koje su u prethodnom poglavlju navedene. Proces iznalaenja optimalnog rjeenja otpoinje sa izraunavanjem tkz. lanaca za svako polje preko kojeg se ne vri dostava robe. Lanac predstavlja zatvoreni poligon u ijem se tjemenu nalazi cijena polja za koji se lanac formira i oznaava se pravouganikom sa predznakom + , dok se ostale cijene oznaavaju kruiima stim da je svaki sljedei suprotnog predznaka. Skaemo po cijenama polja preko kojih se vri dostava robe u poetnom bazinom planu. Svi uglovi lanca su pravi a skokova moe biti najmanje etiri a najvie m+n. Izraunate vrijednosti karakteristika lanaca pokazuju koliko bi smanjenje (poveanje) dobili na trokovima transporta ako bi se uvela jedinina dostava preko polja za koji smo izraunali karakteristiku lanca. Lanac nam ukazuje ukoliko vrimo preraspodjelu robe da se potrebno kretati po lancu i dadavati koliinu robe gdje je + , a oduzimati koliinu robe gdje je - . Pojava najmanje jedne negativne karakteristike lanaca po ukazuje na injenicu da bazini plan nije optimalan. Za pronalaenje optimalnog plana transporta za poetno bazino rjeenje odabrati emo rjeenje koje je dobijeno metodom sjeverozapadnog kornera (Tabela 2-a).
Stranica 153 od 164
Tehnologija cestovnog transporta Potroaki centri (280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40) RTC2 (120) RTC3 (120) PC1 (90) 5 40 8 50 2 PC2 (20) 2 8 20 4 PC3 (80) 6 3 50 4 30 PC4 (40) 7 4 3 40 PC5 (50) 6 5 2 50
Tabela 2-a: Poetno bazino rjeenje (dijagonalna metoda)
Izraunati emo karakteristike lanaca: polje (1, 2) K12 = 2 - 5 + 8 - 8 = - 3 -5

+8
+2
-8
polje (1, 3)
-5
+6
K13 = 6 - 5 + 8 - 3 = 6 +8 -3
polje (1, 4) -5 K14 =7 - 5 + 8 - 3 + 4 - 3 =8 +8 -3

+4
+7
-3
polje (1, 5) -5 K14 =7 - 5 + 8 - 3 + 4 - 2 =9 +6
+8
-3
+4
-2
Stranica 154 od 164
polje (2, 4) K24 = 6 - 3 + 4 - 3 = 4 -3 +4
+4
-3
polje (2, 5) K25 = 5 - 3 + 4 - 2 = 4
-3
+5
+4
-2
polje (3, 1) -8 K31 = 2 - 8 + 3 - 4 = - 7 +2 -4 +3
polje (3, 2) K32 = 4 - 8 + 3 - 4 = - 5
-8
+3
+4
-4
U preraspodjelu dostave robe kreemo sa najveom negativnom karakteristikom lanca, to je u naem primjeru, karakteristika lanaca na polju (3, 1). U polje (3, 1), vrimo najveu moguu dostavu a to je: min (50, 30) = 30 Sada je potrebno izvriti preraspodjelu robe, tj dodamo na polje (3, 1), 30 tona robe i dalji postupak uslovljen je karakteristikom lanca odnosno potrebno je da pratimo kretanje po lancu i dodajemo i oduzimamo robu kako je definisano karakteristikom lanca. U naem primjeru imamo sljedee: dodajemo na polje (3, 1) 30 tona robe, oduzimamo na polju (2, 1) 30 tona robe tako da sad imamo 20, dodajemo na polju (2, 3), 30 tona robe tako da sad imamo 80, i oduzimamo 30 tona robe na polju (3, 3) tako da imamo 0. Sada imamo novi bazini plan gdje su trokovi transporta umanjeni za 7 x 30 = 210 tj. imamo da je:
Stranica 155 od 164
F(x) = 1250 - 210 = 1040 (KM). Novi bazini plan prikazan je u Tabeli 12.
Potroaki centri (280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40) RTC2 (120) RTC3 (120) PC1 (90) 5 40 8 20 2 30 PC2 (20) 2 8 20 4 PC3 (80) 6 3 80 4 PC4 (40) 7 4 3 40 PC5 (50) 6 5 2 50
Tabela 12: Bazino rjeenje steping - stone metoda (I iteracija)
F ( x ) = 5 40 + 8 20 + 8 20 + 3 80 + 2 30 + 3 40 + 2 50 = 1040( KM ) Sada je potrebno ponoviti postupak, navodimo samo vrijednosti karakteristike lanca:
K12 = 2 - 5 + 8 - 8 = - 3 K13 =6 - 5 + 8 - 3 = 6 K14 = 7 - 5 + 2 - 3 = 1 K15 = 6 - 5 + 2 - 2 = 1 K24 = 4 - 8 + 2 - 3 = - 5 K25 = 5 - 8 + 2 - 2 = - 3 K32 = 4 - 2 + 8 - 8 = 2 K33= 4 - 2 + 8 - 3 = 7 Najvea negativna karakteristika je na polju (2, 4), vrimo preraspodjelu preko ovoga polja. U Tabeli 13, dat je ova preraspodjela.
Potroaki centri (280) RTC (280) RTC1 (40) RTC2 (120) RTC3 (120) PC1 (90) 5 40 8 2 50 PC2 (20) 2 8 20 4 PC3 (80) 6 3 80 4 PC4 (40) 7 4 20 3 20 PC5 (50) 6 5 2 50
Tabela 13: Bazino rjeenje steping - stone metoda (II iteracija)
Sada imamo novi bazini plan gdje su trokovi transporta umanjeni za: 5 x 20 = 100 tj. imamo da je: F(x) = 1040 - 100 = 940 (KM), Vrijednost funkcije kriterijuma na osnovu Tabele 13 je:
F ( x ) = 5 40 + 8 20 + 3 80 + 4 20 + 2 50 + 3 20 + 2 50 = 940( DEM ) Ponovljamo postupak, navodimo samo vrijednosti karakteristike lanca:

K12 = 2 - 5 + 2 - 3 + 4 - 8 = - 8 K13 =6 - 5 + 3 - 4 + 3 = 3 K14 = 7 - 5 + 2 - 3 = 1 K15 = 6 - 5 + 2 - 2 = 1
Stranica 156 od 164
K21 = 8 - 2 + 3 - 4 = 5 K25 = 5 - 4 + 3 - 2 = 2 K32 = 4 - 8 + 4 - 3 = - 3 K33= 4 - 2 + 8 - 3 = 7 Najvea negativna karakteristika je na polju (1, 2), vrimo preraspodjelu preko ovoga polja. U Tabeli 14, dat je ova preraspodjela.
Potroaki centri (280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40) RTC2 (120) RTC3 (120) PC1 (90) 5 20 8 2 70 PC2 (20) 2 20 8 4 PC3 (80) 6 3 80 4 PC4 (40) 7 4 40 3 PC5 (50) 6 5 2 50
Tabela 14: Bazino rjeenje steping - stone metoda (III iteracija)
Sada imamo novi bazini plan gdje su trokovi transporta umanjeni za: 8 x 20 = 160 tj. imamo da je: F(x) = 940 - 160 = 780 (KM) Vrijednost funkcije kriterijuma na osnovu Tabele 14 je:
F ( x ) = 5 20 + 2 20 + 3 80 + 4 40 + 2 70 + 2 50 = 780( KM )
Nakon provjere karakteristika lanaca ustanovljeno je da su sve karakteristike nenegativne to je bazini plan predstavljen tabelom 14, optimalan. Prema tome, ako se izvri navedeni zahtjevi sobzirom na ponude iz RTC-a i potranja u PC - ima prema raspodjeli iz Tabele 14, imati emo minimalne trokove transporta, koji e iznositi 780 (KM). Ako bi se prilikom iznalaenja optimalnog bazinog rjeenja kao ulazna raspodejela odnosno dobijeno poetno bazino rjeenje na osnovu VAM - metode poslije druge iteracije dobili bi optimalno rjeenje. U nastavku dato je ovo rjeenje.
Potroaki centri (280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40) RTC2 (120+ ) RTC3 (120- ) PC1 (90) 8 290- 5 PC2 (20) 2 20 8 4 PC3 (80) 6 3 80 4 PC4 (40) 7 4 40 3 PC5 (50)/20 6 20 5 2 30
Tabela 11: Poetno bazino rjeenje VAM - metoda
F ( x ) = 2 20 + 6 20 + 8 + 3 80 + 4 40 + 2 (90 ) + 2 30 = 800 + 6 ( KM )
Karakteristike lanca su sljedee: K11 = 5 - 2 + 2 - 6 = -1 K13 = 6 - 6 + 2 - 2 + 8 - 3 = 5 K14 = 7 - 6 + 2 - 2 + 8 - 4 = 5 K22 = 8 - 8 + 2 - 2 + 6 - 2 = 4 K25 = 5 - 2 + 2 - 8 = - 3

Stranica 157 od 164
K32 = 4 - 2 + 6 - 2 = 6 K33 = 4 - 3 + 8 - 2 = 7 K34 = 3 - 2 + 8 - 4 = 5 Najvea negativna karakteristika je na polju (2, 5), te vrimo preraspodjelu preko ovoga polja. U Tabeli 15, data je ova preraspodjela.
Potroaki centri (280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40) RTC2 (120+ ) RTC3 (120- ) PC1 (90) 5 8 PC2 (20) 2 20 8 4 PC3 (80) 6 3 80 4 PC4 (40) 7 4 40 3 PC5 (50) 6 20 5
Tabela 15: Bazino rjeenje - steping stone metoda (I iteracija)
2 90
2 30-
Karakteristike lanca su sljedee: K11 = 5 - 2 + 2 - 6 = -1 K13 = 6 - 6 + 5 - 3 = 2 K14 = 7 - 6 + 5 - 4 = 2 K21 = 8 - 2 + 2 - 5 = 3 K22 = 8 - 2 + 6 - 5 = 7 K32 = 4 - 2 + 6 - 2 = 6 K33 = 4 - 2 + 5 - 3 = 4 K34 = 3 - 2 + 5 - 4 = 2 Negativna karakteristika je na polju (1, 1), vrimo preraspodjelu preko ovoga polja. U Tabeli 16, dat je ova preraspodjela.
Potroaki centri (280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40) RTC2 (120+ ) RTC3 (120- ) PC1 (90) 5 20 8 2 70 PC2 (20) 2 20 8 4 PC3 (80) 6 3 80 4 PC4 (40) 7 4 40 3 PC5 (50)
Tabela 16: Bazino rjeenje - steping stone metoda (II iteracija)
2 50-
5
F ( x ) = 5 20 + 2 20 + 3 80 + 4 40 + 5 + 2 (70 ) + 2 (50 ) = 780 + ( KM )
Poslije druge iteracije dobili smo optimalno rjeenje zadatka, gdje su trokovi transporta F(x) = 780 (KM). MODI metoda
Stranica 158 od 164
dok se koeficijenti kolona oznaavaju sa: j , (j =1,2,..., m). Koeficijenti vrsta i kolona raunaju se za svaku vrstu i kolonu kojih ima m + n, zbir ovih koeficijenata potrebno je da odgovara cijeni polja preko kojeg se vri dostava robe, a raunaju se prema formuli: C ij = i + j Kako u bazinom planu ima m + n - 1 cijena preko kojih se vri dostava robe, to je neophodno da se jedan od koeficijenata vrste ili kolone odredi proizvoljno, najee se uzima da je 1 = 0 (moe se usvojiti i neka druga vrijednost). Uslov optimalnosti ove metode
Kod primjene ove metode za iznalaenje optimalnog plana transporta potrebno je da se izraunaju koeficijenti vrsta i kolona. Koeficijente vrsta oznaavamo sa: i , (i=1,2,...., n),
A) Ako za sva bazina polja tj. za polja preko kojih se vri dostava robe C =i + j ispunjeno: ij a za slobodna polja tj. polja preko kojih se ne vri dostava robe C ij i + j onda je bazini plan optimalan, tj. imamo minimalne transportne ispunjeno: trokovi. B) Jednostavniji kriterijum optimalnosti moe se izraziti preko uslova ako K = C ij ( i + j ) 0 je: ij , tada je bazini plan optimalan i pokazuje se da navedena jednakost jednaka karakteristici lanaca za polja preko kojih se vri dostava. MODI metodu, pokazat emo na naem zadatku pri emu poetno bazino rjeenje uzeti emo ono koje je dobijeno VAM metodom (Tabela 11-a).
Potroaki centri (280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40) RTC2 (120+ ) RTC3 (120- ) PC1 (90) 5 PC2 (20) 2 20 8 4 2 PC3 (80) 6 3 80 4 1 PC4 (40) 7 4 40 3 2 PC5 (50)/20 6 20 5 2 30 6 Koef. vrsta
je:
i
-4 0 2
Koeficijenti kolona
Tabela 11-a: Poetno bazino rjeenje (VAM - metoda)
290- 6
Prvo se odrede koeficijenti vrsta i kolona: 1 = 0 C 12 = 1 + 2 = 0 + 2 = 2 2 = 2 C 15 = 1 + 5 = 0 + 5 = 6 5 = 6
C 21 C 23 C 24 C 31 C 35
= 2 + 1 = 8 2 = 8 1 = 8 6 = 2 = 2 + 3 = 3 3 = 3 2 = 1 = 2 + 4 = 4 4 = 4 2 = 2 = 3 + 1 = 2 1 = 2 3 = 2 ( 4 ) = 6 = 3 + 5 = 2 3 = 2 6 = 4
Ove vrijednosti upisane su u Tabeli 11-a.
Stranica 159 od 164
Provjera optimalnosti bazinog rjeenja (obavlja se za polja preko kojih se ne vri dostava robe) je sljedea: K 11 = C 11 ( 1 + 1 ) = 5 ( 0 + 6 ) = 1 K 13 = C 13 ( 1 + 3 ) = 6 ( 0 + 1 ) = 5 K 14 = C 14 ( 1 + 4 ) = 7 ( 0 + 2 ) = 5 K 22 = C 22 ( 2 + 2 ) = 8 ( 2 + 2 ) = 4 K 25 = C 25 ( 2 + 5 ) = 5 ( 2 + 6 ) = 3 K 32 = C 32 ( 3 + 2 ) = 4 ( 4 + 2 ) = 6
K 34 = C 34 ( 3 + 4 ) = 3 ( 4 + 2 ) = 5
Kako postoji negativnih karakteristika to nae bazino rjeenje nije optimalno, neophodno je izvriti preraspodjelu robe i to na polje sa najveom negativnom karakteristiko a to je polje (2, 5). Karakteristika lanca ovog polja je:
K 33 = C 33 ( 3 + 3 ) = 4 ( 4 + 1 ) = 7
K25 = 5 - 8 + 2 - 2 = -3
-8 +2
+5 -2
To emo preraspodjelu robe vriti po karakteristici lanaca gdje je min ( , 30) = . Novi bazini plan je dat u Tabeli 17.
Potroaki centri (280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40) RTC2 (120+ ) Koeficijenti kolona RTC3 (120- ) PC1 (90) 5 8 6 PC2 (20) 2 20 8 4 2 PC3 (80) 6 3 80 4 1 PC4 (40) 7 4 40 3 2 PC5 (50) 6 20 Koef. vrsta
i
-4 0 2
2 90
j
5 230- 6
Tabela 17: Bazino rjeenje MODI metoda (I iteracija)
Sada je potrebno da ponovimo postupak: 1 = 0 C 12 = 1 + 2 = 0 + 2 = 2 2 = 2 C 15 = 1 + 5 = 0 + 5 = 6 5 = 6 C 23 = 2 + 3 = 3 3 = 3 ( 1 ) = 4
C 24 = 2 + 4 = 4 4 = 4 ( 1 ) = 5 C 25 = 2 + 5 = 5 2 = 5 5 = 5 6 = 1 C 31 = 3 + 1 = 2 1 = 2 3 = 2 ( 4 ) = 6
C 35 = 3 + 5 = 2 3 = 2 6 = 4
Stranica 160 od 164
Ove vrijednosti su upisane u Tabeli 17. Provjera optimalnosti bazinog rjeenja (obavlja se za polja preko kojih se ne vri dostava robe) je sljedea: K 11 = C 11 ( 1 + 1 ) = 5 ( 0 + 6 ) = 1 K 13 = C 13 ( 1 + 3 ) = 6 ( 0 + 1 ) = 5 K 14 = C 14 ( 1 + 4 ) = 7 ( 0 + 2 ) = 5 K 21 = C 21 ( 2 + 1 ) = 8 ( 2 + 6 ) = 0 K 22 = C 22 ( 2 + 2 ) = 8 ( 2 + 2 ) = 4 K 32 = C 32 ( 3 + 2 ) = 4 ( 4 + 2 ) = 6 K 33 = C 33 ( 3 + 3 ) = 4 ( 4 + 1 ) = 7
K 34 = C 34 ( 3 + 4 ) = 3 ( 4 + 2 ) = 5
Kako postoji negativna karakteristika, to nae bazino rjeenje nije optimalno, potrebno je izvriti preraspodjelu robe i to na polje sa negativnom karakteristiko a to je polje (1, 1). Karakteristika lanca polja (1, 1) je:
+5
-6
K11 = 5 - 6 + 2 - 2 = - 1
-2 +2
To emo preraspodjelu robe vriti po karakteristici lanaca, min (90, 20) = 20, te je novi bazini plan je dat u Tabeli 18.
Potroaki centri (280) Robno trans. centri (280) RTC1 (40) RTC2 (120+ ) RTC3 (120- ) Koeficijenti kolona PC1 (90) 5 20 8 PC2 (20) 2 20 8 4 2 PC3 (80) 6 3 80 4 1 PC4 (40) 7 4 40 3 2 PC5 (50) 6 5 Koef. vrsta 0 2
2 70 6
250- 6
-4
Tabela 18: Bazino rjeenje MODI metoda (II iteracija)
Vrijednost funkcije kriterijuma je:

F ( x ) = 5 20 + 2 20 + 3 80 + 4 40 + 5 + 2 (70 ) + 2 ( 50 ) = 780 + ( KM )
Ako se izvri dalja provjera po istom postupku dobie se da su zadovoljeni uslovi optimalnosti, tako da je raspodejla data u Tabeli 18, optimalno bazino rjeenje, ija raspodejala roba daje minimalne trokove transporta.
Stranica 161 od 164
Zadatak 29 Utovarna stanica raspolae sa 10 mjesta za utovar. Vrijeme potrebno za utovar 1 tone tereta iznosi 5 minuta. Transportna sredstva sa kojima se vri prevoz tereta nosivosti su 6 tona. Koeficijent iskoritenja korisne nosivosti prevoznih sredstava je 0.8 (-). Sva prevozna sredstva dolaze ravnomjerno na utovar. Potrebno je izraunati: Kapacitet utovarne stanice s obzirom na koliinu utovarenih tona na jedan sat rada stanice i Kapacitet stanice s obzirom na broj vozila koja mogu biti utovarena na jedna sat rada stanice. Rjeenje: A) Propusna mo utovarno istovarne stanice izraena u tonama na sat rada stanice kod ravnomjernih dolazaka transportnih sredstava na utovar odnosno istovar izraunava se na osnovu sljedeeg obrasca: Xu( i ) 10 Qh = = 60 = 120( t / h ) u( i ) 5 B) Propusna mo utovarno istovarne stanice izraena u broju vozila koja mogu biti utovarena ili istovarena za sat rada utovarno istovarne stanice kod ravnomjernih dolazaka transportnih sredstava na utovar odnosno istovar izraunava se na osnovu sljedeeg obrasca:
Ah = Xu( i ) 10 = 60 = 25( voz / h ) q u 6 0 .8 5
Zadatak 30 Kapacitet utovarne stanice je 40 (voz/h). Transportna sredstava su nosivosti 5 (t), koeficijent statikog iskoritenja nosivosti je 1.0. Utovar se vri mrehanizovano sa tri viljuka. Transportna sredstva na utovar dolaze ravnomjerno. Potrebno je izraunati vrijeme utovara jedne tone tereta. Rjeenje: Na osnovu izraza za propusna mo utovarno istovarne stanice izraenu u vozilima na sat kod ravnomjernih dolazaka transportnih sredstava na utovar odnosno istovar moe se izraunati vrijeme utovara jedne tone tereta tj. imamo da je: Ah = odnosno X u( i ) q u u = X u( i ) q Ah = 3 3 = = 0.015( h / t ) 5 1 40 200
u = 60 0.015 = 0.9(min/ t )
Stranica 162 od 164
Zadatak 30 Potrebno je odrediti broj mjesta za utovar i istovar pod uslovom da transportna sredstva ne ekaju na utovar odnosno, na istovar i da utovarna stanica radi bez zastoja. Broj vozila na radu 30, preeni put pod teretom u jednom smjeru je 10 (km), koeficijent iskoritenja preenog puta je 0.5 (-), koeficijent statikog iskoritenja nosivosti je 0.8 (-), transportna sredstva su nosivosti 5 (t), saobraajna brzina je 20 (km/h), vrijednost utovara jednog transportnog sredstva je 8 (min) dok je vrijeme istovara 12 (min/voz). Rjeenje: Vrijeme obrta transportnih sredstava iznosi: 2 K t1 2 10 To = t wo + t ui = 60 + t u + t i = 60 + 8 + 12 = 80(min) = 1.33( h ) Vs 20 Broj mjesta za utovar ako je dat broj vozila koja se trebaju utovariti i radno vrijeme stanice izraunava se na osnovu sljedeeg obrasca: Ar q u Ar t u Xu = = Hr Hr Ukoliko je postavljen zahtjev pri proraunu broja mjesta za utovar, da vozila ne ekaju na utovar onda je neophodno da se umjesto radnog vremena stanice uvrsti vrijednost obrta vozila, pa imamo da je potreban broj mjesta za utovar sljedei: Ar q u Ar t u 30 8 Xu = = = = 3( mjesta ) To To 80 Potreban broj mjesta za istovar je: Ar q i Ar t i 30 12 Xi = = = = 4 ( mjesta ) To To 80
Stranica 163 od 164
Literatura 1. Dr sc. Ljubomir Topenarevi: Organizacija i tehnologija Cestovnog transporta, IRO Graevinska knjiga, Beograd 1987.godine. 2. Dr sc. Ratko Zelenika: Prometni sustavi , Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka 2001.godine. 3. Ivan upanovi: Tehnologija cestovnog prijevoza. Fakultet prometnih znanosti Zagreb, 1994. 4. Ivan upanovi, Boris Ribari: Organizacija i praenje uinka cestovnih prijevoznih sredstava. Fakultet prometnih znanosti Zagreb, 1983. 5. Dr. Vujadin Veovi, Dr. Neboja Bojanoi Organizacija saobraajnih preduzea, Beograd 2002. 6. Dr. Ljubomir Topenarevi Organizacija i tehnologija Cestovnog transporta, Beograd 1987 7. Tehnologija Cestovnog Prijevoza, prof. dr. Ivan upnik, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 1994 8. Veovi V.,Bojovi N., Organizacija saobraajnih preduzea, Saobraajni fakultet u Beogradu, Beograd, 2002 9. Eksplatacioni trokovi u Cestovnom saobraaju (skripta) Dr Kiso A. Fahrudin, Sarajevo, oktobar 1994. godine
Stranica 164 od 164

Skripta Zadataka TCT 2011

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skripta Zadataka TCT 2011

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

2011

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE UNIVERZITETA U SARAJEVU

Tehnologija cestovnog transporta

SKRIPTA ZADATAKA IZ PREDMETA

TEHNOLOGIJA CESTOVNOG TRANSPORTA

SARAJEVO, 2011. godina

Tehnologija cestovnog transporta

Tehnologija cestovnog transporta

ADn = An Di = 5 30 = 150( autodana n )

ili broj autodana nesposobnih

ADn = ADi ADs = 1500 1350 = 150( autodana n )

ADr = Ar Dr = 40 25 = 1000( autodana r ) - broj autodana na radu,

ADg = ADs ADr = 1350 1000 = 350( autodana n )

- broj autodana u garai.

Dvr = Di Dr = 30 25 = 5 ( dana vr ) - broj dana van rada

ADn = An Di = 10 365 = 3650( autodana n ) ili

Tehnologija cestovnog transporta

ADr = Ar Dr = 87 305 = 26535( autodana r ) - broj autodana na radu,

- broj autodana u garai.

neispravna) vozila za rad,

Ai = An + As An = Ai As = 200 180 = 20( vozila )

Koeficijent iskoritenja ispravnog voznog parka moe izraunati na sljedee naine:

As = Ar + Ag Ar = As Ag = 180 20 = 160( vozila) - broj vozila koja se nalaze na radu,

ADr ' = () ADs

srednja vrijed. za cio heterogen vozni park u posmatranom vremenskom periodu

Tehnologija cestovnog transporta

Na osnovu gornjih izraza i vrijednosti u zadatku imamo da je:

Ar 160 = = 0.889( ) As 180

srednja vrijednost za cio heterogen vozni park u toku jednog dana

za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu

srednja vrijed. za cio heterogen vozni park u posmatranom vrem. periodu

Na osnovu ovih izraza i vrijednosti u zadatku imamo da je:

Koeficijent iskoritenja voznog parka moemo dobiti na osnovu sljedeih izraza:

srednja vrijednost za cio heterogen vozni park u toku jednog dana

za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu

Tehnologija cestovnog transporta

srednja vrijed. za cio heterogen vozni park u posmatranom vrem. periodu.

Na osnovu ovih izraza i vrijednostima u zadatku imamo da je:

Kao kontrola navedene vrijednosti moe nam posluiti sljedei izraz:

= t ' = 0.889 0.9 = 0.8( )

a) Koeficijent iskoritenja radnog vremena moe se izraziti na sljedee naine:

za jedan obrt za jedno vozilo u toku dana

Tehnologija cestovnog transporta

srednja vrijed. za heterogeni vozni park u posmatranom vrem. periodu

t o = tWo + t do = tWo + t ui + t os t o = tWo + t do = 82 + 38 = 120(min)

b) Koeficijent iskoritenja vremena u toku 24 h se moe odrediti iz sljedeih izraza:

Na osnovu ove vrijednosti i vrijednosti datih u zadatku imamo da je:

Tehnologija cestovnog transporta

Koeficijent iskoritenja radnog vremena u toku 24 (h) je:

tWo 2 Hw 6 = = 0.667 ( ) = = 0.667 ( ) = to 3 Hr 9 ili

Ukupno vrijeme obrta je: t o = tWo + t do = 48 + 42 = 90 (min) = 1.5 ( h ) za jedan obrt

Tehnologija cestovnog transporta

za heterogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu

Na osnovu navedenih izraza i vrijednosti datih u zadatku imamo da je:

Eksploataciona brzina se odreuje na osnovu sljedeih izraza:

za cio homogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu

Na osnovu navedenih izraza i vrijednosti datih u zadatku imamo da je:

Tehnologija cestovnog transporta

Koliine utovara - istovara date su tabeli 1.

a) Ukupna koliina transportovanog tereta je:

b) Ukupni ostvareni transportni rade je:

Tehnologija cestovnog transporta

za cio heterogeni vozni park u posmatranom vremenskom periodu