KOTRLJANJE TOČKA

ZADATAK 1.

Na automobilski točak koji se kotrlja po krutom horizontalnom tlu djeluje

moment M 0  20 Nm.
Odrediti:
a) Da li je jednoliko kotrljanje točka moguće.
b) Kolikom silom se mora djelovati na osu točka da bi se on kotrljao
jednolikom brzinom pored već postojećeg dejstva momenta
c) Kolika je tangencijalna reakcija tla i u kom smjeru ona djeluje.

Otpore trenja u ležajima zanemariti.

Podaci:
mt  500 kg; f  0,02 ; rd  0,35 m; M t  0 ; Rvt  0

Rješenje:

a) Da bi točak mogao slobodno da se kotrlja (slobodan točak) potrebno je

da bude M ot  M ft  g  f  rd
Kako je:
M ft  M ot  Gt  f  rd  500 g  0,02  0,35  34,335 Nm
Kako je M ot M 0  20 Nm to kotrljanje točka nije moguće.

b) Silu F kojom je još potrebno djelovati u osi točka pored djelovanja

momenta M 0t , da bi se točak kotrljao nalazimo iz:
M 0t  F  rd  M ft ili M 0t  F  rd  Gt  f  rd  mt g  f  rd

1
 M 0t 20
F  mt  g  f   500  g  0,02   98,1  57,142  40,958 N
rd 0,35
c) X t  F  41 N – djeluje u suprotnom smjeru kretanja

ZADATAK 2.

Krut točak opterećen masom mt (uključuje i sopstvenu masu točka) se kotrlja po

krutom horizontalnom tlu konstantnom brzinom
Odrediti:
a) Obrtni moment M0t kojim treba djelovati na točak, ako na njegovu osu
djeluje horizontalna sila otpora RM, a otpore vazduha i trenja zanemariti.
b) Obrtni moment M0tmin, ako je RM = 0
c) Najveći obrtni moment M 0t koji se može privesti točku, a da ne dodje
do njegovog ugaonog klizanja.
Ako bi točak bio deformisan u radijalnom pravcu koliki bi onda bio M 0t .
d) Vučne sile (tangencijalne reakcije tla) Xt za slučaj a), b) i c)

Brojni podaci:
mt  1000 kg; R M  2000 N; rd  0,3 m;   0,6 ; f  0,02

Rješenje:

a) M 0t  RM  rd  2000  0,3  600 Nm

b) M 0 t  0  M 0t min jer je M ft 0 a RM  0
c) M 0t  X t  rd  Z t    rd  Gt    rd  mt g    rd  1000 g  0,6  0,3  1000  9,81  0,6  0,3
M 0t  1765,8 Nm

2
Ako bi točak bio deformabilan bit će:

M 0t  X t  rd  M ft  X t  rd  Z t  e  Gt    rd  Gt  rd  f  Gt (  f )rd 
 mt g (  f )rd  1000g  0,62  0,3  1824,66 Nm
d) Za slučaj
a) X t  RM  2000 N

b) Xt  0

c) X t  X t  Z t    1000 g  0,6  1000  9,81  0,6  5886 N

Za deformabilan točak bi bilo X t  Z t  5886 N

SILE KOJE DJELUJU NA VOZILO

ZADATAK 3.

Motorno teretno vozilo – kamion kreće se ravnomjernom

brzinom, v  10m / s , ( v  36km / h ) na putu koji karakteriše koeficijent
otpora kotrljanja f = 0,015, a najveći uspon je u = 10 % ( cos   1 ,
sin   u ). U suprotnom smjeru od smjera kretanja vozila duva
vjetar brzinom od v w  11m / s ( v w  39,6km / h ).
Poznati su i sljedeći podaci:
-
ukupna masa vozila je mu = 5.500 kg;
-
razmak prednjih točkova bp = 1.550 mm;
-
ukupna visina vozila h = 2.090 mm;
-
koeficijent korisnosti transmisije  m,tr  0,94 ;
-
koeficijent otpora vazduha K = 0,6 Ns2m-4;
-
uzeti da je ubrzanje zemljine teže g = 10 m/s2

Potrebno je odrediti:
1. koliki je otpor kretanja vozila?
2. procentualno učešće pojedinih otpora u ukupnom otporu;
3. koliku snagu razvija motor u datom slučaju i koliki je
procenat iskorištenja maksimalne snage motora ako ona
za ovo vozilo iznosi P e ,max  49,1 kW

3
 Rješenje:

1. Ukupan otpor koji vozilo može da savlada iznosi:

R  R f  Ru  Rw  Gu  f  cos   G  sin   KA(v  v w ) 2
gdje su:
R f  g  mu  f  cos   Gu  f  cos 
- sila otpora (otpor) kotrljanja;
Ru  R  g  mu  sin   Gu  sin  - sila otpora (otpor) uspona,
Rw  K  A  (v  v w ) 2 - sila otpora (otpor) vazduha

Čeona površina vozila (slika ):

A  1,1  b p  h (m2)
A  1,1  1,55  2,090  3,56 m2

Za teretna vozila se uzima:

A  (1,05  1,1)  h  b p (m2)
ili
A  0,9  B  h (m2)

Za putnička vozila se uzima:

A

Prema tome, sila ukupnog otpora kretanja vozila pri vožnji

ravnomjernom brzinom v, iznosi:
R  10  5500  0,015  10  5500  0,05  0,6  3,56  (10  11) 2

4
 R  825  2750  941,976  4516,976 (N)

2) Procentualno učešće pojedinačnih otpora u ukupnom

otporu:
Rf 825
R
 100 
4516,976
 100  18,26 %
Ru 2750
 100   100  60,88 %
R 4516,976
Rw 941,976
 100   100  20,85 %
R 4516,976

3) Potrebna efektivna snaga Pe koju mototr razvija za ovaj

režim vožnje.
Snaga na točku PoT iznosi:
PoT  R  v (W)
odakle je:
PoT R  v 4516,976  10
Pe     48053 (W) = 48,053 (kW)
 m ,tr  m,tr 0,94
Procenat iskorištenja maksimalne snage motora -  M
Pe 48,053
M   100   100  97,87 %
Pe,max 49,1

ZADATAK 4.

Teretno motorno vozilo za odvoz mulja ima sljedeće

karakteristike:
-
ukupna masa vozila mu = 7.890 kg;
-
ukupna širina vozila B = 2.300 mm;
-
ukupna visina vozila h = 2.470 mm;
-
koeficijent otpora vazduha K = 0,5 Ns2m-4,
-
koeficijent korisnosti transmisije  m  0,9
Vozilo se kreće konstantnom brzinom v = 90 km/h ( v = 25
m/s), na putu koji ima koeficijent kotrljanja f = 0,02 i podužni
nagib – uspon u = 5 %. Za dato vozilo treba odrediti:
1. sile otpora vozila u vožnji,
2. efektivnu snagu i snagu motora;
3. procentualno učešće snage na točku za savlađivanje
pojedinačnih otpora u odnosu na ukupnu snagu na točku.

5
Rješenje:

1. Ukupan otpor koji vozilo može da savlada iznosi:

R  R f  Ru  Rw  Gu  f  cos   G  sin   KAv 2
gdje je:
R f  Gu  f  cos 
- sila otpora kotrljanja;
Ru  R  Gu  sin  - sila otpora uspona;
Rw  K  A  v 2 - sila otpora kretanju usljed dejstva vazduha

5
u  tg  5%  tg  tg 0,05  2,86 0
100
sin   0,51 ; cos   0,998  1 ; g  10 m/s2

R f  g  mu  f  cos   10  7890  0,02  1  1578 (N)

Ru  g  mu  sin   10  7890  0,05  3945 (N)

Čeona površina vozila (slika i iz prethodnog primjera), izložena

dejstvu vazduha pri vožnji A iznosi:
A  0,9  B  h  0,9  2,3  2,47  5,11 (m2)
Rw  K  A  v 2  0,5  5,11  25 2  1596,875 (N)
R  1578  3945  1596,875  7119,875 (N) = 7,12 (kN)

6
2) Potrebna efektivna snaga motora iznosi:
Pe  Pf  Pu  Pw  ( R f  Ru  Rw )  v  R  v

gdje je:
Pf  R f  v  1578  25  39450 (W) = 39,45 (kW)
Pu  Ru  v  3945  25  98625 (W) = 98,625 (kW)
Pw  Rw  v  1596,875  25  39921,875 (W) = 39,922 (kW)
Efektivna snaga na pogonskim točkovima iznosi:
(W)  178 (kW)
Pe  7119,875  25  177996,875

Potrebna snaga motora je:

Pe 178
Pm    197,774 (kW)
 m 0,9

3) Procentualno učešće snage na točku za savlađivanje

pojedinačnih otpora u odnosu na ukupnu efektivnu snagu na
točku:
Pf 39,45
 100   100  22,16 %
Pe 178

Pu 98,625
 100   100  55,41 %
Pe 178

Pw 39,992
 100   100  22,43 %
Pe 178

ZADATAK 5.

Odrediti koeficijente (mp i mz) raspodjele opterećenja (odnos

dinamičkih i statičkih reakcija pri   0 ) po osovinama
dvoosovinskog vozila pri njegovom ravnomjernom kretanju na
usponu od 3030´ brzinom od 20 m/s ako je lp = 1,46
(m); l = 2,8 (m); rd = 0,33 (m); m = 1825 (kg); hc = 0,6 (m);
ako je Ru = 1,07 (kN); Rf = 0,318 (N) i Rv = 0,230 (kN).

Rješenje:

7
Za uspon od 3030´ dobija se:   3 0 30  ; sin 3 0 30  0,061 ;
cos 3 0 30  0,998  1

l z  l  l p  2,8  1,46  1,34 (m)

Koristeći gornju sliku (za   0 ) kada vozilo miruje dobija se:

- statičke reakcije
M A  0
Z zst  l  mg  l p  0

lp 1,46
Z zst  mg  1825  9,81   9335,2 N
l 2,8
Z zst  9,3 (kN)
M B  0
Z pst  l  mg  l z  0

lz 1,34
Z pst  mg  1825  9,81   8567,9 N
l 2,8
Z pst  8,56 (kN)
Dinamičke reakcije pri kretanju vozila na usponu (   30 30 ) sa
konstantnom brzinopm v = 20 m/s, tj sa a = 0.
Iz uslova:
M B  0
Z pd  l  ( Rv  Ru )hc  mg cos   l z  M fp  M fz  0

M f  M fp  M fz  Z p  f  rd  Z z  f  rd  f  rd ( Z p  Z z )

Kako je:
Z pd  Z zd  mg cos   mg

8
odnosno
M f  f  rd mg

bit će:
mg cos  l z ( Rv  Ru )hc  f  rd mg mg cos   l z ( Rv  Ru )hc  R f rd
Z pd     
l l l l
G cos  l ( Rv  Ru )hc  R f rd
 
l l
Kako je:
G  mg  1825  9,81  17903,2 N  17,9 (kN)
Bit će:
17,9  0,998  1,34  0,230  1,07 0,6  0,318  0,33
Z pd    8,55  0,316  8,23
2,8 2,8
(kN)
Z pd  Z zd  mg

Z zd  mg  Z pd  1825  9,81  8,23  17,9  8,23  9,67 (kN)

Koeficijenti raspodjele opterećenja su:
Z pd 8,23 Z zd 9,67
mp    0,96 i mz    1,03
Z pst 8,56 Z zst 9,3

Kao orijentacija pri proračunima može se usvojiti da m p  0,8  1,4 ,

a m z  1,2  0,7 .

ZADATAK 6.

Mjerenjem na kolskoj vagi izmjerene su kod jednog

transportnog vozila sljedeće mase na prednjem i zadnjem
mostu: mp = 732 kg i mz = 1068 kg
Odrediti:
a) koordinate težišta lp i lz , ako je l = 3 m.
b) Ako vozilo stoji na usponu od 25% koliko je tada Z p i Zz i
za koliko se promijenilo ukupno opterećenje kolovoza, ako
je hc = 0,75 m.
c) Ako vozilo stoji na padu od 5% odrediti isto što i pod b).

9
Rješenje:

a) Z p  m p  g  732  9,81  7180,9 (N)

Z z  m z  g  1068  9,81  10477 (N)
G  mg   m p  m z   9,81  17658 (N)
Za M A  0 ; Z p  l  G  lz  0

Zp mp 732 2196
lz  l  l  3   1,22 (m)
G m p  mz 732  1068 1800

l p  l  l z  3  1,22  1,78 (m)

b) Za uspon 25% bit će:

25
tg   0,25    14 0 8 sin   0,242 cos   0,975
100

M A  0
Z p  l  m  g  sin   hc  m  g  cos   l z  0

m  g  l z  cos   hc  sin   176581,22  0,975  0,75  0,242 

Zp  
l 3
Zp = 5933 (N)

M B  0
Z z  l  m  g  hc  sin   m  g  cos   l p  0

mg  l p cos   hc cos   176581,78  0,975  0,75  0,242 

Zz  
l 3
Zz = 11284 (N)

10
Ukupno opterećenje kolovoza se smanjilo:
G  G  l  cos    176581  0,975  17658  0,025  441,45 (N)

c) Za 5 % tg  0,05    30 ; sin 3 0  0,05 ; cos 3 0  0,99

176581,22  0,99  0,75  0,05 17658
G p   (1,2078  0,0375)  7330 (N)
3 3
17658(1,78  0,99  0,75  0,05) 17658
G z   (1,7622  0,0375)  10152 (N)
5 3
G  mg (1  cos  )  17658(1  0,99)  17658  0,01  176 (N)

ZADATAK 7.

Za putničko vozilo koje ima prtljažnik i teret mase mt = 50 kg

postavljen u odnosu na težište jednom na prednjem kraju, a
drugi put na zadnjem – tako da je rastojanje (a) od težišne ose
jednom ispred težišta, a u drugom iza težišta.

a) Odrediti statičko opterećenje osovine Zpst i Zzst pod

uslovom da je lz/lp = 1,
b) Izračunati lz = lp ako je masa vozila m = 750 kg, masa
dodatnog tereta mt = 50 kg, a = 0,2 m i l = 5 m.
c) Odrediti odnos bočnih inercionih sila datog vozila sa i
bez dodatnog tereta pri kretanju po kružnici
konstantnom brzinom.

Rješenje:
a) Uslovi ravnoteže su:

11
 M A  mgl z  mt g  l z  a   Z pst l  0 (1)
M B  Z st l  mgl p  mt g  l p  a   0 (2)
iz (1)
 m  mt  gl z  Z pst  l  mt  a  g (1´)
iz (2)
 m  mt  gl p  Z zst  l  mt  a  g (2´)
Ako se podijeli izraz (1´) sa (2´) dobija se:
l z Z pst  l  mt  a  g
 (3)
l p Z pst  l  mt  a  g

Kako je uslovom zadatka dato:

lz / l p  1

dobija se:
Z pst  l  mt  a  g  Z zst  mt  a  g (4)
vodeći računa da je
Z pst  Z zst  (m  mt ) g

dobija se:
1 a
Z pst  ( m  mt ) g  mt g
2 l
1 a
Z zst  (m  mt ) g  mt g
2 l
1 0,2
Z pst  (750  50) g  50 g  400 g  2 g  ( 400  2) g
2 5
Z pst  ( 400  2) g

Z zst  (400  2) g

Uslovom zadatka je
l z  l p  2,5 m
Kako je:
G v2
Fay 
g R

odnosno
G  Gt v 2
Fa1 y 
g R

bit će:

12
 Fa1 y G  Gt 800
   1,067 ili 6,7 %.
Fay G 750

GRANIČNE PERFORMANSE

ZADATAK 8.
Dati su podaci o transportnom vozilu: m = 900 kg, hc = hv = 0,55 m, KA = 0,55
Ns2m-2 , l = 2,6 m, lp = 1,2 m
odnosno po tlu po kome se kreće: f = 0,019 i   0,8

U slučaju da su prednji točkovi i pogonski, a za slučaj graničnog prijanjanja

treba odrediti:
a) normalne reakcije tla Z p i Z z

b) Maksimalnu brzinu kretanja vozila na horizontalnom putu usvajajući da je

X p  F0

Rješenje:

a) Iz uslova ravnoteže M A  0 se dobija

Z p  l  G  l z  Rv  hc  0
(1)
X  0
X p  X z  Rv  0 (2)

Koristeći zavisnost:
X p  Z p   (3)
13
odnosno:
X z  Z z  f   G  Z p  f (4)
poslije odgovarajućih zamjena (3 i 4) u (2) se dobija:
Z p     G  Z p  f  Rv  0

odakle je:
Rv  Z p (  f )  G  f (5)
Poslije zamjene (5) i (1) se dobija:
Z p  l  G  l z  Z p    f  hc  G  f  hc  0

odnosno:
G  l z  fhc  mg  l z  fhc  900  9,81(1,4  0,019  0,55 12453
Z p      4083N
l     f  hc l     f  hc 2,6  (0,8  0,019)0,55 3,05
Z p  4083 (N)
Iz uslova:
Z  0

se dobija:
Z p  Z z  G  0
Z z  G  Z p  mg  Z p  900  9,81  4083  4746N

Z z  4746 (N)

b) Kako je:
F0  R  R f  Rv

i iz uslova zadatka:
F0  X p

vodeći računa da je:

X p  Z p  

Rv  KAv 2

R f  G  f  mg

dobija se:
Z p    KAv 2  mgf

odakle se može da izračuna granična brzina:

14
 Z p    mgf 4083  0,8  900  8,81  0,019 3098,7
v     5634  75,06
KA 0,55 0,55

v  75,06 (m/s)

ZADATAK 9.

Podaci o vozilu sa pogonom na zadnje točkove su: m = 1000 kg, l = 2,5 m,

hc = hv = 0,6 m, KA = 0,5886 Ns2m-2
U slučaju kretanja vozila na usponu od 25 %, brzinom od 50 km/h = 13,88 m/s
po tlu sa:   0,6 i f = 0,02 treba odrediti:
a) Normalne reakcije tla;
b) Tangencijalne reakcije Xz i Xp;
c) Graničnu silu prijanja.

Rješenje:

a)

Iz uslova ravnoteže za tačku A: A  0

se dobija:
Z z  l  mg cos   l p  mg sin   hc  Rv  hc  0

odakle je:

15
 mg  l p cos   hc sin    Rv  hc
Zz 
l
Kako je:
Rv  KAv 2  0,5886  13,88 2  113,4 (N)
i
u  0,25  tg ;   12 0 40 ; cos   0,97 ; sin   0,24

bit će:
1000  9,81(1,3  0,97  0,6  0,24)  113,4  0,6 12965,9
Zz    5186,4 N
2,5 2,5

Z z  5186,4 (N)
Iz uslova ravnoteže:
Z  0

se dobija:
Z p  Z z  mg cos 

odnosno:
Z p  mg cos   Z z  1000  9,81  0,97  5186,4  4329,3 N

Z p  4329,3 (N)

b) Iz uslova ravnoteže: X  0
se dobija:

X z  mg sin   Rv  X p  mg sin   Rv  Z p  f  mg sin   Rv   mg cos  Z z  f 

 mg (sin   f cos )  Z z  f  Rv  1000  9,81(0,24  0,02  0,97)  5186,4  0,02  113,4
X z  2550,5 (N)

c) Granična sila prijanjanja određena je izrazom:

X z  Z z    5186,4  0,6  3111,8 N

X z  3111,8 (N)

ZADATAK 10.

Ako se vozilo mase 1620 kg kreće na tlu koje je okarakterisano sa f = 0,02 i

  0,8 , potrebno je odrediti graničnu brzinu vozila za slučaj da su:

16
 a) zadnji točkovi pogonski;
b) prednji točkovi pogonski;
c) svi točkovi pogonski
Usvojiti: l = 3,25 m; lp = 1,7 m; KA = 0,36 Ns2m-2

Rješenje:

a) kada su zadnji točkovi pogonski granična brzina je određena izrazom:

mg (l p    f  l ) 1620  10(1,7  0,8  0,02  3,25)
vz    21776,9  147,57 (m/s)
KA l  (  f )hc  0,36 3,25  (0,8  0,02)0,7

b) kada su prednji točkovi pogonski granična brzina je određena izrazom:

mg (l z    f  l ) 1620  10(1,55  0,8  0,02  3,25)
vz    13829  117 ,5 (m/s)
KA l  (  f )hc  0,36 3,25  (0,8  0,02)0,7

c) kada su svi točkovi pogonski granična brzina je određena izrazom:

mg (  f ) 1620  10(0,8  0,02)
vpz 
KA

0,36
 35100  187,3 (m/s)

POGON MOTORNIH VOZILA

ZADATAK 11.

Točak treba da prenese snagu Pot = 14,72 kW pri translatornoj brzini

vt = 6,0 km/h = 1,66 m/s. Odrediti normalno opterećenjekojim treba djelovati na
točak (uključujući i masu točka) da bi se postigao optimalni stepen korisnosti
točka, ako se pretpostavi da se on dobija kada je (  f )  0,45 .

Rješenje:

Pot  ( R ft  X t )vt

Ako se prethodni izraz podijeli sa Gt dobija se:

Pot R ft  X t
 vt
Gt Gt

17
odnosno:
Pot  R ft X t 
   v t  ( f   )v t
Gt  Gt Gt 

odakle je:
1 Pot 1 1000  14,72 14720
Gt     19705
f   vt 0,45 1,66 0,747

Gt = 19705 N

ZADATAK 12.

Za putničko vozilo poznati su momenti trenja i drugih gubitaka u:

-
mjenjačkom prenosniku Mr mp = 0,165 Me;
-
zglobnom prenosniku Mr zp = 0,155 Me;
-
pogonskom mostu Mr pm = 0,131 Me i u posljednjem stepenu prenosa
iIV = 1
-
prenosni odnos u glavnom prenosniku i0 = 4,1
Treba odrediti stepen korisnosti prenosa snage?

Rješenje:

Kako je:
M 0  M e  iuk  M ruk  M e  iuk  p

bit će:
M ruk
 p  1
M e  iuk

Kako je:
M ruk  M rmp  M rzp  M rpm  (0,165  0,155  0,131) M e

dobija se:
(0,165  0,155  0,131) M e 0,451
 p  1 1  1   1  0,11  0,89
M e  4,1 4,1
 p  0,89

18
ZADATAK 13.

Za transportno vozilo sa sljedećim karakteristikama: m = 4990 kg; Pemax = 60

kW,  eP max  335 rad/s, KM = 1,23; K  = 1,78; iI = 6,0 i iV = 1 (vozilo ima
petostepeni mjenajački prenosnik) odrediti mogućnost savlađivanja uspona u
prvom (Rv = 0) i petom stepenu pri režimu maksimalnog momenta. Ostali
podaci:  p  0,85 ; f = 0,02; rd = 0,355 m; i0 = 4,5; KA = 1,367 Ns2m-2,
cos   0,0996 ( u I stepenu prenosa), odnosno cos   1 u posljednjem stepenu
prenosa.

Rješenje:

Za prvi stepen prenosa, sila na obimu pogonskih točkova je određena

izrazom:

pa se dobija:

Kako sila na obimu pogonskih točkova mora da savlada sve otpore tj.:

gdje je:

dobija se:

odnosno:

19
tj.

odakle je:
U = 28% tj.   15,7 0

Za peti stepen prenosa bit će:

odnosno:

Kako je:

odnosno:

gdje je:

tako da je:

Za:
sin   0,02237

se dobija:
  2,4 0

20
21
VUČNO DINAMIČKE KARAKTERISTIKE TRANSPORTNIH
VOZILA SA MEHANIČKIM PRENOSNICIMA

ZADATAK 14.

Teretno vozilo se kreće na usponu od 4% konstantnom brzinom od 50 km/h =

13,88 m/s. Potrebno je odrediti ukupan otpor kretanju ovoga vozila i potrebnu
snagu motora na zamajcu.
Potrebni podaci:
m = 5220 kg; A = 3,0 m2, Cx = 1,0; f = 0,02;  p  0,85 ;   12,2 kg/m2s2

Rješenje:

Ukupni otpor pri kretanju kamiona konstantnom brzinom na usponu je:

Kako je uspon mali, može da se usvoji bez veće greške:

cos   1 sin   tg

U ovom slučaju bit će:

22
Snaga na zamajcu motora određena je izrazom:

ZADATAK 15.

Ako su poznati podaci o vozilu:

-
masa m = 6000 kg
-
maksimalna brzina u IV – direktnom stepenu prenosa vmax = 20 ms-1,
-
čeona površina A = 3,5 m2,
-
redukovani koeficijent otpora zraka K = 0,59 Ns2m-4,
-
dinamički poluprečnik točka rd = 0,45 m,
-
kružna učestanost motora pri vmax tj.  e  346 rad/s,
-
stepeni korisnog dejstva  I  0,9 i  IV  0,96 ,
-
maksimalna vrijednost dinamičke karakteristike u prvom stepenu prenosa
DImax = 0,385,
-
koeficijent ukupnog otpora puta   0,041
-
koeficijent elastičnosti po obrtnom momentu Kn = 1,15
treba odrediti prenosne odnose u četverostenom mjenjačkom prenosniku i
glavnom prenosniku ( RIV  0 ).
Rješenje:

Kako je:
rd   e
v
i0  i m

za date uslove se dobija (iIV = 1):

23
 rd   e 0,45  346
v max    20
i0  1 i0

odnosno:
155,7
i0   7,78
20
Dinamička karakteristika je određena izrazom:
M e p  i m  i0
 Rv
F  Rv rd
D 0 
G G
Kako je:
1000 Pe 1000  67,5
M e max  K n  M Pe max  1,15  1,15  224,3 Nm
e 346

pošto je:
R G  Rv
Pe  v  v
 IV  IV

gdje je:
Rv  KA  v max
2
 0,59  3,5  20 2  826 N
dobija se:
6000  9,81  0,041  826
Pe  20  67,5
1000  0,96

Pe = 67,5 kW
Iz izraza za dinamičku karakteristiku za prvi stepen prenosa pri Rv ( I )  0 se
dobija:
D0 Im ax  G  rd 0,385  6000  9,81  0,45
iI    6,493
M e max  I  i0 224,3  0,9  7,78

Usvajajući da se prenosni odnosi u mjenjačkom prenosniku mijenjaju po zakonu

geometrijskog reda, količnik geometrijskog reda je određen izrazom:
iI i
q z 1  41 I  3 i I  3 6,493
i IV 1

q = 1,86
pa je:
iI 6,493
i II    3,49
q 1,86
i II 3,49
i III    1,87
q 1,86

24
iIV = 1

25