KOMISIJA ZA RAČUNOVODSTVO I REVIZIJU

BOSNE I HERCEGOVINE

ISPIT ZA STJECANJE PROFESIONALNOG ZVANJA

CERTIFICIRANI RAČUNOVOĐA
(ISPITNI TERMIN: SVIBANJ / MAJ 2019. GODINE)

PREDMET 6:
PRIMJENA UPRAVLJAČKOG RAČUNOVODSTVA

I – TEST PITANJA

1. Finansijsko računovodstvo:
a) prima podatke od računovodstva troškova
b) razvijalo se prateći razvoj menadžmenta
c) daje podatke upravljačkom računovodstvu
d) obavezno primjenjuje računovodstvenu regulativu

2. Faktori koji olakšavaju klasifikaciju troškova na direktne i indirektne:

a) kontrolabilnost
b) način njihovog dovođenja u vezu sa nosiocem troškova
c) ponašanje troškova prema promjenama u obimu aktivnosti (proizvodnje)
d) vrijeme njihovog uključivanja u proces proizvodnje

3. C-V-P analiza pomaže menadžerima da prate reakciju ukupnih troškova, ukupnog

prihoda i poslovnog (operativnog) dobitka na promjene:
a) nivoa (obima) prodaje
b) prodajne cijene
c) varijabilnih troškova
d) fiksnih troškova

4. Za formulisanje statičkog budžeta potrebi su podaci o:

a) planiranoj prodajnoj cijeni po jedinici outputa
b) planiranim varijabilnim troškovima po jedinici outputa
c) stvarnoj količini outputa
d) planiranim fiksnim troškovima

5. Koraci u budžetiranju fiksnih indirektnih troškova su:

a) odabir vremenskog perioda za izračunavanje planiranih troškova (obično 3 mjeseca),
b) odabir baze za alokaciju fiksnih indirektnih troškova na nosioce troškova
c) identifikacija fiksnih indirektnih troškova povezanih sa bazom za alokaciju troškova
d) izračunavanje iznosa troškova po jedinici baze za alokaciju fiksnih indirektnih troškova

1
6. Iznos odstupanja u potrošnji varijabilnih indirektnih troškova:
a) ne postoji
b) dobije se tako što se utvrdi razlika između proizvoda (stvarne stope za alokaciju varijabilnih
indirektnih troškova i stvarnog utroška baze za alokaciju) i (proizvoda planske stope za
alokaciju varijabilnih indirektnih troškova i planskog utroška baze za alokaciju)
c) dobije se tako što se utvrdi razlika između proizvoda (stvarne stope za alokaciju varijabilnih
indirektnih troškova i stvarnog utroška baze za alokaciju) i (proizvoda planske stope za
alokaciju varijabilnih indirektnih troškova i planskog utroška baze za alokaciju dozvoljenog
za stvarni output)
d) dobije se tako što se utvrdi razlika između proizvoda (stvarne stope za alokaciju varijabilnih
indirektnih troškova i stvarnog utroška baze za alokaciju) i (proizvoda planske stope za
alokaciju varijabilnih indirektnih troškova i stvarnog utroška baze za alokaciju)

7. Negativni aspekti apsorpcionog obračuna troškova i rezultata vezani za ocjenu uspješnosti

mogu se eliminisati:
a) primjenom kraćeg perioda za ocjenu uspješnosti
b) primjenom dužeg perioda za ocjenu uspješnosti
c) promjenom metode obračuna
d) pažljivim planiranjem zaliha

8. Upravljačko računovodstvo priprema informacije:

a) prevashodno za eksterne korisnike
b) u skladu sa potrebama menadžmenta
c) u zakonom predviđenim rokovima
d) na osnovu zakonodavne i profesionalne regulative

9. Budžetski ciklus započinje:

a) kratkoročnim planiranjem,
b) strateškom analizom eksternog i internog okruženja,
c) prikupljenim informacijama i podacima iz budžeta prethodnog perioda,
d) dugoročnim planiranjem.

10. Varijabilni obračun troškova zaliha razlikuje se od apsorpcionog obračuna za iznos:

a) direktnih varijabilnih troškova
b) direktnih fiksnih troškova
c) indirektnih varijabilnih troškova
d) indirektnih fiksnih troškova

11. Ukupan prihod je 500.000 KM, fiksni troškovi 250.000 KM, kontribucijska marža je 50.000
KM. Postotak kontribucijske marže je:
a) 10%
b) 20%
c) 25%
d) 50%

2
12. Razlika između ukupnih prihoda i ukupnih varijabilnih troškova je:
a) Bruto dobit
b) Operativna dobit
c) RUC
d) Granična dobit

13. Preduzeće proizvodi pera uz fiksne troškove 1.000 KM. Varijabilni troškovi po jedinici su 4
KM, a prodajna cijena je 6 KM. Koliko preduzeće treba proizvesti i prodati pera da bi
pokrilo troškove?
a) 200
b) 300
c) 400
d) 500

14. Budžet ili plan koji se zasniva na nepromijenjenog iznosu planiranih outputa na početku
perioda naziva se:
a) Kaizen budžet
b) Statični budžet
c) Operativni budžet
d) Rolling budžet

15. Količina proizvodnje gdje je ukupni prihod jednak ukupnim troškovima, tj. gdje je dobit od
poslovanja jednaka nuli naziva se:
a) kontribucijska marža
b) operativna poluga
c) sigurnosna marža
d) tačka pokrića

16. Preduzeće proizvodi med uz fiksne troškove 900 KM. Varijabilni troškovi po tegli su 8 KM,
a prodajna cijena je 15 KM. Koliko preduzeće treba proizvesti i prodati tegli džema da bi
ostvarilo dobit od 4.000 KM?
a) 200 tegli
b) 500 tegli
c) 700 tegli
d) 1.000 tegli

17. Uobičajeni tipovi centara odgovornosti su:

a) centri troškova, prihoda, profita i investicija
b) centri prihoda i rashoda
c) centri rashoda, prihoda i investicija
d) centri troškova, prihoda, rashoda i investicija

18. Pristup koji eksplicitno uključuje neprekidno poboljšanje budžetskih rezultata tokom
budžetskog perioda naziva se:
a) kontroling
b) analiza
c) benchmarking
d) kaizen budžet
3
19. Zaokruži ispravnu tvrdnju(e):
a) mjerenje uspješnosti poslovanja treba da se temelji na isključivo finansijskim pokazateljima
b) mjerenje uspješnosti poslovanja treba da se temelji na isključivo nefinansijskim pokazateljima
c) mjerenje uspješnosti poslovanja treba da se temelji na finansijskim i nefinansijskim
pokazateljima
d) mjerenje uspješnosti poslovanja treba da se temelji na finansijskim izvještajima

20. Kod izračunavanja odstupanja fiksnih indirektnih troškova ne pojavljuje se:

a) odstupanje potrošnje
b) odstupanje efikasnosti
c) odstupanje obima proizvodnje
d) odstupanje cijena

4
II – ZADACI

ZADATAK 1.
1. Dati su sljedeći podaci po planskim (budžetskim) i stvarnim vrijednostima za analizirani
obračunski period (maj 2015. godine):
Planske (budžetske) Stvarne
Elementi analize
vrijednosti vrijednosti
Broj proizvedenih i prodatih proizvoda 30.000 kom. 29.000 kom.
Prosječna prodajna cijena 8 n.j./jed. 9 n.j./jed.
Varijabilni troškovi po jedinici 5 n.j./jed. 5,5 n.j. /jed.
Fiksni troškovi 40.000 n.j. 38.000 n.j.

I. Iznos i karakter odstupanja od vrijednosti u statičkom budžetu je:

a) 12.000 n.j. (P)
b) 9.000 n.j. (P)
c) 13.500 n.j. (P)
d) 12.000 n.j. (N)

II. Iznos i karakter odstupanja od vrijednosti u fleksibilnom budžetu je:

a) 16.500 n.j. (P)
b) 18.000 n.j. (P)
c) 15.000 n.j. (N)
d) 17.000 n.j. (N)

III. Iznos i karakter odstupanja u obimu prodaje je:

a) 3.000 n.j. (P)
b) 24.000 n.j. (P)
c) 3.000 n.j. (N)
d) 5.000 n.j. (P)

Potvrda:
Odstupanje od
Stvarni Fleksibilni Odstupanje u
vrijednosti u Statički budžet
rezultati fleksibil. budžetu budžet obimu prodaje
(1) (2) = (1) – (3) (3) (4) = (3) – (5) (5)
Prodate jedinice 29.000 0 29.000 1.000 N 30.000
(29.000 x 9) = 29.000 P (29.000 x 8) 8.000 N (30.000 x 8) =
Prihod
261.000 =232.000 240.000
(29.000 x 5,5) 14.500 N (29.000 x 5) 5.000 P (30.000 x 5) =
Varijabilni troškovi
= 159.500 =145.000 150.000
Kontribucioni
101.500 14.500 P 87.000 3.000 N 90.000
dobitak
Fiksni troškovi 38.000 2.000 P 40.000 0 40.000
Poslovni dobitak 63.500 16.500 P 47.000 3.000 N 50.000
16.500 P od. od vr. u flek. budž. 3.000 N od. u obimu prodaje

13.500 P odstupanja od vr. u statičkom budžetu

5
IV. Karakter odstupanja od vrijednosti u fleksibilnom budžetu biće pod uticajem:
a) odnosa stvarnih i planskih obima aktivnosti (proizvedenih i prodatih jedinica)
b) odnosa stvarnih i planskih prodajnih cijena, jediničnih varijabilnih troškova i ukupnih fiksnih
troškova
c) odnosa stvarnih i planskih obima aktivnosti i ukupnih fiksnih troškova
d) odnosa stvarnih i planskih prodajnih cijena i jediničnih fiksnih troškova

6
ZADATAK 2.
Preduzeće Tefal proizvodi tave. Tvornica ima kapacitet da proizvede 10.000 tava mjesečno. Tekuća
proizvodnja i prodaja je 7.500 tava mjesečno. Kompanija normalno naplaćuje 15 KM po tavi. Slijede
informacije o troškovima za tekući nivo proizvodnje:
Direktni troškovi materijala 26.250 KM
Direktni proizvodni rad 30.000
Varijabilni troškovi (za postavku serije)
150 serija x 50 KM po seriji 7.500
Fiksni proizvodni troškovi 27.500
Fiksni marketinški troškovi 17.500
Ukupni troškovi 108.750 KM
Generalni direktor je upravo primio specijalnu jednokratnu narudžbu za 2.500 tava po cijeni 10 KM
po komadu. Tefal trenutno pravi tave za svoje postojeće kupce u serijama od 50 tava (150 serija x 50
tava po seriji = 7.500 tava). Specijalna narudžba zahtijeva od Tefala da pravi tave u 25 serija po 100
komada svaka.
Uradite sljedeće:
1. Da li Tefal treba da prihvati specijalnu narudžbu?
2. Pretpostavimo da je kapacitet tvornice samo 9.000 komada tava mjesečno umjesto 10.000.
Specijalna narudžba mora biti ili potpuno prihvaćena ili odbijena. Da li Tefal treba
prihvatiti specijalnu narudžbu?

RJEŠENJE:
1. Evidentno je da u preduzeću postoje nezaposleni kapaciteti. Naime, tekuća proizvodnja iznosi
7.500 tava mjesečno, dok mogućnosti za proizvodnju još 2.500 tava mjesečno ostaju neiskorištene.
Preduzeće je primilo specijalnu jednokratnu narudžbu za proizvodnju 2.500 tava uz prodajnu cijenu
od 10 KM. Preduzeće trenutno naplaćuje 15 KM po tavi.
Na nama je da odlučimo da li preduzeće treba prihvatiti specijalnu narudžbu ili ne. Za donošenje
kvalitetne odluke potrebno je poslužiti se isključivo relevantnim informacijama. U skladu s tim,
podatke o prihodima i varijabilnim troškovima smatramo relevantnim informacijama, dok podatke o
fiksnim troškovima trebamo zanemariti prilikom donošenja odluke, jer su oni u ovom slučaju
irelevantni.
Bez specijalne Specijalna Sa specijalnom
Podaci
narudžbe narudžba narudžbom
Broj prodatih jedinica 7.500 2.500 10.000
Prihodi od prodaje (7.500x15; 2.500x10) 112.500 25.000 137.500
Varijabilni troškovi
- direktni materijal 26.250 8.750 35.000
26.250/7.500=3,5; 2.500x3,5
- direktni rad 30.000 10.000 40.000
30.000/7.500=4; 2.500x4
- serijski varijabilni troškovi 7.500 1.250 8.750
150x50; 25x50
Fiksni troškovi
- fiksni proizvodni troškovi 27.500 - 27.500
- fiksni marketinški troš. 17.500 - 17.500
Ukupni troškovi 108.750 20.000 128.750
Operativna dobit 3.750 5.000 8.750
Iz prezentirane kalkulacije možemo zaključiti da posmatrano preduzeće treba prihvatiti specijalnu
narudžbu za proizvodnju 2.500 tava, jer na taj način uvećava svoju operativnu dobit za 5.000 KM.
7
2. U ovom slučaju trebamo poći od pretpostavke da je kapacitet preduzeća proizvodnja 9.000 tava
mjesečno. Preduzeće u tekućoj proizvodnji proizvodi 7.500 tava. Specijalna narudžba ogleda se u
proizvodnji još 2.500 tava u istom mjesecu i može se u cjelosti prihvatiti ili odbiti.
Ukoliko se preduzeće odluči za odbijanje narudžbe ostvarit će operativnu dobit od 3.750 KM.
Ukoliko se preduzeće odluči za prihvatanje narudžbe to znači da će po uobičajnoj cijeni od 15 KM po
tavi moći prodati samo 6.500 medalja, a 2.500 tava iz specijalne narudžbe prodat će po cijeni od 10
KM po tavi. Kako će se to reflektovati na operativnu dobit vidjet ćemo iz sljedeće kalkulacije:
Bez specijalne Specijalna Sa specijalnom
Podaci
narudžbe narudžba narudžbom
Broj prodatih jedinica 6.500 2.500 9.000
Prihodi od prodaje (6.500x15; 2.500x10) 97.500 25.000 122.500
Varijabilni trošak
- direktni materijal 22.750 8.750 31.500
6.500·x3,5; 2.500x3,5
- direktni rad 26.000 10.000 36.000
6.500x4; 2.500x4
- serijski varijabilni troškovi 65.000 12.500 77.500
6.500/50=130x50; 25x50
Fiksni troškovi
- fiksni proizvodni troškovi 27.500 - 27.500
- fiksni marketinški troš. 17.500 - 17.500
Ukupni troškovi 100.250 20.000 120.250
Operativna dobit -2.750 5.000 2.250
Kalkulacija nam je pokazala da posmatrano preduzeće ne bi trebalo pod ovim okolnostma prihvatiti
specijalnu narudžbu, jer efekat je lošiji na finansijski rezultat u odnosu na slučaj kada preduzeće
proizvodi 7.500 tava.